VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nešić: Trivićeva navija za nametanje izmjena Izbornog zakona

    Nešić: Trivićeva navija za nametanje izmjena Izbornog zakona

    Pretužno je da neko ko je želio da bude predsjednik Republike Srpske brani Izborni zakon BiH i daje mu primat nad Izbornim zakonom Republike Srpske. Priznajem da nisam iznenađen i da smo svjesni da /predsjednica Narodnog fronta/ Јelena Trivić navija da njen prijatelj Kristijan Šmit nametne Izborni zakon, rekao je danas predsjednik DNS-a Nenad Nešić.

    Republika Srpska ima svoj Izborni zakon od 2002. godine, kao i svoju Izbornu komisiju. I ono što joj nije osporio ni nakaradni Ustavni sud BiH, osporava joj Јelena Trivić. Sramota! Ne sporim njeno pravo da mrzi /predsjednika Republike Srpske i lidera SNSD-a/ Milorada Dodika, ali ne smije zbog te mržnje mrziti Republiku Srpsku i odricati se njenih ustavnih nadležnosti – rekao je Nešić, komentarišući izjavu Trivićeve u kojoj je odbacila donošenje novog Izbornog zakona Republike Srpske.

    Nešić je “podsjetio Trivićevu, ali i Igora Crnatka iz PDP-a, da član 1.1. Izbornog zakona BiH doslovno kaže da se tim zakonom uređuju izbori za Predsjedništvo BiH i PS BiH, te opšti principi za ostale nivoe vlasti“.

    • To znači da entiteti imaju punu nadležnost da donesu svoje izborne zakone za izbore za njihove institucije, kao i lokalni nivo vlasti, i s tim da se uvaže opšti principi iz Izbornog zakona BiH. To je potvrdio i Ustavni sud BiH, ali je Trivićevoj i Crnatku draži Izborni zakon BiH nego Republike Srpske. Oni do rješenja dolaze sa SDA, umjesto sa političkim partijama iz Republike Srpske, i onda se pitaju zašto stalno gube izbore. Gubite ih jer su vam draže partije iz Sarajeva i Kristijan Šmit od Republike Srpske – rekao je Nešić.

    On kaže da godinama slušamo kako opozicija traži izmjene Izbornog zakona.

    • Onda im ponudimo i skenere i video nadzor, i da zajedno sjednemo i napišemo zakon kakav njima odgovara, a oni kažu “Nećemo, mi hoćemo Bakirov zakon na nivou BiH”. Pri tome, zakon koji su usvojili sa bošnjačkim partijama u Predstavničkom domu zadire u nadležnosti Republike Srpske i neustavan je, a primjena mu je od 2026. godine. Pa znate li šta hoćete, ili radite samo ono što vam stranci kažu, makar to bilo i u korist sopstvene štete? Prava i državotvorna opozicija, svuda u svijetu, sjedne za sto sa vlašću i bori se za Izborni zakon po svojoj mjeri, i ne šuruje sa strancima protiv svoje zemlje i svog naroda. Eto, Јelena može sa Šmitom na sjednicu PIK-a da dogovara Izborni zakon, ali ne može sa političkim partijama iz Republike Srpske. Kao Srbina, stid me njene sramote – rekao je Nešić.

    On je izrazio žaljenje što je dio opozicije u Republici Srpskoj, kako kaže, toliko sujetan i toliko frustriran Dodikom da su spremni da idu protiv ustavnih nadležnosti Republike Srpske i urušavaju je, očekujući da će nauditi Dodiku.

    • Ne nanose oni štetu Dodiku, nego sebi i Republici Srpskoj. Dok je likova poput Trivićeve i Crnatka, Dodik se ne treba sekirati za vlast, jer naš narod je državotvoran narod i prepoznaje one koji rade protiv Republike Srpske. Treba reći i da nam Šmit nameće, a Јelena Trivić želi neevropski zakon i način glasanja koji se primjenjuje u Africi. Ima li većeg dokaza o tome da nas Šmit iz 21. vijeka gura u 19. vijek? Da priča bude kompletna, kolonijalni gospodar sebi je našao i vazale. Srećom, ta priča je bajka – zaključio je Nešić.
  • Vukanović poručio da neće doći na sastanak o izbornoj reformi u Srpskoj

    Vukanović poručio da neće doći na sastanak o izbornoj reformi u Srpskoj

    Sa mafijom nema razgovora, posebno ne oko izbornih pravila, i nećemo prihvatiti nikakav poziv niti razgovorati sa Dodikom.

    To je saopštio lider liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, komentarišući poziv koji je vladajuća koalicija u Srpskoj uputila svim parlamentarnim strankama da dođu na sastanak 8. januara.

    Tema je donošenje novog izbornog zakona RS po kome bi Republička izborna komisija, a ne CIK BiH, provodila izbore za nivo Republike. Vukanović je za danas u Trebinju najavio konferenciju za medije, a ovo će biti samo jedna od tema.

  • Ovo su novi ruski ciljevi

    Ovo su novi ruski ciljevi

    Britansko ministarstvo odbrane smatra da je Rusija barem privremeno promenila pristup dalekometnim udarima na Ukrajinu i fokusirala se na odbrambene strukture.Britanski analitičari su primetili da je Rusija pojačala intenzitet svojih dalekometnih napada na Ukrajinu od 29. decembra 2023. Njene snage su rasporedile značajan deo zaliha krstarećih i balističkih raketa koje su prikupile poslednjih meseci.

    Kako smatra britanska odbrambena obaveštajna agencija, nedavni udari su najverovatnije bili usmereni na ukrajinsku odbrambenu industriju.

    Ovo je u suprotnosti sa velikim napadima prošle zime, koji su bili usmereni na energetsku infrastrukturu Ukrajine.

    Činilo se da je Rusija nastavila ovu kampanju napadima na energetske objekte početkom decembra 2023. Međutim, nove ruske operacije ukazuju na barem privremenu promenu u pristupu Rusije dalekometnim udarima.

    Oni koji planiraju ruske operacije gotovo sigurno će prepoznati sve veći značaj relevantnih odbrambenih industrijskih kapaciteta dok se pripremaju za dugotrajni rat, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.

    U razgovoru sa britanskim premijerom Rišijem Sunakom, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ga je obavestio da su Rusi u proteklih pet dana ispalili najmanje 500 projektila i napali dronove prema Ukrajini.

    Posle velikog ruskog raketnog napada 2. januara, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba očekuje da zapadne zemlje reaguju i preduzmu odlučnu akciju.

    Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel smatra da poslednji teški udar Rusije na Ukrajinu dokazuje da Moskva nije zainteresovana ni za kakve mirovne pregovore.

  • Poznato koje ulice će biti zatvorene u Banjaluci 8. i 9. januara

    Poznato koje ulice će biti zatvorene u Banjaluci 8. i 9. januara

    Povodom proslave Dana Republike Srpske koja će biti organizovana u Banjaluci, tokom 8. i 9. januara, u potpunosti će biti zaustavljen saobraćaj u velikom broju ulica.

    Iz Policijske uprave Banjaluka saopštili su koje će to ulice biti zatvorene.

    U ponedjeljak, 8. januara sljedeće ulice će biti zatvorene za saobraćaj:

    • Aleja Svetog Save – na dijelu od raskrsnice sa ulicom Gundulićeva do raskrsnice sa Bulevarom Srpske vojske – u vremenu od 9.30 do 11 časova i u vremenu od 14 do 18 časova;
    • na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Vladike Platona do raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića – u vremenu od 16 časova do potrebe;
    • Ulica Kralja Petra I Karađorđevića – na dijelu od raskrsnice sa Bulevarom Cara Dušana do raskrsnice sa Alejom Svetog Save – u vremenu od 7 časova do potrebe;
    • na dijelu od raskrsnice sa Alejom Svetog Save do raskrsnice sa Ulicom Olimpijskih pobjednika – u vremenu od 16 časova do potrebe;
    • Ulica Marije Bursać – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 7 časova do potrebe;
    • Ulica Milana Tepića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 7 časova do potrebe;
    • Ulica Kninska, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Marije Bursać do raskrsnice sa ulicom Milana Tepića – u vremenu od 18 časova do potrebe;
    • Ulica Vuka Karadžića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Vidovdanska – u vremenu od 16 časova do potrebe;

    Na sam Dan Republike Srpske 9. januara, saobraćaj će biti obustavljen u sljedećim ulicama:

    • Ulica Kralja Petra I Karađorđevića – na dijelu od raskrsnice sa Bulevarom Cara Dušana do raskrsnice sa Alejom Svetog Save – u vremenu od 12 časova do potrebe;
    • na dijelu od raskrsnice sa Alejom Svetog Save do raskrsnice sa Ulicom Olimpijskih pobjednika – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • na dijelu od raskrsnicesa Bulevarom cara Dušana (kroz kružni tok) do rasnkrsnice sa Ulicom Braće Mažar i majke Marije – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Milana Tepića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 12 časova do potrebe;
    • Ulica Marije Bursać – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Kninska – u vremenu od 12 časova do potrebe;
    • Ulica Kninska – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Milana Tepića do raskrsnice sa ulicom Marije Bursać – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Aleja Svetog Save- na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Vladike Platona do raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Ulica Vuka Karadžića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Petra I Karađorđevića do raskrsnice sa Ulicom Vidovdanska – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Ulica Dr. Mladena Stojanovića – da dijelu od raskrsnice sa ulicom Olimpijskih pobjednika do ulice Trive Amelice – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Ulica Olimpijskih pobjednika – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Gundulićeva do raskrsnice sa Ulicom 1. krajiškog korpusa – u vremenu od 15 časova do potrebe;
    • Bulevar cara Dušana na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kninska (kroz kružni tok) do ulice Teodora Kolokotronisa – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Teodora Kolokotronisa – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Patrijarha Makarija Sokolovića (kroz kružni tok) do raskrsnice sa ulicom Đure Daničića – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Zdravka Čelara (u kružnom toku) – u vremenu od 16.30 časova do potrebe;
    • Ulica Đure Daničića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Teodora Kolokotronisa do raskrsnice sa Ulicom Jevrejska – u vremenu od 16.30 do potrebe;
    • Ulica Jevrejska – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Gorana Radulovića Bimbe do raskrsnice sa Ulicom Ivana Franje Jukića – u vremenu od 16.30 do potrebe;
    • Ulica Ivana Franje Jukića – na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Kralja Alfonsa XIII do raskrsnice sa Ulicom Jevrejska – u vremenu od 16.30 do potrebe;

    “U cilju bezbjednosti svih učesnika manifestacije, kao i učesnika u saobraćaju, Policijska uprava Banjaluka apeluje na vozače da u navedenom vremenskom periodu koriste alternativne pravce kako ne bi došlo do saobraćajnih gužvi, dužih zadržavanja ili zastoja u saobraćaju”, saopštili su iz PU Banjaluka.

  • Tužioci u zadnji čas “peglali” norme, na meti tradicionalno Srbi

    Tužioci u zadnji čas “peglali” norme, na meti tradicionalno Srbi

    Tužilaštvo BiH je u proteklim danima podiglo seriju optužnica za ratna dešavanja iz devedesetih godina prošlog vijeka, a njima je obuhvaćeno više od 20 Srba i tek jedan Bošnjak.

    Iz Srpske kažu da je riječ o “peglanju”, odnosno postizanju normi koje moraju ispuniti tužioci za ratne zločine, s tim što nikog ne iznenađuje to što su i ovaj put na meti uglavnom Srbi.

    Sve je počelo krajem 2023. godine, tačnije 27. decembra, kada iz Tužilaštva BiH stiže saopštenje da je podignuta optužnica za zločine protiv čovječnosti na području Zvornika i njom su obuhvaćeni Dragan Spasojević, Vinko Radović, Dragomir Vasić i Petko Panić, koje terete za učestvovanje u napadu na bošnjačke civile.

    Nije se dugo čekalo na naredni korak, nego već sutradan, na sajtu ovog tužilaštva saopštavaju da je podignuta optužnica protiv još 11 osoba za zločine na području Zvornika, takođe nad civilnim stanovništvom bošnjačke nacionalnosti.

    Trend se nastavlja i 30. decembra 2023. godine, kada je objavljeno da je podignuta optužnica protiv pet osoba zbog ratnog zločina u Briševu kod Prijedora, za vrijeme, kako se navodi, “širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti”.

    Slična praksa nastavljena je i prvog dana ove godine, kada je saopšteno da je podignuta optužnica protiv šest osoba za ratna dešavanja u Srebrenici, ali i juče, kada stiže saopštenje da je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Živojina Majstorovića (76), Radenka Dubočanina (53) i Radosava Savića (60), a koja ih tereti za zločin protiv čovječnosti na području Vlasenice tokom 1992. godine.

    Jedini izuzetak zabilježen je 2. januara, kada je saopšteno da je protiv Nermina Porića podignuta optužnica koja se odnosi na ratni zločin kod Bosanske Krupe, odnosno na napad, zarobljavanje i ubistva pripadnika Vojske Republike Srpske. Međutim, on je u Austriji pa se u tom slučaju mora tražiti i desiti izručenje.

    Komentarišući ovu statistiku, iz Srpske poručuju da je ovo već tradicionalna praksa. Naime, Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, ocjenjuje da nije riječ o slučajnosti, već je pravosuđe BiH nastavilo praksu haških kolega. Ništa novo, dodaje on, jer se skoro svake godine u decembru dešava isto – da Srbe hapse i optužuju za ratne zločine.

    “Svake godine, skoro po pravilu, nalazimo se u situaciji da, radi ispunjavanja norme, Tužilaštvo BiH kao na traci podiže optužnice protiv Srba. I sve to možda i ne bi izazvalo ovakvo ogorčenje da na drugoj strani, za podizanje optužnica za zločine nad Srbima, nije dovoljno ni 30 godina, kako bi bar neki od zločina bili procesuirani”, rekao je Nuždić za “Nezavisne novine”.

    Kako je dodao, da je pravosuđe dovedeno do apsurda i sunovrata, svjedoči i činjenica da se ponovo optužuju i Srbi koji su već pred tim istim pravosuđem oslobađani, pa čak i oni koji su procesuirani u Hagu.

    “Frapantan je i podatak da je samo 14 odsto, od ukupno dosuđenih kazni od strana Suda BiH, dosuđeno za zločine nad Srbima. To pokazuje za koga je ovaj sud formiran i kome on prevashodno sudi”, kaže Nuždić.

    I Radan Ostojić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, ima utisak da Tužilaštvo BiH na ovaj način “pegla” norme, ali preko leđa srpskog naroda. Neshvatljivi su mu dvostruki aršini bh. pravosuđa.

    “I ova godina ne donosi ništa novo. Decembar je mjesec kada je više od 20 lica iz reda srpskog naroda optuženo, pretežno iz zvorničke i prijedorske regije. To je praksa dvostrukih aršina koju je počeo Haški tribunal i nastavilo pravosuđe BiH”, kaže Ostojić za “Nezavisne novine”.

    Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, odgovara da od utemeljenja ove pravosudne institucije, u proteklih 20 godina, zadnji mjesec u godini nosi više radnih aktivnosti i veću frekvenciju posla.

    Kako dodaje, u 2023. godini za ratne zločine optuženo je oko 70 osoba, za ratne zločine nad žrtvama svih nacionalnosti iz svih krajeva BiH.

    “Za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti, optuženo je više od 20 osoba, između ostalih za zločine u Jošanici kod Foče, Visokom, u okolici Bosanske Krupe itd. Tužiteljstvo BiH postupa u okviru Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina, te ne može niti treba birati osumnjičene ili optužene na nacionalnoj pripadnosti”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

  • Šta piše u otpečaćenim spisima o Epstajnu i “Lolita ekspresu”: Klinton ih voli mlade

    Šta piše u otpečaćenim spisima o Epstajnu i “Lolita ekspresu”: Klinton ih voli mlade

    Na stotine strana otpečaćenih dokumenata iz sudske tužbe u vezi sa optuženim pedofilom-milijarderom Džefrijem Epstajnom objavljeno je kasno sinoć po našem vremenu nakon što je sudija na Menhetnu odlučio da više nema potrebe da se ti spisi čuvaju u tajnosti.
    Vjeruje se da se u dokumentima nalazi skoro 200 imena raznih osoba, među kojima su oni koji su ga optuživali, ali i njegovi prijatelji, biznismeni i najuticajniji političari, prenosi Blic.rs.

    Mnoge od informacija iz sinoć otpečaćenih dokumenata objavljivane su i ranije na druge načine, na primjer kroz medijske intervjue, ali ovo je prvi put da su ti spisi pušteni u javnost kroz američki pravni sistem, javio je CNN.

    “Klinton ih voli mlade”
    Jedan otpečaćeni dokument iz maja 2016. godine sadrži detalje svjedočenja Džoane Sjoberg, koju je Epstajn regrutovao kada je imala 20 godina da mu bude maserka. Sjoberg je izjavila da je bila prisiljavana „da izvršava seksualne činove na Epstajnu“. Sjeberg je rekla advokatima 2016. godine da joj je Epstajn rekao da ih “Klinton voli mlade, misleći na djevojke”.

    Drugi dokument pokazuje kako je Gislejn Maksvel, Epstajnova saradnica koja je osuđena na 20 godina robije zbog seks trafikinga, potvrdila da je Bil Klinton ručao u Epstajnovom privatnom mlaznjaku dok je letio širom svijeta, ali je demantovala da je Klinton ikad posetio Epstajnovo karipsko ostrvce.

    Maksvel je u izjavi iz 2016. godine upitana o njenim putovanjima sa Epstajnom i Bilom Klintonom, za koga se zna da ga Epstajn nekoliko puta posjećivao u Bijeloj kući, piše Dejli mejl.

    – Optužbe da je Klinton ručavao na Epstajnovom ostrvu su 100 odsto lažne. Sigurna sam da je jeo u avionu – rekla je Maksvel.

    Klinton u “Lolita ekspresu”
    Maksvel je takođe ispitivana o svojoj vezi sa Dagom Bendom, advokatom koji je pomogao Klintonu da povrati imidž poslije seks skandala sa Monikom Levinski. Bend je bio sa Klintonom tokom nekih od susreta sa Epstajnom i bio je na zloglasnom letu Epstajnovog privatnog mlaznjaka u Afriku 2002. godine.

    Na slikama sa tog puta vidi se kako Klinton dobija masažu od Šante Dejvis, Epstajnove žrtve koja je radila kao stjuardesa u mlaznjaku koji je nazivan “Lolita ekspres”.

    Upitana da li je ikad imala vezu sa Bendom, Maksvel je odgovorila:

    – Govorimo o dobrovoljnim vezama odraslih ljudi, to je “off the record”.

    Portparol Klintona potvrdio je još 2019. godine da je bivši predsjednik SAD letio Epstajnovim privatnim mlaznjakom, ali da nije znao ništa o njegovim “užasnim zločinima”.

    Klintonov portparol je juče ponovio taj stav iz 2019. godine i rekao CNN-u da je sada “prošlo skoro 20 godina otkako je predsjednik Klinton posljednji put imao kontakt s Esptajnom”. Bil Klinton, inače, nije optužen ni za jedno krivično djelo u vezi sa Epstajnom, koji se na kraju ubio u pritvoru.

    Maksvel, koja trenutno služi 20 godina zatvora zbog trgovine ljudima, ispitivana je pod zakletvom o svojoj vezi sa pedofilom Džefrijem Epstajnom koji je 2019. nađen mrtav u svojoj ćeliji u saveznom zatvoru na Menhetnu, dok je čekao suđenje zbog optužbi za seksualnu trgovinu.

    Dokumenti potiču iz tužbe iz 2015. godine koje se tiču Epstajnove nekadašnje ljubavnice, Žislejn Maksvel, koja se tereti da je omogućila seksualno zlostavljanje Virdžinije Đufre. Đufre ih je takođe optužila da su je primorali da ima seksualni odnos sa princom Endruom, sinom pokojne kraljice Elizabete, i nekoliko drugih istaknutih muškaraca. Slučaj je riješen 2017. godine, ali Đufre – i mnogi drugi – dugo su insistirali da se spisi objave.

    Sinoć je otpečaćena zbirka sudskih dokumenata od 946 stranica iz tog slučaja iz 2015. Sud u Njujorku je 3. januara objavio podatke o ovom slučaju, nakon što je istekao rok za žalbe oko 18.30 u srijedu uveče.

    Četiri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara
    Podsjetimo, proces je trebalo da počne dan ranije, ali je nastao haos nakon što je jedna od žena koja je uključena u ovaj slučaj dobila rok od 30 dana da dokaže da će njen život biti u opasnosti ukoliko sud otkrije njen identitet. Ona i još tri osobe će zadržati anonimnost do 22. januara, ali će ostali na listi u narednim danima biti imenovani.

    Ko je od svjetskih moćnika na spisku?
    Očekuje se da će, osim princ Endrjua i Bila Klintona, i bivši američki predsjednik Donald Tramp mogao da se pominju u dokumentima u vezi sa Džefrijem Epstajnom. Prema “Ej-Bi-Si Njuzu”, Bil Klinton je bio najpre označen kao “Džon Dou 36” i pominje se u više od 50 redigovanih dokumenata.

    Svi su negirali da su radili sa Epstajnom ili da su imali bilo kakvu umješanost sa maloljetnicama, i niko nije optužen. Međutim, sva trojica se nalaze pod lupom nakon što su stari dnevnici iz zloglasnog mlaznjaka “boing 717”, nazvanim “Lolita ekspres” ponovo isplivali na površinu.

    Virdžinija Đufre je tužila je britanskog princa Endrua u SAD zbog navodnog seksualnog napada kada je bila tinejdžerka. Ona tvrdi da ju je Epstajn podvodio i da je imala seksualne odnose sa vojvodom od Jorka u tri navrata kada je imala 17 godina.

    Jedna od svjedokinja u ovom postupku spominje i Majkla Džeksona. Ona kaže da je on boravio u Epstajnovoj vili u Palm Biču te da je tu upoznala i čuvenog Dejvida Koperfilda.

    Izvršio samoubistvo u zatvoru
    Džefri Epstajn, u trenutku smrti star 66 godina, nađen je 10. avgusta 2019. godine mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji, dok se kao razlog smrti navodi samoubistvo. Uhapšen je 6. jula iste godine, kada je optužen za trgovinu ljudima. Izjasnio se da nije kriv za optužbe.

    Dvije nedjelje prije smrti nađen je “povređen i u položaju fetusa” na podu svoje ćelije, sa povredama vrata, a sumnjalo se da je pokušao da izvrši samoubistvo. Kao rezultat toga, bio je pod dodatnim nadzorom.

  • Banjalučki Dom zdravlja: Radimo usporeno, jer ne možemo primiti toliko pacijenata

    Banjalučki Dom zdravlja: Radimo usporeno, jer ne možemo primiti toliko pacijenata

    Sve ambulante Doma zdravlja Banjaluka rade, ali medicinski radnici rade sporije nego inače. Ne možemo da primimo pacijenata kao u redovni okolnostima.
    Ovo za Srpskainfo kaže Kosana Stanetić, načelnica Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka. Dom zdravlja, kao i sve ostale javne zdravstne ustanove u Srpskoj, se od 31. decembra suočava sa velikim problemom u fukcionisanju zbog hakerskog napada na integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS).

    Svi smo na svojim radnim mjestima. Samo radimo usporeno, jer ne možemo primiti toliko pacijenata kao što primamo sa elektronskim kartonima. Ali, svi oni koji su hitni, koji trebaju neodložno da dobiju neku uslugu, su zbrinuti. Uglavnom, prva smjena prvog radnog dana poslije novogodišnjih praznika je protekla dobro. Malo više truda i muke od strane zdravstvenih radnika – objašnjava Stanetićeva koja se nada da će program biti osposobljen što prije.

    Kaže da nije problem pregledanje pacijenata već nedostatak informacija koji postoje u elektronskim zdravstvenim kartonima i vođenje administracije od pisanja recepata, uputnica, doznaka, bolovanja i sve ostalo što porodični ljekari izdaju.

    – Obezbijeđeni su štampani recepti, tako da doktori pišu ručno recepte, ručno i uputnice i specijalističke i bolničke i to se sada priznaje. Drugu varijantu nemamo – dodaje Stanetićeva.

    Problem je i to što su doktorima sada nedostupni podaci o tome kada su pacijenti dobili prethodnu terapiju, koju terapiju kontinuirano koriste, a situaciju im usložnjava i to ne pišu fabričke već generičke nazive lijekova.

    – Formirali samo papirne protokole, tako da svaki doktor umjesto elektronskog kartona, vodi evidenciju u jednom svom internom protokolu gdje evidentira pacijente koji su bili na pregledu – dodaje Stanetić.

    Niko im to nije zvanično rekao, ali ona vjeruje da će sve podatke koje su ispisali ručno, morati unijeti u elektronsku bazau kada sistem bude osposobljen.

    – Mi smo i ranije radili ručno, ali više od 10 godina radimo u elektronskom zdravstvenom kartonu u kojem se nalaze sada svi podaci i formulari i zato nam sada ovo otežava rad – navodi Stanetićeva.

    Ona apeluje na pacijente da budu strpljivi i da imaju razumijevanja, ističući da će hitna stanja odmah biti zbrinuta.

  • Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

    Raste siva zona u BiH, “guta” trećinu ekonomije

     Nakon nekoliko godina blagog pada, siva ekonomija u BiH se ponovo počela povećavati, a sudeći prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, rastu je doprinijela korona.

    Naime, Evropska komisija procjenjuje da je virus korona doveo do toga da je dio ljudi počeo raditi u sivoj zoni, kako bi povećali prihode za svoje porodice.

    “I dalje se čini da je do jedne trećine bruto domaćeg proizvoda u sivoj zoni. Pandemija je možda povećala značaj neformalne ekonomije za egzistenciju, nadoknađujući gubitak radnih mjesta u formalnoj ekonomiji. Dakle, neformalnost i dalje značajno doprinosi neregistrovanoj zaposlenosti, ali to narušava konkurenciju i nagriza poresku osnovicu”, naglašavaju u Evropskoj komisiji.

    Neformalna ekonomija, kako ističu, dovodi do toga da privrednici moraju da plaćaju veće poreze i doprinose za socijalno osiguranje svojih radnika, što, kako tvrde, dovodi do toga da se od privrede uzima više nego što bi to inače bilo potrebno.

    “To takođe rezultira nižim penzijskim beneficijama, povećava rizik od siromaštva za starije i povećava značajno fiskalno opterećenje za rad, što zauzvrat otežava formalno zapošljavanje i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH”, kažu u Briselu.

    Kako bismo uporedili BiH s okolnim zemljama, pronašli smo nekoliko izvještaja objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Prema ovim podacima, siva zona u Hrvatskoj iznosi oko šest odsto BDP-a, odnosno oko tri milijarde evra. U Crnoj Gori je, kako je naglašeno, oko 21 odsto ili oko 1,5 milijardi evra, dok je u Srbiji siva zona oko 11,7 odsto BDP-a, odnosno oko 6,5 milijardi evra.

    Ukoliko su ovi podaci Evropske komisije za BiH tačni, to znači da je u sivoj zoni oko sedam milijardi evra.

    Jedan od glavnih pokretača sive zone u BiH je nedostatak adekvatne legislative, posebno kada je u pitanju pranje novca. Moneyval, nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca u zemljama članicama,  za “Nezavisne” je potvrdilo da će narednog mjeseca doći u Sarajevo i Banjaluku kako bi procijenili šta je BiH uradila od proteklog izvještaja koji su sproveli 2014. i 2015. godine.

    “Moneyval je već počeo pripreme za petu rundu procjene BiH”, rekli su nam, i pojasnili da će debata o rezultatima procjene nakon posjete BiH biti obavljena u trećem kvartalu 2024. godine, a finalni izvještaj naredne godine.

    Komentarišući stalne napise u bh. medijima o “sivim ili crnim listama”, pojasnili su nam da Tim za finansijsku akciju (FATF) objavljuje listu zemalja koje imaju “strateške manjkavosti” u svojim sistemima, a neformalno se za ove zemlje kaže da su na “crnoj listi”. “Siva lista” se, prema ovoj neformalnoj klasifikaciji, odnosi na zemlje koje aktivno sarađuju s FATF-om na otklanjanju uočenih nepravilnosti, i podsjećaju da FATF svoje liste osvježava svakih šest mjeseci.

    Ukoliko BiH ne usvoji zakon o sprečavanju pranja novca do posjete delegacije Moneyvala, mogla bi biti vraćena na “sivu listu”, što bi, kako smatraju stručnjaci, imalo katastrofalan efekat za bh. privredu.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, smatra da je nerealno očekivati da se BiH izbori sa sivom ekonomijom kada postoji nekažnjena visoka korupcija na najvišim političkim nivoima.

    “Tako je nerealno očekivati da nefunkcionalne institucije, politizirane od ulaza i portirnice do najviših funkcija, efikasno rade svoj posao čak i da je pravni okvir savršen, a daleko je od takvog”, kaže on.

    Prema njegovom mišljenju, institucionalni problemi odnose se na niske kazne za one koji participiraju u sivoj ekonomiji, slab pravni okvir, nedovoljnu stručnu i kadrovsku osposobljenost institucija, ali i nedostatak mjera za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjivanje poreskih i drugih opterećenja za one koji legalno posluju.

    “Ukratko, potrebno je kreiranje jasnih prednosti legalnog poslovanja u odnosu na nelegalno, koje se dodatno destimuliše rigoroznim kažnjavanjem”, smatra Gavran.

    Gavran kritikuje i samu EU što, kako je rekao, vrlo rado sarađuje s korumpiranim političarima i ne djeluje ozbiljno na suzbijanju nezakonitih aktivnosti.

    “Tako da je pitanje koliko su ova njihova upozorenja iskrena, a koliko su eventualno tek zabrinutost da siva ekonomija stvara konkurenciju kompanijama u njihovim vlasništvu jer sumnjam da im je šteta za domaće subjekte i građane naročito bitna jer valjda bi se među prioritetima za pristupanje EU jasnije vidjela i ova oblast”, smatra on.

  • Eksplozije na obilježavanju smrti Kasema Solejmanija u Iranu – poginulo 95 osoba, više od 200 povrijeđenih

    Eksplozije na obilježavanju smrti Kasema Solejmanija u Iranu – poginulo 95 osoba, više od 200 povrijeđenih

    U dvije eksplozije u iranskom Kermanu na obeležavanju četiri godine od ubistva generala elitnih iranskih jedinica Kuds Kasema Solejmanija ubijeno je 95 osoba, a 211 je ranjeno, saopštile su iranske vlasti.

    Ranije je javljeno da su poginule 103 osobe, ali su zvaničnici revidirali broj mrtvih.

    Tvrde da je riječ o terorističkom napadu, ali ne navode ko stoji iza napada.

  • Mehmedovićeva stranka ugrožava koaliciju SNSD, HDZ i “Trojke”

    Mehmedovićeva stranka ugrožava koaliciju SNSD, HDZ i “Trojke”

    Inicijativni odbor za osnivanje stranke “Naprijed!”, na čijem čelu će biti dojučerašni visoki funkcioner SDA, Šemsudin Mehmedović, biće održan sutra u Sarajevu.

    Nova politička partija, kako je ranije najavljivao sam Mehmedović, od samog starta ima velike ambicije formiranje poslaničkih klubova u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Parlamentu Federacije BiH i brojnim federalnim kantonima.

    Velike ambicije
    Odlično obaviješteni Srpskainfo iz zajedničkih institucija BiH tvrde nam da nije isključeno da ukoliko Mehmedović zaista uspije da prikupi dovoljno poslanika u Predstavničkom domu BiH bude pokrenuta priča o formiranju nove skupštinske većine. Time bi, kako ističu, bilo dovedeno u pitanje funkcionisanje vlasti na nivou BiH koju od završetka prošlih opštih izbora čine SNSD, HDZ BiH i stranke bošnjačke “Trojke” (SDP, NiP i Naša stranka).

    – Već na svim nivoima vlasti u BiH i Federaciji imamo poslaničke klubove. Imamo ambicije da u najmanju ruku budemo korektivni faktor. Neće se nijedna stranka više moći bahato ponašati dok postojimo mi. Nećemo im dozvoliti parlamentarnu većinu ni na jednom nivou ako se budu bahato ponašali i ovi desno i ovi lijevo – poručio je još prije mjesec dana Šemsudin Mehmedović, najavljujući formiranje nove političke partije bez koje, kako je ustvrdio, neće biti parlamentarne većine ni na nivou zajedničkih institucija ni u FBiH.

    Podsjećamo, Srpskainfo je još početkom novembra prva objavila da dugogodišnji visoki funkcioner SDA i poslanik te stranke u brojnim sazivima Parlamenta BiH, Šemusudin Mehmedović, napušta partiju Bakira Izetbegovića i formira novu političku opciju.

    U pojedinim medijima kasnije se spekulisalo da bi Mehmedovićevoj novoj političkoj partiji, navodno, trebalo da pristupe brojni dosadašnji poslanici i funkcioneri SDA, ali i nekih drugih stranaka. Između ostalog, kao nove članove Mehmedovićeve partije navodili su se Aida Baručija, poslanik stranke Fuada Kasumovića u Predstavničkom domu BiH, zatim bivši i sadašnji visoki funkcioneri SDA poput Adila Osmanovića, Sadika Ahmetovića, Nedžada Koldže, Nedžada Ajnadžića…

    Četvrti delegat
    Predsjednik PDP i poslanik te stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Branislav Borenović, za Srpskainfo kaže da će formiranje nove političke stranke, koju predvodi Šemsudin Mehmedović, vjerovatno mnogo veću buru podići na političkoj sceni FBiH i ugroziti tamošnju vlast, nego što bi to mogao da bude slučaj na nivou zajedničkih institucija.

    – To će biti poznato u narednom periodu, kada se zvanično sazna ko konkretno čini Mehmedovićevu političku stranku, koliko poslanika je čini i da li će mu se pridružiti određeni poslanici iz aktuelne vladajuće strukture, budući da Šemso Mehmedović dolazi iz već opozicione SDA u kojoj je dobijao dugogodišnju podršku glasača na izborima. Vidjećemo da li ima dovoljan broj poslanika za formiranje poslaničkih klubova – kaže Borenović.

    To je, prema njegovim riječima, posebno značajno za nivo vlasti u Federaciji BiH jer je tamo, kako ističe, “klimava” većina koja skoro da i ne postoji.

    – Što se tiče Predstavničkog doma Parlamenta BiH, zaista nemam saznanja da li i ko bi mogao biti dio te političke grupacije i da li ima potencijala u Domu naroda, mada je situacija na nivou BiH zakovana kad je promjena koalicije u pitanju zbog famoznog četvrtog SNSD-ovog delegata kojeg su, nažalost, dobili SDP-ovom podrškom u Narodnoj skupštini Republike Srpske – podsjeća Borenović.

    Precjenjivanje snage
    S druge strane, politički analitičar Ivana Marić ne vjeruje da bi nova stranka Šemsudina Mehmedovića mogla značajnije da poremeti formirane vlasti na nivou BiH i Federacije.

    – Posebno iz razloga što on (Mehmedović) pripada redovima opozicionih stranaka. Jedino bi mogao nešto da promijeni tako što bi podržao Trojku, HDZ i SNSD, a time se opet ništa ne bi promijenilo. Nemoguće je da Mehmedović sada nešto promijeni kako bi SDA ponovo došla na vlast, niti bi imao razloga da napušta SDA kako bi je ponovo uveo u vlast. Vidjećemo kako će sve to ići. Bilo je mnogo izlazaka iz stranaka, posebno ovih većih, ali mali broj takvih disidentskih partija je opstao. Ljudi se često precijene i misle da imaju veću podršku nego što ona zaista jeste, tako da će ovo biti veliki test za Mehmedovića – da li će doživjeti sudbinu Dine Konakovića, koji je napravio veoma značajnu stranku NiP, ili će pak završiti kao Senad Šepić, koji je nestao s političke scene – kaže Marićeva za Srpskainfo.

    Ona ističe da Mehmedović nesumnjivo ima veliki politički uticaj u svom rodnom Tešnju, ali da će pravu snagu njegove nove stranke najbolje pokazati predstojeći lokalni izbori.

    – Ako Mehmedović ne uspije osvojiti vlast ni u Tešnju, to će biti jasan pokazatelj i za neke više nivoe vlasti – ističe Marićeva.