Autor: INFO

  • Rezultat američkih sankcija

    Rezultat američkih sankcija

    Prije sedam godina SAD su uvele prve sankcije protiv aktuelnog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, a nakon toga lider SNSD našao se još nekoliko puta na meti američkog kažnjavanja, kao i brojni drugi visoki funkcioneri aktuelne vlasti u Srpskoj.

    Iako je svrha sankcionisanja i uvrštavanja na američku “crnu listu” Dodika i ostalih visokih zvaničnika Srpske, kako je obrazlagano, bilo njihovo “antidejtonsko djelovanje”, odnosno način “vaspitnog kažnjavanja” onih koji se protive američkoj viziji poslijeratnog uređenja i puta BiH, neutralnom posmatraču djeluje da su sankcije postigle kontraefekat, odnosno da ni Dodik, kao ni ostala lica s “crne liste”, ni za pedalj nisu promijenile svoj dotadašnji način političkog djelovanja.

    Podsjećamo, lider SNSD na američku “crnu listu” prvi put je dospio 17. januara 2017. godine, a povod za sankcionisanje bilo je organizovanje referenduma o Danu Republike Srpske.

    Klimavi rezultati
    “Podebljavanje” američkih sankcija Dodiku dogodilo se početkom 2022. godine, a kako je navedeno u Izvršnoj uredbi američkog Ministarstva finansija, odnosno odjeljenja tog ministarstva zaduženog za sankcije (OFAC), lideru SNSD “odrezane” su nove kazne zbog “odgovornosti ili saučesništva za direktno ili indirektno učešće u kršenju i opstrukcijama u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i zbog koruptivnog djelovanja”.

    U oktobru prošle godine OFAC je uveo nove sankcije Dodiku, ali i članovima njegove porodice (sinu Igoru i ćerki Gorici), a pod sankcijama našli su se i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, premijer Radovan Višković, ministar pravde Miloš Bukejlović, ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, lider SP Petar Đokić…

    Da li je američko “kažnjavanje” Milorada Dodika dovelo do bilo kakvih promjena u načinu njegovog političkog djelovanja, za mišljenje smo pitali političkog analitičara Tanju Topić. Ona smatra da ako ćemo sankcije posmatrati isključivo iz “vizure” koliko su doprinijele “utišavanju” Milorada Dodika, slobodno se može reći da su one imale suprotan efekat.

    – On (Dodik) je u retoričkom smislu postao radikalniji, njegove političke poruke su agresivnije i svedene na brojne prijetnje, kako prema SAD, dijelu međunarodne zajednice, tako i prema nekim od domaćih političkih aktera – ističe Topićeva.

    Međutim, kako dodaje, ako stvari posmatramo u sferi političkog djelovanja, Dodik, prema njenim riječima, nije ostvario niti jednu od svojih ranijih prijetnji, prije svega onu da će organizovati referendum o samostalnosti Republike Srpske.

    – Dakle, ipak ne možemo reći da sankcije nisu dale određene rezultate – smatra Topićeva.

    Politički analitičar i direktor PR agencije “Pragma” iz Beograda, Cvijetin Milivojević, za Srpskainfo kaže da ne vjeruje da je američkim sankcijama, koje traju već punih sedam godina, Milorad Dodik “pogođen na ličnom nivou”.

    – Pretpostavljam da je on isuviše lukav političar i da nije držao svoje račune u SAD – kaže Milivojević za naš portal.

    Zagrljaj Rusije
    Na pitanje da li su sankcije Dodiku, iz američkog ugla gledanja, urodile plodom, Milivojević odgovara da su one, prema njegovom mišljenju, bile čak i kontraproduktivne te da su od Dodika, koji je, kako navodi, u nekim fazama svoje političke karijere bio “hiperkonstruktivan” kada je riječ o pritiscima sa Zapada, dobili Dodika koji je postao beskompromisan kad je riječ o stranim pritiscima.

    – Što su sankcije, prijetnje i pritisci jači, Dodik pokazuje sve više smjelosti da to ne prihvata. Ono što je takođe novo jeste to da on sada počinje da razmišlja o vrlo jasnim i glasnim alternativama, čega nije bilo u ranijoj fazi njegove vlasti prije sedam ili osam godina. Sada Dodik ne samo da govori, već i djeluje vrlo konkretno kad je u pitanju ustavno-pravna pozicija Republike Srpske, a dosta vješto se poziva i na ono što zaista jeste suština Dejtonskog sporazuma, čime je dobio novi manevarski prostor – smatra Milivojević.

    Treća, i po Milivojevićevoj ocjeni možda najvažnija stvar, jeste to da je sankcijama Zapada Republika Srpska, kako kaže, doslovno gurnuta u zagrljaj Rusije.

    – Pretpostavljam da Zapadu to nije bio cilj, već da natjeraju Republiku Srpsku da odričući se dijela svog identiteta potraži sebe u EU. Umjesto toga, desilo se ono što Vašington i Brisel nisu očekivali, a to je da je Republika Srpska, kao jedini način svog spasa, našla podršku u Rusiji i Kini – zaključuje Milivojević.

  • Šamar Putinu: Zašto se Slovačka predomislila?

    Šamar Putinu: Zašto se Slovačka predomislila?

    Slovački parlament podržao je juče amandman koji bi ovlastio ministarstvo odbrane da odobrava izvoz oružja.

    Tako bi javnim i privatnim firmama za oružje bio otvoren put da nastave da naoružavaju Ukrajinu.

    Time je došlo do totalnog preokreta predizbornog obećanja premijera Roberta Fica, koji je tvrdio da više neće poslati “nijedan metak” Kijevu.

    Čini se da je slovački premijer preokrenuo goruće pitanje isporuke oružja ratom razorenoj Ukrajini, što bi moglo da predstavlja katastrofu za ruskog lidera Vladimira Putina.

    Zakonodavno telo je tesnom većinom odobrilo promenu predloženog zakona. Predsednica Zuzana Čaputova prethodno je stavila veto na predlog zakona koji odobren u ubrzanom postupku malo pre Božića, obrazlažući to time da ministarstvo odbrane nije imalo stručne resurse za procenu potencijalnih rizika od prodaje oružja Ukajini po međunarodni ugled i sigurnost Slovačke.

    Između ostalog, Fico je obećao svojim biračima da neće slati “nijedan metak” Ukrajini, izrazio je protivljenje ulasku Kijeva u NATO i požalio se zbog toga što je EU sankcionisala Rusiju zbog njene ilegalne invazije.

    “Oligarsi koji stoje iza Smera puno dobijaju prodajom oružja Ukrajini”

    Ali kritičari očiglednog preokreta, jer je veto na izvoz oružja do sada bio u nadležnosti ministarstva spoljnih poslova i obaveštajne službe SIS, rekli su da je Ficov stav protiv oružja u Ukrajini bio usmeren na privlačenje glasova njegovoj stranci Smer na prošlogodišnjim izborima, kao i da bi dobit koja bi se ostvarila od naoružavanja Kijeva osigurala nastavak izvoza.

    “Oligarsi koji stoje iza Smera iz odbrambenog sektora puno dobijaju time što mogu da prodaju svoje proizvode u Ukrajini i uvek je bilo jasno da će nastaviti sa svojim snabdevanjem,” rekao je za Politiko Jaroslav Nađ, slovački ministar odbrane u prethodnoj vladi.

    Zlatno doba slovačke industrije oružja

    Ruska invazija na Ukrajinu koja je počela u februaru 2022. pokazala se vrlo profitabilnom za slovački odbrambeni sektor, a naročito za proizvođača municije ZVS Holding, zajedničke firme kćeri privatne MSM Grupe, koju je osnovao češki preduzetnik Jaroslav Strnad, i DMD Grupe u vlasništvu ministarstva odbrane pod ministrom Robertom Kalinjakom.

    U prvih sedam meseci 2023. ZVS Holding zabeležio je 44 miliona evra prihoda u poređenju sa 40 miliona evra za celu 2022, “uglavnom zbog ruske agresije u Ukrajini”, navodi se na sajtu DMD Grupe. Firma je predvidela prihode od 80 miliona evra tokom cele godine.

    “Gotovo 100 odsto proizvodnje municije ZVS Holdinga za sledeće dve ili tri godine prodato je Ukrajini,” rekao je Nađ i dodao: “Odluke o povećanju proizvodnje, o prodaji Ukrajini, o pristupanju projektima Evropske komisije o subvencionisanju oružja, sve su to političke odluke deoničara, a u slučaju ZVS Holdinga, gde je 50 odsto u vlasništvu ministarstva odbrane, odnosno Roberta Kalinjaka”.

    Jednako dobro prošle su i druge firme povezane sa Strnadom. Firma za proizvodnju municije VOP Novaki, gubitaš u državnom vlasništvu koju je MSM Grupa iznajmila na 20 godina pod prethodnom Smerovom vladom, gotovo je učetvorostručila svoje prihode 2022. u odnosu na prethodnu godinu na 77 miliona evra, skočivši s gubitka od 4 milona evra na dobit od gotovo 22 miliona evra.

  • “Postojanje Ukrajine je smrtno opasno za Ukrajince”

    “Postojanje Ukrajine je smrtno opasno za Ukrajince”

    Postojanje Ukrajine je smrtno opasno za Ukrajince i to pod bilo kojim rukovodstvom, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    On smatra da će “prisustvo nezavisne države na istorijskim ruskim teritorijama” biti stalni razlog za nastavak neprijateljstava.

    Po njegovom mišljenju, ko god da je na čelu “kancerogene izrasline pod imenom Ukrajina”, to neće dodati legitimitet njegovoj vladavini i pravnoj održivosti same zemlje.

    “I, prema tome, verovatnoća novog rata će trajati beskonačno. Skoro uvek. Štaviše, postoji stopostotna verovatnoća novog sukoba, bez obzira na to koje bezbednosne papire Zapad potpiše sa marionetskim kijevskim režimom. Niti povezanost Ukrajine sa EU, pa čak ni ulazak ove veštačke zemlje u NATO. To bi moglo da se desi za deset ili pedeset godina“, ocenio je Medvedev na svom Telegram kanalu, prenosi Radio Sputnjik na ruskom jeziku.

    Zato je, kako kaže, postojanje Ukrajine pogubno za Ukrajince.

    “Oni su na kraju praktični ljudi. Koliko god sada priželjkivali smrt Rusa. Koliko god mrzeli rusko rukovodstvo. Koliko god težili ulasku u mitsku Evropsku uniju i NATO. Birajući između večitog rata i neminovne smrti, i života, velika većina Ukrajinaca (sa izuzetkom minimalnog broja promrzlih nacionalista) će na kraju izabrati život. Shvatiće da je život u velikoj zajedničkoj državi, što oni sada baš i ne razumeju, bolji od smrti…. I što pre Ukrajinci to shvate, to bolje“, zaključio je Medvedev.

    On je takođe upozorio Veliku Britaniju na posledice razmeštanja trupa u Ukrajini.

  • Pripremite se za “bolest X”

    Pripremite se za “bolest X”

    Generalni sekretar Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Gebrejesus istakao je važnost pripreme za, kako je nazvao, “bolest X”, izrazivši nadu da će zemlje do maja ove godine postići sporazum o pandemiji kako bi se pozabavile ovim “zajedničkim neprijateljem”.

    “Sporazum o pandemiji može ujediniti sva iskustva sa svim izazovima s kojima smo se suočili, kao i sva rešenja”, rekao je Gebrejesus na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, prenela je Anadolija.

    Rekao je da je “bolest X”, nepoznata bolest, prvi put upotrebljena kao termin 2018. godine. Naveo je da postoje nepoznate stvari koje se mogu dogoditi i da je sve što se dešava “pitanje kada, ne ako”.

    “Ne bi trebalo da se suočimo sa stvarima nepripremljeni, možemo se pripremiti i za neke nepoznate stvari”, rekao je Gebrejesus na panel diskusiji pod nazivom “Priprema za bolest X”.Dotaknuvši se važnosti istraživanja i razvoja, kao i zdravstvene infrastrukture i radne snage koje treba pripremiti za “bolest X”, Gebrejesus je naglasio da je primarno zdravlje ključno što je svet imao priliku da vidi tokom pandemije kovida.

    Ponavljajući važnost sporazuma o pandemiji, naglasio je da to može pomoći svetu da se bolje pripremi za budućnost. “Zato što se radi o zajedničkom neprijatelju i bez zajedničkog odgovora, počevši od pripravnosti, suočićemo se s istim problemom kao što je bio i kovid”, rekao je Gebrejesus.

  • Udar ruske vojske: Eliminisani strani plaćenici

    Udar ruske vojske: Eliminisani strani plaćenici

    Rusija je večeras saopštila da su njene snage izvele precizan napad na zgradu u kojoj su se krili “strani plaćenici” u ukrajinskom gradu Harkovu.

    Ministarstvo odbrane navodi da su među stranim borcima uglavnom bili “francuski plaćenici” i da je zgrada uništena, a da je ubijeno oko 60 ljudi, preneo je Rojters.

    Lokalni ukrajinski zvaničnici u Harkovu rekli su da su se dogodila dva ruska raketna napada na stambeni deo u centru Harkova u utorak, kada je ranjeno 17 ljudi, od toga dvoje teško, dok su kuće pretrpele veliko oštećenje. Britanska novinska agencija navodi da francusko Ministarstvo spoljnih poslova zasad nije komentarisalo tvrdnje iz Moskve.

  • Pakistan izveo vojne udare na teritoriju Irana

    Pakistan izveo vojne udare na teritoriju Irana

    Pakistan je izveo niz “vrlo koordinisanih” vojnih udara u iranskoj provinciji Sistan i Baludžistan, saopštilo je pakistansko ministarstvo spoljnih poslova.

    Pakistansko ministarstvo spoljnih poslova navelo je u saopštenju da je “određeni broj terorista ubijen tokom operacije zasnovane na obavještajnim službama”.

    Da je Pakistan izveo napade na teritoriji Irana, čija su meta bili militanti Baludžistana, saopštio je Rojtersu visoki obavještajni zvaničnik, dva dana nakon što je Iran izveo napade na pakistanskoj teritoriji.

    Iranski mediji izvještavaju da je nekoliko projektila pogodilo selo u provinciji Sistan-Beludžistan i da su ubijene tri žene i četvoro djece.

    Iran je u utorak saopštio da je gađao baze militanata u Pakistanu povezane sa Izraelom.

    Pakistan je saopštio da su u tom napadu pogođeni civili i da je dvoje djece ubijeno, uz upozorenje da će biti posljedica za koje će Teheran biti odgovoran.

  • Cijene plina u Evropi drastično pale

    Cijene plina u Evropi drastično pale

    Nakon drastičnog skoka cijena plina početkom rata u Ukrajini, cijena ovog energenta u Evropi je pala ispod 30 evra.

    Naime, jedno vrijeme je megavat-sat plina koštao čak 277 evra, dok je cijena sada skoro 10 puta manja.

    Zahvaljujući obilnom snabdijevanju i blagoj zimi cijene prirodnog plina u Evropi su se stabilizovale na najnižem nivou u posljednje dvije godine.

    Tako je u utorak na referentnoj nizozemskoj digitalnoj platformi megavat-sat plina s rokom isporuke od mjesec dana iznosio 29,7 evra, prenosi dpa.

    Zasluge nižih cijena su, prema analitičarima, dobro snabdijevanje ukapljenim prirodnim plinom iz uvoza, te puna skladišta država zahvaljujući blagoj zimi.

    Popunjenost skladišta u Njemačkoj je prethodnog vikenda bila na 83,80 odsto.

    Podsjećamo, početkom prošle godine cijena plina po megavat-satu iznosila je 79 evra, dok je u oktobru 2023. godine iznosila 57 evra jer je zbog sukoba u Pojasu Gaze postojala zabrinutost za snabdijevanje, ali od tada je cijena u padu.

    Inače, najviša cijena plina po megavat-satu od 277 evra bila je u avgustu 2022. godine zbog smanjenog snabdijevanja iz Rusije, te je nakon toga Norveška postala glavni snabdjevač Evrope ovim energentom.

    Upitali smo Nihada Harbaša, stručnjaka za energetiku i generalnog sekretara Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, kako će se pad cijena plina u Evropi odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

    “Očekivanja za BiH su blagi rast cijena plina (do tri odsto) zbog vanjskopolitičkih faktora na koje ne možemo uticati, te umjeren rast (oko pet odsto) zbog unutrašnjih faktora u BiH. Na unutrašnje faktore možemo uticati, ali akteri u gasnom sektoru svoje operativne, ali i razvojne troškove, baziraju samo na jednoj mjeri: povećanju cijena transporta i distribucije gasa koje će snositi krajnji potrošači, bez ikakve zaštite istih”, objašnjava Harbaš.

    Dodaje da se od vlada traži da se gas subvencionira, što je dobra populistička, ali ne i održiva mjera.

    “Zbog broja aktera u gasnom sektoru (snabdjevači, transporteri, operateri, krediti, nefunkcionalno upravljanje, itd.) cijene gasa krajnjim korisnicima konstantno rastu, te se mnogi odlučuju na prelazak na druge energente. Dakle, akteri u gasnom sektoru režu granu na kojoj sjede, a to je smanjivanje konzuma, što srednjeročno vodi ka tome da će potrošnja gasa u BiH biti ispod četiri odsto, a dugoročno bude skoro zanemariva”, naglasio je Harbaš.

  • Hezbolah odbacio predloge SAD za ublažavanje sukoba sa Izraelom

    Hezbolah odbacio predloge SAD za ublažavanje sukoba sa Izraelom

    Libanska militantna grupa Hezbolah odbacila je ideje Vašingtona za ublažavanje sukoba sa Izraelom, što bi uključivalo premještanje njenih boraca dalje od libansko-izraelske granice, ali ostaje otvorena za diplomatske napore kako bi se izbjegao ”razorni rat”, saopštili su danas libanski zvaničnici.

    ”Hezbolah je spreman da sasluša ideje”, rekao je jedan neimenovani visoki libanski zvaničnik upoznat sa planovima Hezbolaha za Rojters, ističući da su pripadnici grupe upoznati sa idejama SAD, a koje im je prenio američki izaslanik Amos Hohštajn.

    Stav Hezbolaha u ovom trenutku je da će nastaviti da ispaljuju rakete na Izrael sve dok ne dođe do potpunog prekida vatre u Pojasu Gaze, ali uprkos tome, ta grupa ostaje otvorena za diplomatske kontakte, što, kako navodi britanska agencija, signalizira averziju Hezbolaha ka širem sukobu sa Izraelom.

    Izrael je takođe rekao da želi da izbjegne rat, ali obje strane kažu da su spremne da se bore ako bude potrebno, prenosi Tanjug.

    S druge strane, troje neimenovanih libanskih zvaničnika i jedan evropski diplomata tvrde da Hezbolah, koje su SAD označile kao terorističku organizaciju, nije direktno uključen u pregovore sa SAD, već su im Hohštajnove ideje prenijeli libanski posrednici.

    Hezbolahu je takođe prenesen prijedlog da se njegovi borci udalje sedam kilometara od granice, što je manje od izraelskog zahtjeva za povlačenjem od 30 kilometara, sve do rijeke Litani.

  • Blinken pisao Konakoviću, a isto pismo poslao i Grliću-Radmanu

    Blinken pisao Konakoviću, a isto pismo poslao i Grliću-Radmanu

    Američki državni sekretar Entoni Blinken uputio je pismo ministru spoljnih poslova BiH Elmedinu Konakoviću u kojem ga poziva da izvrši pritisak na lidera HDZ Dragana Čovića i ubrza projekat Južne interkonekcije.

    Upismu koje je objavio portal Istraga.ba navodi se da je Južna interkonekcija projekat koji je neophodan za energetsku bezbjednost i ubrzano isključivanje uglja.

    – Međutim, stalna kašnjenja u ovom kritičnom projektu prijete njegovoj realizaciji. Pozivamo Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine da donese zakon o Južnoj interkonekciji, koji je izrađen uz konsultacije s međunarodnim stručnjacima i predstavlja ključni korak prema izdavanju dozvola, finansiranju i izgradnji plinovoda. BH-Gas, operator prienosnog sistema u Federaciji, mora implementirati ovaj projekat kako bi osigurao energetsku bezbjednost koja je prijeko potrebna Federaciji Bosne i Hercegovine – navodi se u pismu.

    U pismu potiču i kompaniju BH Gas da oduzme potrebne reforme upravljanja kako bi je osnažili da služi svim stanovnicima Federacije.

    – S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim materija. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU – piše Blinken.

    On dalje navodi u pismu da Konakovićeva jasna poruka Čoviću treba biti da on bez odlaganja usvoji zakon o Južnoj ineterkonekciji onako kako ga je usvojio Predstavnički dom Parlamenta BiH u decembru 2021. godine.

    – Isti zahtjev šaljem i hrvatskom ministru vanjskih poslova Griiću-Radmanu, a naše ambasade će to pratiti. Radujemo se našem kontinuiranom radu na jačanju vaše energetske bezbjednosti ne samo diversifikacijom energetskih ruta, već i diversifikacijom izvora energije kako bismo unaprijedili obaveze preuzete na COP28 za trostruko povećanje obnovljive energije na globalnom nivou i prijelaz s fosilnih goriva. Ovi zajednički napori osigurat će još veću energetsku sigurnost za vaše zemlje – zaključuje se u pismu.

    U izjavi za portal Klix.ba Konaković je potvrdio autentičnost ovog pisma i kazao da je zaprimljeno prije dva dana, a da su ga već juče imali na dnevnom rasporedu i razgovarali o njemu.

    – Slažemo se naravno i sa sadržajem jer je Južna interkonekcija jedan od prioriteta, gasna diverzifikacija i smanjenje ovisnosti o ruskom gasu. To je jedan važan zadatak za nas. Mi smo već nekoliko puta razgovarali i razgovarati ćemo ponovo, naravno sa HDZ i Čovićem da se krene u tu realizaciju. Lakše je kad na svojoj strani imamo i američku administraciju, slično razmišlja i Hrvatska vlada- rekao je Konaković.

    Naveo je da je o ovome razgovarano i prilikom posjeta Hrvatskoj i razgovorima sa kolegama i da se sada ponavlja logika da je Južna interkonekcija dovodi ukapljeni plin sa Krka i da se krene u realizaciju donošenja zakona na nivou Federacije BiH i da su na to spremni i da će se intenzivirati ta tema.

    – Dvije su stvari važne. Interesantno je i drago mi je da je američka administracija do detalja posvećena procesima u BiH. Ja sam o tome govorio nakon moga prvog telefonskog razgovora sa Blinkenom, nekoliko puta sam se sretao, razgovarali smo o procesima. Imali smo radni ručak u Rijadu tokom antiDaesh konferencije i ovo samo potvrđuje zaista dobre odnose na nivou sekretara SAD i ministra spoljnih poslova BiH- rekao je Konaković.

  • Preminuo Dejan Milojević

    Preminuo Dejan Milojević

    ​Dejan Milojević, srpski trener i član stručnog štaba Golden Stejt Voriorsa, doživio je srčani udar tokom timske večere u Solt Lejk Sitiju, pred duel između Voriorsa i Jute Džez. Nažalost srce bivšeg srpskog košarkaša nije izdržalo.

    Kako je javio Adrijan Vojnarovski, stručni tim “Ratnika” je u toku dana opet otišao u bolnicu i tamo čekao vijesti o stanju Milojevića.

    Milojević je dio stručnog tima Stiva Kera postao 2021. godine, a sa Golden Stejtom je stigao do šampionskog prstena godinu dana kasnije.

    Porijeklom iz Srbije, Milojević je trenirao dvostrukog NBA MVP-a Nikolu Jokića u njegovim formativnim godinama, izvijestio je “AP”.

    Prije nego što se pridružio stožeru Stiva Kera 2021. godine, igrao je košarku 14 godina u Evropi i bio pomoćnik trenera u reprezentaciji Srbiji.