VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nasilnici u 3 navrata iznudili 35.000 KM

    Nasilnici u 3 navrata iznudili 35.000 KM

    Stefan Vuksan i Dragoljub Grmuša iz Banjaluke, koji su uhapšeni u policijskoj akciji „Građevinar“, više puta su reketirali vlasnika jedne firme i iznuđivali mu novac, otkriva Srpskainfo.

    Prema našim informacijama, oni su od njega iznudili ukupno 35.000 maraka.

    Naš izvor blizak istrazi pojasnio je da su oni „pali“ kada su treći put tražili i uzeli novac od ovog čovjeka.

    Prvi kontakt
    Vuksan i Grmuša su osobe sklone nasilničkom ponašanju i do sada su više puta hapšene i privođenje.

    Prema našim informacijama, oni su od njega iznudili ukupno 35.000 maraka.

    Naš izvor blizak istrazi pojasnio je da su oni „pali“ kada su treći put tražili i uzeli novac od ovog čovjeka.

    Prvi kontakt
    Vuksan i Grmuša su osobe sklone nasilničkom ponašanju i do sada su više puta hapšene i privođenje.

    Izvor Srpskainfo pojasnio je da je, prema prvim informacijama, glavni u ovom poslu iznuđivanja novca bio Vuksan, a da je Grmuša s njim bio tu kako bi preplašili vlasnika firme i uzeli od njega novac.


    – Prije nekog vremena oni su ovog čovjeka, vlasnika firme, zaustavili na ulici u Banjaluci i tražili mu pare – ističe naš izvor.

    Dodaje da su od njega tražili novac, te su mu prijetili i rekli da ga neće pustiti sve dok ne dobiju novac.

    – Čovjek je iz straha za vlastiti život pozvao člana porodice koji je tada došao u Banjaluku i donio im 10.000 maraka, a oni su ga tada pustili – pojasnio je pomenuti izvor.

    Nastavak muka
    Nesretni čovjek je mislio da se, kada im je dao novac, riješio nasilnika, ali tu nije bio kraj njegovih muka.

    – Oni su ga opet presreli i prijetili mu, tražeći novac. Pošto se radi o krupnim i opasnim osobama, on se uplašio za svoj život i ponovo im je dao 10.000 maraka – kaže izvor Srpskainfo.

    Nasilnicima ni to nije bilo dovoljno, pa su odlučili da nastave i dalje da ga reketiraju i iznuđuju novac.

    Međutim, vlasnik firme je shvatio da ih se neće moći riješiti, pa je odlučio da cijeli slučaj prijavi policiji.

    – Oni su se prošle sedmice opet okomili na njega i tražili sada da im prebaci još 15.000 maraka. On to više nije mogao podnijeti i odlučio je da sve to prijavi policiji – kaže naš sagovornik.

    Zamka
    Inspektori su ovaj slučaj shvatili veoma ozbiljno i odmah je pokrenuta istraga. Isplanirano je i hapšenje reketaša.

    Inspektori su u ovoj istrazi koristili posebne istražne radnje, kao što je praćenje i prisluškivanje osumnjičenih, što je dovelo do toga da im u petak stave lisice na ruke.

    Vuksan je u petak kontaktirao pomenutog vlasnika firme i zatražio od njega još 15.000 maraka, ne sluteći da će upasti u policijsku zamku.

    – Žrtva mu je rekla da će mu predati novac i oni su se našli na dogovorenoj lokaciji. Vuksan je uzeo novac i stavio ga u svoj automobil, te krenuo da ode. Međutim, tada mu je policija prepriječila put, izvukla ga iz automobila i uhapsila. U njegovom „folksvagenu“ pronađen je i novac koji je uzeo – pojasnio je izvor iz istrage.

    Dug manji od 35.000 maraka
    Dodao je da su nasilnici konstantno upućivali veoma ozbiljne prijetnje žrtvi, što je kod njega izazvalo strah za vlastiti život.

    Sagovornik Srpskainfo je pojasnio da je žrtva jednoj osobi dugovala novac, a da su oni odlučili da naplate dug i uzmu novac za sebe. Dug nije bio 35.000 maraka, ali su oni vlasniku te firme govorili da je to za kamatu.

    Nakon kriminalističke obrade u policijskim prostorijama, uhapšeni su predati u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci.

    U Tužilaštvu ih je ispitao postupajući tužilac, nakon čega je donio odluku da Vuksanu predloži jednomjesečni pritvor, dok je Grmuša pušten da se u nastavku predmeta brani sa slobode.

    Pronađen novac
    U Policijskoj upravi Banjaluka su rekli da su uhapsili osobe S.V. i D.G. iz Banjaluke, zbog postojanja osnova sumnje da su počinile krivično djelo “Iznuda”.

    – Oni se sumnjiče da su u vremenskom periodu od 10. do 19. oktobra, u namjeri sticanja protivpravne imovinske koristi, oštećenom uputili ozbiljne prijetnje po život i tijelo, te iznudili novac – rekla je portparol PU Banjaluka Milana Stojanović.

    Prilikom hapšenja S.V, na osnovu naredbe dežurnog sudije Osnovnog suda u Banjaluci, a uz prethodnu saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, obavljen je pretres vozila „folksvagen“, koje je on koristio, kojom prilikom je pronađen i uz potvrdu oduzet novac u ukupnom iznosu od 15.000 KM.

  • Otkriveno ko je uhapšen u akciji u Banjaluci

    Otkriveno ko je uhapšen u akciji u Banjaluci

    U akciji borbe protiv neovlaštenje proizvodnje i prometa opojnih droga, koju sprovodi MUP Republike Srpske na području Banjaluke, uhapšeno je sedam osoba a među njima je i Aleksandar Miletić.

    Kako saznaju Nezavisne, policijske patrole su u banjalučkom naselju Paprikovac ispred automehaničarske radnje koja je u vlasništvu Miletićevog oca. Na terenu su dvije policijske marice, a ispred radnje stoje policajci sa fantomkama.

    Miletić je podsjetimo, već poznat istražnim organima i u junu ove godine nepravosnažno je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog pokušaja ubistva Siniše Blagojevića,vojnika Oružanih snaga BiH.

    Kako su ranije pisale Nezavisne, on je nanio teške povrede vojniku, te ga je tada udarao rukama i nogama, te ga je nažem ubo u oko na svadbi.

    ATV navodi da je istragom obuhvaćen i njegov brat Anđelo Miletić, koji se nalazi u Srbiji.

    Naime, i on je optužen za učešće u premlaćivanju vojnika na svadbi, ali je tokom suđenja naprasno prestao da dolazi na ročišta te je za njim raspisana potjernica.

    Inače, Anđelo je krajem prošle godine osuđen na godinu dana zatvora zbog premlaćivanja ugostitelja Duška Brkića Gere u septembru 2017. godine u Banjaluci. Kazna mu je zamijenjena za novčanu u iznosu od 18.000 KM.

    Od jutros policija pretresa objekte na više lokacija u Banjaluci koje su korisitli osumnjičeni, a ova akcija je usmjerena na borbu protiv neovlaštene proizvodnje i prometa droge.

    Ova akcija je rezultat višemjesečnog rada policije i tužilaštva, a u okviru tih aktivnosti u avgustu je zaplijenjen 1,1 kilogram kokaina, čija je vrijednost procijenjena na oko 65.000 evra. Tada je uhapšen Saša Kresojević, a droga je pronađena sakrivena u bunkeru ispod mjenjača u njegovom automobilu “audi”.

  • Rata kredita sve veća i veća

    Rata kredita sve veća i veća

    Čak peto povećanje kamate na stambeni kredit u godini dana, u prevodu znači da mi je rata kredita sada veća za nekih 170 KM u odnosu na prvobitnu – tako, u najkraćem, čitalac BL portala objašnjava šta ga je snašlo u jednoj od brojnih banaka u Republici Srpskoj koje svako malo mijenjaju kamatne stope.
    Od oktobra prošle godine to je postala ustaljena praksa većine banaka. Za njih je magična riječ kojom sve opravdavaju postala “euribor”.

    “Iz banke vas samo nazovu da vas o tome obavijeste i zamole da dođete da potpišete papir, odnosno ‘presudu’ da vam je rata kredita, zbog promjene kamatne stope, veća za toliko i toliko. Prije neki dan, doduše, nakon petog povećanja u posljednjih godinu dana, nije više trebalo ni da dolazim”, kaže naš čitalac koji se pita može li više iko zaštiti klijente banaka u Srpskoj.

    Prva adresa za to pitanje uvijek je Agencija za bankarstvo Republike Srpske iz koje se ponovo pozivaju na prošlogodišnju Odluku o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa, koja je dopunjena u aprilu ove godine. Prema ranijem tumačenju direktora Agencije Srđana Šuputa, ova institucija ne može zabraniti da banke podižu promjenjive kamatne stope, ali sve što bude preko dva odsto, moraće dodatno da vrše ispravke preko kreditnog rizika, a samim tim, kako je rekao, i da umanje svoju dobit.

    Šta je ova mjera u konkretnim slučajevima podizanja kamatnih stopa klijentima donijela, a bankama “odnijela”, iz Agencije ni sada nisu objasnili, a iz odluka na koje se uporno pozivaju, a koje se mogu naći i na njihovoj internet stranici, ništa konkretno se ne može iščitati ni zaključiti. Istovremeno, kad je riječ o dobiti banaka u Srpskoj, ona je za prvih šest mjeseci ove godine iznosila 94 miliona KM, što je za čak 16 miliona više u odnosu na isti period lani.

    Da konkretne mjere u ovom bankarskom “lovu u mutnom” ipak postoje, dokaz je Srbija koja je početkom septembra ove godine donijela mjeru privremenog ograničenja kamatne stope na stambene kredite na 4,08 odsto.

    To konkretno znači da bi naš čitalac da kojim slučajem ima kredit u Srbiji, a ne u Republici Srpskoj, sada plaćao prvobitan iznos rate kredita i da bi banka čiji je kiljent morala sve da vrati na staro.

    “Banka neće imati pravo da od dužnika potražuje razliku u kamati usljed primjene ove odluke”, podvukli su iz Narodne banke Srbije.

    “Caka” i jeste u Narodnoj banci, odnosno činjenici da u ovakvim slučajevima nadležnost ima Centralna banka BiH, objašnjavaju ekonomisti.

    Prema riječima ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, Srpska je intervenisala da stambeni krediti koje daje Investiciono-razvojna banka imaju fiksnu kamatu, osim u slučaju jedne kreditne linije, i ta kamata je, na neki način, pritisla komercijalne banke da se prema njoj ravnaju.

    “Jedino što se dalje može uraditi je na nivou BiH, odnosno Centralne banke, da oni donesu odluku po kojoj stambeni krediti neće imati kategoriju Euribora. Dovoljno sredstava banke imaju iz domaćeg novčanog fonda i potencijala, svakako ne uzimaju pare sa evropske berze”, navodi za BL portal Pavlović koji ne spori da su u trenutnoj situaciji banke povlašćene i da se to najbolje vidi na njihovim zaradama u odnosu na kapital.

    “Uzmite primjer Mađarske koja je donijela propis po kome će se ekstra oporezivati zarade banaka i to 50 odsto, zato što su previsoke kamate po kojima naplaćuju plasman sredstava. Postoje mehanizmi, sada je samo pitanje da centralne vlasti, ali, u principu, entiteti su zaduženi za finansijsko poslovanje, odnosno entiteti imaju pravo nad finansijskim tokovima, i oni mogu donijeti propise po kojima će oporezovati eksta profitom one banke koje su ostvarile procentualno veću zaradu nego što je uobičajeno u tom sektoru poslovanja”, kaže Pavlović.

    Napominje da za to treba malo više “dobre volje” i malo više brige o građanima koji bez kredita ne mogu ni da razmišljaju o kupovini nekretnine. Ipak, teško je očekivati da će država imati dobre volje, imajući u vidu da njihova budžetska likvidnost uglavnom zavisi od banaka koje dominantno kupuju obveznice i trezorske zapise na sve češćim aukcijama na berzi.

    IRB RS: Fiksnom kamatom zaštitili većinu korisnika
    U Pravilima plasmana IRB RS po kreditnim linijama ograničena je i maksimalna izlazna kamatna stopa banke, tako da uz maksimalnu kamatnu maržu finansijskog posrednika, kamatna stopa za krajnjeg korisnika ne može preći 5%, bez obzira na rast Euribora, objašnjavaju za BL portal iz IRB-a.

    Kako kažu, to pruža sigurnost privrednicima da će u svakom mogućem razvoju događaja na finansijskim tržištima imati na raspolaganju najpovoljnija kreditna sredstva.

    “Takođe, što se tiče kamatnih stopa za stambene kredite – za sve korisnike iz sredstava fondova kojima upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske kamatne stope su fiksne i nije dolazilo do povećanja mjesečnih anuiteta”, kažu iz IRB-a.

    Ipak, treba imati u vidu da je pod kategorijom “zaboravljenih” ostalo 60-ak građana Srpske koji su kredit podigli preko IRB-a iz projekta koji je realizovan u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope. Do danas nema inicijative da se njima pomogne i da i oni dobiju fiksnu kamatnu stopu kao i svi ostali klijenti IRB-a.

    Jedna komercijalna banka izuzetak
    Jedina banka u Srpskoj koja je sjetila i klijenata koji trpe udar zbog znatno većih rata kredita je MF banka.

    Njihov Nadzorni odbor je u februaru ove godine donio odluku o linearnom umanjenju kamatnih stopa za sve klijente koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom u iznosu preko 10.000 konvertibilnih maraka. Iz MF banke su tada naveli da su izašli u susret klijentima zbog rasta Euribora koji je direktno uticao na povećanje ugovorene promjenjive kamatne stope, a samim tim i rast mjesečnih rata kod ove vrste kredita.

  • Prije izbornih reformi vratiti povjerenje građana

    Prije izbornih reformi vratiti povjerenje građana

    Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC SBA) poručili su da vlasti u BiH treba da osiguraju da se lokalni izbori 2024. godine održe uz veći nivo transparentnosti i integriteta, kao i da građani moraju biti sigurni da mogu imati povjerenja u izborni sistem, primjenu mjera zaštite i tajnost glasanja.
    A građani u BiH, ne samo da nemaju povjerenja u izborni sistem, već, kako za “Nezavisne novine” kažu analitičari, oni u najvećoj mjeri ne vjeruju ni političarima, niti društvenoj slici uopšte, zbog čega prvo treba raditi na tome kako uvjeriti građane da se reforme ne donose samo da bi neko o(p)stao na vlasti.

    A imati povjerenje u nešto, a pogotovo u izborni proces u aktuelnom trenutku, nije nimalo lako, posebno ako se u obzir uzme da u BiH praktično nije bilo izbora nakon kojih nije bilo prozivanja sa raznih strana, naročito kada se gubi.

    “(Ne)povjerenje građana u izborni sistem je prisutno u zavisnosti od toga kako su kandidati za koje su glasali prošli na izborima. Drugim riječima, dok god njihovi kandidati pobjeđuju, izborni sistem je u redu. Kada gube, izborni sistem je pokvaren”, smatra komunikolog Mladen Bubonjić.

    Prema njegovom mišljenju, ovakav narativ odgovara priči koju zagovaraju političari.

    “Što se tiče nepovjerenja apstinenata, njima su političke elite, sa svih strana, ali generalno i atmosfera u društvu, toliko ogadili ne samo izborni sistem, nego i samo društvo, da je zaista teško da im neko ponovo izgradi povjerenje. Toliko puta su bili prevareni, izmanipulisani, napušteni, da više ne vjeruju nikome, ni političarima na vlasti, ni opoziciji”, kaže Bubonjić.

    Novinar Vladimir Kovačević dodaje da građani nemaju povjerenja ni u institucije.

    “Što se tiče izbora, mi svake izbore imamo rezultate izbora, potvrdu tih rezultata, pobjednika izbora i činjenicu da dobar dio građana ne vjeruje u istinitost rezultata izbora. Reći ću da veliki broj građana Republike Srpske sumnja u pobjedu Milorada Dodika na posljednjim izborima, a sve što se dešavalo na izborima i poslije izbora, sve oko CIK BiH samo produbljuje tu sumnju. Zbog svega ljudi odustaju od glasanja, što je poražavajuće, ali apsolutno odgovara elitama na vlasti”, kazao je on.

    Politikolog Stefan Ličina saglasan je sa prethodnim mišljenjem da se zakoni i reforme provode onako kako odgovara onima koji su na vlasti.

    Tako je, kaže, i sa izbornim zakonodavstvom.

    “Svako novo unapređenje izbornog procesa bude bombastično najavljeno, ali gotovo uvijek od tog unapređenja ne bude ništa, jer o tome odlučuju oni kojima unapređenje ne ide naruku”, navodi Ličina.

    Govoreći o reformi izbornog procesa, Ličina podsjeća da je Centralna izborna komisija BiH (CIK BiH) nedavno predstavila novu opremu koja bi trebalo da unaprijedi proces i kaže da je to iskorak ka transparentnijim i poštenijim izborima, ali ne i “čarobni štapić koji će riješiti sve izborne probleme”.

    “Oprema za skeniranje glasačkih listića, otiska prsta i biometrijskih ličnih karata djeluje kao veliki iskorak, ali poznajući nas, izborni timovi u političkim partijama već sad traže i razrađuju načine kako da ‘prevare’ i najsavremeniju opremu. To znači da možemo uskladiti izborni zakon sa najsavršenijim izbornim zakonom i imati najsavremeniju opremu, ali dok god svi politički akteri ne postignu džentlmenski dogovor o poštovanju izbornih pravila i odustanu od malverzacija, izbori ovdje neće biti transparentni i pošteni”, zaključio je Ličina.

  • Kličko o izborima: Može biti kobno za Ukrajinu

    Kličko o izborima: Može biti kobno za Ukrajinu

    Održavanje izbora tokom vanrednog stanja može biti koban ishod za Ukrajinu. Uostalom, izbori su uvek političko takmičenje.

    Ovo je u emisiji za TV Kijev 24 rekao gradonačelnik prestonice Vitalij Kličko.

    Prema rečima gradonačelnika prestonice, trenutno je fizički nemoguće stvoriti odgovarajuće uslove za glasanje u Ukrajini. Tako, na primer, ljudi na okupiranim teritorijama neće moći da učestvuju na izborima.

    “One teritorije koje su okupirane više nisu Ukrajina i predstavnika neće biti”, rekao je Kličko.

    On je ovako prokomentarisao mogućnost održavanja izbora u zemlji u uslovima ratnog stanja. Prema njegovim rečima, nejasno je kako će Kijev uzeti u obzir ove teritorije.

    Pored toga, Kličko je naglasio da bi održavanje izbora u tekućim uslovima “dovelo do raspada Ukrajine, jer bi političari počeli međusobno da se bore za vlast”.

    Održavanje izbora u Ukrajini tokom ratnog stanja je zabranjeno, ali takva mogućnost postoji, ako parlament podrži odgovarajuće izmene zakona.

  • Desničarima Švajcarci dali najviše glasova

    Desničarska Švajcarska narodna partija (SVP), najveća u toj zemlji, dobila je najviše glasova na nacionalnim izborima i povećala je broj glasova za 3,4 odsto u odnosu na 2019. godinu, osvojivši 29 procenta svih glasova, pokazale su konačne projekcije švajcarskog javnog servisa SRF.

    Kako navodi Rojters, Švajcarska se tako, po svoj prilici, okrenula desnici, jer je zabrinutost oko imigracija nadmašila strahove zbog klimatskih promjena i topljenja glečera, iako najveći broj glasova koje je osvojila SVP ne znači da će ta stranka formirati većinu u parlamentu.

    SVP je u predizbornoj kampanji isticala da broj stanovnika Švajcarske treba ograničiti na 10 miliona zbog preopterećene infrastrukture i nedostatka stanova, ograničavajući na taj način mogući priliv migranata.

    U Švajcarskoj trenutno živi 8,7 miliona ljudi, prenosi Tanjug.

    “Imamo problem sa imigracijama, ilegalnim migrantima i problemima sa energetskom snabdjevenošću. Već imamo haos sa traženjem azila…Populacija od maksimalno 10 miliona ljudi je pitanje koje stvarno moramo da riješimo”, rekao je lider SVP Marko Kijeza.

    Projektovani finalni rezultati pokazuju da će SVP imati osam poslanika više u donjem domu parlamenta koji broji 200 poslanika.

    Druga najveća švajcarska partija, ljevičarska Socijalna demokratija (SP) će, prema projekcijama, povećati prisustvo u parlamentu za 0,7 odsto, jer je dobila 17,4 odsto glasova, odnosno, 40 mjesta u parlamentu.

    Nasuprot njima, očekuje se da Zeleni dobiju četiri procenta manje i padnu na devet odsto podrške, pa će izgubiti šest mjesta.

    Ishod izbora vjerovatno neće promijeniti sastav švajcarske vlade, Savezno vijeće, gdje je sedam pozicija u vladi podijeljeno između četiri vodeće partije po glasovima.

  • Zelenski obavješten o novom problemu: Neupotrebljivi i stigli prekasno

    Zelenski obavješten o novom problemu: Neupotrebljivi i stigli prekasno

    Američki tenkovi Abrams nisu pogodni za borbu u operacijama na ukrajinskom ratištu, piše Merkur.
    – Analitičari su odavno identifikovali niz Abramsovih karakteristika koje čine američki tenk nepodesnim za borbu u Ukrajini, navodi se u materijalu, a prenosi Merkur.

    Predsjednik Vladimir Zelenski je upozoren da, između ostalog, ovaj model možda neće moći da izdrži mostove koji se nalaze u regionu zbog prevelike težine.

    Autor članka je primjetio da Abrams takođe ima veliku potrošnju goriva, a u borbenim uslovima može doći do problema sa obezbjeđivanjem stalnog snabdjevanja.

    – Neki zapadni eksperti i ukrajinski zvaničnici vjeruju da obim, vremenski i logistički problemi trenutno neće dozvoliti postizanje očekivanog efekta u Ukrajini, dodao je on, prenose Novosti.

    Osim toga, američka vozila su prekasno isporučena ukrajinskim trupama i više neće moći značajno da utiču na borbe zbog blatnjavih puteva i približavanja zime, ističe se u članku.

    Biela kuća je ranije potvrdila da je prva serija Abramsa stigla u Ukrajinu, a SAD namjeravaju da isporuče ukupno 31 tenk. Istovremeno, kako je objavio Vall Street Journal, ukrajinski zvaničnici smatraju da isporuka Abramsa neće moći da promjeni situaciju na frontu. Šef ukrajinske obavještajne službe Kiril Budanov je takođe priznao da ovi tenkovi na liniji fronta „neće dugo trajati“.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin, govoreći o njemačkim tenkovima Leopard i borbenim vozilima pješadije „Bredli“ američke proizvodnje koji su prethodno isporučeni Kijevu, istakao je da „gore lijepo“.

  • Zatrašujući poziv Al-Kaide i ISIS-a

    Zatrašujući poziv Al-Kaide i ISIS-a

    Terorističke grupe Al Kaida i Islamska država pozivaju pristalice da napadaju Izrael, SAD i jevrejske mete.

    To, kako piše Gardijan, povećava izglede da bi moglo da dođe do novog terorističkog akta na Bliskom istoku ili na Zapadu.

    Izraelski odgovor na Hamasov napad na jug Izraela 7. oktobra izazvao je humanitarnu krizu i dosad ubio više od 4.500 ljudi, prema medicinskim zvaničnicima na teritoriji koju kontroliše Hamas, što je izazvalo gnijev ljudi širom islamskog svijeta, ističe “Gardijan”.

    Međutim, Al Kaida je prethodno bila kritična prema organizacijama kao što su Hamas i Hezbolah i nema značajnije prisustvo u Gazi, a ni na Zapadnoj obali.

    Opšti haos tokom lova: Muškarac upucan u oko, drugi ranio sam sebe iz puške!
    Opšti haos tokom lova: Muškarac upucan u oko, drugi ranio sam sebe iz puške!
    Iako dijele iste ciljeve i ideje, postoje ideološke razlike, pojašnjava “Gardijan” i dodaje da je Al Kaida je, konkretno, bila kritična prema učešću obe grupe u administracijama i vladama.

    Islamska država je u nedavnom saopštenju ponudila savjet o “praktičnim koracima kako se boriti protiv Jevreja”, ali je kritikovala Hamas zbog veza sa Iranom i uskog fokusa na Izrael, prenio je Tanjug.

    ISIS je pozvao na napade protiv Jevreje svuda, a posebno u sjevernoj Americi i Еvropi.

    U nedavnom saopštenju Al Šababa, jake Al Kaidine podružnice u Somaliji, navodi se da je konflikt na Bliskom Istoku “ne samo borba islamskih frakcija na tlu Palestine, već i bitka cijelog muslimanskog svijeta”.


    Ostale Al Kaidine podružnice u Jemenu i Siriji izdale su slična saopštenja.

    Prošle nedelje su lideri britanske obavještajne službe MI5 i američkog FBI saopštili da bi jevrejske zajednice mogle da se suoče sa napadima pojedinaca, Iranom ili militantima.

    I prije rata u Gazi, evropske vlasti su upozoravali na povećanje islamskog terorizma na kontinentu, podsjeća britanski list.

    Direktor MI5 Ken Mekalum rekao je da postoji rizik da pojedinci, na sopstvenu inicijativu, koji su se radikalizovali čitajući propagandu onlajn, mogu da odgovore na “spontan ili nepredvidiv način” u Velikoj Britaniji, nakon terorističkih napada na Izrael.

  • Cvijanovićeva odgovorila Miličeviću

    Cvijanovićeva odgovorila Miličeviću

    Potpredsjednik SNSD Željka Cvijanović izjavila je da bi bio red da ili opozicija ili američka Ambasada u BiH saopšte koji su to opozicioni političari “kupljeni” i kakva je to uopšte priča, u kojoj neko izbacuje sankcije pričajući takve gluposti godinu dana nakon izbora.

    Komentarišući za Srnu izjavu predsjednika SDS Milana Miličevića, koju je danas dao za Srpskainfo da ne posjeduju dokaze da li je ili nije Igor Dodik učestvovao u političkoj korupciji i kupovini opozicionih političara, ali je, kako je rekao, jasno da se time bavio SNSD, Cvijanović je navela da je to već klasika da za poraz na izborima nisu krive gubitničke partije njima je kriv ili narod ili je kriva vlast.

    Oni su pred izbore uvijek pobjednici, na izborima gubitnici, a nakon izbora kreće kukanje ambasadama. Da imovina i Kristijan Šmit nisu problem, ne bi bilo ni recikliranih priča o kupljenim opozicionarima. Znamo da su se pojedini opozicionari žalili stranim ambasadorima nakon izgubljenih izbora, pravdajući svoj poraz navodnim kupovinama ljudi iz svojih redova – izjavila je Cvijanovićeva.

    Oni su jedna dimenzija, dodala je ona, a sasvim druga da se takva, kako ih je nazvala, opoziciona naklapanja godinu dana nakon izbora nalaze u obrazloženju sankcija koje sad uvode sinu predsjednika Republike Srpske.

  • Vidović: Svaka bitka naših predaka je dio nas

    Vidović: Svaka bitka naših predaka je dio nas

    Siniša Vidović, potpredsjednik Ujedinjene Srpske, prisustvovao je danas na Zebrnjaku u Sjevernoj Makedoniji obilježavanju 111. godišnjice Kumanovske bitke.

    Zajedno sa predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske, Nenadom Stevandićem, i ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikolom Selakovićem odao je počast kod spomen-kosturnice junacima stradalim u Kumanovskoj bici 1912.

    – Kumanovska bitka, kao kruna srpske vojne strategije, bila je velika vojnička pobjeda srpske vojske u podvigu oslobođenja Stare Srbije, Makedonije i cijelog Balkana, od viševjekovne osmanlijske vlasti. Naša vojska je poslije više od 500 godina ponovo ovladala Kosovom, a poslije Kumanovske bitke ušla je i u Skoplje, Dušanovu prestonicu Srbije. Svaka bitka naših predaka je dio nas. Pamtiti i pobjede i poraze da bi mudro gradili budućnost – istakao je Vidović.