VRBAS Media

Autor: INFO

  • Borbe se vode u šest gradova duž Pojasa Gaze

    Borbe se vode u šest gradova duž Pojasa Gaze

    Daniel Hagari, portparol izraelske vojske izjavio je danas da se borbe sa palestinskim snagama trenutno vode u šest gradova na granici Pojasa Gaze, navodeći da su borbe u toku u Beri, Kfar Azi, Nirimi i Alumimu.

    Hagari je na brifingu za novinare rekao da se tokom protekle noći “oko 70 terorista infiltriralo u Beri, ali da je većina njih ubijena u borbi sa izraelskim snagama, dok se preostali i dalje kriju u kućama u tom kibucu”, prenosi Tajms of Izrael.

    Napadi Hamasa odnijeli su stotine života u najvećoj eskalaciji sukoba između Izraela i Palestinaca posljednjih decenija. Spasioci su pronašli više od 260 tijela na mjestu održavanja muzičkog festivala na jugu Izraela koje su napali pripadnici Hamasa u subotu. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obećao je osvetu.

    Bajden: Dodatna američka pomoć je na putu za Izrael
    Dodatna američka pomoć je na putu ka Izraelu, poručio je predsjednik SAD Džozef Bajden premijeru Izraela Benjaminu Netanjahuu tokom njihovog razgovora.

    “Predsjednik Bajden je obavijestio premijera o intenzivnom diplomatskom angažmanu koji su SAD preduzele u posljednja 24 sata u podršci Izraelu. Predsjednik je takođe prenio da je dodatna pomoć izraelskim odbrambenim snagama sada na putu ka Izraelu i da će je biti još u narednim danima”, navodi se u saopštenju Bijele kuće.


    Dodaje se da je Bajden ponovo izrazio saosjećanje sa nestalima, ranjenima i ubijenima i razgovarao o nastojanjima da se obezbijedi da nijedan drugi rival Izraela ne iskoristi situaciju.

    Ubijeno 12 Tajlanđana i četiri Amerikanca
    Ministarstvo spoljnih poslova Tajlanda danas je saopštilo da je 12 državljana te zemlje ubijeno od izbijanja novog talasa sukoba u Izraelu u subotu, 11 ih je oteto, a osmoro ranjeno.

    U međuvremenu je portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost saopštio da je nekoliko američkih državljana među žrtvama.

  • Iranske vlasti odbacile optužbe da su pomogle Hamasov napad na Izrael

    Iranske vlasti odbacile optužbe da su pomogle Hamasov napad na Izrael

    Iran negira da je pomogao u planiranju Hamasovog smrtonosnog napada na Izrael nakon sumnji da su iranske bezbjednosne snage bile umiješane i dao je Teheran dao zeleno svjetlo.

    Dva člana militarističkih grupa Hamas i Hezbolah kazala su za Vol strit žurnal da je subotnji smrtonosni napad planiran na sastancima s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) u avgustu.

    Novine navode da su odobrenje dali iranski funkcioneri na sastanku u Bejrutu prošlog ponedjeljka s predstavnicima Hamasa, Hezbolaha i libanonske političke frakcije.

    “Oficiri iranske Islamske revolucionarne garde sarađivali su s Hamasom od avgusta na osmišljavanju upada iz vazduha, kopna i mora – što je najznačajnija povreda izraelskih granica od Jom Kipurskog rata 1973”, prenosi Vol strit žurnal.

    Međutim, iranska misija UN-a odbacila je umiješanost Teherana.

    “Izričito stojimo uz nepokolebljivu podršku Palestini. Međutim, mi nismo uključeni u odgovor Palestine, jer to preuzima isključivo sama Palestina”, izjavila je iranska misija UN-a.

    Antoni Blinken, američki državni sekretar, rekao je da američki funkcioneri još nisu vidjeli dokaze da Iran stoji iza napada.

    Prema posljednjim podacima Izraelskih odbrambenih snaga, u dosadašnjem ratu poginulo je više od 700 Izraelaca.

  • Izrael snažno uzvratio

    Izrael snažno uzvratio

    Izraelske snage gađale su tokom dana više od 550 ciljeva Hamasa u Gazi!

    To je potvrdio portparol Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) Avičaj Adrai.

    • Izrael je izvršio niz gustih i neprekidnih napada na Pojas Gaze koji su rezultirali uništenjem više od 550 instalacija Hamasa. To uključuje visoke zgrade, kuće, infrastrukturu, položaje, stambene komplekse i druge objekte koje Hamas koristi – rekao je za Adria za RIA novosti.


    Na društvenim mrežama pojavio se jezivi snimak iz Gaze na kome se vidi kako gori širom grada dok neprestano od‌jekuju eksplozije. Prema nepotvrđenim informacijama mnoge vatre pali i sami Palestinci kako bi ometali napad Izraelaca.

    Vazdušni napadi navodno izazivaju eksplozije koje se mogu čuti čak u Еgiptu.


    Portparol IDF je napomenuo da je vojska izvršila i vazdušne udare na grupe koje su pokušavale da prodru na teritoriju Izraela usled čega je navodno ubijeno nekoliko stotina pripadnika Hamasa.

    Predstavnik Hamasa, međutim, navodi da nema ni govora o prekidu vatre dok Izrael eskalira rat.

    • Rano je da se govori o posredovanju jer bojno polje određuje ko kontroliše situaciju – rekao je Hazem Kasem za RIA novosti.

    Izraelske snage, podsetimo, trenutno granatiraju grad Gazu i palestinsku teritoriju dok su na udaru Hamasa južni i centralni delovi Izraela.

    Broj mrtvih raste iz časa u čas.

    Izrael navodi da je od početka napada u subotu poginulo najmanje 700 ljudi, a ranjeno više od 2.100.

  • Ovo je navodno čovjek koji je objavio napad Hamasa

    Ovo je navodno čovjek koji je objavio napad Hamasa

    Svjetski mediji prenijeli su snimak govora čovjeka koji je navodno naredio napad Hamasa na Izrael – Mohameda Deifa.

    Glas na snimku je miran i precizan dok prenosi poruku užasa.

    “U svjetlu kontinuiranih zločina nad našim narodom i u svjetlu okupacije i negiranja međunarodnih zakona i rezolucija te u svjetlu američke i zapadne podrške, odlučili smo da stanemo na kraj svemu tome, kako bi neprijatelj shvatio da više ne može uživati, a da ne odgovara”, čuje se na kratkom snimku.

    Glas koji se čuje na snimku, koji je objavljen nekoliko sati nakon napada na Izrael, pripada navodno Mohamedu Deifu, komandantu vojnog krila palestinske militantne grupe Hamas i idejnom tvorcu upada.

    Tokom masovnog napada nastradalo je više od 1.000 ljudi na obje strane, a više od 2.000 ih je povrijeđeno.


    Napad je podigao višedecenijsku kampanju Hamasa protiv jevrejske države na brutalan i nepredvidiv nivo.

    Dok je poruka emitovana, stotine Hamasovih boraca probijale su graničnu ogradu između Pojasa Gaze i izraelske teritorije, šireći se po južnom Izraelu pod okriljem hiljada raketa.

    ZAMALO UBIJЕN
    Hamas je za nekoliko sati izveo prvi napad bez presedana protiv Izraela, a takođe je uzeo desetine talaca i odveo ih u svoju obalnu enklavu.

    Hamasovi kanali na društvenim mrežama istovremeno su objavili vješto proizvedene videozapise koji prikazuju njegove militante kako paraglajderom prelaze granicu te jezive slike mrtvih vojnika i prestravljenih izraelskih civila.

    Deifovo kodno ime “Gost” je referenca na praksu palestinskih boraca koji svaku noć provode u domu drugog simpatizera kako bi izbjegli izraelske obavještajne službe.

    Napad u subotu je bio Deifov najhrabriji i najsmrtonosniji napad do sada.

    Progonjen je od strane Izraela decenijama i zamalo ubijen u vazdušnom napadu prije 20 godina zbog koga je navodno ostao u invalidskim kolicima nakon što je izgubio ruku i nogu.

    Deifova sposobnost da nadmudri izraelsku vojsku, dok ubija i vojnike i civile, obezbijedila mu je poštovanje militanata.

    Budući da je izraelska vojska naizgled zatečena nespremna, Deif se katapultirao u najviše ešalone palestinskog vođstva.

    Zasjenio je svoje suparnike u Fatahu, umjerenijoj frakciji koju favorizuje Zapad, ali i svoje kolege u Hamasu koji SAD, ЕU i Izrael smatraju terorističkom grupom.

    HAMAS ODVЕO VЕLIKI BROJ TALACA
    “Čak i prije toga je bio poput svete osobe i vrlo poštovan i unutar Hamasa i od strane Palestinaca. Njegova najveća operacija protiv Izraela sada će ga pretvoriti u figuru poput boga za mlade”, rekao je profesor politike na Univerzitetu Al-Azar u Gazi Hajmar Abusada.

    Najznačajniji faktor za Hamas je broj talaca koje su odveli u Gazu.


    Izrael je ranije predao 1.000 palestinskih zatvorenika kako bi oslobodio vojnika, Gilada Šalita, nakon pet godina zatočeništva od strane Hamasa.

    “Hamas jako dobro razumije da je strpljenje sve što im treba kad je u pitanju držanje izraelskih zatvorenika. S vremenom će izraelska javnost stvoriti pritisak. Sve što Hamas treba da učini jeste da čeka”, naglasio je regionalni diplomata koji je pomogao u pregovorima o oslobađanju Šalita.

    SPORAZUM IZ OSLA SMATRA IZDAJOM
    Izraelski i palestinski analitičari, uključujući ljude koji su poznavali Deifa prije nego što je nestao u sjeni palestinske militantnosti, opisali su ga kao tihog i intenzivnog čovjeka nezainteresovanog za međusobno rivalstvo palestinskih frakcija.

    Prisjetili su se kako je umjesto toga bio usredsređen na promjenu prirode izraelsko-arapskog sukoba i korišćenje nasilja kao sredstva za postizanje toga.

    Opisali su ga kao čovjeka čija je sposobnost stalnog razvoja uporedno s tehnološkim dostignućima izraelske vojske ilustrovana tokom žestokog rata koji je 11 dana trajao između palestinske militantne grupe i Izraela prije dvije godine.


    Hamas je tada rasporedio rojeve niskotehnoloških raketa u pokušaju da oslabi izraelski protivvazdušni istem koji je gotovo ostao bez municije.

    Kao i drugi u Hamasu, Deif vidi sporazum iz Osla, koji je kasnih 1990-ih nakratko obećavao dogovoreno mirovno rješenje, kao izdaju njegovog otpora i izvornog cilja da se Izrael zamijeni palestinskom državom.

    MISTЕRIJA I TAČNO IMЕ
    “Deif je pokušao da započne drugi rat za nezavisnost. Glavni cilj je postepeno uništiti Izrael. Ovo je jedan od prvih koraka i tek početak”, rekao je pukovnik izraelske vojske Еjal Rosen.

    Deif, nekadašnji bombaš i arhitekta decenijama dugog programa kopanja mreže tunela ispod Gaze, rođen je kao Mohamed Diab Ibrahim al-Masri u izbjegličkom kampu Kan Junis tokom šezdesetih.

    To tvrdi izraelski zvaničnik koji je upoznat sa njegovim obavještajnim podacima. Gaza je tada bila pod kontrolom Еgipta, a zvaničnik navodi da su ili njegov ujak ili otac učestvovali u sporadičnim napadima naoružanih Palestinaca pedesetih na isti pojas zemlje na koji su se Deifovi borci infiltrirali u subotu.

    Toliko se malo zna o njemu da je čak i njegovo ime misterija.

    Ljudi koji su ga poznavali osamdesetih kažu da se već tada prezivao Deif dok drugi tvrde da ga znaju po rođenom imenu.

    Samo jedna njegova fotografija postoji u javnoj sferi.

    U vrijeme kad je Hamas nastao, kasnih osamdesetih, iskovan u vatri prve intifade, Deif je bio u svojim dvadesetim.

    Otprilike u to vrijeme, Gazi Hamad, sada član politbiroa Hamasa, dijelio je zatvorsku ćeliju s Deifom nakon što su ih Izraelci zatvorili.

    STUDIRAO KOD BOMBAŠA
    “Od početka svog života u Hamasu bio je fokusiran na vojni put. Bio je vrlo ljubazan. Sve vrijeme je bio patriota koji nas je nasmijavao”, prisjetio se Hamad.


    Svaki nagovještaj ljubaznosti ubrzo je izblijedio jer je Hamas izvodio samoubilačke napade kako bi propao Sporazum iz Osla.

    Izrael smatra Deifa odgovornim za smrt desetina ljudi u bombaškim napadima samoubica – uključujući talas napada iz 1996. godine u kome je ubijeno više od 50 civila.

    Navodno je studirao kod Jahje Ajaša, bombaša s nadimkom Inženjer, koga je Izrael ubio 1996. godine.

    Deif je napredovao u činovima Kasam brigada, vojnog krila Hamasa, a izraelski zvaničnik je potvrdio da je bio uključen u stvaranje prvih rudimentarnih raketa.

    Hamasov arsenal sada se broji u desetinama hiljada, a samo u subotu ispalili su, prema njihovim tvrdnjama, oko 5.000.

    Zvaničnik je istakao kako je Deif bio protivnik ideje da Hamas pristane da zaustavi borbe koje su se sporadično razbuktavale u zamjenu za to da Izrael dopusti dodatna sredstva za blokirani pojas ili više radnih dozvola za stanovnike Gaze.

    Iako je ovaj aranžman pomogao u upravljanju ciklusima nasilja, doveo je i do četiri rata, potom i do ovog trenutnog, a militanti su svaki od njih prikazali kao pobjedu.

    “Ova teroristička akcija zauvijek je okončala ovu praksu. Sada neće biti primirja već samo odmazde”, uvjeren je izraelski zvaničnik, prenosi “Index”.

  • Turska izvela napade

    Turska izvela napade

    Tursko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su turske snage izvele vazdušne napade na kurdske militante na sjeveru Sirije.

    Kako su naveli, uništili su šest ciljeva, uključujući skloništa i skladišta gdje se vjerovalo da su militanti, kao i naftno postrojenje koje koriste.

    U saopštenju se navodi da su mnogi militanti “neutralisani” u napadima, što je izraz koji Ankara najčešće koristi kada želi da naznači da su militanti ubijeni, prenosi “Rojters”.

    Pored toga, ministar unutrašnjih poslova Turske Ali Jerlikaja izjavio je da su turske bezbjednosne snage uhapsile 2.554 bjegunca u okviru antiterorističke operacije pokrenute nakon što su kurdski militanti detonirali bombu u blizini vladinih zgrada u Ankari prije nedjelju dana.


    Ranije ove sedmice vlasti u Turskoj saopštile su da su svi ciljevi koji pripadaju militantima Kurdistanske radničke partije (PKK) i militantima sirijskih Kurda IPG “legitimni ciljevi” za njene snage, nakon što je PKK preuzela odgovornost za bombaški napad prošle nedjelje u kojem su ranjena dva turska policajca, a ubijena dvojica napadača, navodi “Rojters”.

    Vlasti su za 12 bjegunaca tragale više od 10 godina, dok se za 91 tragalo pet do 10 godina, a za njih 2.451 manje od pet godina, rekao je Jerlikaja.

    “Bjegunci su uhvaćeni u okviru akcije ‘Operacija Heroji’. Nećemo dozvoliti da odbjegli kriminalci lutaju našim ulicama. Odlučni smo da ih uhvatimo i predamo pravdi”, napisao je on na svom nalogu na mreži Iks, ali nije precizirao kojim kurdskim grupama pripadaju uhapšeni.

  • Strah za nova ulaganja pravi ekonomski zastoj

    Strah za nova ulaganja pravi ekonomski zastoj

    Nakon Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Centralne banke (CB) BiH, i predstavnici Svjetske banke smanjili su procjenu ekonomskog rasta BiH u 2023. godini, što, prema riječima ekonomista, nije iznenađenje, s obzirom na to da se zastoj ekonomskih aktivnosti osjeti u gotovo svakom sektoru.

    Svjetska banka u jesenjem izvještaju o ekonomskom stanju Evrope i centralne Azije očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) BiH porasti za 2,2 odsto u 2023. godini, što je za 0,3 odsto manje nego što su prognozirali u junu.

    Obrazlažući svoje procjene, iz Svjetske banke navode da će se to desiti kao posljedica smanjene potrošnje.

    “Realni rast BDPa očekuje se da će usporiti na 2,2 odsto u 2023. godini, te na 2,8 odsto u 2024. godini, kako slabljenje stvarnog raspoloživog dohotka oslabljuje potrošnju domaćinstava, a izvoz se prilagođava znatno nižem rastu u EU”, pojasnili su iz Svjetske banke, dodajući da se do 2025. godine očekuje da će rast realnog BDPa iznositi 3,4 odsto usljed jačanja izvoza i privatne potrošnje.

    Istovremeno, međunarodni finansijeri očekuju da će se inflacija stabilizovati na oko dva odsto u 2024. i 2025. godini, nakon što će, prema predviđanjima, iznositi oko šest odsto u 2023. godini.

    Ipak, kako dodaju, poremećaji na tržištu ostaju.

    “Produženi poremećaji na tržištu i nesigurnost podstaknuta ratom u Ukrajini mogli bi uticati na povjerenje potrošača i poslovanje, dok krhki oporavak u EU može uticati na potražnju za nekim izvoznim proizvodima iz BiH”, naveli su iz Svjetske banke, dodajući da bi situacija na tržištima širom Evropske unije mogla postaviti i ograničenja na priliv inostranih doznaka.

    Sve to, smatraju, moglo bi biti potpomognuto “domaćim političkim napetostima s nepovoljnim posljedicama za potrebne strukturalne reforme”.

    Stručnjaci poručuju da je došlo do pogoršanja niza indikatora koji utiču na ekonomiju i poslovanje, kako na domaćem, tako i na inostranim tržištima.

    “Onaj zamah koji smo imali poslije kovida mislim da je stao i očigledno da nema dovoljno projekata i da su nekako firme, ali i banke, počele da se ponašaju u skladu s tim. Mislim da firme počinju da se ponašaju konzervativno kada su u pitanju nove investicije, tako da mislim da se definitivno osjeti smanjenje ekonomske aktivnosti”, smatra ekonomista Ermin Cero.

    Upitan da li je razlog za, kako je rekao, konzervativno ponašanje privrednika možda strah od situacije na kompletnom ekonomskom polju, odgovara:

    “Apsolutno. Mislim da je osnovno da vlada strah od neizvjesnosti šta će se dešavati sutra, pa da je teško nekoga usmjeriti na nova ulaganja.”

    Nadovezujući se na ove stavove, ekonomista Saša Grabovac dodao je i da je ključ povećanja ekonomskog rasta to da se poboljšaju opšta ekonomska, ali i politička klima u državi.

    Podsjetimo, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), prema posljednjim objavljenim podacima, smanjila je procjenu ekonomskog rasta BiH za ovu godinu na 1,5 odsto, što je za 0,5 odsto manje u odnosu na prognozu iz maja.

    Iz EBRDa su tada saopštili da je došlo od usporavanja na ključnim izvoznim tržištima, da je industrijska proizvodnja u prvoj polovini 2023. godine smanjena u odnosu na isti period 2022. godine, kao i da je smanjena potrošnja domaćinstva zbog visoke inflacije.

    Nešto ranije, smanjene procjene o rastu BDPa u BiH objavila je i Centralna banka BiH, koja je prognozirala rast od 1,6 odsto, a S&P Global Ratings predviđa rast od dva odsto.

    Realni BDP u BiH u drugom kvartalu ove godine iznosio je 1,2 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

  • Srbija i Hrvatska ignorišu poziv BiH za rješavanje pitanja granice

    Srbija i Hrvatska ignorišu poziv BiH za rješavanje pitanja granice

    Tijela nadležna za pitanja granice u Srbiji i Hrvatskoj ignorišu pozive iz Bosne i Hercegovine da se ponovo otvore pitanja o graničnim linijama između ove tri zemlje, a kako stvari sada stoje, ni u budućnosti ne treba očekivati pomak u vezi s ovim pitanjem.

    Iz Izvještaja o radu Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine može se zaključiti da višedecenijski problemi u vezi s pitanjem granice i dalje stoje, odnosno da se trenutno, kada je riječ o graničnim linijama sa Srbijom i Hrvatskom, ne radi ništa.

    “Poslali smo dopis i prema Beogradu i prema Zagrebu sa željom za nastavak razgovora o rješavanju graničnih pitanja, međutim nismo dobili nikakav odgovor ni od Zagreba ni od Beograda. Posljednji razgovori sa Hrvatskom vođeni su tamo negdje 2010. ili 2012. godine, a isto tako je i sa Srbijom”, rekao je Željko Obradović, član Državne komisije za granicu Bosne i Hercegovine.

    On kaže da trenutno, jedino sa Crnom Gorom postoje neke aktivnosti u vezi sa granicom te da se radi na pripremama za obilježavanje granične linije.

    Kada je riječ o Srbiji i Hrvatskoj, Obradović kaže da su još ranije sa Srbijom potpisali protokol o tromeđnoj tački između Srbije, BiH i Crne Gore te da se radi na pripremama da isti protokol bude potpisan između Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

    Podsjećanja radi, Ugovor o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore potpisan je u Beču u avgustu 2015. godine, a Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ga je ratifikovalo u januaru 2016. godine.

    “Očekujemo odgovore na naša pisma koja smo poslali na adrese Republike Srbije i Republike Hrvatske, a u vezi s nastavkom aktivnosti na rješavanju graničnih pitanja”, navedeno je u izvještaju Državne komisije za granicu koji bi uskoro trebalo da razmotri i Savjet ministara BiH.

    Kada je riječ o samoj granici, problemi sa Hrvatskom i Srbijom su višedecenijski i što se tiče susjednih zemalja, BiH je jedino granicu riješila sa Crnom Gorom. Konkretno, sa Srbijom je problem u četiri tačke i to hidroelektrane Zvornik i Bajna bašta, a sporno je i deset kilometara pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH i opštine Priboj i Rudo.

    Posljednja aktivnost u vezi sa rješavanjem ovog problema bila je ta da su se članovi Državne komisije BiH posvađali između sebe s obzirom na to da je ispred bh. komisije prema Srbiji u septembru prošle godine otišao Protokol o okvirnim kriterijumima za granicu između BiH i Srbije koji nije bio usaglašen, već su ga članovi Komisije iz FBiH uputili samoinicijativno, bez saglasnosti Komisije.

    Što se tiče granice sa Hrvatskom, tu je situacija daleko komplikovanija i od ukupno 1.001 kilometra granice sporne su dvije tačke i to granica na moru kod Neuma i na dijelu od Novog Grada do Kozarske Dubice, gdje državna granica više od 15 puta prelazi sa jedne na drugu obalu rijeke Une.

    BiH je sa Hrvatskom još ranije zaključila Ugovor o granici, međutim on nikada nije ratifikovan, a kako stvari sada stoje, neće ni biti.

    Još ranije, iz Državne komisije za granicu apelovali su na Hrvatsku da se to pitanje riješi, ali Hrvatska nije pokazala volju za to, što i ne čudi, s obzirom na to da od zemalja bivše Jugoslavije, jedino Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju riješeno pitanje granice, dok će ostali manje-više, prema nezvaničnim informacijama, morati na arbitražu.

  • Javni sektor povećavao broj radnika, ali i dug po osnovu doprinosa za PIO

    Javni sektor povećavao broj radnika, ali i dug po osnovu doprinosa za PIO

    Potraživanja Fonda PIO zaključno sa krajem juna ove godine iznose 476,4 miliona KM, a kao i prethodnih godina javni sektor nastavio je da gomila svoj dug, u čemu prednjače javne zdravstvene ustanove koje duguju 143,9 miliona KM.

    Javni sektor u Republici Srpskoj zaključno sa junom prošle godine dugovao je 189,1 milion KM, dok zaključno sa junom ove godine duguje 4,7 miliona KM više, ili 193,8 miliona KM.

    Istovremeno dug privatnog sektora je smanjen sa 286,7 miliona KM na 282,6 miliona KM. Zanimljivo je da je istovremeno javni sektor znatno povećao i broj radnika. Ako je suditi po informaciji Fonda PIO, broj onih koji uplaćuju doprinose za godinu dana povećan je za 9.275, s tim da je kod javnog sektora to povećanje broja osiguranika iznosilo 5.478, dok je kod privatnog 2.526.

    “Tim dugovanjima zadravstvenih ustanova nema kraja. Svi direktori imali su obavezu još ranije da potpišu reprogram i oni su to uradili, ali sve je ostalo na istom i zakazali su kontrolni organi i insitucije koje su to trebale kontrolisati. Sada se ponovo najavljuje da se potpišu ti reprogrami, a da li su potpisani, stvarno ne znam, međutim pitanje je da li će zdravstvene ustavnove iz svojih prihoda koje imaju to moći uraditi”, rekao je Željko Šukalo, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu.

    On kaže da, ipak, kada radnici odlaze u penziju nema problema jer im se u tom slučaju isplate svi doprinosi koji se duguju, ali to ide dosta sporo jer se zahtjev za to podnosi nadležnom ministarstvu.

    “Izgubi se malo vremena, ali ima i slučajeva da se ljudima produži rad kroz neki ugovor o djelu dok se to ne riješi kako ne bi ostali bez ikakvih primanja”, rekao je Šukalo.

    Ono što je zanimljivo jeste da su u odnosu na prethodnu godinu, ministarstva, fondovi, državni organi i agencije povećali svoja dugovanja, i to sa 1,6 miliona na čak četiri miliona KM.

    Dug su znatno povećala i preduzeća gdje je država većinski vlasnik, i to sa 25,2 miliona KM, koliko su dugovali zaključno sa junom 2022. godine, na 30,7 miliona KM, koliko duguju zaključno sa junom ove godine. Kao i javni sektor, dugovanja po osnovu doprionsa za PIO povećao je privatni sektor, koji trenutno duguje 127 miliona KM, što je za oko 6,5 miliona KM više nego godinu ranije.

    “Na dan 30. juna 2023. godine ukupno je registrovan 45.351 uplatilac doprinosa, od kojih 38.431 redovno plaća doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, a 6.920 njih svoje obaveze ne izmiruje na vrijeme. Na osiguranje je ukupno prijavljeno 332.226 osiguranika, za 323.814 se redovno uplaćuju doprinosi, dok se za 8.412 osiguranika isti neredovno uplaćuju”, podaci su Sektora za evidentiranje doprinosa, javne nabavke i sistemsku podršku Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske.

    I kada je riječ o uplaćenim dopinosima, Fond PIO bilježi bolje rezultate, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine uplaćeno 644,6 miliona KM, što je za čak 111 miliona KM više nego godinu ranije, i čak 160 miliona KM više nego 2021. godine.

    Tihomir Joksimović iz Fonda PIO rekao nam je da Fond PIO bilježi rekorde kada je riječ o prikupljenim doprinosima, ali i broju osiguranika i da se to primijeti iz mjeseca u mjesec.

    “Dobar dio dugovanja koja imamo biće naplaćen, ali značajan dio i neće, posebno u slučajevima u kojima su stečajevi i u kojima su firme otišle u likvidaciju. U slučaju likvidacije malo toga ostane da se naplati”, rekao je Joksimović.

  • Izrael proglasio ratno stanje, raste broj žrtava s obje strane

    Izrael proglasio ratno stanje, raste broj žrtava s obje strane

    Kabinet za bezbjednost Izraela izglasao je da je zemlja zvanično u ratnom stanju i da može da obavlja “značajne vojne aktivnosti”, saopšteno je danas iz kabineta premijera, javlja “Tajms of Izrael”.

    Premijer Benjamin Netanijahu je već rekao da je zemlja u ratu nakon što su se teroristi Hamasa infiltrirali u južni Izrael, ubivši na stotine Izraelaca.

    Odluka visokog bezbednosnog kabineta daje deklaraciji pravni status u skladu sa Osnovnim zakonom jer tačka 40. kaže da zemlja ne može da uđe u rat bez odluke vlade.

    Broj poginulih u napadima koji je militantna grupa Hamas izvela na Izrael porastao je na preko 400, izjavili su izraelski zvaničnici, javlja “Tajms of Izrael”. Među poginulima je na desetine vojnika i policajaca koji su poginuli u borbi protiv terorista, navodi list.

    Izraelsko Ministarstvo zdravlja je navelo da je broj ranjenih u bolnicama dostigao 2.048, uključujući 20 u kritičnom stanju i 330 teško ranjenih. Prema poslednjim podacima militantne grupe Hamas, broj nastradalih Palestinaca porastao je na 300, a skoro 2.000 ih je povređeno.

  • Portparol Hamasa odbacio mogućnost prekida rata u Izraelu

    Portparol Hamasa odbacio mogućnost prekida rata u Izraelu

    Predstavnik palestinskog militantnog pokreta Hamas Hazem Kasem, koji je u subotu ujutro pokrenuo napad na Izrael, izjavio je danas da ne može biti govora o primirju dok, kako je naveo, “Izrael eskalira rat”.

    “Okupacija Izraela je u punom jeku agresije protiv civila. Ne može biti govora o primirju dok Izrael eskalira ovaj rat”, rekao je Kasem za agenciju RIA Novosti.

    Dodao je da je preuranjeno govoriti o posredovanju, jer, kako je rekao, “bojno polje određuje ko kontroliše situaciju”.

    Hamas je u subotu ujutro pokrenuo napad na Izrael bez presjedana, a u sukobima je poginulo stotine ljudi na obe strane, dok je hiljade povrijeđeno, prenosi Tanjug.