VRBAS Media

Autor: INFO

  • Da li je vrijeme za radikalnu reformu pravosuđa BiH

    Da li je vrijeme za radikalnu reformu pravosuđa BiH

    Informacija da je predsjednik Suda BiH Ranko Debevec juče uhapšen zbog sumnje u koruptivne aktivnosti, kao i da je donedavni prvi čovjek Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH Osman Mehmedagić “pao” iz istih razloga, potvrđuje da je pravosuđe postalo “rak-rana” ovog društva te da mu je potrebna hitna reforma.

    Ovo za Srpskainfo tvrde predstavnici političkih stranaka koje već godinama ukazuju na katastrofalno stanje u domaćem pravosuđu, ali i pravni stručnjaci koji za naš portal otkrivaju da je vijest o hapšenju Debeveca i Mehmedagića “odjeknula kao bomba” u domaćim pravosudnim krugovima.

    Inače, vrijedi podsjetiti da je hapšenje predsjednika Suda BiH samo posljednji u nizu skandala koji već godinama potresaju domaće pravosuđe. Znak za alarm da u tom, kako ga mnogi ocjenjuju, najvažnijem stubu vlasti u svakoj državi “škripi” po brojnim osnovama, potvrđuje to da nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH, od osnivanja te institucije 2003. godine do danas, nije na “prirodan” način dočekao kraj svog mandata.

    Užarena fotelja
    Naime, prvi glavni tužilac Tužilaštva BiH, Marinko Jurčević, 2008. godine podnio je neopozivu ostavku na tu dužnost zbog, kako je navodio, brojnih pritisaka kojima je bio izložen.Njegov nasljednik, Milorad Barašin, sa funkcije glavnog tužioca smijenjen je 2011. zbog kontakata sa “sumnjivim licima”, a sljedeći glavni tužilac, Goran Salihović, takođe je smijenjen s dužnosti zbog brojnih disciplinskih prekršaja.

    Slična sudbina zadesila je i Gordanu Tadić, koja se na poziciji glavnog tužioca Tužilaštva BiH nalazila od 2016. do 2021, kada je odlukom Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH smijenjena s funkcije zbog “nemara prilikom obavljanja službene dužnosti”. Poslije Tadićeve, u užarenu fotelju glavnog tužioca Tužilaštva BiH sjeo je Milenko Kajganić.

    Da je nešto “trulo” u domaćem pravosuđu potvrdila je i ostavka, koju je pod pritiskom javnosti nakon izbijanja afere “potkivanje” krajem 2020. podnio tadašnji predsjednik VSTS, Milan Tegeltija.

    “Produžena ruka mafije”
    Jedan od najžešćih kritičara domaćeg pravosuđa, lider Liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović, za Srpskainfo kaže da već godinama, iz ličnog iskustva, govori i svjedoči o tome da je pravosuđe u ovoj zemlji, prema njegovim riječima, produžena ruka mafije te da je “potpuno sraslo s korumpiranim političarima i kriminalnim organizacijama”.

    – Sramnim odlukama i presudama daje se privid legitimiteta pljački ove države. U pravosuđu postoje časni izuzeci, jer da ih nema ne bi bili uhapšeni ni pojedini tužioci ni sudije, niti bivši šef OBA, ali treba reći da su ova posljednja hapšenja, koja su za svaku pohvalu, samo jedan u nizu pokazatelja koji potvrđuju da je apsolutno tačno ono što govorim – kaže Vukanović.

    On, između ostalog, tvrdi da bi u slučaju da postoji pravna država, oko 80 odsto sudija i tužilaca u BiH završilo na optuženičkoj klupi.

    – Upravo kad je stigla vijest o ovim hapšenjima, meni je došlo obavještenje Okružnog tužilaštva u Trebinju o obustavi istrage o organizovanoj pljački grada Trebinja i namještanju tendera. Iako sam sve dokazao i dostavio materijale da je namješten oglas o prodaji zemljišta u Trebinju, tužilaštvo je odbacilo ovu prijavu, kao i brojne ranije prijave koje sam podnosio. To je najbolji pokazatelj koliko je kod nas pravosuđe trulo i koliko je neophodna njegova lustracija – tvrdi Vukanović.

    Užasna poruka

    Advokat Miodrag Stojanović za Srpskainfo otkriva da je za sve ljude, koji godinama rade u domaćem pravosuđu, a posebno one koji su angažovani u Sudu BiH, vijest da su privedeni predsjednik tog suda i donedavni direktor OBA “odjeknula kao bomba”.

    – Kada se dva visokopozicionirana funkcionera privode u bilo kojoj državi, to je jedna užasno teška poruka. Kao neko ko toliko godina radi ovaj posao želim da vjerujem da pravosuđe nije toliko bolesno koliko se govori, te da je pravosuđe nešto što mora biti stub države i nešto što je iznad koruptivnih ponašanja – kaže Stojanović za naš portal.

    Međutim, on dodaje da ako se potvrdi da su predsjednik Suda BiH i bivši šef OBA bili uključeni u koruptivne radnje, zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja u pogledu prisluškivanja, onda, kako kaže, svi mi, kao građani ove države, treba da se ozbiljno zabrinemo.

    – Da li će to biti poruka cijelom društvu da se definitivno uđe u radikalniju reformu pravosuđa, ostaje da vidimo. Ako iza ovog stoji ozbiljna odgovornost visokopozicioniranih ljudi, onda kao čovjek koji se bavi ovim poslom nemam nikakvu dilemu da je ovo posljednji signal da se moraju napraviti radikalni rezovi u cijelom pravosuđu BiH – zaključuje Stojanović.

  • Dodik poručio da će Srpska i ove godine dostojanstveno obilježiti 9. januar

    Dodik poručio da će Srpska i ove godine dostojanstveno obilježiti 9. januar

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će Republika Srpska i ove godine veličanstveno i dostojanstveno obilježiti 9. januar, kada slavi svoju slobodu, one koji su život utkali u nju.

    Velika je za sve dobre ljude, a i dovoljno slobodna da se u njoj čuje glas i svakakvih protuva koje pokušavaju da zatruju ljude. Svi narodi u Republici Srpskoj, svi stanovnici, uživaju punu slobodu i tako će biti uvijek – naveo je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je naglasio da oni poput (poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske) Ramiza Salkića, koji mrze sve srpsko, podržavaju naoružavanje i zveckanje oružjem imama, i jasno je zašto u slavlju vide nešto negativno.

    – Svojom vikom privukli su pažnju i bjelosvjetskih hohštaplera, ali mi s tim nemamo ništa. Republika Srpska slavi i slaviće 9. januar. To je najvažniji datum za svakog Srbina i svakog čovjeka u Republici Srpskoj – istakao je Dodik.

  • Trivićeva odgovorila predsjedniku Srpske

    Trivićeva odgovorila predsjedniku Srpske

    Nakon “ljudskih i političkih gromada”, Sredoja Novića i Staše Košarca, javio se i lažni predsjednik ili CIK predsjednik kako ga od nemila zove narod Republike Srpske.

    Onaj isti narod koji mu je rekao ne u oktobru prošle godine, ali on to nije htio i mogao da prihvati, brutalno prekrajajući narodnu volju i nastavljajući da besomučno teroriše vlastiti narod i guši osnovne ljudske slobode i prava- rekla je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.

    Ističe da „Jelena Trivić nema šta da objašnjava narodu Srpske“, te da je u njenom životu je sve dovoljno jasno.

    Niko moj nije ratni dezerter i profiter, nemam ja 65 ili koliko već firmi koje sisaju budžete na svim nivoima, nisam ja Pelješki most i Trgovsku Goru proglašavala vitalnim nacionalnim interesom, nisam gazila Narodnu skupštinu i nisam od Srpske nikad pomislila da pravim svoju privatnu svojinu kako je to uradio Dodik i klika oko njega – kaže predsjednica Narodnog fronta.

    – Dodik i ta ista klika i te kako imaju šta da objašnjavaju u vezi enormne imovine koju posjeduju, a Republika Srpska za koju se ja borim biće ona u kojoj će se dosljedno primijeniti zakon o ispitivanju porijekla imovine i vratiti narodu oduzeto – kaže Trivićeva.

    Ističe da je to sve što ima da im poruči, a oni neka nastave da umišljaju da su “jači od sudbine”.

    – Jelena Trivić nikog ne mrzi, pogotovo ne Dodika, davno sam mu rekla tokom jedne od sjednica Narodne skupštine da mogu samo da ga žalim- zaključila je predsjednica Narodnog fronta u odgovoru na današnje optužbe Dodika.

  • Si: Jači smo

    Si: Jači smo

    Odnosi Rusije i Kine postavljeni su na čvrste temelje, a sposobnost dve zemlje da se suoče sa izazovima je sve jača, izjavio kineski predsednik Si Đinping.

    On se sastao sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom u Pekingu.

    “Danas smo postavili čvrste temelje za interakciju, čiji se obim i kvalitet povećavaju, a naša sposobnost da izdržimo rizike jača. To pokazuje otpornost na potencijalne neprilike i priliku za obostrano korisnu saradnju izmedju dve zemlje”, rekao je kineski lider, prenela je RIA Novosti.

    Si je dodao da je plan povećanja bilateralne trgovine između Rusije i Kine na 200 milijardi dolara godišnje urađen pre roka, dodajući da je ta brojka već dostigla 218, 28 milijardi dolara.

    Mišustin je naveo da je bilateralna trgovinsko-ekonomska saradnja prevazišla teške izazove u 2023. godini.

    Međusobni trgovinski promet između Rusije i Kine, prema njegovim rečima, iznosio je skoro 18 biliona rubalja (21,3 milijarde dolara).

    “Moskva i Peking postigli su dobre rezultate u investicionoj sferi, realizuje se 80 zajedničkih projekata velike vrednosti”, dodao je ruski premijer.

    Lideri Rusije i Kine ranije su postavili cilj da udvostruče trgovinski promet, dovodeći ga sa 100 milijardi dolara godišnje u 2018. na 200 milijardi dolara do 2024. godine.

  • Kresojević : Ako ne usvojimo rebalans, radnici će ostati bez plata

    Kresojević : Ako ne usvojimo rebalans, radnici će ostati bez plata

    Dostavili smo konsolidovani izvještaj izvršenja budžeta za prvih šest mjeseci, u skladu sa zakonom, u skupštinsku proceduru, kako bi se razmatrao na sjednici Skupštine grada, međutim, Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine, nezakonito je uskratio pravo odbornicima da budu informisani o trošenju budžetskih sredstava, a na taj način uskratio i građane za istu informaciju, kazao je danas Bojan Kresojević, gradski menadžer.
    Dodao je da, ukoliko ne bude usvojen rebalans, nema drugog rješenja, što znači da ostaju neisplaćene plate za Dom zdravlja, centre za socijalni rad i predškolsko vaspitanje, te neće biti plaćena električna energija i sela će biti u mraku.

    “Prihodi su žrtva djelovanja SNSD-a, smanjenja prihoda od indirektnih poreza na nivou BiH i RS, što iznosi 10 odsto od očekivanog, a to je za prvih devet mjeseci pet miliona KM”, rekao je on, te dodao da, s druge strane, Skupština grada nije prihvatila brže procedure za izdavanje bašta i na taj način brže ostvarivanje prihoda, nisu prihvatili objedinjenu naplatu, što je dva miliona KM više za Banjaluku od komunalne naknade i bolje poslovanje “Vodovoda” i “Čistoće”.

    “Po ovom osnovu Banjaluka je za prvih devet mjeseci mogla ostvariti dodatnih 10 miliona KM”, istakao je on i dodao da bi se tako moglo isfinansirati sve što je potrebno u ovom trenutku, ali i uraditi više.

    “Mi smo prinuđeni da ovu godinu zatvaramo kratkoročnim kreditom”, rekao je on, te dodao da su i druge opštine zbog manjka prihoda od indirektnih poreza prinuđene da koriste zaduženje.

    “Mi to ne bismo koristili ni sada, kao ni prethodnih godina, da su prihodi bili adekvatni”, rekao je on.

    Dodao je da, ukoliko oni smatraju da se može zatvoriti ova godine bez kredita, imaju Srđana Amidžića, ministra finansija, iz GO SNSD-a, koji sada može da pronađe rješenje na nivou BiH, jer je zadužen za upravljanje finansijama, te da omogući indirektne poreze onako kako to podrazumijeva dinamika naplate svih indirektnih poreza na nivou BiH, a ne da se manji dio od pet miliona maraka za prvih devet mjeseci dostavi Banjaluci.

    “Ukoliko oni ne usvoje kreditno zaduženje od šest miliona KM, uskratiće 1,5 miliona KM Domu zdravlja, milion za socijalna davanja, milion za električnu energiju, 500.000 KM za zaposlene Centra za socijalni rad i Centra za predškolsko vaspitanje koji su na bolovanju, i druge za koje je prisutan manjak”, napomenuo je on, te dodao da i higijena u gradu zahtijeva dodatna sredstva.

    “Ako oni smatraju da ovih 5,5 miliona KM nije potrebno, onda ne treba ni kratkoročni kredit”, istakao je Kresojević.

    Dodaje da u prvih devet mjeseci višak prihoda nad rashodima iznosi 2,6 miliona KM, ali iz tog viška se ne mogu sve ove potrebe finansirati.

    “Kraj godine podrazumijeva usvajanje rebalansa budžeta, na način kako je on predložen”, rekao je on.

    Ovim putem pozvao je sve odbornike, ali i rukovodstvo Skupštine grada, da zakažu sjednicu, usvoje predloženi rebalans i pokažu odgovornost, jer obaveze se moraju servisirati.

    “Treću godinu zaredom skupštinska većina dovodi Banjaluku do toga da zadnji dan u godini razmatra i usvaja rebalans budžeta. Ukoliko žele voditi odgovorno politiku prema građanima, potrebno je da to rade na vrijeme, te da sa eventualnim dobrim prijedlozima ne čekaju kraj godine”, zaključio je Kresojević.

    Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada, istakao je za “Nezavisne” da je obaveza Gradske uprave bila da do 30. novembra dostavi konsolidovani izvještaj izvršenja budžeta za prvih devet mjeseci, koji, kako kaže, nisu dostavili.

    “Ovo na šta se oni pozivaju je izvlakuša. Svjesni su da ćemo za ova tri mjeseca otkriti vjerovatno nova vanbudžetska sredstva koja su potrošili, a koja nisu planirana u budžetu”, rekao je on i dodao da su za prvih pola godine potrošili dva miliona koje odbornici nisu izglasali.

    “Čekamo konsolidovani izvještaj za drugu polovinu godine, da vidimo koji je to iznos sredstava koji su u drugoj polovini godine trošili mimo budžeta, a naša pretpostavka je da su utrošili četiri do šest miliona mimo budžeta, ako uzmemo u obzir da se u drugoj polovini bolje puni budžet, a samim tim i potrošnja”, kazao je on, te dodao da ih to uvodi u krivičnu odgovornost.

    “Trošenje novca mimo budžeta je krivična odgovornost i u ovom trenutku je suludo zaduživati građane Banjaluke, a ne dobiti stvarni pregled stanja, gdje su trošena sredstva koja nisu izglasana budžetom”, zaključio je on.

  • Očajnički potez ukrajinske vojske; Dajte nam još 500.000

    Očajnički potez ukrajinske vojske; Dajte nam još 500.000

    Ukrajinska vojska želi da mobiliše još do 500.000 vojnika, rekao je sinoć predsednik Voldimir Zelenski.

    Takođe, dodao je i da je “zamolio vojni vrh” da iznese detalje o toj “veoma osetljivoj stvari” pre no što on odluči “da li će ispuniti njihovu želju”.

    Takva velika mobilizacija bi koštala Ukrajinu neverovatnih 500 milijardi grivni (12,2 milijarde evra), rekao je Zelenski na konferenciji za medije na kraju godine.

    Treba razmotriti i da li će već angažovani vojnici biti rotirani na frontu, ili će im biti dozvoljeno da odu kući posle skoro 22 meseca borbe.

    Statistika Ministarstva odbrane kaže da je ukrajinska vojska u oktobru imala skoro 800.000 vojnika. Ako se uračunaju i Nacionalna garda i druge jedinice, ukupno je jedan milion Ukrajinaca već u uniformi.

    Ranije ovog meseca predsednik Rusije Vladimir Putin je vojsci naredio da poveća broj vojnika za skoro 170.000, na ukupno 1,32 miliona.

    Linija, dugačka 1.000 kilometara, gotovo da se nije pomerala ove godine, a ukrajinska kontraofanziva naišla je na čvrstu rusku odbranu. Sada, s početkom zime, loše vreme usporava ;kretanje trupa, stavljajući veći naglasak na upotrebu artiljerije, projektila i dronova.

    Zelenski je rekao i da je siguran da će Sjedinjene Države ispuniti obećanje da će mu dati milijarde dolara pomoći da nastavi borbu protiv Rusije, i otvoreno je odgovorio sa “Ne!” na pitanje da li bi Ukrajina mogla izgubiti rat.

    On je takođe negirao da je Rusija ove godine bila uspešnija pošto su njene snage uglavnom odbile kontraofanzivu Ukrajine i pojačala je vojnu proizvodnju.

    “Rusija nije uspela da postigne nijedan od svojih ciljeva” ove godine, tvrdio je Zelenski, iako je priznao da se Ukrajina i dalje suočava s “mnogim izazovima” pošto je potrošila zapadnu vojnu opremu u kontraofanzivi koja nije bitno promenila 1.000 kilometara linije fronta.

    Američki Kongres (parlament) je otišao na božićni raspust bez dogovora da pošalje 61 milijardu dolara Ukrajini, a američko Ministarstvo odbrane kaže da je gotovo ostalo bez novca da pomogne Kijevu posle skoro 22 meseca borbi. Evropska unija je takođe morala da u novu godinu prebaci plan za snabdevanje Ukrajini sa 50 milijardi evra zbog veta mađarskog premijera Viktora Orbana.

    Ali Zelenski je tvrdio da nije zabrinut: “Uveren sam da nas SAD neće izneveriti i da će ono što smo dogovorili sa SAD biti ispunjeno”, rekao je on.

    Podrška Zapada je ključna za borbu Ukrajine protiv većeg i bolje naoružanog suseda, a SAD su daleko najveći pojedinačni izvor pomoći. Rusija i dalje brojčano nadmašuje snage Kijeva.

    Ukrajina je dobila dodatne sisteme zemlja-vazduh “Patriot”, proizvedene u SAD, a i napredne protiv-vazduhoplovne sisteme NASAMS srednjeg do dugog dometa za odbranu od ruskih raketnih napada, rekao je Zelenski, odbijajući da iznosi detalje.

    To oružje bi pomoglo da se odbiju očekivani ruski napadi na električnu mrežu Ukrajine tokom zime.

    Dok je Zelenski bio optimističan u pogledu dobijanja dalje vojne i finansijske pomoći od zemalja Evropske unije, bio je manje optimističan u pogledu šansi Ukrajine da se pridruži NATO-u.

    “NATO je za nas najmoćnija opcija. Ali mi još nismo pozvani u NATO”, rekao je on. “Svi ovi signali do sada ;o našem članstvu su besmislica. Nismo dobili solidnu ponudu ni od jednog našeg partnera. Teško je zamisliti u ovom trenutku kako se to može dogoditi”, rekao je on.

    Predsednik Rusije Vladimir Putin je danas pre podne rekao da su ruske snage preuzele inicijativu u Ukrajini i da su u dobroj poziciji za narednu godinu. “Mi efektivno radimo ono što mislimo da je potrebno, radimo ono što želimo”, rekao je Putin ruskom vojnom vrhu.

    Ali Zelenski je večeras insistirao da od početka invazije u punom obimu 24. februara 2022. Moskva nije uspela da ;okupira veći deo Ukrajine. Ipak, nije moguće nezavisno verifikovati tvrdnje bilo koje strane o stanju na bojnom polju.

  • “Drogirani Rusi melju” Imaju novu taktiku i njihov broj je zastrašujući

    “Drogirani Rusi melju” Imaju novu taktiku i njihov broj je zastrašujući

    Linije ukrajinskog fronta, umesto najavljenog letnjeg proboja, sada čekaju sumornu i mračnu zimu – porast ruske moći i sve veće gubitke Kijeva.

    “Kako mi u vojsci volimo da kažemo, plan je bio dobar na papiru, ali smo zaboravili na rovove”, našalio se Ihor, zapovednik 15. brigade nacionalne garde ukrajinske vojske. Ihor je to rekao za CNN i to mu je kodno ime, odnosno njegov pravi identitet je sakriven. S novinarima je razgovarao dok su oko njega padale bombe.

    Zimska borba više je nego sumorna. Severno od Robotina, gde su pre nekoliko meseci besnele žestoke borbe, ukrajinske bespilotne letelice brojčano su slabije od ruskih. Njih 40 nedavno je pogodilo ukrajinsku mrežu rovova u samo jednom danu.

    Ukrajinci se suočavaju s nemilosrdnim talasima mobilisanih ruskih zatvorenika, propisno obučenih i opremljenih, potpomognutih oklopima i često, kako veruju, drogiranih, piše CNN i dodaje da su im ukrajinski vojnici pokazali snimak povređenog Rusa, odsečenih nogu, ali s jezivim osmehom na licu, naizgled nesvesnog bola.

    Oni koji se bore u ukrajinskim rovovima kažu da su sada suočeni s još jednom pretnjom: upotrebom gasa kao oružja.

    Već je, kako se dalje navodi, zabeleženo devet incidenata u poslednjim sedmicama, u području Robotina, rekao je jedan ukrajinski bolničar za CNN. Dronovima je na ukrajinske linije bačen kaustični i zapaljivi gas, što je prouzrokovalo smrt jedne osobe. Gas se koristi za izazivanje panike, nakon čega slede konvencionalno granatiranje ili napadi dronovima, rekli su napadnuti vojnici.

    Zvaničnik ukrajinske obaveštajne službe kazao je da su Rusi pustili jednu vrstu CS gasa, koja je sredstva za suzbijanje nereda poznata i kao suzavac. Reč je o hemijskom spoju koji može učiniti ljude privremeno nesposobnima za funkcionisanje, iritirajući oči, nos, usta, pluća i kožu. Inače, korišćenje suzavca u ratovanju zabranjeno je Konvencijom Ujedinjenih nacija o hemijskom oružju.

    Dva vojnika koja su preživela napad gasom pokazala su CNN-u lekarske izveštaje koji pokazuju da su bili otrovani. “Prvo sam video dim. Istrčali smo iz rova i gas se odjednom zapalio. Rov je bio u plamenu. Ovaj gas peče, zaslepljuje te, ne možeš disati, pali ti grlo. Nismo imali ni sekund”, rekao je jedan vojnik.

    Takođe, CNN navodi i da je broj ruskih vojnika koji su sada na frontu zabrinjavajući.

    “Obično više mesa znači više mlevenog mesa”, rekao je Ihor, misleći na ruske generale koji bacaju svoje snage u “mlin za meso” na prvoj liniji fronta bez zabrinutosti za vlastite gubitke. “Ali ponekad mašina radi kako treba. I imaju uspeha.”

    “Bez podrške, nećemo uspeti”, zaključio je Ihor.

  • Nestorović se izjasnio o ministarskoj fotelji, evo šta je rekao

    Nestorović se izjasnio o ministarskoj fotelji, evo šta je rekao

    Lista “Mi, glas iz naroda” doktora Branislava Nestorovića na parlamentarnim izborima u Srbiji na osnovu 50 odsto uzorka je osvojila 4,8 odsto glasova.

    Tim povodom dr Nestorović je za Srbiju Danas ekskluzivno dao izjavu komentarišući veliki izborni uspjeh.

    “Očekivali smo da pređemo cenzus, ali ne baš ovoliko. Ne očekujemo poziv Srpske napredne stranke, a ako i dođe mi smo rešili da nećemo ni u kakvu koaliciju ići tako da nismo za koalicije. Bićemo samostalni dok malo ne ojačamo”,kazao je Nestorović.

    Na pitanje da li očekuje da postane novi ministar zdravlja, Nestorović odgovara: “Mator sam za poduhvate da budem ministar zdravlja, ali recimo ministar policije, to svi hoće”, rekao je on.

    Podsjetimo, doktor Branimir Nestorović je stekao veliku popularnost u narodu tokom pandemije virusa korona i jedan je od najboljih stručnjaka iz oblasti pulmologije, piše Srbija Danas.

  • Ukrajina i Moldavija bile vrednije od BiH

    Ukrajina i Moldavija bile vrednije od BiH

    Iako u Bosni i Hercegovini postoji razočarenje što zemlja nije dobila datum za početak pregovora za članstvo u EU, a Ukrajina i Moldavija jesu, objektivno posmatranje pokazuje da su te zemlje ostvarile veći napredak.

    Primjera radi, Ukrajina je od sedam uslova u potpunosti ili u najvećoj mjeri ispunila šest, koji se odnose na izbor sudija i tužilaca, integritet pravosuđa i usvajanje etičkih kriterijuma, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    U ovom dijelu preporuka Evropska komisija konstatuje da je do jula Ukrajina usvojila sve zakone koji regulišu kriterijume za izbor sudija u Ustavnom sudu na osnovu integriteta i profesionalnih kriterijuma u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

    Savjet sudija je imenovao svoje članove, a parlament je procedure za imenovanje pokrenuo na vrijeme. Za razliku od Ukrajine, BiH nije uspjela da u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije usvoji zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, niti da riješi pitanje integriteta nosilaca pravosudnih funkcija. U uslovu koji se odnosi na borbu protiv visoke korupcije Ukrajina je ove godine pokrenula 82 optužnice protiv 203 osobe zbog visoke korupcije.

    “Slučajevi koji su istraženi i presuđeni odnosili su se na istaknute visoke javne zvaničnike, uključujući bivše zamjenike ministara, bivše parlamentarce i visoke sudije, na primjer vršioca dužnosti predsjednika Vrhovnog suda”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

    Za razliku od Ukrajine, u BiH i dalje nema pravosnažnih presuda, niti značajnijeg napretka u borbi protiv visoke korupcije, kao što građani mogu vidjeti iz svakodnevnih primjera. Hapšenje Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije i Ranka Debevca, predsjednika Suda BiH, možda pokrene stvari s mrtve tačke i, poput Ukrajine, omogući da BiH demonstrira napredak.

    Ukrajina je, za razliku od BiH, usvojila i preporuke FATF-a protiv pranja novca i značajno unaprijedila transparentnost javnih transakcija.

    “Ukrajina je dodatno unaprijedila usklađivanje svog zakonodavstva protiv pranja novca sa standardima FATF-a. U oktobru 2023. Skupština je usvojila zakon kojim je uklonjeno trogodišnje vremensko ograničenje da bivši nosioci istaknutih javnih funkcija budu kvalifikovani kao politički izložene osobe”, stoji u izvještaju Komisije. Vlada je usvojila propise o registraciji i provjeri podataka o stvarnom vlasništvu, identifikaciji krajnjih stvarnih vlasnika i odgovornosti za prekršaje. U junu 2023. Ukrajina je ažurirala Akcioni plan za smanjenje uticaja oligarha, koji uključuje sistemske reforme u ključnim oblastima na koje utiču oligarški interesi. BiH je prošle sedmice uspjela usvojiti prijedlog zakona u vezi s pranjem novca, a sada ostaje da se vidi kada će reagovati parlament.

    Šesti uslov za Ukrajinu odnosi se na usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu s preporukama Evropske komisije, što je ispunjeno. Sljedeći korak koji EU traži od Ukrajine je ukidanje govora mržnje i praksu stavljanja ljudi na medijsku crnu listu, što EU ocjenjuje kao ozbiljan problem.

    Slična je situacija i kada je Moldavija u pitanju, jer je EU zaključila da je ta zemlja ispunila čak šest od devet postavljenih uslova.

    U slučaju BiH, prilikom dodjeljivanja kandidatskog statusa, u decembru 2022. godine, EU je za otvaranje pregovora postavila, slično kao za Ukrajinu i Moldaviju, listu od devet koraka, koji su uključivali usvajanje izmjena zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, sudovima BiH i sukobu interesa, ali i osiguranje povoljnih uslova za rad medija. Kao osnovni razlozi za nedodjeljivanje početka pregovora navedeni su koraci koje je vlast Republike Srpske sprovela i koji se odnose na, kako ocjenjuju, osporavanje integriteta BiH, i stanje javnih sloboda i slobode govora.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da su Ukrajina i Moldavija s pravom dobile početak pregovora, a da je činjenica da BiH nije uradila dovoljno. On, međutim, za loš napredak u ispunjavanju kriterijuma u BiH dijelom krivi i samu EU.

    “Za razliku od Ukrajine i Moldavije, pred BiH je postavljeno puno više uslova, uključujući i nekoliko ustavnih reformi i pitanja koja idu u srž samog dejtonskog okvira. Zatim, sve do sredine ljeta ove godine poruke iz svih krajeva EU bile su da se BiH ne treba žuriti, da otvaranje pregovora nije realno prije decembra 2026. i cilj EU je bio tek da se ima nešto bolji izvještaj. Dodatno, od ljeta, kada su neki dijelovi EU promijenili poziciju i krenuli da ciljaju decembar ove godine, i ispunjavanje dijela uslova, iz drugih dijelova EU krenuli su stizati signali obeshrabrivanja i poruke. Tako je otvaranje pregovora sa BiH završilo u Golemovom efektu, što je psihološki fenomen koji se često koristi u obrazovanju, a predstavlja oblik samoispunjavajućeg proročanstva”, smatra on.

  • Brnabić: Bilo je jasno da opozicija priprema proteste tokom čitave kampanje

    Brnabić: Bilo je jasno da opozicija priprema proteste tokom čitave kampanje

    Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je, povodom protesta opozicije okupljene ispred liste “Srbija protiv nasilja”, da je bilo potpuno jasno da je opozicija pripremala proteste tokom čitave kampanje i dodala da opozicione stranke nisu imale plan, program ni ciljeve koje bi predstavile na izborima.

    – Nisu pričali o tome šta bi uradili ili šta će uraditi za građane Beograda i za građane širom Srbije, za naš narod. Upravo suprotno, njihova kampanja se fokusirala samo na mržnju prema Aleksandru Vučiću, na to da što više povrede njega lično i uvrede njegovu porodicu kako bi ga nekako izbacili iz balansa – rekla je Brnabić za TV Pink.

    Brnabić je navela da dio opozicije pokušava da dobije vlast putem revolucije na ulici.

    – Mi smo rekli u svakom trenutku, ukoliko glas naroda bude takav da neko drugi ima povjerenje, mi ćemo čestitati, idemo u opoziciju. Stabilnost Srbije je najvažnija i najvažnije je da slušamo naš narod – ukazala je ona.

    Komentarišući optužbe opozicije u vezi sa glasanjem građana iz Republike Srpske, Brnabić je objasnila da su ti ljudi građani Srbije.

    – Baš kao što neko ko je državljanin Srbije, a živi 15, 20 godina ili 25 godina u Londonu, ima pravo da glasa i glasa. I tim glasovima se oni ponose, ali kad glasa neko iz Republike Srpske koji tu živi praktično, onda oni ne mogu – ukazala je Brnabić.

    Prema riječima predsjednice Vlade Srbije , granicu između Republike Srpske i Srbije je na izborni dan prešlo 20.368 ljudi.

    – Čitav taj dan 17. decembra granicu je prešlo 20.368 ljudi. To su i stranci, mnogo njih ljudi koji nemaju naše državljanstvo, i mnogo njih djeca. Dakle, vi razumijete da to veze sa vezom nema – objasnila je Brnabić.

    Brnabić je istakla da opozicija još uvijek nije uložila prigovor u vezi sa regularnostima izbora ni u Gradsku izbornu komisiju, ni u Republičku izbornu komisiju.

    – Ali biju ljude ispred Republičke izborne komisije, pokušavaju nasilno da uđu, pokušavaju da uđu sa hladnim oružjem, sa palicama, pendrecima, noževima i tako dalje, ta Srbije protiv nasilja. Zato što ne znaju da Republička izborna komisija nije nadležna za izbore u gradu Beogradu – ocijenila je Brnabić.

    Na pitanje da prokomentariše svjedočenje aktiviste Stranke slobode i pravde koji je naveo da dobija novac od Dragana Đilasa da prave nerede na ulicama, Brnabić je rekla da je MUP otvorio zvaničnu istragu povodom tog pitanja.

    – I dobro je što je Ministarstvo unutrašnjih poslova reagovalo, meni je nevjerovatno da smo mi vidjeli tu količinu nasilja juče, to je dakle dan poslije izbora, od strane te koalicije Srbija protiv nasilja – naglasila je Brnabić.

    Zahvalila je građanima koji su glasali za listu “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane”.

    – U nedjelju su izašli u ogromnom broju na birališta, iskoristili svoje demokratsko pravo i da im se zahvalim na nevjerovatnom povjerenju koje su ukazali, prije svega Aleksandru Vučiću i čitavoj listi ‘Aleksandar Vučić Srbija ne sme da stane’, kako u parlamentu tako i u lokalnim samoupravama, uključujući i grad Beograd – navela je Brnabić.