VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vidovićeva otkrila kada počinje novi sistem fikaslizacije u Srpskoj i ko će snositi troškove za nove fiskalne kase

    Vidovićeva otkrila kada počinje novi sistem fikaslizacije u Srpskoj i ko će snositi troškove za nove fiskalne kase

    Svi privredni subjekti u Republici Srpskoj početkom naredne godine dobiće nove fiskalne kase za koje neće morati da izdvajaju novac već će ih dobiti besplatno na teret budžeta Srpske.

    Rekla je ovo ministarka finansija Zora Vidović odgovarajući na pitanje poslanice PDP, Diane Čekić tokom aktuelnog časa u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Čekićevu je zanimalo kada će privredni subjekti dobiti nove fiskalne kase, ističući da ima informacije da se inspektori Poreske uprave Republike Srpske nalaze na terenu i sa serviserima rade na implementaciji ovog projekta.

    Vidovićeva je odgovodila da Vlada Srpske već duže vrijeme govori o novoj fiskalizaciji, ali da je došlo do zastoja, prvo zbog pandemije korona virusa, a potom se „tender razvukao na godinu i po dana“.

    – Mnogo prihoda smo zbog toga izgubili. Međutim, tačno je da će testna faza fiskalizacije krenuti u februaru naredne godine. Svi privredni subjekti će dobiti fiskalnu kasu na teret budžeta – pojasnila je Vidovićeva.

    Ona je istakla očekivanje da će od maja mjeseca naredne godine taj sistem biti potpuno primjenjen u praksi.

  • Savjet ministara BiH utvrdio pregovarački tim sa Fronteksom

    Savjet ministara BiH utvrdio pregovarački tim sa Fronteksom

    Savjet ministara usvojio je danas prednacrt osnova za vođenje pregovora sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrdio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    Košarac je naveo da je usvojena i struktura pregovaračkog tima za pregovore sa Fronteksom.

    -To je jedan od iskoraka koji je Savjet ministara danas uradio, vodeći računa o nacionalnoj strukturi i entitetskoj zastupljenosti – rekao je Košarac novinarima nakon sjednice Savjeta ministara.

    Košarac je naglasio da je u ovoj odluci vidljiva nadležnost Republike Srpske, Federacije BiH, kantona i distrikta Brčko.

    Podsjećamo, već dugo nema pomaka u sporazumu sa Frontesom jer bošnjački ministri ne daju saglasnost, tvrdeći da se nadležnosti BiH, kao što je kontrola granice, prenose na nivo entiteta.

  • Posljednja slamka spasa stiže u Kijev

    Posljednja slamka spasa stiže u Kijev

    Pentagon će poslati u Kijev general-potpukovnika Antonija Aguta da razradi novu vojnu strategiju, piše Njujork tajms.

    “Američki i ukrajinski vojni zvaničnici traže novu strategiju koju bi mogli da počnu sprovoditi sledeće godine kako bi oživeli šanse Kijeva“, navodi se u članku, čije delove je preneo ruski portal Sputnjik.

    Kako se očekuje, Aguto će stići iz Nemačke i ostaće u Ukrajini duže vreme kako bi savetovao komandu Oružanih snaga Ukrajine.

    List piše da američki zvaničnici smatraju da bez promene strategije 2024. godina “može postati slična 1916. – najsmrtonosnijoj godini Prvog svetskog rata“ kada je poginulo na hiljade mladih ljudi, a linija fronta se neznatno promenila. Dodaje se da je podsticaj za traženje novih rešenja bila neuspešna kontraofanziva Kijeva i problemi sa novim paketom pomoći Ukrajini.

    Dok se ukrajinska strana zalaže za ofanzivu u nadi da će privući pažnju svetske javnosti, Amerikanci insistiraju na drugačijoj strategiji i predlažu Ukrajini da se “koncentriše na to da zadrži postojeće teritorije, gomila oružje i ljudstvo“, piše list.

    Kako je precizirano, cilj te strategije je da Ukrajina “stvori dovoljno ubedljivu pretnju kako bi Rusija mogla da razmotri učešće u ozbiljnim pregovorima krajem sledeće godine ili u 2025. godini“.

    Autor članka podseća da je Vašington Kijevu u protekle dve godine poslao više od 111 milijardi dolara. Sada američki zvaničnici pokušavaju da pripreme Ukrajince za sledeću godinu, upozoravajući ih da bilo kakva pomoć koju američki Kongres odobri neće biti srazmerna onoj koju je Ukrajina dobijala poslednjih godina.

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine, general Valerij Zalužni početkom novembra priznao je da je ukrajinska kontraofanziva zapala u ćorsokak. On je dodao da “najverovatnije neće biti dubokog prodora“. Istovremeno, prema “udžbenicima NATO-a“, Oružane snage Ukrajine već je trebalo da “ratuju“ na Krimu, istakao je on.

  • Višković: Ekonomska politika RS usklađena sa smjernicama Evropske komisije

    Višković: Ekonomska politika RS usklađena sa smjernicama Evropske komisije

    Usvajanjem programa ekonomskih reformi Republika Srpska pokazuje da je opredjeljena za evropske integracije, a ovaj program je postavljen kao preduslov za napredak na evropskom putu, rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade RS.

    On je na sjednici Narodne skupštine RS rekao da se ovaj program poklapa s planom Vlade RS, a uključuje pet oblasti koje se odnose na ekonomski rast, digitalizaciju, reformu javne uprave, zdravstvo i socijalna zaštita, kao i na demografsku obnovu RS.

    Višković je rekao da je Evropski savjet u decembru prošle godine odobrio kandidatski status za BiH, a da reforme, među kojima su i one koje Vlada želi da provodi, uslov za naredne korake na evropskom putu. Naglasio je da je ovaj program napravljen na osnovu smjernica Evropske komisije a u skladu programa za rad Vlade RS.

    Višković je istakao da je projekcija privrednog rasta RS tri odsto u narednoj godini, 3,2 odsto u 2025. i 3,5 odsto u 2026. godini, ali je istakao da postoji velika neizvjesnost zbog mogućih globalnih šokova, poput ratova u Ukrajini i u Gazi, a i cijena energenata i hrane.

    “Globalna ekonomska kretanja i u okruženju će uticati na RS, iako se očekuje smanjenje inflacije, ona još uvijek prevazilazi poželjni okvir”, rekao je on i dodao da će se kretanja u domaćoj privredi zavisiti ne samo od mjera Vlade nego i od globalne situacije.

    Ocijenio je da je povoljna situacija u vezi zaposlenosti, a da je došlo do značajnog rasta plata, naglasivši da je prosječna neto plata veća za 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada je iznosila 1.144 marke.

    Među mjerama Vlade su, kako je naglasio, povećanje konkurenosti i produktivnosti privrede kao i smanjenje sive zone. Reformske mjere, kako je istakao, uključuju unapređenje izvoza prerađivačke industrije, uslove poslovanja u RS, kao i efikasniji sistem upravljanja i druge mjere.

    Posebna mjera je, kako je istakao, restrukturisanje javnih preduzeća, među kojima je naveo restrukturisanje i reorganizovanje Elektoprivrede RS i pretvaranje u holding. Što se tiče Željeznica RS, rekao je da je u toku organizaciono i vlasničko restrukturisanje, naglasivši da će to biti završeno do kraja godine.

    Energetska tranzicija i ubrzana digitalna transformacija u skladu s ciljevima iz Zelene agende EU će, kako je rekao, imati veliki uticaj na njen konačni uspjeh, a kašnjenje u njenoj implementaciji bi moglo RS dovesti u veliki rizik. Za uspješno provođenje je, kako je rekao, potrebno povećanje udjela obnovljive energije i jačanje energetske efikasnosti a rizik predstavljaju nedovoljni kapaciteti prenosne mreže, na čemu će se, kako je ustvrdio, u narednom periodu raditi.

  • Uhapšen nakon što je usmrtio pješaka

    Uhapšen nakon što je usmrtio pješaka

    Pripadnici Policijske stanice Derventa danas su uhapsili, kako nezvanično saznajemo, Danijela Živanića (42) sa područja opštine Prnjavor, zbog sumnje da je sinoć u mjestu Lug kod Dervente audijem usmrtio pješaka S.M. (62), nakon čega je pobjegao sa mjesta nesreće.

    Kako saznajemo, za njim je policija tragala oko pet sati, a Živanić je uhapšen u ranim jutarnjim časova na području Prnjavora, dok je veliku ulogu u njegovom pronalasku imao i video-nadzor.

    Kako su saopštili iz Policijske uprave Doboj, navodeći inicijale, on je uhapšen zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja.

    “Na magistralnom putu M1-106 u mjestu Lug, grad Derventa, 11. decembra, oko 23.10 časova, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo nepoznato lice sa nepoznatim vozilom koje se udaljilo sa mjesta saobraćajne nezgode i pješak S.M. sa područja Dervente koji je tom prilikom stradao. Operativnim radom na terenu, službenici su identifikovali i lišili slobode osobu za koju postoji osnov sumnje da se udaljila sa lica mjesta saobraćajne nezgode, a radi o D.Ž. sa područja opštine Prnjavor koje je u vrijeme saobraćajne nezgode upravljao putničkim automobilom audi”, saopštili su iz PU Doboj.

    Dodaju da su uviđaj na licu mjesta izvršili i službenici Policijske stanice Derventa, a istim je rukovodio dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj, kao i da će nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta protiv D.Ž. Okružnom javnom tužilaštvu Doboj biće dostavljen izvještaj o izvršenom krivičnom djelu.

  • Glamočak položio zakletvu u NSRS i zamijenio Radovića

    Glamočak položio zakletvu u NSRS i zamijenio Radovića

    Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske danas je potvrđen poslanički mandat Nedeljku Glamočaku iz SDS-a nakon što je njegov kolega Milan Radović vratio mandat toj stranci.

    Glamočak je potom položio zakletvu.

    Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica rekao je u Narodnoj skupštini da je Radović ovim činom pokazao odgovornost i političku čestitost, te izrazio nadu da će Glamočak biti dobar poslanik.

  • Uskoro postavljanje novih podzemnih i nadzemnih kontejnera

    Uskoro postavljanje novih podzemnih i nadzemnih kontejnera

    Odjeljenje za komunalne poslove obavještava sve sugrađane da će se ovih dana pristupiti postavljanju velikog broja podzemnih i nadzemnih kontejnera u našem gradu, saopšteno je iz banjalučke Gradske uprave.
    Kontejneri će tako biti postavljeni u svim gradskim naseljima, ali isti će biti postavljeni i prilikom izgradnje novih stambenih i poslovnih zgrada, gdje će takođe biti obavezna izgradnja podzemnih kontejnera, a sve radi čistije Banje Luke.

    -Ovo je prvi korak u sveobuhvatnom rješavanju jednog od najvećih komunalnih problema, a to je odlaganje otpada. U centralnom gradskom području biće zamijenjeni stari, nadzemni kontejneri sa novim koji su većeg kapaciteta. Takođe, na lokacijama na kojima to omogućavaju podzemne instalacije, pristupiće se ugradnji novih podzemnih kontjenera. Osnovna prednost podzemnih kontejnera jeste njihova velika zapremina – kazao je u ime ovog Odjeljenja, Boriša Mandić.

    Dodao je kako će u užem urbanom području takođe biti zamijenjeni svi nadzemni kontejneri.

    -Dodatno, problem kabastog i druge vrste otpada, koje se ne smatraju otpadom iz domaćinstva, biće riješeni tako što ćemo postaviti velike kontejnere za ovu vrstu otpada u svim naseljima, za šta će takođe biti određeni dani. Očekujemo pozitivnu reakciju od strane građana jer zasigurno pitanje otpada je nešto što treba prioritetno da rješavamo – rekao Mandić.

    Ovim projektom, Grad preduzima sve mjere koje se tiču smanjenja količine i propisno odlaganje otpada, a kako navode iz Odjeljenja za komunalne poslove – pitanje odlaganja otpada je izuzetno kompleksno i zahtijeva adekvatne mjere uz koje se postepeno dolazi do željenih rezultata.

    Sve ovo će, za one građane koji ne mogu ili ne žele čekati mjesečni odvoz otpada, biti omogućen odvoz po pozivu u dogovoru sa komunalnim preduzećem, i ova usluga će se naplaćivati.

    Podsjećamo, Grad Banja Luka u saradnji sa Evropskom investicionom bankom aktivno radi na izradi Studije upravljanja čvrstim otpadom, kao i Studije upravljanja otpadnim vodama, istakavši da je ovo prvi put da se pristupilo izradi jedne ovako značajne i sveobuhvatne studije i rješavanju najvažnijih infrastrukturnih i komunalnih pitanja kao što su izgradnja prečistača otpadnih voda i reciklažnih dvorišta.

  • Anketa u zemljama EU: Najviše podrške za pridruživanje Ukrajine, BiH ispod 30 posto podrške

    Anketa u zemljama EU: Najviše podrške za pridruživanje Ukrajine, BiH ispod 30 posto podrške

    Najnovije istraživanje pokazalo je da su Evropljani generalno otvoreni za ideju o pridruživanju Ukrajine EU, uprkos troškovima i rizicima, ali su u najboljem slučaju “hladni” u pogledu pridruživanja Gruzije i zemalja zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

    Evropska komisija je prošlog mjeseca preporučila da počnu formalni pregovori o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom. Šefovi vlada EU, njih 27 trebalo bi da raspravljaju o prijedlogu na samitu u Briselu ove sedmice – iako je mađarski premijer Viktor Orban više puta rekao da se protivi otvaranju pregovora s Kijevom.
    Komisija u novembru nije odbacila mogućnost ni da Bosna i Hercegovina također otvori pregovore, ali to će se sačekati do marta. Također, preporučila je da Gruzija dobije status zemlje kandidata.

    Anketa šest zemalja članica EU za Evropski savjet za vanjske odnose (ECFR) pokazala je značajnu podršku kandidaturama Ukrajine i, u manjoj mjeri, Moldavije i Crne Gore, ali i duboku ekonomsku i bezbjednosnu zabrinutost.

    Međutim, bilo je široko rasprostranjeno protivljenje eventualnom pristupanju Turske, posebno, kao i izrazito hladan odgovor na izglede da se Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija pridruže EU.

    Anketa je pokazala najveću podršku za ulazak Ukrajine u Danskoj (50 posto) i Poljskoj (47 posto), a mišljenje je otprilike podijeljeno u Rumuniji (32 posto za, 29 posto protiv), Njemačkoj (37 posto za, 39 posto protiv) i Francuskoj (29 posto za, 35 posto protiv). Austrija je bila protiv sa 52 posto, prenosi Guardian.

    Međutim, 45 posto ispitanika je zabrinuto da bi pridruživanje Ukrajine negativno utjecalo na sigurnost EU, dok je 25 posto smatralo da će je poboljšati, dok 39 posto vjeruje da će ulazak Kijeva negativno utjecati na sigurnost njihove zemlje.

    Mnogi Evropljani nisu vidjeli nikakvu ekonomsku korist od ukrajinskog članstva. Dok je 43 posto ispitanika u Poljskoj i 37 posto u Rumuniji vidjelo pozitivan utjecaj na ekonomiju EU, 54 posto u Danskoj i 46 posto u Austriji predvidjelo je trošak.

    Postojala je i bojazan od utjecaja proširenja na političku moć EU u svijetu. Poljska i Danska su bile najoptimističnije u vezi s tim, sa 43 posto i 35 posto građana koji vjeruju da će pridruživanje Ukrajine imati pozitivan utjecaj.

    U Austriji (42 posto) i Njemačkoj (32 posto), međutim, najzastupljenije je mišljenje da bi članstvo Ukrajine umanjilo političku moć EU u svijetu, dok su ispitanici u Francuskoj i Rumuniji bili ravnomjernije podijeljeni.

    ECFR je identifikovao jasnu podjelu između “starih” i “novih” država članica EU na širem principu proširenja. Ispitanici u Austriji (53 posto), Njemačkoj (50 posto) i Francuskoj (44 posto) najvjerovatnije smatraju da EU ne bi trebala primati nove članice.

    Nasuprot tome, u Rumuniji većina (51 posto), a u Poljskoj veći broj (48 posto), vjeruje da EU treba tražiti širenje. Danska je bila nešto više od “starih” država članica, sa samo 37 posto protiv bilo kakvog trenutnog proširenja.

    Istraživanje je pokazalo snažno protivljenje mogućnosti pridruživanja Turske EU, pri čemu se 51 posto anketiranih u šest zemalja protivi toj ideji, a manje od jednog od pet ispitanika podržava bilo kakav napredak ka članstvu Turske.

    Evropljani su se hladni pokazali i prema Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Gruziji, Moldaviji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji jer ni jedna država nije dobila više od 30 posto podrške.


    Najgrublji su bili prema Kosovu sa 20 posto ispitanika koje je reklo da bi se trebalo pridružiti, dok je 37 posto reklo da ne bi trebalo. Slijedi Albanija sa 24 posto ‘za’ i 35 posto ‘protiv’. Srbija je dobila 25 posto glasova ‘za’ i 35 posto ‘protiv’, a Gruzija 25 posto za i 31 posto protiv.

    Evropljani malo više podržavaju ulazak Sjeverne Makedonije sa 26 posto ‘za’ i 27 posto ‘protiv’ i Bosne i Hercegovine sa 28 posto ‘za’, 29 posto ‘protiv’ dok je Moldavija dobila 30 posto ‘za’ i 28 posto protiv, a Crna Gora 30 posto ‘za’ u odnosu na 25 posto ‘protiv’ za ulazak u EU.

  • “Putin mora da idrži još samo 12 mjeseci”

    “Putin mora da idrži još samo 12 mjeseci”

    “Ukrajinska kontraofanziva je propala”, rekao je komentator britanskog Telegrafa Danijel Hanan, inače britanski poslanik.

    “Dok se umorni Ukrajinci povlače s minskih polja, Rusija preuzima inicijativu. Rusi su krenuli ka ostacima grada Marinke u Donjeckoj oblasti. Strateški gledano, nije neki cilj. Psihološki gledano, jako je važan”, dodao je Hanan, britanski parlamentarac iz redova Konzervativne stranke i savetnik Veća za trgovinu pri Ministarstvu za ekonomiju i trgovinu.

    Hanan kaže da front u Ukrajini nalikuje onom iz Prvog svetskog rata i da se proteže od delte Dnjepra do ukrajinsko-ruske granice. Kako vojna tehnologija i doktrina drže stranu onoga koji se brani, svaki se pomak na ratištu skupo plaća.

    “U slučaju rata u Ukrajini, Rusija ima moćnije ljudstvo. Trećina kompanija koje su pre rata delovale u civilnom sektoru sada rade za vojsku. Moguće je i da Rusija ima moćniju flotu dronova: moderni ekvivalent bodljikavoj žici u Prvom svetskom ratu”, rekao je Hanan.

    Međutim, britanski parlamentarac smatra da će taj ekonomski zaokret u Rusiju doneti godine siromaštva, iako joj sada to pomaže.

    Podseća da je Rusija izgurala zimu bez većih pobeda Ukrajinaca.

    “Sigurno ima onih koji će sada reći da je probijanje utvrđene ruske odbrane oduvek bio težak zadatak. Pat pozicija u kojoj su se našli Ukrajinci i Rusi nije bila nešto što se predviđalo u junu. Ja sam prvi od Ukrajinaca očekivao da se probiju do Azovskog mora. Ukrajina je tokom 2022. pokazala da Rusija Krim ne može snabdevati preko Kerčkih vrata. Da je prekinut taj kopneni most, ruske snage na poluostrvu našle bi se u vrlo nepovoljnoj poziciji. Ukrajina je mogla da prestane da šalje struju i hranu na ostrvo i tako sebi otvori pregovaračku poziciju. U čemu sam pogrešio? Ukrajina je imala opremu koju je oduvek tražila, a pobuna koju je orkestrirao šef plaćeničke vojske Vagner Jevgenij Prigožin pokazala je koliko je Rusija labilna”, tvrdi je Hanan.

    “Napadači su naučili na svojim greškama. Dok je Ukrajina užurbano obučavala svoje vojnike, Rusija je minirala frontove, gradila utvrđenja, kopala rovove i gomilala dronove. Ruski predsednik Vladimir Putin mora izdržati još samo 12 meseci. Čak i ako njegov veliki obožavatelj Donald Tramp ne postane predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Kongres SAD-a u kom Republikanska stranka trenutno ima većinu više nije voljan da finansira ukrajinsku odbranu. Prošle sewdmice blokirano je 110 milijardi dolara vredan paket pomoći koji predsednik SAD Džo Bajden želi da pošalje Kijevu. Republikanci tvrde da to rade iz finansijskih razloga, međutim lako je moguće da su to napravili jer ne vole predsednika”, rekao je britanski parlamentarac i dodao da im razloga za mržnju Bajdena ne nedostaje.

    Hanan kaže i da je spomenuti razvoj događaja oraspoložio Putina koji je ove sedmice posetio čak dve zemlje koje se izdaju za neutralne – Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju. Otkad traje rat u Ukrajini ruski je predsednik posetio isključivo bivše sovjetske zemlje te Iran i Kinu – zemlje kojima vladaju naklonjeni mu režimi koji se, poput njega, aktivno suprotstavljaju Zapadu.

    “Zašto je otputovao u zemlje koje su na sigurnosnom planu povezane sa Zapadom? Je li možda sklopljena kakva antanta? Jesu li Saudijci diskretno zamoljeni da ga saslušaju? Je li moguće da je ovo uvod u mirovne pregovore? Ako je tako, biće to ogromna katastrofa za Zapad. Bilo kakav dogovor kojim će se nagraditi ruska agresija pokazaće da moćni Severnoatlantski savez nije mogao zaštititi Ukrajinu. U Ukrajini se nije intervenisalo jer je ona liberalna demokratija. Da, znatno je liberalnija od Rusije, ali nije na nivou Zapada. Rusofilne su stranke zabranjene, a strahuje se da bi slična sudbina mogla snaći i stranke naklonjene Zapadu. Više sam se puta pitao zašto ukrajinski predsednik Zelenski u ratnu koaliciju nije pozvao i druge ukrajinske stranke”, nastavlja dalje Hanan.

    Takođe, smatra i da će se drugi autoritarni i diktatorski režimi širom sveta osiliti ako Rusija dođe u priliku da proglasi pobedu nad Ukrajinom. Ako NATO i Zapad nisu tu da glume i budu globalni policajac, pokušaja poput onog iz Venezuele da aneksira dio Gvajane biće još.

  • Šef Misije OEBS savjetuje političare šta da rade kako bi smanjili intervenciju stranaca

    Šef Misije OEBS savjetuje političare šta da rade kako bi smanjili intervenciju stranaca

    Šef Misije OEBS u BiH Brajan Ageler izjavio je Srni da se svi mogu saglasiti da bi bilo bolje da visoki predstavnik ne treba da nameće rješenja u BiH.

    Da budem jasan svi se možemo saglasiti da bi bilo bolje da visoki predstavnik ne treba da nameće rješenja. Jasna alternativa je da izabrani političari rade svoj posao – istakao je Ageler na konstataciju Srne da u BiH još djeluje Kancelarija visokog predstavnika (OHR), a trenutno i Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje jer nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN i koji, umjesto legitimno izabranih zvaničnka, nameće zakone koji izazivaju sporenja u BiH.

    Ako političari žele smanjiti intervencionizam međunarodne zajednice, naveo je Ageler, “moraju se ponašati odgovorno i obezbijediti održiva rješenja zasnovana na konsenzusu s ciljem poboljšanja života svih u BiH”.

    Na pitanje da li Kancelarija OHR treba da se zatvori, Šmit da napusti BiH i, ukoliko i dalje bude nametao zakone, kuda to može odvesti BiH, Ageler je odgovorio da je “trenutna realnost u kojoj određeni procesi i pitanja zahtijevaju intervenciju OHR jasan pokazatelj da političari u BiH nisu ispunili svoje obaveze da rade u najboljem interesu građana i sprovedu neophodne reforme kako bi zemlju pokrenuli naprijed”.

    Komentarišući činjenicu da su prava Srba u Federaciji BiH totalno poništena, da su brojni primjeri nepoštovanja osnovnih ljudskih prava od Mostara, gdje je protjerana ćirilica, Livanjskog kantona, gdje su srpske porodice bez struje, vode, puta, Tuzlanskog kantona, gdje se bilježe brojna ubistva povratnika, pa do Kantona Sarajevo, koji je gotovo bez Srba i ništa se ne čini da se podstakne njihov povratak, a nikada nije vraćena zgrada Bogoslovije Srpske pravoslavne crkve u centru grada, Ageler je naglasio da svi, bilo gdje da su u BiH, “moraju uživati bezbjednost”.

    -Moraju imati jednake prilike i biti u mogućnosti da uživaju sva prava i slobode propisane međunarodnim standardima, te sadržane u Ustavu BiH. Ako se svako ne osjeća bezbjednim, prihvaćenim i dijelom zajednice u kojoj živi, svi ostali napori su uzaludni – naveo je Ageler.

    On je poručio da se ovo odnosi na svaku etničku, socio-ekonomsku ili vjersku grupu, svaki pol i svakog pojedinca, bez obzira na njihovo porijeklo.

    Vraćanje imovine

    Što se tiče vraćanja imovine vjerskim zajednicama, Ageler je rekao da Misija OEBS-a prati ovo pitanje, ali “po svom mandatu ne može intervenisati u pojedinačnim slučajevima”.

    On je dodao da u Misiji prepoznaju potrebu za sistemskim pristupom restituciji, te podržavaju i pozdravljaju rješenja koja doprinose stvaranju atmosfere nediskriminacije i vladavine prava.

    Ageler je naveo da pozitivni pomaci u BiH uključuju napore da se napreduje sa usvajanjem određenih ključnih zakona, kao i dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. -Posebno bismo željeli istaći napredak na lokalnom nivou, gdje lideri i građani sarađuju preko etničkih i entitetskih linija za zajedničku dobrobit svojih zajednica. Primjeri pozitivnih praksi na lokacijama kao što su Bosanski Petrovac i regija Majevica naglašavaju lokalnu posvećenost unapređenju zajedničkih interesa na istinski transformišući način – rekao je Ageler.