VRBAS Media

Autor: INFO

  • U Kini dogovoreni poslovi od 97,2 milijarde dolara

    U Kini dogovoreni poslovi od 97,2 milijarde dolara

    Više od hiljadu zvaničnika iz više od 130 zemalja svijeta i 30 međunarodnih organizacija, okupilo se u Pekingu na Trećem međunarodnom strateškom forumu “Pojas i put” sa kojeg je Si Điping, predsjednik Kine, obećao investicije veće od 100 milijardi dolara za ekonomije u razvoju.

    U svom obraćanju, Si je obećao i veću pristupačnost kineskom tržištu za međunarodne kompanije, što je poprilično iznenađujuće s obzirom na činjenicu da Kina, kao nijedna druga ekonomija svijeta, “čuva” svoje tržište za uglavnom domaće kompanije.

    O koliko značajnom forumu se radi, govori i činjenica da su na njemu postignuti sporazumi o saradnju u vrijednosti od 97,2 milijarde dolara.

    “Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama. Ne učestvujemo u ideološkoj konfrontaciji, geopolitičkim igrama ili blokovskoj političkoj konfrontaciji. Protivimo se jednostranim sankcijama, ekonomskoj prinudi i prekidu veza”, izjavio je Si na ceremoniji otvranja Trećeg međunarodnog foruma “Jedan pojas, jedan put”.

    Put svile
    On je naglasio da Kina ne teži izolovanoj sopstvenoj modernizaciji, već je spremna da uloži napore da sprovede modernizaciju svih zemalja svijeta, o čemu govori činjenica da je Kina postala glavni trgovinski partner za više od 140 zemalja svijeta, a postaje i glavni izvor investicija za sve veći broj zemalja.

    “Nacrti su se pretvorili u projekte”, rekao je Si, govoreći o inicijativi “Pojas i put”. Inicijativa Pojas i put, koja prati nekadašnji “Put svile” Kina je pokrenula prije deset godina. Od tada do danas, u infrastrukturu više od 65 zemalja svijeta u kojima živi 4,4 milijarde ljudi uloženo je stotine milijardi dolara. Novcem Kine građeni su mostovi, luke, auto-putevi, elektrane, telekomunikaciona infrastruktura prije svega u Aziji i Africi, ali sve više u Južnoj Americi i pojedinim zemljama Evropske unije. Ovaj, kako ga mnogi nazivaju posao vijeka do sada je učestvovao u više od 3.000 projekata, a prema zvaničnim informacijama najviše sredstava privukle su Indonezija, Pakistan, Singapur, Rusija, Saudijska Arabija, Malezija, UAE, Bagladeš, Peru, Laos, Italija, Nigerija, Irak, Argentina i Čile.

    U suštini, projekat podrazumijeva povezivanje Azije, Afrike i Evrope kroz mrežu kopnenih i morskih puteva, i predstavlja prekretnicu u vanjskoj politici Kine koja je do te 2013. godine bila poprilično izolovana u međunarodnim ekonomskim projektima. Radi se o najambicioznijem i najdalekosežnijem razvojnom projektu u istoriji čovječanstva.

    Kritike
    Očekivano, ovaj kineski projekat na meti je kritika. Peking je optuživan za širenje uticaja u zemljama u razvoju, za davanje kredita nesolventnim državama i po često upitnim procedurama, kršenje prava radnika itd… Ipak, sve treba posmatrati kroz prizmu borbe za moći i dominaciju. Zapad, predvođen SAD, Velikom Britanijom i EU na sve načine pokušava da opstruiše taj projekat jer se boji gubitka moći i uticaja nad državama koje prihvataju kineske projekte.

    Aktuelni Treći međunarodni forum “Pojas i put” na meti je kritika i zbog prisustva Vladimira Putina, predsjednika Rusije, a zbog rata u Ukrajini. Ipak, ni Kina ni Rusija, a i većina drugih zemalja čiji predstavnici učestvuju u toj inicjativi se na to ne obazire.

    Sam Putin rekao je Rusija i Kina dijele želju za ravnopravnom, obostranom korisnom saradnjom radi postizanja dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog blagostanja, uz poštovanje prava svake države na sopstveni model razvoja.

    Vladimir Putin
    Vladimir Putin je istakao i da je kineska inicijativa “Jedan pojas, jedan put” u skladu sa ruskim idejama o formiranju velikog evroazijskog prostora gdje će biti povezani različiti integracioni procesi, uključujući Evroazijski ekonomski savez.

    “To je takođe u skladu sa ruskim idejama o stvaranju integracione strukture u kojoj bi u potpunosti bila obezbjeđena sloboda trgovine, investicija, rada i uspostvljena međusobno povezana infrastruktura”, rekao je Putin.

    Kako Zapad, prije svega EU gleda na Kinu, možda najbolje govori činjenica da je odmah reagovala nakon potpisivanja trgovinskog sporazuma između Srbije i Kine juče u Pekingu.

    “Srbija će morati da istupi iz svih bilateralnih sporazuma sa trećim licima na dan prijema u Evropsku uniju”, rekao je Petar Stano, potparol EU dodajući da sporazume može da potpisuje samo prije pristupanja EU.

  • Bajden dolazi u Izrael

    Bajden dolazi u Izrael

    Američki predsjednik Džozef Bajden dolazi danas u Izrael u znak podrške ovoj zemlji u njenom ratu protiv militanata Hamasa, ali i da pokrene “teška pitanja” u trenutku kada je, prema tvrdnjama Palestinaca, najmanje 500 osoba stradalo u napadu izraelskih snaga na bolnicu u Gazi što je dovelo do otkazivanja njegovog planiranog samita sa arapskim liderima.

    Sa druge strane, izraelska vojska (IDF) saopštila je da je za eksploziju odgovorno neuspešno lansirana raketa palestinske militantne grupe Islamski džihad, prenosi Rojters.

    Jordan je zbog togao otkazao samit o situaciji u Pojasu Gaze, koji je trebalo da bude održan danas u jordanskoj prestonici Amanu uz učešće lidera Jordana, Egipta, Sjedinjenih Država i Palestine, a Bijela kuća je saopštila da Bajden neće putovati u tu zemlju.

    Palestinski predsjednik Mahmud Abas je takođe otkazao sastanak sa Bajdenom nakon eksplozije u bolnici.

    Portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi saopštio je da će Bajden tokom današnje posjete postavljati “teška pitanja” izraelskim liderima, ali nije iznio više detalja.

    Bajden će se sastati sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i izraelskim ratnim kabinetom u želji da dobije uvid u planove i ciljeve Izraela, rekao je Kirbi.

    Američki predsjednik je ranije saopštio da Sjedinjene Države ne žele da sukob preraste u širi rat i da želi da humanitarna pomoć dospije u Gazu uprkos izraelskoj “opsadi” koja je blokirala snabdJevanje hranom, gorivom i vodom za tu oblast.

    Kirbi je rekao da Bajden planira da razgovara sa Abasom i sa egipatskim predsJednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem na povratku u Vašington.

  • Košarac: Dodik i Srpska u raljama islamskih fundamentalista pod sponzorstvom ambasadora Marfija

    Košarac: Dodik i Srpska u raljama islamskih fundamentalista pod sponzorstvom ambasadora Marfija

    Karikaturu od sudskog procesa protiv legalno i legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika vodiće Mirsad Strika, sudija sa bogatim iskustvom u procesima protiv srpskog naroda tokom rata, izjavio je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

    Košarac je napomenuo da će “o tome ko je Mirsad Strika i kako dijeli ‘pravdu’ najbolje posvjedočiti montirani procesi iz ratnih devedesetih godina protiv Srba u Visokom, Zenici i okolini”.

    • Nije se tada Strika libio da krivotvori presude i drugi sudski materijal u zadatoj misiji progona nad srpskim civilima. Da li se Strika sjeća Bobana Krajišnika, Vlajka Topalovića, Siniše Topalovića, Vukana Kuprešaka, Vojislava Ljepića, Novice Kisića, Јove Ljepića, Milorada Јovičića…?! Ili će mu u sjećanje vječno ostati urezan Osman Abdulaziz Kekić, kojeg je oslobodio krivice za pridruživanje stranim paravojnim formacijama i ratovanje na području Sirije? – upitao je Košarac.

    Košarac je naglasio da “dirigovani politički progon protiv predsjednika Srpske danas vode oni koji su kroz različite oblike implementirali islamsku deklaraciju od 1992. godine, što je u praksi uvijek bilo potpomognuto međunarodnom zajednicom”.

    • Namjera je da se u ovoj lakrdiji od postupka ponovo pozicioniraju oni koji su osvjedočeni srbomrzci i koji su uvijek bili protiv srpskog naroda. Naravno, uz svesrdnu pomoć i podršku “demokratskih” zapadnjaka na čelu sa ambasadorom Marfijem – rekao je Košarac.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Tadić: Pitati one što žele da osude predsjednika Srpske zašto dovode u pitanje Dejtonski sporazum i BiH

    Tadić: Pitati one što žele da osude predsjednika Srpske zašto dovode u pitanje Dejtonski sporazum i BiH

    Zašto stalno pitaju šta će Republika Srpska uraditi ako joj imovina bude oteta i ako joj osude predsjednika, pita pravnik Ognjen Tadić.- Zašto ne pitaju one koji su namjerili da joj otmu imovinu i osude joj predsjednika zašto to čine i zašto time dovode u opasnost Dejtonski mirovni sporazum i cijelu BiH? – upitao je Tadić u objavi na društvenoj mreži Iks.

  • Zaharov: Izrael da dokaže da nije umiješan u napad na bolnicu

    Zaharov: Izrael da dokaže da nije umiješan u napad na bolnicu

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da je udar na bolnicu u Gazi u kojem su poginule stotine Palestinaca šokantan zločin i da Izrael treba da obezbijedi satelitske snimke da bi dokazao da nije umiješan u napad.

    Portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je za Radio Sputnjik, prenosi Srna, da je napad šokantan i dehumanizujući zločin.

    Strahuje se da je poginulo više stotina Palestinaca nakon ogromne eksplozije u bolnici u gradu Gazi, za koju grupa Hamas okrivljuje izraelski vazdušni napad.

    Izrael kaže da su eksploziju izazvale rakete koje je ispalila druga grupa, Palestinski islamski džihad, a obje strane negiraju krivicu, javlja Bi-Bi-Si.

  • Tužilaštvo BiH ne vodi istragu protiv Šmita

    Tužilaštvo BiH ne vodi istragu protiv Šmita

    Tužilaštvo BiH ne vodi istragu protiv Kristijana Šmita, potvrđeno je Srni u ovoj pravosudnoj instituciji nakon što je ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Nenad Nešić predao izvještaj bezbjednosnih agencija o Šmitu i njegovom boravku u BiH.

    Kao što smo već ranije odgovorili, Tužilaštvo BiH nije od agencija za provođenje zakona zaprimilo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu iz nadležnosti Tužilaštva BiH, navedeno je iz Tužilaštva BiH u odgovoru na pitanje da li vode istragu protiv Šmita nakon što je Nešić juče dostavio izvještaj bezbjednosnih agencija i, ako ne, koji su razlozi.

    Nešić je juče predao Tužilaštvu BiH sve prikupljene informacije koje su mu o Šmitu i njegovoj naoružanoj pratnji dostavile bezbjednosne agencije u sastavu Ministarstva bezbjednosti, kao i o svim nezakonitostima koje su radili od trenutka stupanja na teritoriju BiH.

    On je konstatovao da Šmit prema svim dokazima nije legitiman visoki predstavnik u BiH te da od Tužilaštva očekuje da formira predmet.

  • Izrael poručuje da ima dokaze da nisu pogodili bolnicu

    Izrael poručuje da ima dokaze da nisu pogodili bolnicu

    U zračnom napadu na bolnicu u Gazi u utorak naveče ubijene su stotine ljudi. Najmanje 500 ljudi poginulo je u bombaškom napadu na bolnicu u gradu Gazi, tvrdi palestinsko Ministarstvo zdravstva.
    Militantna skupina Hamas objavila je saopštenje na svom Telegram kanalu nakon napada u kojem je ubijeno na stotine ljudi. “Strašan pokolj” nazvali su “genocidom”.

    Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da su “barbarski teroristi” u Gazi bombardirali bolnicu al-Alhi i da izraelska vojska nije odgovorna. Izraelci takođe navode da bolnica nije njihova meta te su opružili Palestinski islamski džihad za ovaj zločin.

    Glasnogovornik Palestinskog islamskog džihada zanijekao je odgovornost za napad na bolnicu u Gazi. Izraelska vojska na svom je službenom Twitteru objavila nekoliko videozapisa koji, kako oni tvrde, dokazuju da je za napad odgovoran Islamski džihad, a ne Izrael.

    Kako navode u objavi, na videu je raketa koja je ispaljena prema Izraelu i eksplodirala u 18:59 sati – u isto vrijeme kada je pogođena bolnica.

    “Ovo je tragičan rezultat ispaljivanja raketa iz gusto naseljenih četvrti”, navela je Izraelska vojska u sljedećoj objavi.

  • Palestinski Islamski džihad tvrdi da oni nisu odgovorni za napad na bolnicu

    Palestinski Islamski džihad tvrdi da oni nisu odgovorni za napad na bolnicu

    Izraelska vojska je u utorak pripisala palestinskoj organizaciji Islamskom džihadu odgovornost za napad u kojemu je pogođen bolnički krug u gradu Gazi, pri čemu su poginule stotine ljudi po podatcima mjesnih vlasti.

    “Po informacijama obavještajnih služba koje se oslanjaju na nekoliko izvora, Islamski džihad je odgovoran za neuspjelo ispaljivanje rakete koja je pogodila bolnicu”, navodi vojska u saopštenju.

    Još su naveli:

    “Analiza operativnih sistema izraelske vojske pokazuje da su teroristi iz Gaze ispalili kišu raketa koje su prošle blizu bolnice Al-Ahli u Gazi u vrijeme kada je pogođena”, dodaje se.

    Ali, Islamski džihad je ubrzo odbacio te optužbe.

    “To je laž i izmišljotina, posve netačno. Okupatori pokušavaju zataškati zastrašujući zločin i masakr koji su počinili nad nevinim civilma”, rekao je potparol te islamističke grupe “Reutersu”.

    U izraelskom vazdušnom napadu na bolnicu u Gazi u utorak naveče ubijene su stotine ljudi, objavile su lokalne vlasti.

    Ministarstvo zdravstva palestinske teritorije pod Hamasovom upravom objavilo je da je “200 do 300 mučenika” ubijeno u bombardovanju kruga bolnice Ahlija-Araba u centru grada.

    Šef civilne zaštite je televiziji “Al-Jazeera” izjavio da je u napadu ubijeno i ranjeno najmanje 500 ljudi.

  • Oprez na Vol StrItu

    Oprez na Vol StrItu

    Na Vol Stritu su u utorak berzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su zbog boljih nego što se očekivalo privrednih pokazatelja ponovno porasli prinosi na državne obveznice.

    Dov Džons ojačao je 0.04 odsto, na 33.997 bodova, ali S&P 500 oslabio je 0.01 odsto, na 4373 boda, a Nasdak indeks 0.25 odsto, na 13.533 boda. Podršku indeksima pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati većine banaka i kompanija.

    Zbog toga su analitičari povećali procjene, pa sada očekuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju porasle 2.2 odsto u odnosu na isti lanjski period, dok se prije sedam dana očekivao rast od 1.3 odsto.

    Ali, pod pritiskom su se našle dionice proizvođača poluvodiča, nakon vijesti da bi vlada predsjednika Džoa Bajdena mogla zabraniti isporuku naprednih čipova za vještačku inteligenciju Kini.

    Cijena dionice nVidije pala je zbog toga gotovo 5 odsto, premda je ta kompanija poručila da ne očekuje značajniji uticaj te zabrane na finansijske rezultate.

    Negativno je na tržište uticao i ponovni rast prinosa na državne obveznice, nakon što je objavljeno da je promet u trgovini na malo u septembru u SAD-u porastao više nego što se očekivalo, što bi moglo podržati visoku inflaciju.

    A to znači da bi kamate američke centralne banke mogle ostati povišene duže periode nego što se očekivalo.

    “Bilo je danas nekoliko vrlo dobrih poslovnih izvještaja kompanija, ali berzovni su indeksi naletjeli na zid zbog rasta prinosa”, kaže Piter Kardiljo, ekonomista u kompaniji “Spartan Capital Securities”.

    Viši prinosi smanjuju privlačnost dionica jer ulagačima nude visoke prinose na državne obveznice bez ikakvog rizika.

    Ulagači prate i razvoj situacije na Bliskom istoku, a analitičari kažu da ne očekuju značajniji uticaj na tržište ako ne dođe do eskalacije sukoba između Hamasa i Izraela i ako se u sukob ne uključe i neke druge zemlje regije.

    A na evropskim su berzama cijene dionica juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0.558 odsto, na 7675 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0.09 odsto, na 15.251 bod, a pariški CAC 0.11 odsto, na 7029 bodova, prenosi “SEEbiz”.

  • Putin: Rusija i Kina žele ravnopravnu saradnju; Đinping: Ne prihvatamo blokovsku politiku i jednostrane sankcije

    Putin: Rusija i Kina žele ravnopravnu saradnju; Đinping: Ne prihvatamo blokovsku politiku i jednostrane sankcije

    Rusija i Kina dijele želju za ravnopravnom, obostrano korisnom saradnjom radi postizanja dugoročnog ekonomskog napretka i društvenog blagostanja, uz poštovanje prava svake države na sopstveni model razvoja, rekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin govoreći na forumu “Јedan pojas, jedan put” u Pekingu.

    Putin je istakao da je kineska inicijativa “Јedan pojas, jedan put” u skladu je sa ruskim idejama o formiranju velikog evroazijskog prostora, gdje će biti povezani različiti integracioni procesi, uključujući Evroazijski ekonomski savez, prenosi agencija RIA Novosti.

    Prema riječima Putina, Inicijativa “Јedan pojas, jedan put”, građena na takvim osnovnim principima, dobro se uklapa sa integracionim procesima koji se razvijaju u različitim regionima.

    • To je takođe u skladu sa ruskim idejama o stvaranju integracione strukture u kojoj bi u potpunosti bila obezbijeđena sloboda trgovine, investicija, rada i uspostavljena međusobno povezana infrastruktura – rekao je Putin.

    Đinping: Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama

    Kina ne prihvata blokovsku politiku i protivi se jednostranim sankcijama, saopštio je kineski predsjednik Si Đinping danas na ceremoniji otvaranja Trećeg međunarodnog foruma “Јedan pojas, jedan put” u Pekingu.

    • Ne učestvujemo u ideološkoj konfrontaciji, geopolitičkim igrama ili blokovskoj političkoj konfrontaciji. Protivimo se jednostranim sankcijama, ekonomskoj prinudi i prekidu veza – izjavio je kineski predsjednik, prenosi agencija RIA Novosti.

    On je dodao da Kina ne teži izolovanoj sopstvenoj modernizaciji, već je spremna da uloži napore da sprovede modernizaciju svih zemalja sveta,

    Đinping je u svom obraćanju obećao veću pristupačnost kineskom tržištu za međunarodne kompanije i nove investicije koja prelaze 100 milijardi dolara za druge ekonomije u razvoju, kao i dve razvojne banke, Kinesku razvojnu banku i Izvozno-uvoznu banku Kine, sa finansijskim okvirom od 47,9 milijardi dolara, kao i dodatnih 11 milijardi dolara koje će biti uloženo u projekte inicijative “Pojas i put”, prenosi AP.

    Đinping je takođe dodao da je se u okviru ovog samita održava i poslovni forum, na kome su postignuti sporazumi o saradnji u vrijednosti od 97,2 milijarde dolara.

    Kineski predsjednik poručio je da su se u toj saradnji “nacrti pretvorili u prave projekte”.

    Obraćajući se pred više od 1.000 kineskih i stranih delegata Si je rekao da je takva kineska politika pojačala protok robe, kapitala, tehnologije i ljudskih resursa u zemlje koje učestvuju u inicijativi, prenosi Rojters.

    • Kina je postala glavni trgovinski partner za više od 140 zemalja i regiona, a postaje i glavni izvor investicija za sve veći broj zemalja – naglasio je predsjednik Kine, prenosi agencija RIA Novosti.

    Treći međunarodni strateški forum “Pojas i put” otvoren je danas u Pekingu, a okupio je zvaničnike iz više od 130 zemalja i 30 međunarodnih organizacija.