VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden Potrebno održati dotok pomoći u Gazu

    Bajden Potrebno održati dotok pomoći u Gazu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden razgovarao je putem telefona s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom i naglasio potrebu da se održi kontinuirani dotok hitno potrebne humanitarne pomoći u Gazu.

    U saopćenju Bijele kuće se navodi da je telefonski poziv uslijedio nakon što je treći konvoj pomoći od 20 kamiona pušten u Gazu preko graničnog prijelaza Rafah s Egiptom.

    Međutim, iz UN-a upozoravaju da će rezerve goriva nestati u naredna dva dana.

    Stanovnici Gaze se već bore da pronađu čistu vodu, a nedostatak goriva znači da će pekare i bolnice prestati s radom.

    Zvaničnici UN-a kažu da će dnevno biti potrebno oko 100 kamiona pomoći za zadovoljavanje osnovnih potreba u Gazi.

    Biden je, kako se navodi, u razgovoru također obavijestio Netanyahua o američkoj podršci Izraelu.

  • Erdogan odobrio ulazak Švedske u NATO, prijedlog ide u turski parlament

    Erdogan odobrio ulazak Švedske u NATO, prijedlog ide u turski parlament

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u ponedjeljak je parlamentu na ratifikaciju podnio prijedlog zakona o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u.

    Informaciju je prenijelo tursko predsjedništvo. Vlada Švedske je jučer saopćila da očekuje kako će Turska početi ratifikacijom članstva ove zemlje u NATO-u.

    Pozitivni signali iz Ankare dolaze u isto vrijeme kada je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg najavio posjetu Stockholmu gdje će obaviti niz sastanaka sa čelnicima vlade.

    Erdogan je odgađao ratifikaciju švedskog članstva, optužujući Stockholm da je previše blag prema kurdskim militantima i drugim grupama koje smatra sigurnosnom prijetnjom.

    Tursku je također razljutio niz demonstracija paljenja Kur'ana u Švedskoj.

    Švedska i njezin susjed Finska napustile su desetljeća vojne nesvrstanosti nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio ruskim trupama da napadnu Ukrajinu u februaru 2022., tražeći zaštitu pod sigurnosnim kišobranom NATO-a. Finska se pridružila vojnom savezu u aprilu.

    Ranije ovog mjeseca, glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je Tursku da brzo ratificira članstvo Švedske u vojnoj organizaciji.

    “Mnogi saveznici željeli bi vidjeti brzi napredak u ratifikaciji”, rekao je Stoltenberg nakon predsjedanja sastankom ministara odbrane NATO-a u Briselu. “Švedska je ispunila ono što je obećala i sada nam treba ratifikacija švedskog članstva”.

    Svaka od 31 NATO saveznice mora podržati članstvo Švedske. Ukoliko turski parlament podrži Erdoganov prijedlog, što je gotovo sigurno, ostaje još da ratifikaciju odobri i Mađarska.

  • Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Finska i Estonija optužuju Kinu da je brodom namjerno oštetila plinovod

    Kineska vlada je pozvala Finsku i Estoniju da izvrše objektivnu istragu o oštećenju podmorskih kablova u Baltičkom moru. Oštećenje su vlasti Finske i Estonije okarakterisale kao namjernu saobotažu.

    Brod NewNew Polar Bear, koji je registrovan u Hong Kongu, nalazio se u blizini dva različita plinovoda za Baltičko more kada su oštećeni ranije u oktobru, zbog čega je u fokusu policijske istrage.

    Finska policija je otkrila da je brod registrovan u Hong Kongu plovio u blizini plinovoda Finska-Estonija kada je teško oštećen u oktobru.

    Istražitelji kažu da će biti potrebni mjeseci da se poprave te da je oštećenje uzrokovano vanjskom mehaničkom silom, a ne eksplozijom.

    Kina je pozvala na objektivnu, poštenu i profesionalnu istragu oštećenja naftovoda Baltic Connector.

    “Na plovilu nisu pronađene nikakve abnormalnosti zbog loših uslova na moru u to vrijeme”, rekli su iz Ministarstva vanjskih poslova Kine.

    U međuvremenu, Švedska je također izvijestila da je podmorski telekomunikacijski kabal koji vodi ispod Baltičkog mora do Estonije djelimično oštećen, a vlasti vjeruju da se to dogodilo istovremeno s oštećenjem plinovoda Baltic Connector.

    Brod NewNew Polar Bear je također bio u istom području kada se pretpostavlja da se šteta dogodila na švedskom plinovodu.

  • Rat staje?

    Rat staje?

    Ukrajinski generalštab je juče zabeležio 20 odvojenih napada.

    Međutim, izveštaj američkog istraživačkog centra Instituta za proučavanje rata (ISV) sugeriše da ih je verovatno bilo više.

    “Ruske snage će verovatno ponovo pauzirati nakon neuspelog velikog pritiska koji je pretrpeo velike gubitke”, navodi se u najnovijem ažuriranju.

    ISV je naveo da je istaknuti ruski bloger rekao da su ukrajinske snage “neočekivano“ izvršile kontranapad u pravcu Piskija i potisnule ruske snage sa položaja u toj oblasti.

    “Još jedan bloger je izjavio da su tvrdnje o ukrajinskom napredovanju u blizini Piskog lažne“, dodaje se.

    Drugi ruski izvor, koji je navodno bio u blizini grada Avdijevke, tvrdio je da ukrajinske snage nisu izvele kontranapade u njegovom neodređenom sektoru fronta.

    Veliki gubici

    Jedan član Kremlja ukazao je na to da su se ruske trupe suviše lako zaglavile u ukrajinskim minskim poljima na prilazu gradu i da nedostatak napretka dovodi do logističkih problema sa tako velikom koncentracijom vojnih resursa u maloj, statičkoj liniji.

    Uprkos tome, “ukrajinski izvori su naveli da ruske snage nastavljaju da prebacuju osoblje u pravcu Avdijevke kako bi podržale ofanzivne napore uprkos velikim gubicima”, izvestio je ISV.

  • Mogu dvije plate, ali ne i duple funkcije

    Mogu dvije plate, ali ne i duple funkcije

    Da poslanici istovremeno ne mogu biti i direktori javnih ustanova i preduzeća ključna je odredba Nacrta zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS koji je na dnevnom redu sjednice republičkog parlamenta zakazanoj za 2. novembar.

    Kreator ovog zakona je SDS, a šef Kluba poslanika te stranke u Narodnoj skupštini RS Vukota Govedarica rekao je da je na izradi rješenja radio tim stručnjaka sve sa ciljem da se pojam sukoba interesa precizno uredi.

    • Javnost u Srpskoj se više puta uvjerila da se postojeći Zakon o sprečavanju sukoba interesa ne poštuje, a razlozi su nemušti. Aktuelna vlast je napravila ruglo od pojma koji definiše sprečavanje sukoba interesa. Neshvatljivo je i nepojmljivo to što rade jer u klasičan sukob interesa i nespojivost funkcija dovode određene funkcionere – kazao je “Glasu” Govedarica.

    Kao primjer naveo je da poslanici Narodne skupštine biraju vladu, koja zatim kasnije one koji su za njih glasali postavlja za direktore javnih institucija, a koji nadalje izvještaj o svom radu podnose parlamentu.

    Govedarica je naglasio da su novim zakonom o sprečavanju sukoba interesa sve te stvari uredili na precizan način, te da su predloženim rješenjima obuhvaćeni i izvršni direktori kojih nema u trenutnom zakonu.

    • Propisane su i drakonske kazne, jer su one trenutne najminimalnije moguće. Zakon nije protiv teorije da se ne mogu iz budžeta Srpske primati dvije plate. Naš fokus je isključivo na funkcionerskim pozicijama, odnosno da ne mogu ljudi biti na dvije ili više funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti – poručio je Govedarica.

    Kao primjer naveo je da ljekar koji radi u bolnici može istovremeno biti poslanik, jer se u zdravstvenoj ustanovi ne nalazi ni na kakvoj funkciji.

    • Ali sa druge strane, istovremeno ljekar ne može biti direktor zdravstvene ustanove i poslanik. To su nespojive funkcije. I pod hitno je potrebno tome stati u kraj – kazao je Govedarica.

    SDS je, navodi, predložio zakon koji je precizan u svakom slovu i svakoj riječi.

    • Ako poslanici žele da promijene stvari rješenja su ispred njih. Nadam se da će doći do rasprave jer ne bih volio da aktuelna skupštinska većina u poslovničkoj normi od 24 sata pred samo zasjedanje podnese zahtjev za skidanje sa dnevnog reda zakona koji smo predložili. Trebamo otvoriti široku diskusiju i to isključivo o kvalitetu zakona koji smo predložili – poručio je Govedarica.

    Podsjetio je i da je posljednji pokušaj da se ovo pitanje riješi bio prije decenije, ali do toga nije došlo.

    • Prije desetak godina nismo mogli ni predvidjeti da ovakav haos može nastati kada je riječ o ovoj problematici. Vlada je i nedavnim izmjenama proširila radijus kretanja kada je riječ o sukobu interesa. Kako je krenulo najbolje bi bilo da zakona i nema i da tu radi ko šta hoće, što i imamo realno. U prevodu imamo zakon koji ne poštuju – zaključio je Govedarica.

    Iz SNSD-a navode da su ranije podržavali zakone SDS-a kako u formi prijedloga, tako i nacrta.

    • Neću da isključujem nijednu mogućnost ni kada je riječ o njihovom zakonu o sprečavanju sukoba interesa. Generalno, tu oblast bi trebalo urediti. Bilo bi bolje da je taj zakon predložila Vlada ali, evo, zakon SDS-a je na stolu. Imam određenih zamjerki. Neke stvari bi drugačije formulisao – kazao je “Glasu” poslanik SNSD-a u republičkom parlamentu Srđan Mazalica.

    Na koji način i koliko zakon treba biti rigorozan, naglašava, reći će poslanici.

    • Uvijek postoje podijeljena mišljenja o ovim rješenjima, jer ovakvim zakonom, između ostalog, narodni poslanici ograničavaju sebe i svoja prava. Zato je važno da oni budu objektivni, nepristrasni i da dobro izvažu šta je to sukob interesa i nespojivost funkcija – poručio je Mazalica.

    Dodik

    O duplim funkcijama pričalo se i ranije, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je nakon opštih izbora u oktobru prošle godine izjavio da će ta stranka operacionalizovati stav da izabrani ili imenovani funkcioneri mogu obavljati samo jednu funkciju.

    • SNSD će, u skladu sa ranijim opredjeljenjem, kroz organe stranke operacionalizovati stav da izabrani ili imenovani funkcioneri mogu obavljati samo jednu funkciju – rekao je Dodik. Međutim, ta ideja poslata sa adrese SNSD nije sprovedena u djelo.
  • Prije 32 godine formirana Skupština srpskog naroda u BiH

    Prije 32 godine formirana Skupština srpskog naroda u BiH

    Narodna skupština formirana je u Sarajevu na današnji dan 1991. godine kao Skupština srpskog naroda u BiH.

    Na prvoj sjednici raspisan je plebiscit i usvojena Deklaracija o ostajanju srpskog naroda u zajedničkoj državi Јugoslaviji.

    Srpski poslanici smatrali su tada da je osnivanje Skupštine srpskog naroda u BiH i konstituisanje Republike Srpske bilo potrebno za očuvanje identiteta i državnosti Srba u BiH.

    Nakon toga, Narodna skupština Republike Srpske donosi Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH 9. januara 1992. godine.

  • Sijarto: Neprihvatljivo, uvukli bi nas u rat

    Sijarto: Neprihvatljivo, uvukli bi nas u rat

    Evropska unija nije odbrambeni nego politički savez, stoga je prebacivanje proizvodnje oružja i obuka vojnika na teritoriji Ukrajine neprihvatljivo.

    Ovo je izjavio ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.

    “Prebacivanje proizvodnje oružja i obuke vojnika na teritoriju Ukrajine, vojnu teritoriju, za nas je potpuno neprihvatljivo. Takva odluka bi odmah uvukla u rat i EU koja nije bezbednosni, nego političko-ekonomski savez. Zbog toga je potpuno neprihvatljivo da EU učestvuje u proizvodnji oružja i u obuci vojnika na teritoriji Ukrajine”, rekao je Sijarto.

    akođe je dodao da evropska vojno-industrijska preduzeća “ne bi trebalo da vode razgovore isključivo o tome kako da pošalju što više oružja Ukrajini”, pošto to produžava sukob i dovodi do povećanja broja žrtava.

    Istovremeno, Sijarto je saopštio da su skoro svi ministri spoljnih poslova EU na sastanku u Luksemburgu govorili da je javnost u njihovim zemljama umorna od sukoba u Ukrajini, te da se tome posvećuje sve manje pažnje zbog novog konflikta na Bliskom istoku.

    Po njegovim rečima, “ako je to istina” onda ta činjenica dodatno ukazuje na potrebu za mirnim rešenjem situacije.

    Sijarto je napomenuo da je na sastanku mnogo više razgovarano o događajima u Izraelu, te da je ovo bio prvi sastanak šefova diplomatije EU u poslednjih godinu i po dana na kojem ukrajinski sukob nije bio prva tema na dnevnom redu.

  • Izrael sprema kombinovanu akciju sa kopna, mora i iz vazduha: “Biće to smrtonosan napad”

    Izrael sprema kombinovanu akciju sa kopna, mora i iz vazduha: “Biće to smrtonosan napad”

    ​Ministar odbrane Izraela Joav Galant poručio je vojnicima da će Izrael izvesti kopnenu ofanzivu u pojasu Gaze, rekavši da će to biti “smrtonosni” napad.

    Nakon što je sa izraelskim marincima obišao područje blizu obale Gaze, Galant je rekao da vojnici treba da “ostanu spremni za ofanzivu jer će ona doći”, navode iz njegove kancelarije.

    “Pripremamo se temeljno. Biće to smrtonosni napad. To će biti kombinovani napad sa kopna, mora i vazduha”, ponovio je Galant.

    “Radite svoj posao, spremite se, mi ćemo vas rasporediti”, dodao je Galant, prenosi RTS.

    Saopštenje je objavljeno ubrzo nakon što se vojska požalila da vojnici ne mogu da ostanu na granici s Gazom u punoj pripravnosti na neodređeno vrijeme.

  • Šolcu pada popularnost

    Šolcu pada popularnost

    Iako je njemačka vladajuća koalicija, na čijem čelu je kancelar Olaf Šolc, na dobrom putu da ispuni većinu svojih obećanja, njena popularnost je opala u korist krajnje desničarske stranke AfD. Savezni izbori u Njemačkoj 2021. označili su prekretnicu u politici zemlje – dugogodišnji lider Angela Merkel najavila je da se neće ponovo kandidovati, a ankete su predviđale tijesnu trku.

    Razorne poplave u julu pomogle su da klimatske promjene postanu ključna tema kampanje, a obje glavne stranke su obećale akciju. Međutim, nakon što je vodeći kandidat desnog centra CDU/CSU uhvaćen kako se smije tokom posjete pogođenom području, stranka lijevog centra SDP Olafa Šolca uspostavila je prednost u anketama.

    Vladajuća CDU/CSU, nakon 16 godina provedenih na vlasti, postigla je najlošiji rezultat, Zeleni najbolji ikad, a SDP je bila najveća stranka prvi put od 2002. godine.

    Šolc je postao novi njemački kancelar, formiravši koaliciju koju čine njegova stranka SDP, Zeleni i Slobodna demokratska partija (FDP). Ali kako se bliži polovina njegovog mandata, stvari izgledaju sve lošije za njegovu koaliciju i stranku, piše Euronews.

    Anketa koju je sproveo Deutschlandtrend krajem avgusta pokazala je da bi, ako bi se održali savezni izbori, SDP prikupio samo 16 odsto glasova, što bi bilo skoro 10 odsto manje nego kada je obezbijedio vlast, i što je ključno, iza krajnje desnice AfD.

    Njegovi koalicioni partneri bi takođe izgubili podršku, što je podstaklo strah da krajnja desnica ima realne šanse da postane vladajuća.

    Za Šolca i njegovu koaliciju početak je bio relativno dobar. Nakon što je počeo rat u Ukrajini, njemački kancelar je najavio da će ta zemlja potrošiti 100 milijardi evra na modernizaciju stare njemačke vojske.

    Saopštenje je dočekano sa velikom pompom, a Šolc je pozdravljen kao čovjek koji je preko noći promijenio 70 godina njemačke spoljne politike. Rejting njegove stranke je porastao i ponovo je bio rame uz rame sa CDU/CSU.

    Rat u Ukrajini i energetska kriza u početku su održali koaliciju ujedinjenom, ali se čini da to jedinstvo sada pokazuje neke značajne pukotine.

    Njemačka je navikla na vladajuće koalicije koje se smatraju neuobičajenim u drugim evropskim demokratijama. Od 2013. do 2021. stranke desnog centra i lijevog centra vladale su u takozvanoj velikoj koaliciji, isto se desilo i od 2005. do 2009. godine. Iako je bilo povremenih javnih nesuglasica, pregovori između koalicionih stranaka obično su se odvijali iza zatvorenih vrata.

    Sadašnja vladajuća koalicija je, međutim, javno iznosila svoj “prljavi veš”, a Šolc se smatrao nesposobnim da čvrsto upravlja “brodom”.

    “Iza svih ovih svađa stoji kancelar Šolc koji nema kontrolu nad svojom vladom. Ministri blokiraju jedni druge i dok kancelar iznosi rješenje, nastavljaju da se svađaju u štampi. Svađaju se skoro o svakoj temi: budžetu, osnovnom dječjem dodataku, grijanju, ekonomskoj politici”, rekao je za Euronews jedan mladi pravni pomoćnik i pristalica CDU/CSU iz Bavarske.

    Za mnoge Nijemce koji su navikli da svoje vladajuće stranke gledaju kao usaglašene, prepirke sadašnje koalicije doprinose sve pesimističnijem raspoloženju u pogledu upravljanja državom.

    Drugi Angelu Merkel, prethodnu njemačku kancelarku, okrivljuju za mnoge probleme sa kojima se zemlja suočava, kao što je usporavanje privrede. Oni tvrde da je nedostatak investicija i dugoročnog planiranja učinio Njemačku nekonkurentnom.

    Prema rangiranju Instituta za ekonomska istraživanja ZEV za 2022, Njemačka se sada nalazi alarmantno nisko – na 18. mjestu – među 21 vodećom svjetskom industrijom, odnosno ekonomijom.

    Šolcova koalicija okuplja tri stranke sa vjerovatno većim ideološkim podjelama nego što su imale SDP i CDU/CSU na čelu sa Merkelovom. SDP je progresivna partija lijevog centra, Zeleni vjeruju u izvjesnu intervenciju države, posebno kada je u pitanju energetska tranzicija, a FDP je partija slobodnog tržišta koja vjeruje u ekonomski liberalizam.

    U maju su privatne nesuglasice između stranaka izbile u javnost oko prijedloga zakona o smanjenju emisije fosilnih goriva iz individualnih ložišta domaćinstava i zgrada. FDP je blokirao nacrt zakona, uprkos tome što ga je prethodno odobrio. Stranka je kritikovala pristup Zelenih energetskoj tranziciji, dok su Zeleni burno reagovali i optužili FDP da je nepouzdan partner.

    Nesporazum je nastajao mjesecima, a dvije strane su javno istupale jedna protiv druge od marta, uprkos 30-časovnim pregovorima u istom mjesecu koji su imali za cilj rješavanje spora.

    Rasprave su nastavljene i nakon toga, što je u avgustu dovelo do neuspjeha koalicije u pokušaju da se dogovore o zakonu koji nudi šire olakšice na korporativne poreze vrijedne milijarde evra u cilju oživljavanja rasta u zemlji. Ono što je upitno za Šolca je što i njegovi koalicioni partneri koji su u međusobnom otvorenom ratu postavljaju pitanja da li on kontroliše svoju vladu.

    Ipak, uprkos ovom rastućem nezadovoljstvu javnosti, Bertelsmann fondacija je u svojoj reviziji vladajuću koaliciju, koja je na funkciji od decembra 2021, ocijenila kao generalno dobru. Istraživači su pogledali 453 obećanja koja je savezna vlada dala prije dvije godine i otkrili da je skoro dvije trećine obećanja koalicije ili u potpunosti sprovedeno ili su barem u toku.

    Stranka koja je dosljedno imala koristi od nepopularnosti koalicije je krajnje desničarska AfD. Nakon što je osvojila samo oko 10 odsto 2021, stranka sada ima oko 22 odsto podrške.

    Sve veći broj tražilaca azila takođe je podstakao napredak AfD-a, koji je sada ne samo drugi u anketama za savezne izbore, već je i vodeći u istočnim državama Brandenburg, Saksonija i Tiringija, u kojima se izbori održavaju 2024. godine.

    Uprkos tome, nejasno je da li stranka ima put do vlasti i potencijalne partnere. Sve glavne stranke trenutno izbjegavaju ovu grupu, a CDU je u avgustu ponovo potvrdio svoje odbijanje da sarađuje sa krajnjom desnicom.

    “Imamo jasan stav u CDU. Mi ne radimo sa AfD-om. Ni u parlamentima, ni u lokalnim savjetima”, kazao je u avgustu lider najveće njemačke opozicione stranke Fridrih Merc.

  • Evropa “podijeljena”, dok se BiH nada početku pregovora

    Evropa “podijeljena”, dok se BiH nada početku pregovora

    Evropska komisija, prema nezvaničnim informacijama, izvještaj o BiH razmatraće 8. novembra, a očekivanja političara u BiH su da će on biti više nego pozitivan i da će kasnije Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora sa BiH, međutim EU, tačnije njene članice koje vode glavnu riječ, još uvijek se ne izjašnjavaju.

    Ono što je poznato jeste da Hrvatska, Mađarska, Rumunija, Slovenija, Austrija i još neke zemlje traže da BiH dobije datum za početak pregovora s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane je Njemačka, a donekle i Francuska, koje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora i koje insistiraju na tome da prvo budu ispunjeni uslovi. Prethodnih nekoliko dana, pa i mjeseci, Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, u nekoliko navrata rekao je da očekuje datum i da ima informacije da će biti donesena pozitivna odluka. Ipak, kasnije je tu svoju izjavu malo ublažio ističući da mu je mnogo važnija ekonomska strana, a da bi politički segmet bio dobra poruka.

    Prije nego što bude predstavljen izvještaj o BiH koji će na određen način pokazati da li će BiH dobiti datum za početak pregovora, Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, boraviće u Bosni i Hercegovini, vjerovatno 1. ili 2. novembra, a već tada moglo bi se pretpostaviti kakav će izvještaj biti.

    “Optimističan sam oko toga da ćemo dolazak gospođe Fon der Lajen dočekati sa završenim usvajanjem zakona, koje smo prošle sedmice dogovorili, a potvrdićemo ih 26. ovog mjeseca na našoj koordinaciji koja će biti organizovana u Sarajevu, gdje će domaćin biti SDP, odnosno stranke ‘trojke’. Što se tiče naše izvršne i zakonodavne vlasti na nivou BiH, mi ćemo biti spremni za otvaranje pregovora i pozitivan stav EU prema BiH do kraja godine”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.

    Inače, u posljednjih nekoliko mjeseci, BiH je usvojila pet zakona koji su bili u okviru 14 prioriteta Evropske unije, a dogovorena su još dva, koja bi, prema najavama politike, trebalo da budu usvojena na sjednici 31. oktobra.

    Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, rekao je da je u ovom trenutku nemoguće procijeniti hoće li BiH dobiti datum za početak pregovora te da stvari još uvijek nisu jasne.

    “Iz Evropske komisije dolaze protivrječni signali, s jedne strane postoji spremnost da se preporuči otvaranje pregovora, a s druge, da bi se to dogodilo, potrebno je da u BiH dođe do usvajanja dodatnih zakona i ispunjavanja uslova iz 14 prioriteta, ali i onih drugih lista koje su predstavljene”, rekao je Ćerimagić.

    U svakom slučaju, pozitivna odluka Savjeta EU zavisiće od preporuke Evropske komisije, a već se nazire da bi, kako kaže Ćerimagić, Evropska komisija mogla preporučiti otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom.

    On pojašnjava da za zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u nekim zemljama, kao što su Njemačka i Nizozemska, treba i stav parlamenta, te da bi se u tim zemljama iz straha za odluku o Ukrajini moglo otežati donošenje odluke kada je riječ o BiH.

    U ovom trenutku najglasniji zagovornici otvaranja pregovora sa BiH su Austrija, Slovenija i Hrvatska, međutim pitanje je koliko su njihovi glasovi snažni i koliko mogu uticati prije svega na Njemačku.

    Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, prije nekoliko dana rekla je da od Evropske unije očekuje da već ove godine počne pregovore sa BiH o njenom članstvu u Uniji.

    Kada je riječ o putu BiH ka EU, BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Tada Evropska unija vodila se više geopolitičkim dešavanjima u svijetu nego što je BiH zaslužila status kandidata i na određen način to su i rekli, a upkros svemu domaći političari nisu propustili priliku da se pohvale i sve predstave kao ličnu zaslugu.

    “Stiče se utisak da je BiH nadomak početka pregovora sa EU, a pri tome sprovođenje reformi nije u fokusu. Kao da se EU žuri da nas iz geopolitičkih razloga izvuče iz opasnosti koje su nam se nadvile nad glavom, a na drugoj strani našim političarima zvuče primamljivo finansijska sredstva o kojima se priča. Očito će političke kvazielite biti neslužbeno nagrađene, a ostaje otvoreno da li će to zaustaviti trvenja, blokade, uslovljavanja, naklonjenost Istoku ili Zapadu, odnosno da li ćemo se nastaviti vrtjeti u začaranom krugu samoodbrane”, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.