VRBAS Media

Autor: INFO

  • Saslušan Milan Radoičić: Negirao krivicu

    Saslušan Milan Radoičić: Negirao krivicu

    Milan Radoičić, koji je danas priveden zbog organizovanja incidenta na Kosovu i Metohiji u selu Banjska, saslušan je.

    U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu danas je saslušan Milan Radoičić (45) zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela Udruživanje radi vršenja krivičnih djela, Nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i Teška djela protiv opšte sigurnosti.

    Osumnjičeni je na saslušanju negirao izvršenje krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret, saopštilo je to tužilaštvo.

    Nakon saslušanja, Tužilaštvo je predložilo sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu da osumnjičenom odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

    Naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćeno je više, za sada, nepoznatih lica, kojima se na teret stavlja krivično djelo Teška djela protiv opšte sigurnosti.

    Prema naredbi o sprovođenju istrage, Milan Radoičić se tereti da je od januara 2023. godine do 24. septembra oružje, municiju i eksplozivna sredstva velike razorne moći nabavljao iz Tuzle (FBiH) koje mu je, kako se navodi, isporučivano na teritoriji Beograda, najčešće na potezu Bubanj Potok – Vrčin, a koje je potom prenosio i skladištio na neutvrđenim lokcijama na teritoriji AP Kosova i Metohije, gdje ih je skrivao u napuštenim objektima i šumama, pa je kao kolovođa grupe sa više NN lica, zajedničkim djelovanjem i opšte opasnom radnjom 24. septembra izazvao opasnost za život ljudi u mjestu Banjska na teritoriji AP KiM.

  • Kojić: Bećirović i Komšić destabilizuju političku situaciju

    Kojić: Bećirović i Komšić destabilizuju političku situaciju

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Paralamentarne skupštine BiH Milorad Kojić ocijenio je da članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić prijedlogom zakona o imovini BiH žele da uvedu u veću krizu i da potpuno destabilizuju političku situaciju i u BiH i u regionu.

    Kojić je rekao da je zvanični stav Narodne skupštine Republike Srpske i političkih predstavnika Srpske i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika potpuno jasan i da pitanje imovine ne može da bude tema bilo kojeg tijela na niovu BiH.

    • To je propisano Dejtonskim mirovnim sporazumom. Postoje jasno definisane ustavne nadležnosti entiteta, kao i institucija na nivou BiH – rekao je Kojić.

    On je istakao da Republika Srpska potpuno suvereno raspolaže imovinom na teritoriji Srpske, kao što to čini i Federacija BiH na svojoj teritoriji.

    Kojić je rekao da su Komšić i Bećirović prijedlog zakona, očigledno, radili u tajnosti, te da takve i slične inicijative neće dobiti podršku srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović i da je nesporno da će biti pokrenuto pitanje veta.

    On je poručio da takav prijedlog, i kada bi došao u Paralamentarnu skupštinu BiH, ne bi dobio podršku srpskih poslanika.

    • Nadam se i opozicionih, mada znamo da je predsjednik SDS-a svojevremeno izjavljivao da postoji neka varijanta da BiH bude vlasnik imovine, a da njom raspolažu lokalne zajednice, što je potpuno neprihvatljivo – rekao je Kojić za Srnu.

    Donošenje zakona o imovini na niovu BiH, tvrdi Kojić, podrazumijevalo bi i formiranje novih institucija na nivou BiH, koje bi Vladi Republike Srpske ili lokalnim zajednicama ograničavale ili davale uputstva kako i na koji način da raspolažu imovinom.

    • Taj pokušaj podvale kukavičjeg jajeta, da bi entiteti, kao, imali pravo da koriste imovinu, to je klasična podvala – rekao je Kojić i ponovio da je to u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, sa Ustavom BiH i ustavima entiteta.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović obrazložio je da je, prema predloženom zakonu o imovini, BiH nosilac prava vlasništva, a entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti i upravljati imovinom koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim ili nekim drugim zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.

  • Petković: Komšić i Bećirović pozivaju na sukobe u BiH

    Petković: Komšić i Bećirović pozivaju na sukobe u BiH

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković izjavio je Srni da članovi Predsjedništva Željko Komšić i Denis Bećirović upućivanjem u proceduru prijedloga zakona o imovini ne žele dobro narodu u BiH kako se predstavljaju, već pozivaju na sukobe.

    Oni samo žele političke poene nacionalno orijentisanih birača kakvih je većina među Bošnjacima. Ovakvo predlaganje zakona o takozvanoj državnoj imovini ne samo da je neustavno, ono je otvoren poziv na sukobe u BiH – rekao je Petković.

    Petković je naveo da Srbi, a najvjerovatnije ni Hrvati neće podržati ovakav zakon, jer on nema ustavni osnov, a nema ni političku podršku.

    • Ustav BiH nijednim članom ne daje BiH pravo na imovinu, nego je to isključivo entitetsko pravo i nadležnost. Takav zakon neće ni doći na raspravu u Predstavnički dom, jer će biti oboren na Ustavnopravnoj komisiji – rekao je Petković, koji je prvi zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović obrazložio je da je, prema predloženom zakonu o imovini, BiH nosilac prava vlasništva, a entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti i upravljati imovinom koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim ili nekim drugim zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.

  • Amidžić: Predložićemo manji budžet, korisnici se moraju uklopiti

    Amidžić: Predložićemo manji budžet, korisnici se moraju uklopiti

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić rekao je da će Ministarstvo predložiti za 2024. godinu manji budžet u odnosu na ovu godinu.

    Amidžić je za BHT rekao da nema razloga za povećanje budžeta na nivou BiH.

    On je rekao da bi višak novca trebalo ostaviti entitetima za rješavanje problema u lokalnim zajednicama.

    Amidžić je istakao da nije dobro da institucije na nivou BiH ne dijele sudbinu entiteta i lokalnih zajednica koji su pristupili procesu racionalizacije i da se budžetski korisnici moraju uklopiti u budžetski okvir.

    On je rekao da će, oni koji se ne budu htjeli uklopiti u budžetske okvire, biti odgovorni što institucije na nivou BiH guraju u privremeno finansiranje.

    • Svi navedeni nivoi su pristupili procesu racionalizacije, trude se da procese sprovode na efikasniji način, samo institucije na niovu BiH doživaljavaju da su lišeni tog procesa – rekao je Amidžić.
  • Cvijanović: Јeftin populizam bez ustavnog utemeljenja, imovina pripada entitetima

    Cvijanović: Јeftin populizam bez ustavnog utemeljenja, imovina pripada entitetima

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da je prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini koji su uputili bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović i hrvatski član Željko Komšić jeftin populizam bez ustavnog utemeljenja i bilo kakvog smisla.

    Cvijanovićeva je istakla da je svima u BiH jasno, uključujući i predlagače, da je ova inicijativa osuđena na propast.

    • Baš kao i svaka druga koja se temelji na preglasavanju u okviru Predsjedništva BiH. Njen jedini domet može biti još veći nered i dalje komplikovanje ionako složene političke situacije u BiH – rekla je ona.

    Cvijanovićeva je naglasila da imovina pripada entitetima i nijedno slovo, a kamoli član Ustava i Dejtonskog sporazuma ne predviđa suprotno – da ona pripada BiH.

    Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović obrazložio je da je, prema predloženom zakonu o imovini, BiH nosilac prava vlasništva, a entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti i upravljati imovinom koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim ili nekim drugim zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.

  • Komšić i Bećirović uputili u proceduru državni zakon o imovini

    Komšić i Bećirović uputili u proceduru državni zakon o imovini

    Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović su u proceduru te institucije uputili prijedlog državnog zakona o imovini.

    U njihovom prijedlogu se jasno navodi da je vlasnik državne imovine BiH, a ne entiteti RS i FBiH, što znači da treći član Predsjedništva Željka Cvijanović za njega neće glasati. Vrlo je moguće i realno očekivati da će, kada ovaj prijedlog dođe na dnevni red Predsjedništva BiH, ona povući i veto kako bi o vitalnom entitetskom interesu odlučivali u Narodnoj skupštini RS-a i u konačnici odbili taj zakon.

    Bez obzira na to, Bećirović objašnjava da je riječ o važnom zakonu bez kojeg BiH ne može biti suštinski suverena.

    “Ovo je jedan od najsloženijih i najvažnijih zakona u postdejtonskoj BiH. Zajedno s velikim brojem stručnjaka smo na ovom zakonu radili šest mjeseci. Prije upućivanja zakona sam razgovarao i sa predsjednicima stranaka bh. orijentacije kako bi podržali tekst ovog zakona”, kazao je.

    Objašnjava da će strogo voditi računa o tome da svoju politiku vode u okviru zakona i važećih poslovnika te otkriva šta piše u predloženom zakonu.

    “Prema Članu 8 predloženog zakona o državnoj imovini, BiH je nosilac prava vlasništva na cjelokupnoj državnoj imovini, entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH mogu koristiti i upravljati onu državnu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti u mjeri u kojoj su ovlašteni ovim zakonom ili nekim drugim koji donese parlament”, naveo je.

    Naglašava da državna imovina reflektira državnost, nezavisnost i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo BiH, a ne entitetima.

    “Državna imovina je fundamentalni element da državna vlast bude suštinski, a ne formalno suverena vlast”, kazao je.

    Na kraju je podsjetio da je i Ustavni sud BiH odlučivao o ovom pitanju i donio konačni i obavezujući pravni stav da je BiH nasljednik socijalističke imovine, odnosno RBiH i bivše SFRJ, no to je još jedna odluka Ustavnog suda BiH koju Dodik i politika iz RS-a ne priznaje pod izgovorom da se u toj instituciji odlučuje u korist Bošnjaka i preglasavanjem Srba. Međutim, riječ je o jednoj od rijetkih instutucija u BiH u kojoj zakon ne propisuje nikakvo nacionalno odlučivanje.

  • Zakon o sudovima ponovo nije bio na dnevnom redu

    Zakon o sudovima ponovo nije bio na dnevnom redu

    Zakon o sudovima nije ni danas bio na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara, jer Radna grupa za pripremu zakona o Ustavnom sudu nije još pripremila prijedlog. Republika Srpska je to učinila odavno, ona u Sarajevu nije se pomakla s mrtve tačke.

    Umjesto da zasuču rukave i ubrzaju proces ispunjavanja 14 evropskih prioriteta, bošnjački ministri optužuju da sve koči Republika Srpska.

    Sve dok ne bude dogovora o odlasku stranih sudija, nema rasprave ni o jednom zakonu u Savjetu ministara, stav je srpskih ministara.

    Zamjenik predsjedavajućeg Staša Košarac kaže da Srpska jeste za ispunjavanje 14 prioriteta za ulazak u Evropsku uniju, ali i podsjeća, još u Konjicu je dogovoreno da će biti rješavani u paketu.

    • Ne možemo raspravljati jednostrano. Mi tražimo suvereno sa partnerima iz dijela Federacije da donosimo odluke. Čini se da njihov suverenitet gradi američki ambasador u BiH i da bez njega ne smiju ništa – kaže Košarac.

    Za zamjenika predsjedavajućeg Elmedina Konakovića istrajavanje Srpske na Zakonu o Ustavnom sudu i odalsku stranih sudija, gubljenje je vremena.

    • Evropski zakoni stoje zbog Ustavnog suda, što je šteta po nama. Taj zakon o sudovima i konflikt interesa bili bi ocijenjeni kao veliki iskorak BiH. Mislim da nas ovo udaljava, u najmanju ruku zaustavlja – rekao je Konaković.

    On je naveo da će javnost uskoro dobiti i informacije o novih šest milijardi evra za prostor zapadnog Balkana u naredne tri godine, od kojih su četiri milijarde projektne, a dvije milijarde grant sredstava.

    Košarac pita šta je BiH dobila od evropskih institucija do sada.

    • Neko dođe omađijan nekim bajkama po svijetu, sa nekim novim entuzijazmom kome bi mi trebalo da vjerujemo. Kakav entuzijazam? Koliko puta su nama evropske institucije nešto obećale? Šta smo dobili? Na kraju nismo dobili ništa – ističe Košarac.

    Podsjeća Košarac da je Srpska Radnoj grupi za izradu zakona o Ustavnom sudu dostavila prijedlog, ali da o njemu, kao ni o Dekalaraciji o suverenitetu, bošnjačka strana nema stav. Zašto? Zato što, kaže Košarac, nemaju suverenitet u odlučivanju, jer očekuju da im sve riješe stranci.

  • Stevandić: Srpska ne koketira sa fašistima i nacistima

    Stevandić: Srpska ne koketira sa fašistima i nacistima

    Republika Srpska ne koketira sa nacistima i fašistima, već njeguje patriotska osjećanja i sjeća se onih koji su se zajedno sa Srbima borili protiv nacista u Drugom svjetskom ratu, izjavio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić povodom 79 godina od spasavanja savezničkih pilota u operaciji “Halijard – vazdušni most”.

    “Republika Srpska danas ne koketira sa nacistima i fašistima bez obzira na promjenu međunarodnih istorijskih okolnosti i nalazi se na istim pozicijama i zastupa isti politiku i prema nacizmu i prema fašizmu”, rekao je novinarima Stevandić u Boljaniću kod Doboja gdje je danas prisustvovao obilježavanju 79 godina od ove akcije koju su sprovele snage Jugoslovenske vojske u otadžbini.

    On je ukazao i na istorijsku činjenicu da su nacisti i njihovi pomagači pogubili ljudi iz Slatine koji su učestvovali u spasavanju četiri američka pilota koji su iz tog mjesta prebačeni u Boljanić na posljednji let u februaru 1945. godine.

    Stevandić je zahvalio predsjedniku Fondacije “Halijard” DŽonu Kapelu što i danas njeguje kulturu sjećanja na te događaje u SAD.

    “Republika Srpska ostaje posvećena zajedničkom obilježavanju svih datuma u koordinaciji sa Srbijom i u ovim teškim vremenima nasrtaja i prijetnji bezbjednosti našem narodu, njegovom fizičkom i teritorijalnom integritetu. Nadamo se da ćemo naći dovoljno snage da ovu bitku izdržimo i da kao naši preci izvojujemo pobjedu”, poručio je Stevandić.

    U selu Boljanić kod Doboja danas je obilježeno 79 godina od akcije “Halijard – vazdušni most” koju su sprovele snage Jugoslovenske vojske u otadžbini, pod komandom generala Dragoljuba Draže Mihailovića. U akaciji je spaseno više od 500 pilota, a u Boljaniću šezdeset savezničkih avijatičara.

    “Halijard” je bila najveća operacija spasavanja američkih vojnika izvan linija fronta 1944. i 1945. godine.

  • Poslani “Odredi Z”

    Poslani “Odredi Z”

    U najopasniji deo fronta Rusi šalju tzv. “Odred Z” u koji stavljaju pijane regrute, neposlušne vojnike i osuđenike, piše Skaj njuz.

    Njih Kremlj, kako se dalje navodi, tretira “samo kao meso”.

    Jedan borac iz vojne jedinice 40318 je Rojtersu rekao da mu je zapovednik naredio da ne pruža medicinsku pomoć ranjenim borcima “Odreda“, dok je drugi rekao da su svi, osim njih 15, od 120 ljudi u njegovoj jedinici ubijeni ili ranjeni u blizini ukrajinskog grada Bahmuta u junu.

    Dok osuđenici čine jezgro odreda, neki obični vojnici su tamo poslati po kazni jer su pili alkohol na dužnosti, koristili droge ili su se oglušili o naredbe, svedoče dvojica vojnika. “Ako zapovednici uhvate nekoga s mirisom alkohola, odmah ga šalju u jedinicu Oluja”, rekao je vojnik jedinice 40318.

    Odredi su korisni Kremlju jer se mogu rasporediti kao potrošna pešadija, prema organizaciji “Konflikt intelidžens tim”. “Borci ’Oluje’ samo su poslati na najopasnije delove fronta, u odbrani i napadu”, rekli su iz te organizacije koja je inače, osnovana u Rusiji.

    Rusko ministarstvo odbrane nikada nije priznalo stvaranje jedinica “Oluja Z”, što je neslužbeni izraz koji koriste ruske trupe.

    Ruski mediji pod kontrolom države, s druge strane, objavili su da odredi “Oluja Z” postoje, kao i da su su učestvovali u žestokim borbama i da su neki od njihovih pripadnika dobili odličja za hrabrost, ali nisu otkrili kako su formirani, niti gubitke koje su imali.

    Rojters je prva novinska organizacija koja je sastavila sveobuhvatan prikaz o tome kako su jedinice sastavljene i raspoređene, razgovarajući s više izvora koji direktno znaju što se događa.

    Kako prenosi Večernji list, kao i vojnik iz jedinice br. 40318, 13 intervjuisanih osoba, među kojima su i četiri rođaka pripadnika ’Oluje-Z’, kao i tri vojnika u regularnim jedinicama koji su bili u interakciji s odredima, svi su zatražili anonimnost, navodeći strah od odmazde.

    Rojters je proverio identitete svih uključenih boraca pomoću krivičnih dosijea, računa na društvenim mrežama ili razgovarajući s njihovim kolegama vojnicima i njihovim porodicama.

    Krivični odredi, od kojih svaki ima oko 100 do 150 pripadnika i ugrađeni su u regularne vojne jedinice, obično se šalju na najizloženije delove fronta i često trpe teške gubitke, prema Rojtersovom izveštaju.

    Trojica od pet boraca “Oluje Z” s kojima je razgovarala ta agencija, kao i rođaci tri druga borca “Oluje Z”, opisali su borbe kao “iz noćne more” u kojima je veliki deo njihovih odreda nestao.

  • Šeranić: Garaža kod UKC-a u Banjaluci skuplja za još sedam miliona

    Šeranić: Garaža kod UKC-a u Banjaluci skuplja za još sedam miliona

    Preduzeće „Marković invest RM“ dobiće još sedam miliona maraka kako bi završilo parking garažu kod UKC-a koja je po ranijim planovima već trebala da bude izgrađena. Tako će se vrijednost investicije popeti na 42 miliona KM.
    Ovu informaciju objelodanio je danas ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    „Rađen je novi geomehanički elaborat i na njegovoj bazi je izrađen novi projekat i nova građevinska dozvola. S obzirom na to da ta sredstva nisu bila predviđena, a da se radi o novom građevinskom projektu, odobreno je dodatnih sedam miliona maraka“, kazao je Šeranić.

    Podsjećamo, firma „Marković invest R.M.“ iz Laktaša tražila je sredinom ove godine dodatnih pet miliona maraka i produženje roka za završetak objekta do kraja godine.

    Svoje zahtjeve pravdali su time što je prvobitni projekat izmijenjen zbog klizišta, gdje je umjesto 100 planiranih šipova ugrađeno 1.300, a što je poskupjelo radove i produžilo ih za skoro pola godine.

    Tvrdili su da je kompletan elaborat geotehnički i geomehanički urađen pogrešno, te da je njihova ponuda za gradnju data na osnovu netačnih podataka.

    Garaža se prostire na 75.000 kvadrata i trebala bi da riješi dugogodišnji problem sa nedostatkom parking prostora kod najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj.

    Prvobitni rok za njen završetak bio je početak septembar 2022. godine, ali je on nakon toga nekoliko puta produžavan i garaža još nije završena niti je poznato kada će biti, piše Capital.