Autor: INFO

  • Erdogan kritikovao neusvajanje rezolucije: SB UN potpuno neefikasan

    Erdogan kritikovao neusvajanje rezolucije: SB UN potpuno neefikasan

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan kritikovao je danas to što Savet bezbjednosti UN nije usvojio rezoluciju o humanitarnom prekidu vatre u sukobu palestinske militantne grupe Hamas i Izraela.

    ”SB UN, koji je postao potpuno neefikasan, ponovo nije ispunio svoju odgovornost. Zapadne zemlje, koje ne ostavljaju kamen na kamenu kada su u pitanju ljudska prava i slobode, nisu preduzele nikakve korake osim dolivanja ulja na vatru”, napisao je Erdogan na svom nalogu na mreži Iks.

    On je istakao da je ”gnusni napad” na bolnicu Al Ahli u Pojasu Gaze, u kojem je ubijeno gotovo 500 ljudi, ”doveo masakr u Gazi na novi nivo”.

    SB UN ranije danas odbacio je rezoluciju Brazila, kojom se osuđuje rat između Hamasa i Izraela i posebno “gnusni teroristički napadi” palestinske militantne grupe.

    Rusija je predložila da se brazilskom prijedlogu rezolucije doda i osuda napada na bolnicu Al Ahli.

    Od 15 država članica SB UN, 12 je glasalo za, dvije su bili uzdržane, uključujući Rusiju.

    SAD, kao jedna od pet stalnih članica, glasale su protiv, što je bilo dovoljno da rezolucija ne bude usvojena.

  • SAD objasnile veto u SB UN

    SAD objasnile veto u SB UN

    U brazilskom nacrtu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN nije navedeno pravo Izraela na samoodbranu, rekla je danas američki ambasador u UN Linda Tomas-Grinfild.

    “Amerika je razočarana jer se u rezoluciji ne pominje pravo Izraela na samoodbranu. Poput svake zemlje u svjetu i Izrael ima pravo na samoodbranu i ovaj tekst je to trebao da potvrdi”, naglasila je Tomas-Grinfildova.

    Kina je nešto ranije izrazila šokiranost jer je Amerika stavila veto na brazilski nacrt rezolucije o situaciji u Izraelu i Pojasu Gaze.

    Prvi zamjenik stalnog ruskog predstavnika u UN Dmitrij Poljanski izjavio je da blokada brazilskog nacrta rezolucije o palestinsko-izraelskom sukobu u Savjetu bezbjednosti predstavlja veliki promašaj američke spoljne politike.

    Brazil je pripremio nacrt rezolucije kojom se osuđuje “teroristički napad Hamasa” 7. oktobra.

    U dokumentu se poziva na ukidanje izraelskog naloga da se mještani Gaze i predstavnici UN prebace u sjeverni dio Pojasa Gaze. U nacrtu se, takođe, traži hitno oslobađanje talaca, bez ikakvih preduslova.

    Amerika je stavila veto na brazilski prijedlog rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kojom bi se pozvalo na humanitarno primirje u sukobu Izraela i Hamasa čime bi bila omogućena isporuka humanitarne pomoći Pojasu Gaze.

    Prijedlog Brazila podržalo je 12 članica Savjeta bezbjednosti, dok su Rusija i Velika Britanija bile uzdržane.

  • Predstavnik Rusije u UN poslije poteza Amerike: Maske su pale; Kina šokirana

    Predstavnik Rusije u UN poslije poteza Amerike: Maske su pale; Kina šokirana

    Zamjenik ambasadora Rusije u Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski rekao je da odluka SAD da blokiraju rezoluciju i Gazi u Savjetu bezbjednosti veliki spoljnopolitički promašaj.

    Maske su pale. Ma koliko Amerikanci pokušavali da se prikažu kao mirotvorci, na kraju nisu uspjeli. Ogroman spoljnopolitički promašaj Vašingtona – prokomentarisao je on na Telegramu.

    Kina je šokirana i razočarana što su Sjedinjene Američke Države stavile veto na rezoluciju o ratu između Izraela i Hamasa – izjavio je kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama DŽang Јun.

    On je rekao da tokom 40 sati pregovora Sjedinjene Države nisu izrazile protivljenje nacrtu rezolucije, kao i da se očekivalo da će ona biti usvojena, prenosi Njujork tajms.

    DŽang je poručio da SB UN mora da preduzme mjere kako bi se uspostavio hitan prekid vatre i kako bi civili bili zaštićeni.

  • SB UN odbacio rezoluciju kojom se osuđuje rat u Izraelu i napadi Hamasa

    SB UN odbacio rezoluciju kojom se osuđuje rat u Izraelu i napadi Hamasa

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) odbacio je danas rezoluciju Brazila, kojom se osuđuje rat između Hamasa i Izraela i posebno “gnusni teroristički napadi” palestinske militantne grupe.

    Od 15 država članica SB UN, 12 je glasalo za, dve su bili uzdržane, uključujući Rusiju, prenosi francuska BFMTV.

    SAD, kao jedna od pet stalnih članica, glasale su protiv, što je bilo dovoljno da rezolucija ne bude usvojena.

    Kineski ambasador u Ujedinjenim nacijama Džang Jun izjavio je danas da je Kina šokirana i razočarana što su Sjedinjene Američke Države stavile veto na rezoluciju o ratu između Izraela i Hamasa.

    On je rekao da tokom 40 sati pregovora Sjedinjene Države nisu izrazile protivljenje nacrtu rezolucije, kao i da se očekivalo da će ona biti usvojena, prenosi Njujork tajms.

    Džang je poručio da SB UN mora da preduzme mjere kako bi se uspostavio hitan prekid vatre i kako bi civili bili zaštićeni.

  • Stevandić u Rimu o posljedicama NATO bombardovanja i pokretanju postupka protiv Šmita

    Stevandić u Rimu o posljedicama NATO bombardovanja i pokretanju postupka protiv Šmita

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Rimu sa italijanskim advokatom Anđelom Tartaljom o zdravstvenim i ekološkim posljedicama NATO bombardovanja Republike Srpske osiromašenim uranijumom.

    Na sastanku je razgovarano i o pokretanju postupka na evropskim sudovima protiv Kristijana Šmita, zbog lažnog predstavljanja, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Stevandić je zahvalio Tartalji na visokom stepenu razumijevanja za probleme koje stvara korištenje osiromašenog uranijuma, istakavši njegovu značajnu ulogu u promjeni međunarodnog prava u Italiji.

    Stevandić je rekao da je Tartalji jedan od najmoćnijih i najpoznatijih italijanskih pravnika, koji je dobio najviše presuda koje su omogućile pravedno rješenje brojnih slučajeva u korist vojnika koji su oboljeli od posljedica izlaganja osiromašenom uranijumu.

    Play Video

    • Tražićemo moduse po kojima Republika Srpska i Srbija, u saradnji sa advokatskom kancelarijom Aleksić, mogu pokrenuti postupke postupke za nadoknadu štete za ugrožavanje života i zdravlja njenih stanovnika kao posljedica izloženosti dejstvu osiromašenog uranijuma – rekao je Stevandić.

    On je naveo da je druga važna tema sastanka bila pokretanje sudskog postupka protiv Šmita.

    • Kristijan Šmit se lažno predstavlja i provodi torturu u BiH odnoseći se sultanski prema njoj, što je van evropskih, civilizacijskih i ljudskih standarda. Šmit krši relevantne rezolucije Ujedinjenih Nacija, jer on ne posjeduje relevantnu rezoluciju vezanu za njegovo imenovanje – rekao je Stevandić nakon sastanka.

    Tartalja je rekao da je današnji susret bio izuzetno konstruktivan, izrazivši predanost zaštiti srpskog naroda u Republici Srpskoj i naglasivši važnost ostvarivanja humanih i civilizacijskih vrijednosti unutar Srpske.

    On je istakao spremnost da doprinese očuvanju demokratije u Republici Srpskoj i u BiH.

    Stevandić je najavio nastavak saradnje sa advokatskom kancelarijom Tartalja i dodao da će se na narednom sastanku u Banjaluci formirati pravni timovi koji će se baviti temama današnjeg razgovora.

  • Dodik: Za 10 do 12 godina “glavni grad” će imati više od 96 posto muslimana

    Dodik: Za 10 do 12 godina “glavni grad” će imati više od 96 posto muslimana

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je u “multietničkom” Sarajevu, koji je prija rata imao najmanje 160.000 Srba, lani rođeno tek 23 Srba, a umrlo 294, te će u narednih 10 godina imati više od 96 odsto stanovnika Bošnjaka.
    “Ako uzmemo u obzir zvanične statističke podatke samo za Kanton Sarajevo, vidjećemo da je broj Srba koji se rodi u ovom multietničkom glavnom gradu BiH trinaest puta manji od broja Srba koji umre”, istakao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, u gradu koji je imao najmanje 160.000 Srba i još nekoliko desetina hiljada koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni potpuno je jasno kakva će demografska situacija biti u narednim godinama.

    “Grad koji se ističe kao multietnički i glavni u periodu ne većem od 10 do 12 godina imaće više od 96 odsto muslimana, Bošnjaka, te imati jednu apsurdnu situaciju da će stanovništvo u BiH biti 50 odsto hrišćansko i oko 50 odsto muslimansko, a multietnički i glavni grad BiH gotovo 100 posto muslimanski”, naveo Dodik na platformi “Iks”.

    Koliko je frapantna ova činjenica o Srbima u Sarajevu, dodao je on, pokazuje poređenje sa gradom Novim Sadom, gdje su muslimani, Bošnjaci, uvijek bili ispod pola procenta stanovništva, a gdje se samo za 2022. godinu, kao i za svaku godinu u proteklih deset godina, rodi gotovo 200 odsto muslimana, Bošnjaka, više nego što je to slučaj sa Srbima u Sarajevu.

    “O apsurdnosti nametnute odluke tzv. visokog predstavnika i člana 203a Krivičnog zakona BiH, koji propisuje krivično djelo neizvršavanje odluke visokog predstavnika, govori i činjenica da se na ovaj način mogla propisati krivična odgovornost za bilo kakvo postupanje protiv bilo koje njegove odluke”, istakao je Dodik.

    Tako bi, dodao je on, u slučaju da se bude svjesno da će “multietnički i glavni grad” biti gotovo 100 odsto jednovjerski /muslimanski/ u zemlji u kojoj je stanovništvo vjerski heterogeno, mogla biti nametnuta odluka o “distriktu Sarajevo”, koji bi uključivao Kanton Sarajevo i Istočno Sarajevo u Republici Srpskoj, te na neki način vještački obezbijediti multietičnost.

    “Naravno, onaj ko bi se protivio ovoj odluci bio bi krivično gonjen i završio bi u zatvoru”, poručio je Dodik.

  • Višković: Za izmišljene afere “Kiseonik” i “Ikona” neko mora da odgovara

    Višković: Za izmišljene afere “Kiseonik” i “Ikona” neko mora da odgovara

    Za izmišljene afere “Kiseonik” i “Ikona” neko mora da odgovara, rekao je danas predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
    – Za takve laži neko mora da odgovara – jasan je Višković.

    Istakao je da je afera “Kiseonik” bila jača od državnog udara, prenosi RTRS.

    – Svi koju su proizveli tu aferu, trebaju odgovarati. Stvorili su paniku među građanima – istakao je Višković.

    Višković kaže da ne može da vjeruje da ima ljudi koji su spremni da se na takav način bore za vlast.

    – Ako je to borba za vlast, onda nam ne treba takva vlast u koju ulazite sa lažima plasiranim građanima – rekao je premijer Srpske.

  • Uzbune širom Evrope, Islamska država opet prijeti

    Uzbune širom Evrope, Islamska država opet prijeti

    Službe zadužene da Evropu štite od islamističkih ekstremista već mjesecima dižu uzbunu.

    U maju su nizozemske službe bezbjednosti upozorile da se povećala teroristička prijetnja Islamske države Evropi. Istog mjeseca, francuski ministar unutrašnjih poslova rekao je da je rizik od islamističkog terorizma u porastu i da posebno cilja njegovu zemlju i okolne susjede, piše Guardian.

    Posljednjih dana ove se pesimistične prognoze ostvaruju. Francuska raspoređuje dodatnih 7000 ljudi na svoje ulice nakon što je jedan učitelj u petak nasmrt izboden nožem u napadu koji je Emanuel Makron osudio kao ‘varvrski islamistički terorizam‘. Osumnjičeni napadač zakleo se na vjernost IS-u u audio poruci na svom mobitelu nedugo prije ubistva, rekli su tužioci.

    Nakon pucnjave u kojoj je u ponedjeljak u Briselu dvojicu švedskih navijača ubio 45-godišnjak otprije poznat službama bezbjednosti i za kojeg se sumnjalo da je radikaliziran, švedski premijer Ulf Kristerson kazao je da su njegova zemlja i njeni interesi pod prijetnjom ‘nikad prije viđenom u moderno doba‘.

    Mračne godine
    Od mračnih dana intenzivnih terorističkih napada koji su zahvatili Evropu između 2014. i 2017., nasilje islamističkih militanata izgurale su s naslovnica neke druge bezbjednosne prijetnje: sve glasniji aktivizam krajnje desnice, nastojanja da se sruši demokratija u Njemačkoj, ekonomske poteškoće koje potkopavaju rad institucija i prijete haosom, kao, naravno, i rat u Ukrajini.

    Iako je bilo napada koji se pripisuju islamističkim ekstremistima, oni su bili relativno rijetki, premda uglavnom smrtonosni. 2020. godine u Francuskoj je još jedan učitelj izboden nasmrt, u Beču je četvoro ljudi ubio austrijski državljanin koji je svojevremeno pokušao otići u Siriju i pridružiti se IS-u. Ovi i slični napadi bili su djelo pojedinaca koji su djelovali nezavisno od bilo kakve veće organizacije, no koje je inspirisala ista šira ideologija.

    Ovo naglašava koliko je za raniji talas terorizma bilo važno postojanje tzv. kalifata kojeg je ustanovio IS. Mnogi od napada izvedenih 2015. i 2016. duguju svoju zastrašujuću djelotvornost sposobnosti organizatora terorističkih napada da isplaniraju akciju, sve iskomuniciraju i uvježbaju svoje članove u relativnoj bezbjednosti njihove enklave u Siriji i Iraku. Očigledan uspjeh IS-a svidio se hiljadama mladih Evropljana koji su simultano poželjeli tamo otići. Kombinacija je bila razorna.

    Nekoliko godina je prošlo od razaranja kalifata, no IS još uvijek kontroliše neka područja na Bliskom istoku, Avganistanu i posebno u regiji Sahel u Africi. Iako postoje dokazi da grupa i dalje cilja Evropu, logističke poteškoće su značajne i IS s teškom mukom privlači nove regrute izvan svog uskog lokalnog područja. 2022. su samo dva od 16 izvršenih napada na području EU bila djelo džihadista, kaže Evropol.

    Nisu nestali
    No prijetnja nije još posve nestala. Proteklih godina su osujećeni deseci pokušaja, a stotine osumnjičenih privedeni. To često prođe neopaženo. Tek rijetki su obratili pažnju na navodnu terorističku zavjeru IS-ove ćelije Tajik koja je ciljala američku i NATO-ovu bazu u Njemačkoj 2020., ili dvostruku policijsku operaciju čiji su cilj bili finansijeri IS-a i pokušaji online regrutovanja u Španiji 2022. Nedavni primjer je hapšenje petorice ljudi u aprilu u Švedskoj pod optužbom da su pripremali teroristički napad kao odmazdu za spaljivanje Kurana na skupu u Stokholmu nekoliko mjeseci ranije. Još dvojica islamista koji su regrutovali nove članove uhapšeeni su u utorak u Italiji.

    Individualni incidenti prijete određenim državama, kao što je možda pokazao niz spaljivanja Kurana u Švedskoj. No velika kriza na Bliskom istoku prijeti čitavoj Evropi. Svaki rat u Gazi doveo je do porasta ekstremističkog aktivizma na kontinentu. Ovaj posljednji sukob po tome nije drugačiji.

    Zasad je prijetnja kakvog većeg napada niska. Za takve napade potrebni su mjeseci pripreme i ne mogu biti organizovani na brzinu. No kako je rekao jedan funkcioner bezbjednosne službe: ‘Neko lako može pričvrstiti ljepljivom trakom kuhinjski nož za ruku.‘

    Takve će stvari biti glavna prijetnja kako se kriza na Bliskom istoku bude nastavljala ili možda intenzivirala, prenosi Jutarnji.hr.

  • Raspoređuju se dva američka nosača avona kod Izraela; Pentagon sprema trupe?

    Raspoređuju se dva američka nosača avona kod Izraela; Pentagon sprema trupe?

    Bijela kuća razmatra upotrebu vojne sile ukoliko se Hezbolah pridruži ratu u Gazi i napadne Izrael sopstvenim ogromnim arsenalom raketa, prenose mediji.

    Pozivajući se na tri američka i jednog izraelskog zvaničnika koji su upoznati sa situacijom, portal “Aksios” navodi da SAD čine sve kako bi sprečile Hezbolah da uđe u rat, ali ne mogu da isključe tu opciju.

    Vašington je već naredio da se dva američka nosača aviona približe Izraelu zarad potencijalne brze intervencije, a Pentagon priprema trupe za potencijalno raspoređivanje u zemlji.

    Jedan od američkih zvaničnika tvrdi da je Iran prosledio administraciji predsednika SAD Džozefa Bajdena poruke od Irana i Hezbolaha u kojima se navodi da oni ne žele eskalaciju, ali da će možda biti primorani da intervenišu, ukoliko Izrael nastavi svoju vojnu operaciju u Gazi.

    Citirajući dva američka zvaničnika, “portal Aksios” navodi da je državni sekretar SAD Entoni Blinken tokom svoje ture po Bliskom istoku rekao arapskim liderima da se Amerika “ne igra” pojačavanjem svog protesta u regionu kao znak podrške Izraelu.

    Američki zvaničnici navode da je predsednik SAD Džozef Bajden rekao premijeru Izraela Benjaminu Netanijahuu da vojne operacije izraelske vojske na granici sa Libanom budu što suzdržanije moguće, upozorivši da bi pogrešna procena mogla dovesti do ozbiljne eskalacije sa Hezbolahom, preneo je Raša tudej Balkan.

  • Guardian otkrio spisak Srba koji ratuju za Rusiju

    Guardian otkrio spisak Srba koji ratuju za Rusiju

    Rat u Ukrajini i dalje bukti, a osim regularne ruske vojske, veliki broj plaćenika učestvuje u sukobima.

    Vagner je najpoznatija plaćenička grupa koja je učestvovala u krvavim borbama, a pored Rusa, nemali broj stranca odlazi u Rusiju. Među njima ima i Srba.. Guardian donosi reportažu o ovoj temi, a u svom tekstu prilažu informacije koje su dobili od dvojice boraca koji su pristali da govore za ovaj britanski medij, kao i spisak regrutovanih Srba koji je procurio.

    Početkom septembra, izvesni Branko se ukrcao na direktan let iz Beograda za Moskvu.

    Poslije nekoliko dana u ruskoj prijestonici, Branko je sa još trojicom srpskih državljana odvezen u vojni regrutni centar u Krasnogorsku, gradu na periferiji Moskve, gdje je grupa potpisala ugovor sa ruskom vojskom.

    „Sve je išlo veoma brzo, u jednom danu postao sam vojnik Rusije… Sada čekam da me pošalju u Ukrajinu“, rekao je Branko u razmeni poruka na Telegramu, tražeći anonimnost kako bi mogao da govori slobodno za Guardian.

    Branko, (to nije njegovo pravo ime) je deo najnovijeg pokušaja Moskve da regrutuje Srbe da se bore za rusku vojsku u Ukrajini, dok Kremlj nastoji da popuni svoje snage, iscrpljene nakon 18 mjeseci borbe.

    Od početka rata u Ukrajini, Rusija je uvela niz zakona kako bi privukla strane državljane da se pridruže njenim redovima. Ruski predsjednik Vladimir Putin je na bezbjednosnom sastanku rekao da Kremlj treba da pomogne ljudima iz inostranstva koji planiraju da se bore na strani Rusije.

    Od tada, ruski lider je potpisao naredbu o smanjenju minimalne dužine vojne službe po ugovoru za strance sa pet godina na jednu, i ponudio ubrzanu regrutaciju boraca van Rusije.

    Srbija, kandidat za prijem u EU od 2012. godine, bori se da uspostavi ravnotežu između istorijski bliskih veza sa Rusijom i težnji za integracijom sa Evropom, a tenzije su pogoršane ratom u Ukrajini, jer su mnogi Srbi naklonjeni Rusiji, navodi Guardian.

    Na čelu srpske šeme regrutovanja, plana koji je vjerovatno osmišljen tokom ljeta, nalazi se Davor Savičić, Srbin koji je godinama proveo boreći se u okviru prvog upada Rusije u Ukrajinu 2014. godine, a koji je inače i državljanin Bosne i Hercegovine.

    Savičić se dovodi u vezu i sa paravojnom grupom Vagner.

    U intervjuu 21. avgusta sa propagandistom Kremlja Vladimirom Solovjovom, Savičić je otvoreno govorio o tome kako je stavljen na čelo jedinice srpskih državljana u Ukrajini.

    „Sada zvanično potpisujemo ugovor sa ruskim ministarstvom odbrane. Vojnici prolaze kroz vojnu registraciju u Krasnogorsku. Nakon dodatne obuke, momci se upućuju u pravcu Luganska“, rekao je on, opisujući detalje koji odgovaraju Brankovim navodima.

    Pored Savičića, u intervjuu je učestvovao i Dejan Berić, koji je Solovjovu rekao da su se srpski borci prijavili u sastav 106. vazdušno-desantne divizije Rusije.

    „Kada je Vladimir Vladimirovič Putin dozvolio strancima da dođu, napravio sam plan kako će sve to funkcionisati i obratio se svom generalu“, rekao je Berić pokazujući na Savičića. „Dolaze momci, mi ih sretnemo, pa oni odmah odu u vojnu službu i potpišu ugovor. Većina stranih dobrovoljaca u ruskoj vojsci je iz Srbije“, dodao je on.

    Berić, mršav muškarac duge crne kose, ranije je davao intervjue ruskim državnim medijima u kojima je opisao kako se borio kao dio proruske samoproglašene Donjecke Narodne Republike u Ukrajini od 2014. godine.

    Služba BBC-ja na ruskom jeziku, koja je prošle nedjelje prvi put izvijestila o šemi srpskog regrutovanja, saopštila je da je dobila privatni snimak sastanka između Savičića i neimenovanih zvaničnika u Moskvi, na kojem je Savičić rekao da planira da regrutuje do 1.000 Srba da bi formirao svoj bataljon u sastavu 106. vazdušno-desantne divizije.

    Tačan broj Srba koji su potpisali ugovor sa ruskom vojskom ostaje nejasan.

    Orden Respubliki, antiratna ruska grupa uzbunjivača, podijelila je sa Gardijanom listu na kojoj se nalazi 13 Srba koji su, kako se navodi, potpisali ugovor sa ruskom vojskom od septembra. Dvojica od 13 muškaraca navedenih na listi, uključujući Branka, odgovorili su na zahtjeve Guardiana za komentar.

    „Za sada imamo oko 60-70 ljudi“, rekao je jedan od Srba sa spiska, koji je u septembru takođe putovao iz Srbije u Moskvu i dodao da je potpisao ugovor sa „106. divizijom“.

    Čovjek je rekao da je odlučio da se pridruži ruskoj vojsci iz „ideoloških razloga” i da su unosne vojne isplate igrale „sporednu ulogu“.

    Regrutovanje rizikuje da podstakne tenzije između Moskve i Beograda. Prošlog januara, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ljutito je reagovao na nacionalnoj televiziji nakon što su se pojavile tvrdnje o srpskim regrutima u Ukrajini.

    „Zašto vi iz Vagnera zovete bilo koga iz Srbije kada znate da je to protiv naših pravila?“, rekao je predsjednik, pozivajući se na zakon koji zabranjuje Srbima da učestvuju u sukobima u inostranstvu.

    Srpski ministar odbrane Miloš Vučević takođe je upozorio Srbe da ne idu u ruske redove. Više od dvadesetak srpskih nacionalista je od tada procesuirano.

    Viktor Zaplatin, ruski ratni veteran koji je regrutovao srpske dobrovoljce u borbama zajedno sa proruskim snagama u Ukrajini 2014. godine, rekao je da su se srpske vlasti obračunale sa borcima koji su odlazili u Rusiju.

    „Rizici od krivičnog gonjenja za one koji su otišli u Rusiju i vratili se u Srbiju su veoma visoki. U Rusiji je uvijek bilo dobrovoljaca iz Srbije. To znači da tamo sada ima volontera, ali je organizaciona tajna koliko i u kom svojstvu oni učestvuju i služe“, rekao je Zaplatin.