VRBAS Media

Autor: INFO

  • Amidžić: Neće biti problema u funkcionisanju institucija

    Amidžić: Neće biti problema u funkcionisanju institucija

    Zajednčke institucije BiH, već tradicionalno od 1. januara su na režimu privremenog finansiranja. Što znači da će za prva tri mjeseca dobiti onoliko novca koliko je za taj period bilo predviđeno u prošloj godini. Budžeta za 2024. godinu nema jer o njemu nije bilo dogovora u Fiskalnom savjetu u kome sjede entitetski premijeri, predsjedavajući Savjeta ministara i resorni ministri.Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić rekao je da je i FBiH u režimu privremenog finansiranja, te dodao da je jedino Srpska pravovremno usvojila budžet.
    – Što se tiče nivoa BiH, neće biti problem u funkcionisanju. Moje viđenje je da je to potrošački budžet. Imamo pritisak da taj budžet raste, ali ne dobijam racionalan odgovor zašto – naveo je Amidžić.

    Poruči je da se politika ne treba previše miješati u ekonomiju.

    – Neko misli da ako ima više potrošnje na nivou BiH, da je jača država. To su gluposti i nije tačno. Imaju agencije na nivou BiH koje ne znaju ni šta rade. Јa bih i smanjio budžet, jer život se odvija u entitetima – naveo je Amidžić.

    Istako je da ni jedan budžetski korisnik neće imati problema.

  • Vučić: Srbija osuđuje svaki oblik terorizma

    Vučić: Srbija osuđuje svaki oblik terorizma

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće predsjedniku Irana Ebrahimu Raisiju povodom terorističkog napada u gradu Kermanu, kada je u dvostrukoj eksploziji stradalo više od stotinu ljudi.
    Vučić je u telefonskom razgovoru istakao da Srbija osuđuje svaki oblik terorizma, saopštila je Služba za saradnju sa medijima predsjednika Srbije.

    On je zahvalio Raisiju za podršku Irana teritorijalnom integritetu i suverenitetu Srbije.

    Vučić i Raisi razgovarali su i o aktuelnim globalnim dešavanjima, te konstatovali da dvije zemlje imaju velike mogućnosti za saradnju u različitim domenima.

  • Moguć i veći broj taksista u Banjaluci

    Moguć i veći broj taksista u Banjaluci

    Banjalučki taksisti zbog gubitka mnogih stajališta u centru grada juče su u znak protesta blokirali ulice, a nakon samo par sati održali su sastanak sa predstavnicima Gradske uprave.
    Predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” Dragan Purišić za Srpskainfo je otkrio da su iz Gradske uprave pristali da taksisti dobiju zamjensko stajalište na početku Ulice Milana Tepića od Kralja Petra I Karađorđevića do Kninske i na toj lokaciji će oni dobiti 11 mjesta za stajanje.

    – Pored toga, ima još mjesta koja su još iscrtana gdje bi stajali ljudi kada nema posla i čekati poziv za vožnju. Rok je do kraja januara da se to sve obilježi kada vremenske prilike budu dozvolili – poručio je Purišić.

    Purišić smatra da će se rok ispoštovati i da neće doći ponovo do toga da moraju protestovati i blokirati grad.

    -Gradonačelnik nije bio upoznat sa svim našim problemima. Na sastanku smo sve razjasnili. Voljan je da se izađe u susret jer to nije samo stvar taksista nego i interesa samog grada da građani i turisti imaju taksi službu na dohvat ruke – istakao je Purišić.

    Ono što je novina kada je u pitanju banjalučki taksi su licence koje će oni dobiti u narednim mjesecima.

    – Pravni tim zajedno s nama mora to da odradi. Tu će biti uključeno i Ministarstvo saobraćaja i veza RS koje je dalo pogrešno tumačenje i koje se mora ispraviti da bi Grad Banjaluka morao da ima reprezentativan taksi i da imamo taksi licence kao što ima Sarajevo i svi evropski gradovi – rekao je Purišić te dodaje da su licence vlasništvo taksiste i da oni imaju pravo nasljedstva kao i drugi taksisti.

    Taksi u Banjaluci ranije je imao problem sa brojem taksista i da pojedini stanovnici Banjaluke čekaju i po 10 godina da dobiju odobrenje za taksi. Purišić je objasnio da će se i taj problem riješiti u narednom periodu.

    -Ukoliko se dobiju licence, mi pristajemo da se poveća broj taksista. Trenutni broj taksista u Banjaluci je 265 taksista – istakao je Purišić.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je ranije da će svi zahtjevi taksista biti ispunjeni.

    – Sve zahtjeve takista koji su danas bili na dnevnom redu, riješili smo baš onako kako su oni i zahtijevali. Sva mjesta za rad koja su im potrebna biće im obezbijeđena, čim se steknu vremenski uslovi za tako nešto – rekao je on.

    Dodao je kako su istovremeno otvorili i još jedno, za njih, izuzetno važno pitanje.

    -Pored toga, na sastanku smo otvorili još jedno važno pitanje, a tiče se izdavanja, odnosno prenosa licenci za taksi prevoznike. Ovo višedecenijsko pitanje smo takođe spremni razmotirti i baviti se rješavanjem istog- istakao je Stanivuković.

    Podsjećamo, juče su taksisti blokirali uži i širi centar Banjaluke zbog toga što su zbog uvođenja jednosmjernog saobraćaja izgubili preko 30 taksi stajališta u samom jezgru grada.

  • Spoljnotrgovinski deficit BiH skoro 13 milijardi KM

    Spoljnotrgovinski deficit BiH skoro 13 milijardi KM

    Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 12,9 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
    Naime, kako piše u podacima koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”, uvoz je tokom 2023. godine iznosio 29,95 milijardi KM, dok je izvoz težak 17,05 milijardi KM.

    Tako je prošle godine najviše došlo proizvoda iz Hrvatske, i to u iznosu od 5,86 milijardi KM. Potom slijedi Srbija, iz koje je došlo robe za 3,91 milijardu KM pa Njemačka 2,69 milijardi KM.

    Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla iz Švajcarske proizvode za 2,4 milijarde KM, pa Italije za 2,2 milijarde KM.

    S druge strane, BiH je najviše robe izvezla u Njemačku za 2,7 milijardi KM, pa u Hrvatsku za 2,56 milijardi KM, te Srbiju za oko dvije milijarde.

    Najviše smo izvozili robe još u Austriju za 1,7 milijardi KM, te Sloveniju za 1,46 milijardi.

    U BiH je u toku 2023. godine najviše stiglo mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda njihove destilacije, bitumenskih materija, te mineralnih voskova za 4,2 milijarde KM.

    Slijedi uvoz nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 2,6 milijardi KM, te vozila, osim šinskih vozila i njihovih dijelova i pribora za 2,3 milijarde KM.

    Najviše smo u inostranstvo plasirali mineralnih goriva i ulja, koje smo i najviše uvozili, i to za iznos 1,6 milijardi KM.

    Dalje smo izvezli električne mašine te opremu i njihove dijelove, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelove i pribor za te proizvode u iznosu od 1,4 milijarde KM.

    Ekonomista Saša Stevanović smatra da ćemo za dva mjeseca svjedočiti rezultatima koje je ekonomija BiH ostvarila u proteklom periodu.

    “Podatak o spoljnotrgovinskoj razmjeni ukazuje da ostvarujemo deficit. Deficit je iznosio 12,9 milijardi KM i za 500 miliona KM je niži nego godinu ranije kada je iznosio 13,4 milijardi. Bilježimo pad izvoza usljed činjenice da tražnja u Evropskoj uniji opada, da je ekonomija Evropske unije imala mršav rast, da se sprovode mjere štednje, fiskalne i monetarnog zatezanja. To se reflekuje na naš spoljnotrgovinski bilans putem pada izvoza. Kad želite da postavite kratkoročni ekonomski model BiH onda posmatrate agregatnu tražnju. Nastojite djelovati na komponente agregatne tražnje, koja ukazuje da ćete, na primjer, mjerama supstitucije uvoza povećati ekonomski rast na svaku marku kojom smanjite uvoz, i to će se reflektovati na veći ekonomski rast od 0,89 KM”, objašnjava Stevanović.

    Prema njegovim riječima, treba da tragamo za odgovorom na koji način supstituisati uvoz.

    “Jedan od načina je da djelujemo na svijest potrošača da svakom markom za koju odlučimo da potrošimo na proizvode domaćih proizvođača mi pomažemo domaćoj ekonomiji, a gotovo pola tog novca ostvaruje država putem većih javnih prihoda, tako da se državnim mjerama može razmišljati o kampanjama na svijest naših potrošača. Pored toga što djeluje pozitivno ova aktivnost na ekonomiju, djeluje pozitivno na javne prihode i domaće budžete. Kao mala otvorena zemlja BiH ipak mora da traži model zasnovan na otvorenosti ekonomije. Nemamo veliki broj stanovnika da možemo unutrašnjom tražnjom da se razvijamo, te moramo razmišljati o izvozu, o rastu konkurentnosti. Ipak, ta otvorena ekonomija košta, košta nas većeg deficita, košta nas uvozom eksternih šokova”, istakao je Stevanović.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne novine” da je BiH već odavno ovisna o uvozu u mnogim segmentima, jer nema dovoljno domaćih kapaciteta.

    “Međutim, u mnogim slučajevima je ta ovisnost vještački stvorena i potpuno neopravdana. Uvoz iz Srbije i Hrvatske je upravo najbolji primjer jer uvozimo ogroman broj proizvoda (prije svega poljoprivrednih i prehrambenih) koje i te kako možemo sami proizvesti i čime se direktno guši domaća proizvodnja. Dok je nerealno očekivati da budemo konkurentni kineskom uvozu i nadomjestimo vlastitim kapacitetima visokotehnološke proizvode iz ove i sličnih naprednih ekonomija, apsolutno nema nikakvog opravdanja za masovan uvoz vode, piva, vina, brašna, ulja, voća, povrća i sličnih proizvoda koje i sami imamo i koji su u BiH vrhunskog kvaliteta. Kada je riječ o deficitu s ovim državama, osim povećanja našeg izvoza sigurno se najviše može promijeniti supstitucijom uvoza domaćim proizvodima. Iako i vlasti treba da daju doprinos stvaranjem povoljnijeg poslovnog okruženja za domaću proizvodnju i strožim kontrolama uvozne robe, a u međunarodnim odnosima da rade na uklanjanju barijera našem izvozu, ipak najviše mogu doprinijeti sami domaći kupci izborom domaćih proizvoda i izbjegavanjem uvoznih”, naglasio je Gavran.

  • “Intervenisaćemo samo ako policije ne mogu da osiguraju mir”

    “Intervenisaćemo samo ako policije ne mogu da osiguraju mir”

    Novi komandant EUFOR misije “Altea” u BiH general-major Laslo Štic izjavio je da je za misiju vojni rizik “sekundaran” i da će misija EU intervenisati samo ukoliko policije u BiH ne budu u stanju da osiguraju mir.

    On je za mađarske medije naglasio da Misija EUFOR podržava lokalne vlasti, prije svega policije u BiH.

    – Međutim, situacija može bilo kada da eskalira, kao što se desilo na Kosovu u maju. Zato su međunarodne vojne snage važne i moraju biti nepristrasne i kredibilne, uz zastrašivanje kada je to neophodno – rekao je Štic.

    Prema njegovim riječima, važne sposobnosti mađarskih snaga su, između ostalog, vazdušni transport, evakuacija i spasavanje, te da to ne služi samo za bezbjednost pripadnika Misije, već i za pomoć lokalnom stanovništvu u slučaju potrebe, prenio je mađarski list “Hangari tudej”.

    – Osim toga, od velike važnosti je i sposobnost uklanjanja mina, zbog minskih polja u tom području – naglasio je Štic.

    Štic je dodao da je “krajnji cilj da se integrišu područja u BiH u kojem žive Srbi i Hrvati, da budu sposobna za saradnju i spremna za pristupanje EU”, ali da to zahtijeva “ekonomsku, političku i vojnu pomoć NATO i EU”, piše RTRS.

  • Izborni zakon RS: Vraćanje nadležnosti ili pokušaj ustavnog puča?

    Izborni zakon RS: Vraćanje nadležnosti ili pokušaj ustavnog puča?

    Najava da će Republika Srpska uskoro usvojiti svoj izborni zakon, a na prijedlog vladajuće većine, već je izazvala žustre reakcije opozicije, koja na konstataciju vlasti da se ovim zakonom vraćaju nadležnosti Srpskoj i štiti njen ustavni poredak na bazi Dejtona, odgovara da je ovo pokušaj ustavnog puča jer vladajući ne žele da prihvate izmjene Izbornog zakona BiH.

    Podsjetimo, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je 3. januara nakon sastanka vladajuće koalicije da je tekst izbornog zakona RS spreman i da će, čim prođe neophodne procedure, stići na dnevni red Narodne skupštine (NS) RS.

    Zakonom se, između ostalog, podrazumijeva da bi Republička izborna komisija RS trebalo da sprovodi izbore za lokalni nivo, izbore za predsjednika Republike i NS RS, a da će na Centralnoj izbornoj komisiji BiH ostati izbor za parlamentarni nivo BiH.

    Obrazlažući najavu Dodik je poručio da CIK BiH, te drugi strani uticaji, trenutno rade na rješenjima koja se tiču izbornog procesa u BiH i koja direktno utiču na legitimitet i ingerencije Srpske.

    “Odlučili smo da kreiramo naš izborni zakon RS koji je u skladu s Ustavom BiH i Republike Srpske, a koji ne zadire u izbore na nivou BiH”, naglasio je Dodik.

    Petar Đokić, predsjednik Socijalističke partije, naveo je da će djelovanje po ovom osnovu isključivo biti zaštita ustavnog poretka na bazi Dejtonskog mirovnog sporazuma, dok je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Demosa, poručio da je ovo borba za konstitutivnost, ustavnost i zakonitost, na koju Srpska ima legitimno pravo. “Mi imamo svoju izbornu komisiju. Mi ćemo je ovim osnažiti i sprovesti izbore sa svim onim što traži dio međunarodne zajednice i nekih vampirskih ambasada, ali i iz opozicije”, poručio je Darko Banjac, predsjednik Narodne partije Srpske (NPS).

    Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske, rekao je da će pozvati predsjednike svih političkih partija u NS RS da pogledaju tekst zakona te iznesu jasne stavove.

    Bitno je istaći i da je Dodik kazao kako će prije usvajanja izbornog zakona Republike Srpske biti donesen zakon kojim se na prostoru Srpske zabranjuje djelovanje i primjena odredaba Izbornog zakona BiH, a koje se tiču lokalnih i predsjedničkih izbora na nivou Republike Srpske, ali i FBiH.

    S druge strane, za opoziciju je izborni zakon Republike Srpske neprihvatljiv iz više razloga… Prvi je što ga predlažu SNSD i većina, i to baš u času kada Dom naroda BiH treba da odluči o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    “Ovo je toliko providno. Vladajuća koalicija želi da ima alibi jer će u Domu naroda odbiti izmjene Izbornog zakona BiH”, kaže Ognjen Bodiroga, član Predsjedništva SDS-a.

    Navodi da je tačno da Republika Srpska ima pravo da po Ustavu i Dejtonu sprovodi lokalne, predsjedničke i izbore za NS RS, ali da ne vjeruje u iskrene namjere vlasti.

    “SNSD i ostali žele da plasiraju priču u javnosti o nekom vraćanju nadležnosti i da se predstave kao patriote, a i sami znamo da su oni prenijeli desetine nadležnosti”, dodao je Bodiroga za “Nezavisne novine”.

    Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, poručio je da Dodikova najava znači da SNSD želi potpunu kontrolu, kako bi, kako je rekao, izbore sveo na “demokratski nivo Sjeverne Koreje i najkorumpiranijih afričkih zemalja”.

    “Kad je došlo vrijeme za poštene izbore, za skenere i otisak prsta, za uvođenje reda u biračke odbore, Dodik se sjetio da pravi svoju izbornu komisiju, kako bi on lično donosio odluku o tome ko je pobijedio, a ko izgubio”, rekao je Crnadak.

    Za Nebojšu Vukanovića, predsjednika Pokreta za pravdu i red, ovo je ustavni puč.

    “Dodik se očigledno plaši uvođenja novih tehnologija u izborni proces, koje bi spriječile njegovu izbornu krađu. Ako on hoće da raspiše izbore, onda ko nas sprečava da raspišemo svoja izborna pravila. Ako on to uradi i oduzme ingerencije CIK BiH, pa onda svaki čovjek može izvršiti puč i sprovoditi samostalne izbore. Ovo su mafijaški poslovi u kojima mi ne želimo da učestvujemo”, naglasio je Vukanović.

    Poručio je da raspolaže informacijama kako su pojedini opozicionari već kazali da će podržati Dodika jer se radi o nacionalnom pitanju.

    “Ja još neću izlaziti s imenima, ali ko god iz opozicije bude javno iskočio sa stavom i podržao Dodika, moraće se suočiti sa posljedicama, neću imati milosti prema njima”, poručio je Vukanović.

    Podršku izbornom zakonu neće dati ni Narodni front.

    “Jasno je kao dan kome smetaju skeneri, fer i pošteni izbori i veća kontrola izbornog procesa. Po njima bi izgleda najbolje bilo da ne sprovode izbore uopšte, da samo upišu ko će koliko osvojiti, što rade u velikoj mjeri i kada izbore sprovodi CIK uz ovakav postojeći izborni zakon. Naravno da nećemo prihvatiti ovo rješenje jer vjerovati privatizovanim Dodikovim institucijama da će provesti fer i poštene izbore je kao vjerovati u Djeda Mraza, a, istini za volju, ni CIK se nije proslavio postojećim Izbornim zakonom”, kazala je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta.

    Nije se puno čekalo ni na reakciju iz FBiH, a iz SDA su kazali da je “krajnje vrijeme da Dodik bude zaustavljen” jer se radi o nasrtaju na ustavnopravni poredak BiH.

  • Južnokorejski obavještajac: Kima će najvjerovatnije naslijediti ćerka

    Južnokorejski obavještajac: Kima će najvjerovatnije naslijediti ćerka

    Kandidat za direktora južnokorejske obavještajne agencije Čo Tae Jong rekao je da kćerku sjevernokorejskog lidera Kim Jong Una, Ju Aje vidi kao najvjerovatniju njegovu nasljednicu.

    Ju Aje, za koju se vjeruje da je rođena 2013. godine, došla je u centar pažnje poslije 18. novembra 2022, kada je otac doveo na mjesto lansiranja interkontinentalne balističke rakete “hvasong-17” tokom njenog prvog javnog nastupa, prenio je Jonhap.

    Od tada su njene javne aktivnosti bile usredsređene na vojne događaje.

    Sjevernokorejski državni mediji su počeli da zovu Ju Aje Kimova “poštovana” ćerka, umjesto kao do tada njegova voljena ili najomiljenija ćerka, podstičući nagađanja da se priprema da bude Kimova nasljednica. “Na osnovu analiza njenih javnih aktivnosti i nivoa poštovanja od trenutka njenog javnog pojavljivanja, čini se da će Kim Ju Aje najvjerovatnije biti nasljednica”, rekao je Čo.

    Ipak, Čo ističe da južnokorejska Nacionalna obaveštajna agencija (NIS) ostavlja otvorene sve mogućnosti kada je riječ o nasljeđivanju vlasti u Sjevernoj Koreji jer je sadašnji lider Sjeverne Koreje još uvijek mlad i očigledno nema zdravstvenih problema, a ima i druge rođake koji bi ga mogli naslijediti, prenosi RTS.

    NIS je ranije saopštio da je “prerano” govoriti da li bi Ju Aje mogla biti nasljednica Kima jer je Sjeverna Koreja patrijarhalno društvo u kome dominiraju muškarci.

    Vjeruje se da Kim ima troje djece: sina, ćerku i još jedno dijete nepoznatog pola.

  • Tramp se žalio Vrhovnom sudu zbog zabrane kandidovanja u Koloradu

    Tramp se žalio Vrhovnom sudu zbog zabrane kandidovanja u Koloradu

    Bivši američki predsjednik i favorit za titulu republikanskog kandidata na predstojećim predsjedničkim izborima u SAD, Donald Tramp, zatražio je od Vrhovnog suda SAD da poništi odluku sudija u Koloradu kojom se on sprečava da učestvuje na unutarstranačkim izborima u toj saveznoj državi.

    Tim Trampovih advokata je u žalbi Vrhovnom sudu SAD istakao da u američkoj demokratiji presuda iz Kolorada “ne može biti ispravna”.

    Ukoliko ona ostane na snazi, to će “označiti prvi put u istoriji SAD da je pravosuđe spriječilo glasače da glasaju za vodećeg predsjedničkog kandidata glavne stranke”, navodi se u dokumentu.

    Trampovi advokati naveli su u svom podnesku niz razloga zbog kojih bi Vrhovni sud SAD trebalo da mu omogući kandidovanje u Koloradu.

    “Tekst i forma Ustava jasno pokazuju da predsjednik nije oficir SAD“, rekli su oni.

    Presuda Vrhovnog suda Kolorada, koji šefa države izjednačava sa vojnim oficirima nižeg ranga, “prkosi zdravom razumu”, navodi se u podnesku.

    Trampov pravni tim tvrdi da su sudije u Koloradu “pogriješile” u definiciji Trampove uloge u neredima na Kapitolu prije tri godine.

    “To nije bila pobuna i predsjednik Tramp se ni na koji način nije angažovao u pobuni“, smatraju advokati.

    U podnesku se, takođe, tvrdi da bi “pitanje podobnosti” za predsjedničku kandidaturu trebalo da odredi Kongres, a ne sudovi u pojedinim državama.

    Vrhovni sud Kolorada proglasio je sredinom decembra Trampa nepodobnim za reizbor i uklonio ga sa glasačkih listića za lokalne predizbore izbore 5. marta, nakon što ga je niži sud u državi proglasio krivim za podsticanje pobune zbog njegove navodne umiješanosti u nemire na Kapitolu 6. januara 2021. godine.

    Sudije Vrhovnog suda u presudi su se pozvale na 14. amandman Ustava SAD, koji kaže da se “oficiri” koji su učestvovali u pobuni ne mogu kandidovati za saveznu ili državnu funkciju. Amandman je usvojen 1868. i ciljao je na one koji su se borili za Konfederaciju tokom građanskog rata u SAD.

    Prema izvještajima medija, vjerovatno je da će slučaj preuzeti Vrhovni sud SAD, koji je pod sve većim pritiskom da se izjasni po pitanju potencijalne zabrane Trampu da obavlja javnu funkciju. Međutim, nejasno je koliko će vremena biti potrebno sudijama da donesu odluku, navodi “Raša tudej”.

    Tramp je u utorak 2. januara uložio žalbu Višem sudu Mejna na odluku državnog sekretara te savezne države Šene Belouz da ga diskvalifikuje sa predizbora, pozivajući se na istu klauzulu o podsticanju pobune.

  • Lukašenko dao samom sebi doživotni imunitet

    Lukašenko dao samom sebi doživotni imunitet

    Predsjednik Bjelorusije, Aleksandar Lukašenko, je danas potpisao zakon kojim je samom sebi dao doživotni imunitet od krivičnog gonjenja.

    Taj zakon sprečava opozicione lidere koji žive u inostranstvu da se kandiduju na sljedećim predsjedničkim izborima.

    Zakon se teoretski može odnositi i na bilo kojeg bivšeg predsjednika i na članova njegove porodice.

    Po tekstu novog zakona, Lukašenko i kada ode sa vlasti, “ne može da odgovara za radnje počinjene u vezi sa vršenjem njegovih predsjedničkih ovlašćenja”.

    Zakonom se značajno pooštravaju uslovi za predsjedničke kandidate i onemogućava izbor opozicionih lidera koji su posljednjih godina izbjegli u susjedne zemlje, pošto po novom pravo da se kandiduju na izborima imaju samo državljani Bjelorusije koji su stalno boravili u zemlji najmanje 20 godina i nikada nisu imali boravišnu dozvolu u drugoj zemlji.

    Zakon takođe nalaže da će predsjedniku i članovima njegove porodice biti obezbjeđena doživotna zaštita države, medicinska njega, životno i zdravstveno osiguranje, a nakon ostavke, predsjednik bi takođe postao doživotni član gornjeg doma bjeloruskog parlamenta.

    Liderka opozicije Svetlana Cihanovskaja, koja je pobjegla u susjednu Litvaniju 2020. godine, rekla je da je novi zakon Lukašenkov odgovor na njegov “strah od neizbježne budućnosti”, sugerišući da Lukašenko mora da brine šta će mu se dogoditi kada ode sa vlasti.

    Očito je da je cilj novog zakona dalje jačanje Lukašenkove vlasti i eliminisanje potencijalnih protivkandidata na sljedećim predsjedničkim izborima koji bi trebalo da budu 2025. godine.

    Poslije predsjedničkih izbora 2020. godine na kojima je Lukašenko tvrdio da je pobijedio, a Zapad ih osudio kao pokradene, u Bjelorusiji su izbili masovni protesti tokom kojih su vlasti zatočile preko 35.000 ljudi.

    Lukašenkov režim je bio optužen da je umiješan u ilegalno prebacivanje djece iz gradova u Ukrajini pod ruskom okupacijom u Bjelorusiju, prenosi “b92”.

  • SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    SAD: Pomoć Kijevu se nastavlja, ali ne u istom obimu kao ranije

    Iako će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu koliko god bude potrebno, to ne mora da znači da će iznos vojnog finansiranja ostati isti kao što je bio 2022. i 2023. godine, saopštio je portparol Stejt departmenta Metju Miler.

    “Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. To je politika SAD. Dokle god bude potrebno. Međutim, to ne znači da ćemo nastaviti da ih podržavamo na istom nivou vojnog finansiranja kao što smo to činili 2022. i 2023”, rekao je Miler.

    Miler je objasnio da SAD neće nastaviti finansiranje na nivou prethodne dvije godine jer je cilj administracija predsjednika DŽozefa Bajdena da dovede Ukrajinu do tačke kada može sama da obnovi svoju vojno-industrijsku bazu i na taj način pribavi municiju, prenosi Srna.