Autor: INFO

  • Bosančić zatražio ocjenu ustavnosti o poskupljenju parkinga u Banjaluci

    Bosančić zatražio ocjenu ustavnosti o poskupljenju parkinga u Banjaluci

    Boran Bosančić, predsjednik banjalučkog Gradskog odbora DEMOS-a, podnio je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenu zakonitosti odluke o poskupljenju parkinga u Banjaluci.

    Kako je istakao, Gradski odbor DEMOS-a je prvi ukazao na štetnost ovog pravilnika o načinu organizacije i kontrole parkiranja u Banjaluci.

    “Smatramo da ovaj pravilnik nije mogao donijeti sam gradonačelnik Draško Stanivuković, te da po zakonu jedinu saglasnost na cijenu komunalnih usluga može dati Skupština grada. Imajući u vidu da ovo pitanje nije kandidovano i nije bilo na dnevnom redu, te je gradonačelnik donio ovaj pravilnik u Službenom glasniku Republike Srpske, odlučio sam se na ovu inicijativu, prije svega kao građanin”, rekao je on, te dodao da vjeruje da će Ustavni sud utvrditi da donošenje ovog pravilnika nije u skladu sa zakonom.

    “Postoji još jedna sporna stvar, te se postavlja pitanje da li je ovaj pravilnik mogao biti objavljen u Službenom glasniku RS, jer je zakonom o lokalnoj samoupravi jasno definisano da se ovi pravilnici objavljuju u Službenom glasniku grada Banjaluka”, rekao je Bosančić.

  • Godišnjica “Halijarda-vazdušni most”; Dodik: Srpski narod u teškim okolnostima spasavao Amerikance

    Godišnjica “Halijarda-vazdušni most”; Dodik: Srpski narod u teškim okolnostima spasavao Amerikance

    U mjestu Boljanić kod Doboja obilježeno je 79 godina od spasavanja savezničkih pilota u operaciji “Halijard-vazdušni most”.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar kulture Srbije Maja Gojković kao izaslanik predsjednika te zemlje danas su u Boljaniću kod Doboja položili vijence u znak sjećanja na junaštvo i žrtve pripadnika Јugoslovenske vojske u otadžbini u spasavanju savezničkih pilota “Halijard – vazdušni most” prije 79 godina.

    Dodik je poručio da je srpski narod tada u teškim okolnostima spasavao Amerikance.

    • Da su piloti pali na muslimansku ili hrvatsku teritoriju, bili bi pogubljeni ili predati Nijemcima. I to nas razlikuje i tada, a i sada. To su sve činjenice – izjavio je Dodik.

    Istakao je da američki ambasador u BiH Majkl Marfi ostrašćeno mrzi Srbe.

    • On nije došao i ne želi ovo da vidi. I ne mora, ali činjenice se ne mogu sakriti – naveo je Dodik.

    Izaslanik predsjednika Srbije Maja Gojković rekla je da Srbija i Republika Srpska stoje zajedno i čuvaju sjećanje, slavu, čast i požrtvovanost Srba.

    Ona je istakla da se ne smije dovesti u pitanje ta žrtva i marginalizaciju sjećanja na Halijard.

    Predsjednik Fondacije DŽon Kapelo rekao je da je Boljanić podsjetnik na ljudsku čast, žrtvovanje i solidarnost u veoma teškim ratnim okolnostima, što povezuje dva naroda, srpski i američki.

    On je izrazio zahvalnost srpskom narodu čiji su pripadnici rizikovali svoje da sačuvaju živote američkih pilota i zahvalio generalu Mihailoviću, Јugoslovenskoj vojsci u otadžbini i četničkom pokretu, te srpskom narodu koji su pomogli saveznivima rizikujući živote.

    Gradonačelnik Doboja Boris Јerinić rekao je da su Boljanić, grad Doboj i Republika Srpska slobodarski primjer hrabrosti i čestitosti, uvijek na pravoj strani istorije.

    Vaskrsija Јanković, koji je sjećanje na taj period i priče savremenika kao koautor pretočio u monografiju “Spasavanje savezničkih avijatičara”, izdvojio je kao najdraži momenat tih događaja taj što su avijatičari bili zadovoljni pažnjom i brigom mještana u okolnostima ratne oskudice i manjka hrane i namirnica.

    Vijence su položili i izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić, predstavnici Fondacije “Halijard”, Trećeg pješadijskog Republika Srpska puka i zamjenik Ministarstva odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović, te grada Doboja.

    Pripadnici Јugoslovenske vojske u otadžbini, pod komandom generala Dragoljuba Mihailovića, u Srbiji su spasili više od 500 pilota, a u Boljaniću 60 savezničkih avijatičara.

    Predsjednik Milorad Dodik istakao je ranije da je akcija “Halijard” herojski podvig naših predaka i još jedna potvrda da su Srbi uvijek bili na strani pobjednika i antifašista.

  • Sijarto: Mađarska zahvaljujući Rusiji spremna za zimu

    Sijarto: Mađarska zahvaljujući Rusiji spremna za zimu

    Mađarska je dobro pripremljena za zimu zahvaljujući tome što je uspjela da održi saradnju sa Rusijom i da osigura pouzdane isporuke energenata, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto u intervjuu za list Mađar Nemzet.

    • Snabdijevanje Mađarske energentima je bezbjedno pošto smo uspjeli da sačuvamo saradnju sa Rusijom, zasnovanu na zdravom razumu. Moj kolega Sergej Lavrov takođe me je uvjerio da će Rusija i ruske kompanije ispuniti svoje ugovorne obaveze, da će isporučiti količine prirodnog gasa, nafte i nuklearnog goriva koje su navedene u ugovorima. Naše dosadašnje iskustvo potvrđuje tu izjavu – rekao je Sijarto.

    Kako je dodao, Mađarska je dobro pripremljena za predstojeću zimsku sezonu.

    • Popunjenost kapaciteta mađarskih skladišta gasa značajno premašuje evropski prosjek, a isporuke koje stalno pristižu osiguraće snabdijevanje zemlje energentima tokom zime – rekao je Sijarto.

    Ranije je Sijarto rekao da je Mađarska postigla dogovor sa Rusijom o mogućnosti odloženog plaćanja gasa i isporuke dodatnih količina energenta.

  • Ratari ne pamte lošiju godinu

    Ratari ne pamte lošiju godinu

    Berba kukuruza na poljima u BiH već je počela, a, prema procjenama poljoprivrednika, prinosi se kreću između pet i osam tona po hektaru, dok se otkupna cijena kreće od 25 do 40 feninga.

    Ratari, kako kažu, ne pamte težu godinu, po svim parametrima.

    Mali proizvođači već odustaju, a strahuje se da će takvih odluka biti sve više ukoliko se i dalje nastave nepredvidivi uslovi, ali i visoke cijene repromaterijala.

    Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da je krenula berba kukuruza u klipu.


    “Ono što do sada imamo podataka sa terena je da su prinosi u rangu prošlogodišnjih, ali ima dosta parcela gdje je došlo do polijeganja usjeva, gdje je oluja napravila značajnu štetu. Tu su prinosi svakako lošiji i tu je upitan i sam kvalitet”, kazao je Marinković i dodao da što se tiče otkupne cijene puno se spekuliše na tržištu.

    “Još niko od otkupljivača nije izašao s ozbiljnom ponudom što se tiče cijene, ali pominju se cijene od 25 do 40 feninga”, pojasnio je Marinković.

    Dodao je da na nekim parcelama uopšte neće biti roda jer su vremenske neprilike u proteklom periodu napravile pustoš.

    “Ove godine ratari neće imati nikakve koristi jer smo imali jako visoke cijene inputa u sjetvi, ali i visoke cijene radova u poljoprivredi i štete koje su nam nanijele vremenske neprilike, tako da cijena koja se sada pominje ne može nikako pokriti troškove proizvodnje i da prinosi budu daleko veći”, ističe Marinković.


    Prema njegovim riječima, cijena od 40 feninga bila bi koliko-toliko prihvatljiva, a sve ispod toga je na pragu rentabilnosti.

    Da su ratari nezadovoljni ovogodišnjom cijenom, ali i prinosima kukuruza kaže i Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja sela Semberije i Majevice.

    “Što se tiče samog roda, prinosi su prosječni, ali i cijena se u Semberiji kreće od 27 do 35 feninga, što nikako nije prihvatljivo za ratare”, kaže Bakajlić.

    Kako kaže, dosta poljoprivrednih proizvođača u Semberiji razmišlja da se prestane baviti poljoprivredom jer nemaju računicu.


    “Mi smo u minusu, ovo je loša slika za poljoprivredu bez obzira na podsticaj – ništa nam ne znači kad je cijena katastrofalna”, rekao je Bakajlić i dodao da je ova godina prekretnica za poljoprivrednu proizvodnju, jer više, kako kaže, ne vrijedi ulagati u ovaj sistem.

    Ništa bolja situacija nije ni kod poljoprivrednika u Federaciji, kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

    “Što se tiče prinosa, oni su šaroliki, sve zavisi od parcele do parcele, a i cijena je ista u Republici Srpskoj”, kazao je Bićo i dodao da je sve ispod 30 feninga po kilogramu za ratare neprihvatljivo.

    Prema njegovim riječima, ova godina je ratare bacila na koljena jer neće uspjeti da pokriju ni dio troškove sjetve, koja je bila među najskupljima u istoriji.

  • Članice EU ne mogu više da daju oružje Kijevu iz svojih zaliha

    Članice EU ne mogu više da daju oružje Kijevu iz svojih zaliha

    Članice EU ne mogu više da šalju oružje Kijevu iz svojih zaliha a da pritom ne ugroze sopstvenu bezbjednost, javio je list “Politiko”, prenosi Srna, pozivajući se na izjavu neimenovanog evropskog zvaničnika.

    “Ne možemo da nastavimo da dajemo iz sopstvenih zaliha”, rekao je zvaničnik, koji je zatražio da ostane anoniman.

    Zvaničnik je naveo da i dalje postoji čvrsta javna i politička podrška borbi Ukrajine, ali da su zemlje EU “već dale sve što neće ugroziti njihovu bezbjednost”.

    Neimenovani zvaničnik SAD izjavio je za “Politiko” da evropske zalihe presušuju, nakon 18 mjeseci intenzivne borbe industrijskih razmjera.

    “Politiko” piše da Pentagon ima još oružja za slanje Ukrajini, ali da im ponestaje novca za obnovu sopstvenih zaliha.

    Američki list “Vol strit džurnal” objavio je juče da su zvaničnici Pentagona saopštili da Ministarstvo odbrane SAD ima još 5,2 milijarde dolara za vojnu podršku Ukrajini, što je otprilike jednako vrijednosti oružja koje je administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena poslala Ukrajini u posljednjih šest mjeseci.

  • Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini danas o ubistvu policijskog inspektora

    Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini danas o ubistvu policijskog inspektora

    Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini održaće danas konferenciju za novinare zbog ubistva policijskog inspektora Nenada Markovića. Policija je juče uhapsila osumnjičenog i još trojicu pomagača.

    Nezvanično, za ubistvo je osumnjičen Nikola Kokanović iz Brčkog, koji već ima policijski dosije. Motiv je i dalje nepoznat i predmet je istrage.

    Direktor policije Siniša Kostrešević u Bijeljini je poručio da će sve u vezi sa ubistvom inspektora Markovića do detalja biti razjašnjeno.

  • Ljubić: Nismo odustali od trećeg entiteta, ali sada nije momenat

    Ljubić: Nismo odustali od trećeg entiteta, ali sada nije momenat

    Predsjednik Glavnog savjeta Hrvatskog narodnog sabora /HNS/ Božo Ljubić izjavio je da se nije odustalo od zaključka HNS-a iz prošle godine o formiranju trećeg entiteta u BiH, ali da sada nije momenat za to.

    Ljubić ističe da je spas za BiH poštivanje načela konstitutivnosti tri naroda.

    • Konstitutivnost naroda je osnovno načelo BiH. Bilo kakvi dogovori u budućnosti moraju poštivati to načelo. Ako se konstitutivni narodi dogovore da bude dva, tri, četiri ili se potpuno ukinu entiteti, onda konstitutivnost treba biti u centru ako država želi biti stabilna – rekao je Ljubić za N1.

    Ako se nekada otvori politička klima za novu teritorijalnu administrativnu jedinicu zemlje, kaže Ljubić, to neće biti jednostrani akti već dogovoreni aranžmani državotvornih političkih subjekata BiH.

    Ljubić dodaje da u ovom momentu nema kredibilnih partnera da se razgovara o bilo kakvoj prekompoziciji BiH u pravcu trećeg, četvrtog, petog entiteta, ali nema ni kredibilnih partnera niti da se BiH prekomponuje u unitarnu centralističku državu.

    On je naveo da alternativa konsocijativnoj demokratiji nije građanska država, već disolucija i raspad, te naveo primjer bivšu Јugoslaviju i Kipar.

    Ljubić je poručio da bez preuzimanja odgovornosti domaćih partnera BiH ne može dalje u evropske integracije.

    On je ocijenio da presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Kovačević” ne predstavlja nikakvu pravnu ni političku novinu, već reciklažu prethodnih presuda.

    Ljubić je rekao da je ta odluka duboko politički kompromitovana jer je u njoj učestvovao sudija Faris Vehabović, i nije provodiva bez demontaže Dejtonskog mirovnog sporazuma.

  • Tuča u Kliničkom centru, potukli se doktor i sestra

    Tuča u Kliničkom centru, potukli se doktor i sestra

    Da u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) malo toga štima pod vodstvom Sebije Izetbegović, supruge Bakira Izetbegovića, predsjednik SDA, brojni su primjeri.
    U posljednje vrijeme događaju se i sukobi među radnicima. Kako saznaje “Dnevni avaz“, prošle sedmice, tačnije u srijedu, 27. septembra, došlo je do fizičkog sukoba između doktora i medicinske sestre!

    Ovu informaciju su potvrdili iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

    “U srijedu, 27. septembra, policija je zaprimila dojavu da je došlo do sukoba između doktora D.K., rođen 1963. godine, i medicinske sestre M.R., 1990. godište. Protiv oba lica pokrenuta je prekršajna prijava zbgo sukoba, prvo verbalnog, a potom fizičkog“, rečeno je iz policije.

    Kolege svjedočile

    Kako Avaz saznaje, potukli su se doktor Damir K. i medicinska sestra Merima R. Pljuštale su i uvrede, pa je u jednom trenutku Merima rekla doktoru Damiru da je “najobičnija seljačina“.

    Sukob je prijavio čuvar koji je svemu prisustvovao.

  • Lavrov o najavi zabrane ulaska u EU automobilima sa ruskim registracijama: To je čisti nacizam

    Lavrov o najavi zabrane ulaska u EU automobilima sa ruskim registracijama: To je čisti nacizam

    Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov komentirao je najave pojedinih zemalja kako razmatraju odluku o zabrani ulaska automobilima koji su registrovani u Rusiji.

    Između ostalog, Lavrov je tokom razgovora sa novinarima u Sočiju izjavio kako je šokiran ovakvim najavama.

    “Bio sam šokiran koliko je brzo vanjska pristojnost iz koje su se skrivali proteklih godina ‘otpala’ od Evropljana. Zadržali su samo neke ostatke diplomatije i elementarne etike”, rekao je Lavrov.

    Poručio je kako je ovakva odluka direktno usmjerena protiv građana Ruske Federacije.

    “Ova zabrana ulaska automobila je u suštini manifestacija onoga što se obično naziva nacizmom. Primijenjen je isključivo protiv Rusa, kao što je slučaj i sa mnogim drugim stvarima koje se tiču Rusa. Oni tvrde da nije samo Vladimir Putin kriv već da su krivi svi Rusi što su ga izabrali. Dakle, radi se o čistom nacizmu”, poručio je prvi čovjek ruske diplomatije.

    Osim toga, Lavrov je komentirao i događaje u Kanadi gdje je u parlamentu odlikovan pripadnik nacističke SS divizije.

    “Kanadski premijer Justin Trudeau izgleda patetično u svojim pokušajima da se opravda za odavanje počasti nacisti u parlamentu. Žao mi je što se Trudeau i dalje naziva premijerom”, zaključio je Lavrov.

  • Grenel: Potrebna je transparentna istraga, SAD treba da pošalju izaslanika

    Grenel: Potrebna je transparentna istraga, SAD treba da pošalju izaslanika

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan nekadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa zahtjeva punu istragu i obdukciju u vezi incidenta u Banjskoj 24. septembra.

    Ričard Grenel kaže da je potrebna transparetna istraga o događajima u Banjskoj

    Grenel u intervjuu za Siri televiziju pozvao je Bijelu kuću da pošalje specijalnog izaslanika da prati aktuelnu situaciju između Kosova i Srbije.

    – Želim da razumijem svaki detalj i zato je neophodna transparentna istraga. Vlada Srbije mora da naznači kada je dobila obavještenje o napadu. Ono što me takođe brine su ljudi na Kosovu koji rade u policiji i koje je Kurti postavio na ovu poziciju. Želimo da znamo šta su oni znali, šta im je rečeno i sada nakon smrti moramo da uradimo istragu. Moramo da imamo snimak, i da sve pažljivo pogledamo. Ne samo neki mali isječci video zapisa jer se čini da su to dijelovi situacije – objasnio je Grenel.

    On je istakao da želi nezavisnu istragu.

    – Znate da mora postojati treća strana da uradi ove autopsije. Ne možemo imati samo jednu stranu koja pruža informacije i da svako vjeruje toj strani. To je uloga SAD ili EU, ali neko od njih mora odmah da interveniše i započne istragu. Brine me što Evropljani mnogo pričaju, ali se ne ponašaju u skladu s tim. U ovim trenucima SAD treba da intervenišu, a kada to urade, odmah preduzimaju mjere – dodao je Grenel.

    Rekao je i da je zabrinut što NATO povećava broj vojnika na Kosovu.

    – Kada je Tramp bio predsjednik razgovarali smo o smanjenju broja vojnika – ukazao je Grenel, piše Kosovo online.