Autor: INFO

  • Kalabuhov: Sastanci Putina i Dodika dobar orijentir za nastavak uspješne saradnje

    Kalabuhov: Sastanci Putina i Dodika dobar orijentir za nastavak uspješne saradnje

    Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da su sastanci predsjednika Rusije i Republike Srpske Vladimira Putina i Milorada Dodika dobar orijentir za nastavak uspješne saradnje.

    U narednom periodu biće još jedan sastanak Putina i Dodika, o čemu ćemo javnost na vrijeme informisati. Svaki put to su razgovori prijatelja i čelnika koji se odgovorno ponašaju – rekao je Kalabuhov za Srnu.

    On je istakao da bi trebalo da bude potpisano još sporazuma na osnovu kojih će biti građeni odnosi Rusije i Republike Srpske.

    • U principu nije riječ o političkim odnosima, nego o ekonomskim, humanitarnim i ostalim koji su važni za Rusiju i Republiku Srpsku – naveo je Kalabuhov.

    Prema njegovim riječima, jedna od važnih stvari jeste izgradnja ruskog hrama u Banjaluci i otvaranje konzulata Rusije u Republici Srpskoj.

  • Još se ne zna kada će Srpska dobiti socijalnu kartu

    U januaru je formiran tim koji radi na izradi socijalne karte i naša želja je da to bude završeno do kraja juna, rekao je krajem februara ove godine Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Ali, želje su jedno, a realnost nešto sasvim drugo, a u ovom trenutku ona je takva da se uopšte ne može reći ne samo kada bi Srpska mogla konačno da dobije socijalnu kartu, već ni kada bi ovaj zakon mogao da dođe u Vladu RS i Narodnu skupštinu RS.

    To nismo mogli zaključiti ni iz razgovora sa predstavnicima relevantnih republičkih institucija koje se bave ovim pitanjem, iz kojih nam je, između ostalog, poručeno da je situacija po pitanju izrade socijalne karte bolja nego ranije, šta god to značilo.

    Podsjećanja radi, Vlada RS je formirala radnu grupu za izradu socijalne karte, a njome rukovodi ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić. Zato smo se prvo obratili ovom resoru, iz koga su na početku kazali da se za sve trenutne aktivnosti po pitanju projekta izrade socijalne karte obratimo Resoru za informaciono društvo, koji je zadužen za elektronski uvid u registre/baze podataka prethodno identifikovanih nadležnih organa koji vode sve ove postupke.

    Kazali su i da je završen projektni zadatak koji se odnosi na prijedlog tehničke specifikacije za prvu fazu informacionog sistema socijalne karte, kao i analiza postojećeg stanja elektronskih registara institucija i ustanova koje su identifikovane kao značajne za proces uspostavljanja socijalne karte.

    Iz Ministarstva zdravlja RS su napomenuli da su za izradu projektnog zadatka angažovani konsultanti Svjetske banke, dok je u narednim fazama planiran završetak Nacrta zakona o socijalnoj karti.

    Sve navedeno, dodali su, dokazuje koliko uspostavljanje registra socijalne karte podrazumijeva obiman i složen posao, a podsjetili su da će socijalna karta smanjiti mogućnost zloupotreba, kako u sistemu socijalne zaštite, tako i u sistemima koji se bave posebnim kategorijama stanovništva.

    Ali, opet ponavljamo, nisu odgovorili kada bi Srpska mogla da dobije socijalnu kartu.

    To za “Nezavisne novine” nije odgovorio ni Denis Turkanović, pomoćnik ministra u Resoru za informaciono društvo i novoimenovani direktor Agencije za informaciono-komunikacione tehnologije, a koja će uskoro naslijediti ovaj resor.

    Turkanović je istakao da su trenutno najviše angažovani na izradi liste korisnika različitih socijalnih primanja, a koju će sačiniti na osnovu podataka koje treba da im dostave Fond PIO, FZO, Zavod za zapošljavanje, Fond za dječiju zaštitu, nadležna ministarstva i Poreska uprava RS.

    “Podaci Poreske uprave i Zavoda za zapošljavanje biće korišćeni u svrhu identifikacije lica koja su nezaposlena ili koja, recimo, primaju određene naknade na osnovu toga što su zaposleni, ili imaju određenu firmu, a radi uporedivosti i provjere statusa korisnika tih prava. Mi smo od većine institucija zaprimili podatke, a na osnovu toga ćemo sačiniti niz preporuka koje će biti potrebno realizovati”, kazao je on te dodao da bi analiza trebalo da bude završena uskoro, nakon čega će biti upućena Vladi RS.

    Međutim, profesor Ljubo Lepir, bivši pomoćnik ministra za socijalnu zaštitu i jedan od rukovodilaca prethodnog projekta izrade socijalne karte u Republici Srpskoj, podsjeća da je još prije deset godina sve bilo spremno za izradu projekta i da mu uopšte nije jasno zašto Vlada Srpske ne koristi ono što je uradila tada.

    “Za socijalnu kartu sve je bilo pripremljeno još 2013. godine, ali 2015. tadašnji ministar zdravlja Dragan Bogdanić je sve to blokirao. Iz kog razloga, ne znam. Ja sam tada vodio čitavu tu aktivnost i tada smo sve to bili doveli do završne faze, odnosno operativnog nivoa. Čak smo išli i u fazu testiranja. Nije mi jasno zašto Vlada ponovo otvara tu priču kad je sve bilo urađeno. Tada su potrošena značajna sredstva, a sve je bilo rađeno sa Matriks univerzitetom. Svjetska banka je dala sredstva za to, čak smo išli i obezbjeđivali mjesta gdje će biti server, baza podataka je bila pripremljena i trebalo je samo izvršiti korekciju drugih baza”, kaže Lepir te dodaje da bi prethodni projekat samo trebalo da se dopuni.

    “Možda sa nekim izmjenama, jer je ipak prošlo desetak godina. Modalitet i koncept su bili urađeni, a čak je bilo urađeno i ono o čemu oni sada ni ne pričaju – pripreme zakonskih regulativa, jer ne možete uvesti novi mehanizam praćenja u ovoj oblasti bez zakonskih podloga”, navodi on.

    Lepir poručuje da smisao ove priče nije da se neko kritikuje niti je ovo političko pitanje, već da se utiče na nadležne da se posao završi što prije.

  • Presuda Džombiću u petak u podne

    Presuda Džombiću u petak u podne

    Okružni sud u Banjaluci izreći će u petak presudu bivšem predsjedniku Vlade Republike Srpske Aleksandru Džombiću, optuženom za zloupotrebu položaja i ovlašćenja prilikom odobravanja kredita zvorničkoj „Energoliniji“.

    Džombić je paralelno uz funkciju premijera bio i predsjednik velikog kreditnog odbora Investiciono – razvojne banke (IRB) Republike Srpske u vrijeme kada je ovo preduzeće dobilo 19,4 miliona maraka vrijedan kredit za investiciju u kotlovnicu i zamjenu energenta.

    Međutim, kredit nije vraćen, a dio sredstava je utrošen nenamjenski pa je Republičko javno tužilaštvo označilo Džombića kao glavnog krivca.

    Suđenje je počelo u martu prošle godine, a današnjim izvođenjem završnih riječi odbrane i tužilaštva, ono je okončano.

    Tužilac Radenko Janković je mišljenja da je dokazao da je Džombić izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret i tražio od suda osuđujuću presudu.

    Rekao je da je ovaj postupak prevazilazi značaj običnog predmeta jer se u njemu postavlja pitanje odnosa prema javnim sredstvima, a što je jedno od najznačajnijih pitanja današnjice.

    Prema njegovim riječima „Energolinija“ je bila sredstvo za izvlačenje novca od strane državljana Litvanije te da su za to postojali nagovještaji, ali da je ipak po ubrzanoj proceduri ovo preduzeće od IRB-a dobilo kredit i to značajno veći nego što su i sami tražili.

    „Preduzeće je i prije dobijanja kredita poslovalo izvan zakona kada je prevara i osmišljena, a vrijednost radova bila višestruko uvećana. „Energolinija“ je bila prezadužena i bilo je jasno da nije mogla vraćati kredit“, kazao je Janković.

    Dodao je da je mnogo stvari otkriveno kontrolom, odnosno posjetom predstavnika IRB-a fabrici u Zvorniku, ali da to u konačnoj odlici o odobrenju kredita nije uzeto u obzir.

    „Pogoni nisu bili u funkciji a radnika nije bilo. Formalno je bilo zaposleno 80 ljudi. Zar to nije bilo dovoljno da se upali alarm?“, upitao se tužilac.

    Podsjetio je da je prvobitni zahtjev „Energolinije“ odbijen, nakon čega je Vlada, opet na čelu sa Džombićem usvojila zaključak da se njihov zahtjev ponovo obradi.

    To je po ocjeni Jankovića bio znak da se kreditni zahtjev mora usvojiti bez obzira što ne ispunjava uslove, a zbog čega je tadašnji direktor IRB-a Milenko Pavlović podnio ostavku jer je bio stava da se ne treba ići u taj proces.

    „O tome kako će se vraćati kredit nije se razmišljalo. Nije bilo ozbiljne procjene koja nije smjela izostati. Džombić je predložio da se zahtjev usvoji mimo malog kreditnog odbora, što je jedinstven slučaj, a što su potvrdili i svjedoci“, zaključuje Janković.

    Rekao je da se ispostavilo da „Alumina“ kao jemac nije toliko dobra kao što se to pokušava predstaviti jer je ovo preduzeće pokrenulo sudski spor samo kako ne bi vratilo svoju preuzetu obavezu.

    Džombićev advokat Zoran Bubić podsjetio je Jankovića da je njegovog klijenta optužio za vršenje pritiska na upravu banke kako bi „Energolinija“ dobila kredit, ali da su oni u svojim svjedočenjima to negirali.

    Tako je, na primjer, direktor IRB-a Milenko Pavlović priznao da se sastao sa Džombićem, ali isto tako i potvrdio da Džombić na njega nije vršio nikakav pritisak, kao što se to navodi u optužnici.

    On je ostao pri stavu da je kredit bio dobro obezbijeđen te da se može odmah vratiti, kao i da na tome treba da insistira IRB.

    Naime, Vrhovni sud Republike Srpske je poništio odluku kojom je „Alumina“ oslobođena obaveze vraćanja kredita.

    „Cjelokupan kredit je naplativ od „Alumine“ kao jemca, koja može da vrati i šest puta veće kredite. Nema nikakvih smetnji za to. Optuženi ne može biti odgovoran za kredit koji IRB ne želi da naplati. Činjenica je da imamo zaduženje koje može biti naplaćeno, odnosno štete u ovom slučaju po banku nema“, kazao je Bubić.

    Naveo je da su organi IRB-a postupali po svim pravilima i procedirama, a da Džombić kao optuženi i kao predsjednik velikog kreditnog odbora nije vršio nikakve poslove van svoje nadležnosti.

    „Da je cilj bio da se kredit ne vrati, ne bi se tražile dodatne garancije, što se u ovom slučaju desilo“, kazao je Bubić.

    Ocijenio je da je tužilac bio primoran da podigne optužnicu, kako bi koliko toliko održao u životu postupak koji se vodi protiv državljana Litvanije, gdje istraga traje još od 2015. godine.

    „Tužilac je po svaku cijenu želio da održi postupak u životu pa mu se žurilo da da bilo koga optuži, a kao žrtvu je odabrao Aleksandra Džombića. Predlažem da se optuženi oslobodi jer nije dokazano krivično djelo“, zaključio je Bubić.

  • Grad Banjaluka još ne zna koliki vlasnički udio će imati u teniskoj areni

    U Gradskoj upravi Banjaluka očekuju da će do 5. novembra biti završna procjena vrijednosti uloženih sredstva u izgradnju sportskog terena za turnir “Srpska open”, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    “Vještaci još nisu završili posao procjene uloženih sredstva. Kada su u pitanju vlasnički odnosi nad objektom, mi od Teniskog saveza RS malo duže čekamo procjenu sudskih vještaka koji treba da odrede ulaganje Grada, Vlade RS, preduzeća te pojedinaca u ovaj objekat“, rekao je Stanivuković.

    Dodao je da će tek kada taj posao bude završen znati koliko je učešće grada u izgradnji arene.

    Napomenuo je da je Grad je najviše uložio u okolnu infrastrukturu, trg, ulicu i park Mladen Stojanović.

    Dodao je da je Grad uložio više u okolnu infrastrukturu, jer je imao interes za to ulaganje, a da je Teniski savez RS bio manje zainteresovan za to.

    “Očekujemo da do 5. novembra dobijemo procjenu vještaka, koji trebaju izračunati cijenu koštanja objekta. Na bazi toga ćemo se mi izjasniti o strukturi uprave. Ono što je prirodno je da Grad upravlja većinski tim objektom”, kazao je Stanivuković.

    Za pokretni krov treba još pet miliona KM
    Dodao je da je i dalje planirano da arena dobije krov, ali da Grad za tu investiciju nema sredstva.

    “Imamo procjenu da će za pokretni krov trebati do 5 miliona KM a da će za zatvoreni fiksni trebati oko 2 miliona KM. Grad nema taj novac ali tražićemo način da obezbijedimo sredstva”, kazao je on.

    Za sada je teško reći koliko je tačno potrošeno na „Srpska open“ uključujući izgradnju arene, okolne infrastrukture te na samu organizaciju turnira, jer razni nivoi vlasti koji su učestvovali u finansiranju uporno odbijaju da objave te informacije. U pitanju su sredstva Vlade RS i Grada Banjaluka koja su ulagana preko Teniskog saveza RS.

    Iako su pred održavanje turnira u aprilu iz Teniskog saveza RS poručivali da će po okončanju takmičenja položiti račune javnosti i objasniti gdje je „svaka marka otišla“, to se još nije dogodilo.

    Redakcija CAPITAL-a je više puta tražila te informacije od Saveza i pored obećanja da će nam dostaviti tražene podatke, to se nije dogodilo.

    Prema procjenama za potrebe ovog turnira potrošeno je između 45 i 50 miliona KM javnog novca.

    Podsjećamo, portal CAPITAL je od samog početka pisao o nepravilnostima vezanim za izgradnje teniskog kompleksa na kojem se odigrao ATP 250 turnir „Srpska open“.

    Kroz seriji tekstova smo ukazivali da su netransparentno uloženi desetine miliona maraka javnog novca, bez tendera, a da su dozvole izdavane naknadno, u „hodu“, dok je trajala izgradnja arene.

  • Prosječna plata pokriva pola potrošačke korpe

    Sindikalna potrošačka korpa za septembar iznosi 2.523 KM i prosječna plata je pokriva sa 50,61 odsto, saopšteno je danas iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

    Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu – 1.137 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 639 KM, za prevoz 226 KM, za tekuće održavanje domaćinstva 138 KM, a nabavka obuće i odjeće u septembru koštala je 187 KM, navodi se u saopštenju.

    Prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u septembru iznosi 1.277 KM i manja je za devet KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u avgustu.

    Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u septembru isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.730 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 971 KM.

    Niske prosječne plate u septembru primili su radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja 990 KM, te djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 1.015 KM, navedeno je u saopštenju.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • U BiH 1991. godine rođeno 67.000 djece, a lani tek 26.000

    U BiH 1991. godine rođeno 67.000 djece, a lani tek 26.000

    Demograf Stevo Pašalić izjavio je Srni da je u BiH 1991. godine rođeno 67.000 djece, a prošle godine 25.911.
    “To znači da će BiH za 45-50 godina imati oko 1,5 miliona stanovnika, a Republika Srpska oko 500.000”, istakao je Pašalić.

    Prema njegovim riječima, BiH danas ima 2,946 miliona stanovnika, a da nije bilo ratova i ljudskih gubitaka taj broj bi iznosio blizu pet miliona.

    Pašalić je naveo da fertilni kontingent žena u Republici Srpskoj stari, što potvrđuje podatak da je udio žena 35-49 godina 47 odsto, a njihov udio u rađanju je 18,33.

    “Djeca su naša najveća budućnost i ekonomsko preimućstvo. Potreban nam je ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene, kome prethodi odgovorno planiranje, analize i realizacija”, naveo je Pašalić uoči promocije njegove knjige “Republika Srpska – put do demografskog uspona”, koja će biti održana u petak, 27. oktobra, u Bijeljini.

    On je istakao da su procesi depopulacije pokazali da je Republika Srpska doživjela signifikativni demografski pad, koji se i dalje nastavlja.

    “Empirijska istraživanja su potvrdila postojanje zavisnosti ekonomskog rasta po stanovniku od stope ukupnog fertiliteta. Na oblikovanje starosno-polne strukture stanovništva Republike Srpske uticalo je mnogo paralelnih demografskih procesa. Opadanje aktivnog stanovništva u Srpskoj praćeno je porastom neaktivnog stanovništva, posebno penzionera /65+/”, naveo je Pašalić.

    On je istakao da dugotrajno iseljavanje sa ovih prostora nameće i pitanje njegovog zaustavljanja i koliko BiH stvarno košta odliv stanovništva.

    “BiH je u periodu 2014-2022. napustilo 283.734 stanovnika. To je 31.526 prosječno godišnje, plus 12.000 godišnje negativnog prirodnog priraštaja, gubitak na godišnjem nivou je 43.526 stanovnika, pa je godišnji gubitak oko 12,5 milijardi dolara”, naglasio je Pašalić.

    On je ukazao na nužnost migracione politike jer su najveći demografski gubici u iseljavanju stanovništva, pa je danas apsurd da ljudi odlaze, a BiH se otvara ka azijskom tržištu radne snage.

    Knjiga “Republika Srpska – put do demografskog uspona” Steve Pašalića biće promovisana u Bijeljini u petak, 27. oktobra u konferencijskoj sali Saveza opština i gradova Republike Srpske, sa početkom u 11.00 časova, najavljeno je iz Centra za populaciona i društvena istraživanja.

  • Američki obavještajci tvrde: Eksploziju u bolnici u Gazi izazvala palestinska raketa

    Američki obavještajci tvrde: Eksploziju u bolnici u Gazi izazvala palestinska raketa

    Američke obavještajne agencije vjeruju da je eksploziju u bolnici u Gazi, od koje su prije sedam dana stradale stotine ljudi, izazvala palestinska raketa kojoj je otkazao motor i raspala se na dva dijela, a bojeva glava udarila je u bolnički parking, rekli su obavještajni dužnosnici.
    Obraćajući se telefonski novinarima, zvaničnici obavještajne službe rekli su da imaju “visoko povjerenje” u svoju procjenu da nije Izrael ispalio raketu, ali su manje sigurni koji su palestinski militanti ispalili projektil uveče 17 oktobra.

    “S velikim povjerenjem procjenjujemo da Izrael nije odgovoran za eksploziju u bolnici i da su odgovorni palestinski militanti”, rekao je jedan zvaničnik.

    “S malom pouzdanošću procjenjujemo da je Palestinski islamski džihad odgovoran za lansiranje rakete koja je pala na bolnicu”, naveo je on, prenosi Index.hr.

    Američki zvaničnici ranije su naznačili da je Palestinski islamski džihad, ili PIJ, vjerovatno odgovoran, a Izrael je okrivio tu grupu za eksploziju. Militantna grupa dijeli Hamasov cilj uništenja Izraela, ali je manja od Hamasa koji vlada Pojasom Gaze.

    Dokazi koji upućuju na PIJ temeljili su se na presretnutim razgovorima među osumnjičenim “militantima povezanim s Hamasom” koji su, čini se, nagađali ko stoji iza lansiranja rakete, rekli su zvaničnici.

    “Ne možemo potvrditi ko su oni. Ne možemo potvrditi da se ono o čemu razgovaraju u prisluškivanom razgovoru stvarno dogodilo”, rekao je funkcioner.

    “Audio snimka nije ista kao ona koju je ranije javno objavila izraelska vojska te je provjerena i smatrana autentičnom”, dodao je.

    Eksplozija u bolnici Al Ahli izazvala je gnjev u cijelom arapskom svijetu, a demonstranti su prihvatili verziju događaja koju su iznijeli palestinski zvaničnici i Hamas – da je odgovoran Izrael.

    Američka procjena o raketi temelji se na obavještajnim podacima, “fizičkoj aktivnosti”, dostupnim videima i slikama koji su svi upućivali na eksploziju rakete, a ne na bombu ispuštenu iz aviona ili topničkog projektila koji su koristile izraelske snage, rekli su zvaničnici.

    “Šteta u bolnici je u skladu s onim što bismo očekivali vidjeti od rakete i nije u skladu s većim kraterima i širim učincima eksplozije koje bismo očekivali vidjeti od municije izbačene iz vazduha ili topničke granate. Eksplozija je uzrokovala samo manju strukturnu štetu u bolnici i nije bilo vidljive štete na glavnoj zgradi bolnice, što je u skladu s raketom naoružanom manjom bojevom glavom”, rekao je zvaničnik.

    Putanja rakete i pad dva ključna dijela
    “Snimke koje su geolocirane snimljene su sa četiri lokacije i pokazuju da je projektil lansiran unutar Gaze te kako putuje prema sjeveroistoku, a 10 sekundi kasnije čini se da postoji problem s motorom na temelju intenziteta vatre iz rakete”, rekao je zvaničnik.

    “Nekoliko sekundi kasnije, dolazi do bljeska, s jednim objektom koji pada, a zatim i drugim. Jedan od videa koje je analizirala obavještajna zajednica emitovan je na televiziji Al-Jazeera”, rekao je on.

    Američki obavještajci procjenjuju da je prvi objekt koji je pao bio raketni motor, a drugi je bila bojeva glava rakete, što je izazvalo veću eksploziju, rekao je funkcioner.

    “Na temelju tih videa, naš zaključak je da je vjerovatno došlo do većeg kvara motora koji je razdvojio motor i bojevu glavu. Bojeva glava je pala u krug bolnice i to je bila druga eksplozija i mnogo veća”, rekao je on.

    “Ne možemo isključiti da će nove informacije izaći na vidjelo koje bi promijenile našu procjenu o ovome. S tim u vezi, imamo veliko povjerenje u naše zaključke”, dodao je, prenosi Index.

    Palestinske rakete često zataje i promaše svoje ciljane mete, rekao je obavještajac.

    “Stopa kvarova za ove domaće proizvedene rakete je prilično visoka”, dodali su.

    “Ima mnogo incidenata u kojima ne uspijevaju izaći iz Gaze. Slijeću u more, ne uspijevaju doći do svojih ciljeva. Dakle, to se uklapa u dugogodišnji, višegodišnji obrazac u smislu performansi rakete”, rekao je on.

  • Požar u “Elektrokrajini” upalio alarm u većini preduzeća

    Požar u “Elektrokrajini” upalio alarm u većini preduzeća

    Požar koji je nedavno izbio u zgradi banjalučke “Elektrokrajine” u kojem je stradao dio dokumentacije upalio je alarm u većini preduzeća i ustanova da preduzmu konkretne korake ka čuvanju važnih podataka u digitalnoj arhivi.
    Pojedini već namjeravaju u planove za iduću godinu da uvrste poslove po pitanju skladištenja podatke u elektronsku formu, dok stručnjaci u ovoj oblasti smatraju i da bi izmjenama postojećih zakonskih rješenja trebalo dodatno podstaći i osigurati stvaranje digitalne arhive.

    Direktor “Željeznica RS” Slađan Jović kaže da je trenutno sva dokumentacija skladištena u arhivu tog preduzeća.

    “Slučaj koji se nedavno desio u zgradi “Elektrokrajine” definitivno je upalio alarm u svim preduzećima da idu ka stvaranju digitalne arhive. Već sada planiramo da iduće godine uradimo filmovanje, odnosno skeniranje kompletne dokumentacije i da ona time bude u elektronskoj formi. Moramo odgovornije pristupiti čuvanju dokumentacije”, rekao je “Glasu” Jović.

    Istu poruku šalju i iz “Pošta Srpske” gdje navode da vode računa da sva dokumentacija preduzeća bude maksimalno obezbijeđena, ali da je nemoguće predvidjeti nemile događaje.

    “Mi sada već preduzimamo konkretne korake ka stvaranju digitalne arhive. Jedan dio dokumentacije već smo skladištili u elektronsku formu. Prioritet nam je trenutno ona dokumentacija koja je najvažnija i nad kojom postoji obaveza čuvanja. Idemo ka stvaranju digitalne arhive koju planiramo čuvati na više lokacija”, kazao je “Glasu” direktor “Pošta” Miladin Radović.

    U kompaniji “Infiniti ADS”, članici “Infiniti Internešnl Grupe”, koja je lider u digitalnom arhiviranju u BiH, navode da su požari koji su izbili lani u Investiciono razvojnoj banci RS, ali i nedavno u “Elektrokrajini” pokazali koliko je digitalna arhiva važna.

    “Nakon tih požara nastale su i razne spekulacije zašto se to desilo, odnosno zašto preduzeća nisu preduzela mjere po pitanju zaštite dokumentacije. Kada bi sva dokumentacija bila u digitalnom obliku, te manipulacije bile bi eliminisane. Nesporna je prednost digitalne arhive i po pitanju dostupnosti podataka. Trenutno na tržištu je nedostatak arhivara, zbog čega preduzeća nemaju zaposlene koji posjeduju znanje za upravljanje arhivskom građom. Uvođenjem savremenog načina poslovanja izbjegli bi i taj problem”, rekao je “Glasu” direktor kompanije Željko Stojnić.

    Naglasio je i da su zemlje Evropske unije u ovom domenu otišle daleko ispred domaćeg tržišta.

    “To im je pored novih zakonskih rješenja nametnula i brzina pristupa informacijama. Čekati da vam nešto dođe poštom pa i faksom je prevaziđeno u današnje vrijeme. U uređenim sistemima papirna dokumentacija je skoro pa u potpunosti iščezla”, poručio je Stojnić.

    Kada je riječ o okruženju, naglašava i da je Srbija 2021. godine donijela novi zakon koji se odnosi na arhivsku djelatnost, a kojim su pojačane kontrole, ali i predviđeno kažnjavanje stvaraoca arhivske građe.

    Stojnić očekuje i da će naša zemlja ići u tom smjeru.

    “Mi imamo zakon koji se odnosi na arhivsku djelatnost, a koji je donesen još 2008. godine. Međutim, on nije mnogo zaživio. Trebalo bi ga dopuniti i uskladiti jer je od njegovog usvajanja prošlo 15 godina. Privrednim društvima, odnosno stvaraocima dokumentacije, treba zadati veću obavezu po pitanju čuvanja i upravljanja arhivskom građom”, zaključio je Stojnić.

    Dopis
    U požaru koji se nedavno desio u “Elektrokrajini” uništena je arhiva i dokumentacija predmeta za koje su u toku parnični postupci pred sudovima. Riječ je o dokumentaciji “Elektroprivrede RS” koja je bila smještena u kancelarijama koje je zahvatila vatra. Zbog toga su iz ERS zatražili od sudova da prekinu parnične postupke pokrenute od strane Direkcije za snabdijevanje električnom energijom kupaca, kao tužioca, kao i da do daljeg obustave zakazivanje ročišta do uspostavljanja procesa rada u novim prostorijama.

  • Putin: Rusija će dosljedno braniti istinu o Drugom svjetskom ratu

    Putin: Rusija će dosljedno braniti istinu o Drugom svjetskom ratu

    Rusija će dosljedno braniti istinu o Drugom svjetskom ratu i doprinosu SSSR-a porazu nacističke Njemačke, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    Putin je u telegramu pročitanom na forumu “Bez zastare” u Kalinjingradu istakao da se danas može vidjeti da direktno falsifikovanje istorije, oslobađanje od krivice nacističkih zločinaca i njihovih saučesnika, može dovesti do destruktivnih posljedica za milione ljudi.

    On je istakao da upravo zbog moraju da brane istinu o Velikom otadžbinskom ratu i odupru se bilo kakvim pokušajima da se revidira ruski doprinos velikoj pobjedi.

    Predsjednik je pohvalio učesnike foruma što su se posvetili očuvanju istorijskog sjećanja Rusije i radili na otkrivanju povjerljivih arhivskih dokumenata i sudskih odluka koje su rasvijetlele zločine nacista nad civilnim stanovništvom tokom Drugog svjetskog rata.

    Ruski istražni komitet saopštio je nedavno da je otkrio dokumente koji dokazuju da je Jaroslav Hunka, nacistički veteran koji je prošlog mjeseca uz ovacije pozdravljen u kanadskom parlamentu kao “heroj” i “branilac Ukrajine”, učestvovao u etničkom čišćenju dok je služio kao dobrovoljac u 14. Vafen SS grenadirskoj diviziji tokom Drugog svjetskog rata.

    Istražni komitet je u saopštenju naveo da je Glavno istražno odjeljenje u Državnom arhivu Rusije pronašlo dokaze da su između 23. i 28. februara 1944. godine Hunka i drugi pripadnici SS divizije “Galicija” ubili čak 500 građana SSSR-a, uključujući Jevreje i Poljake, u selu Guti Penjatskaja u Lavovskoj oblasti.

    Istražitelji su konstatovali da su žrtve strijeljane ili žive spaljene u stambenim zgradama, kao i u crkvama.

    Hunka /98/, sada državljanin Kanade optužen je za genocid. Međutim, ruske vlasti još treba da odluče da li će ga staviti na međunarodnu potjernicu i uhapsiti u odsustvu.

    Otava se u međuvremenu izvinila zbog odavanja počasti nacističkom veteranu tokom posjete ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, podsjeća “Raša tudej”.

  • Još jedan zemljotres uznemirio građane BiH

    Još jedan zemljotres uznemirio građane BiH

    Područje Bosne i Hercegovine oko 23 časa, pogodio zemljotres, a osjetio se u Sarajevu, ali i okolnim gradovima.

    Prema onome što su građani opisali, zemljotres je trajao kratko, ali je bio jak, prenose federalni mediji.

    Najviše komentara građani su ostavili na službenoj stranici EMSC zavoda.

    “Vrlo kratko i strašno, osjećaj u zgradi kao da je neko protresao kutiju šibica”, neki su od komentara, prenosi.