VRBAS Media

Autor: INFO

  • Francuski poljoprivrednici najavili blokadu Pariza

    Francuski poljoprivrednici najavili blokadu Pariza

    Francuski poljoprivrednici najavili su da će danas više od 600 traktora blokirati osam autoputeva koji povezuju Pariz sa ostatkom Francuske.

    Vlada je najavila da će 15.000 pripadnika policije biti mobilisano da spriječi ulazak traktora u “Pariz i veće gradove”, prenosi BFM TV.

    Ministar unutrašnjih poslova Francuske Žerald Darmanen razgovarao je juče sa najbližim saradnicima o odgovoru policije na prijetnje nezadovoljnih poljoprivrednika.

    Darmanen je dao instrukcije pojedinim službama da rasporede značajan odbrambeni sistem kako bi spriječili bilo kakvu blokadu aerodroma i svaki ulazak poljoprivrednika u glavni grad.

    Iz policije poručuju da će djelovati umjereno i da će intervenisati samo u slučaju krajnje nužde, ukoliko bude ugrožen integritet ljudi, ili javne ili privatne zgrade budu izložene ozbiljnoj šteti.

    Poljoprivrednici u Francuskoj protestuju zbog niskih otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i traže smanjenje poreza, kao i poljoprivrednici širom Evrope.

    Farmeri su blokirali puteve u dijelovima Francuske prošle sedmice zbog vladinog poreza na gorivo za traktore, uvoza jeftinih poljoprivrednih proizvoda i niskih otkupnih cijena.

    Poljoprivrednici protestuju i zbog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i izvoznika hrane, posebno i zbog sporazuma sa južnoameričkim blokom Merkosur, koji je još u fazi izrade, a za koji tvrde da će takođe doprinijeti nelojalnoj konkurenciji na tržištu.

    Vlada je u petak odustala od planova za postepeno smanjenje državnih subvencija za dizel za poljoprivrednike, a najavila je i mjere za smanjenje finansijskih i administrativnih taksi sa kojima se farmeri suočavaju.

    Najveći francuski sindikat poljoprivrednika FNSEA saopštio je, međutim, da će nastaviti proteste.

  • Na raskrsnici, pored auta nađena mrtva osoba, utvrđuju se detalji

    Na raskrsnici, pored auta nađena mrtva osoba, utvrđuju se detalji

    Veliki broj policajaca poslije ponoći bio je kod „Merkura“ u sarajevskom naselju Otoka gdje se na sred ulice nalazilo tijelo za sada nepoznate osobe, javljaju sarajevski.
    Tijelo je ležalo pored automobila sa otvorenim prednjim vozačevim i suvozačevim vratima na semaforu na raskrsnici Prijedorske i Gradačačke ulice.
    Prema izjavama svjedoka, moguće da je u automobilu bilo više osoba, piše Kliks.

    Kako javlja „Avaz“ saobraćaj je u ovom dijelu naselja bio obustavljen.

    Iz policije noćas nisu mogli dati informacije o tome šta se dogodilo, da li je riječ o ubistvu ili saobraćajnoj nesreći, ali kako javlja Kliks nema tragova krhotina niti drugog automobila.

    Raskrsnica je okružena žutom trakom, a na terenu su dežurna tužiteljka i pripadnici MUP-a koji vrše uviđaj.

  • Problematična prošlost sudija koji vode postupak protiv Dodika

    Problematična prošlost sudija koji vode postupak protiv Dodika

    Sudije čije je izuzeće odbijeno u postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika najviše obilježava ratna prošlost.

    Među najzvučnijim je ubjedljivo Šaban Maksumić. Devedesetih godina sarajevske Srbe je slao u logore. U Sudu BiH je izrekao oslobađajuću presudu ozloglašenom Naseru Oriću.

    Ništa svjetliji primjer nije ni sudije Darka Samardžića, pod njegovim sudskim čekićem je ratni zločinac Elfeta Veseli za ubistvo dvanaestogodišnjeg Slobodana Stojanovića u Zvorniku jedva osuđena na deset godina zatvora. Slučaj Dobrovoljačka kojim rukovodi do danas je bez epiloga.

    Poslanik u Parlamentu BiH Sanja Vulić tvrdi da je sve rezultat stranog uplitanja u reformu pravosuđa, što je doprinijelo isključivoj diskriminaciji Srba.

    – Zapravo, srpski narod se nada čudu, jer Majkl Marfi i međunarodna zajednica su poredali sudije i tužioce isključivo njima podobne i one koji ih slušaju, njihove klimoglavice i one koji su duboko nečim kroz svoju prošlost ucijenjeni od strane međunarodne zajednice – kaže Vulićeva.

    Ozloglašeno je i ime bivšeg ratnog sudije u Goraždu Hilme Vučinića. Presuđivao je Srbima, među kojima i braći Delić čiji posmrtni ostaci nakon postupka nikad nisu pronađeni. Njegovo ime 2017. našlo se pred Visokim sudskim i tužilačkim savjetom upravo zbog diskriminacije Srba u suđenjima za ratne zločine. Tražena je i revizija njegovih presuda.

    Redžib Begić, u vrijeme dok se provjeravala ratna prošlost nije zadovoljio uslove da bude imenovan za sudiju, ali je to učinio zaobilaznim putem, nakon što je formiran Visoki sudski i tužilački savjet.

    Pravnici upozoravaju da ključnu ulogu ima upravo VSTS koji bi trebalo da garantuje za stručnost, ali i kredibilitet izabranih sudija i tužilaca, piše ATV.

    – Isto tako moraju da vode računa o njegovom integritetu i o njegovoj prošlosti, odnosno da li je to lice podobno da vrši tužilačku ili sudijsku funkciju i bitno je da sudija ni u prošlosti nije bio vezivan za neke kriminalne grupe, da nema neku ratnu prošlost ili bilo šta drugo što bi njega diskreditovalo i što bi dovelo do toga da se posumnja u njegovu nepristrasnost u odlučivanju – kaže pravnik Milan Petković.

    O stručnosti sudije Zorana Božića, ujedno i predsjednika sudskog vijeća u predmetu protiv Milorada Dodika, govore i prethodne ocjene o neispunjavanju normi. U sudskoj praksi poznat je i po određivanju pritvora bivšem predsjedniku Boračke organizacije Republike Srpske.

    Zanimljivo je i da je sudija Minka Kreho smatrala da je upravo Milorad Dodik zaslužan za međunarodni skandal o odbijanju kandidature sudije Jasmine Ćosić u Hagu, za koju je lobirala najuticajnija bošnjačka Stranka demokratske akcije.

  • MIP i pojedina diplomatska konzularna predstavništva sve češća “meta” istražnih organa

    MIP i pojedina diplomatska konzularna predstavništva sve češća “meta” istražnih organa

    Ministarstvo inostranih poslova i pojedina diplomatska konzularna predstavništva BiH sve češće su “meta” domaćih, ali i stranih istražnih organa. Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković potvrdio je da je upoznat sa aktivnostima Tužilaštva i SIPA-e u Generalnom konzulatu u Štutgartu.

    Podsjećamo da njemačka pokrajina Baden Virtnberg traži vraćanje 32.000 evra koje je prethodno dala za rad dopunskih bošnjačkih škola zbog sumnje da su sredstva zloupotrebljena.

    Bivši generalni konzul Began Muhić odbacuje kritike i eventualnu odgovornost prebacuje na konačnog korisnika tih sredstava Savez dopunskih škola BiH.

    U Tužilaštvu BiH potvrđeno je RTRS-u da provjeravaju nezakonititosti u korišćenju sredstava i resursa u generalnom konzulatu BiH u Štutgartu. Među prijavljenim između ostalih bivši generalni konzul Began Muhić. U Ministarstvu inostranih poslova upoznati su s tim slučajem.

    – Mislim da u Štutgartu ima poduzetih aktivnosti već, upoznati smo s tim predmetom, naravno pratimo – rekao je Konaković.

    Od ranije poznato da je njemačka pokrajina Baden Virtenberg zatražila povrat 32 000 evra sa kamatama koje je prethodno donirala za rad dopunskih, bošnjačkih škola. Novac je doznačavan preko generalnog konzulata u Štutgartu kada je na njegovom čelu bio kadar SDA Began Muhić. Zbog sumnji u zloupotrebe novca, obavješteno je i njemačko tužilaštvo.

    – Ono što je utvrdilo ministarstvo njemačke pokrajine i o čemu su mene obavjestili da sredstva nisu trošena s namjenom odnosno da nisu opravdana, a takođe je utvrđen da je bio fiktivan broj i nastavnika i učenika. Ovo je zaista veliki dioplomatski skandal. Sigurna sam da se ovo nikada nije desilo na prostoru Evrope i žalosno je da oni koji se kunu u BiH je zapravo koriste i rade za svoj džep – izjavila je generalni konzul BiH u Štutgartu Vera Sajić.

    Bivši generalni konzul, a sada gradonačelnik Živinica Began Muhić negira odgovornost za potencijalni diplomatski skandal. Eventualne zloupotrebe prebacuje na Savez dopunskih škola BiH koji su kao pravno lice potpisali Izvještaj o utrošku novca i preko Konzulata obavjestili njemačku pokrajinu Baden Virtneberg

    – Protok novca se vrlo jednostavno može utvrditi, na koji način i kako je trošeno. Zašto onda traže povrat novca? Desio se prigovor da je bilo određenih nedorečenosti u tom Izvještaju, tražili su preko Konzulata od korisnika tih sredstava Saveza dopunskih škola da dodatno elaborira i obrazloži utrošak sredstava za pojedine škole za koje po njihovim indicijama nije izveđena nastava – kaže Muhić.

    Tužilaštvu BiH biće korisna Instrukcija MIP koja obavezuje DKP da vode evidenciju kako o doniranom novcu tako i o učenicima, nastavnicima, izdatim svjedočanstvima u dopunskim školama. Muhić očekuje i da istraga pokaže da nije iznajmljivao službeni stan u Štutgartu a automobil konzulata koristio u privatne svrhe. Ipak, priznaje da je sa službenim audijem A4 prešao više kilometara nego što je predviđeno Ugovorom o kupovini, zbog čega se sada novcem poreskih obveznika plaćaju penali od 8,4 centi po kilometru.

    – Područje koje pokriva generalni konzulat je ogromno i mi smo svakodnevno prelazili veći broj kilometara. Zašto je 20.000 KM? To je maksimalno koje lizing kuća u Njemačkoj daje, ukoliko se prođe više od 20.000 KM na godišnjem doplaćuje se manja razlika – izjavio je Muhić.

    Nezvanično, Tužilaštvo BiH pokazuje interesovanje za određene aktivnosti u Generalnom konzulatu u Frankfurtu kao i u vezi kupovine zgrade za Ambasadu BiH u Iranu. To je na tragu izjava Elmedina Konakovića da je stanje u MIP zapušteno i da postoje brojne nepravilnosti o kojima su obavjestili domaće istražne organe, prenosi RTRS.

  • Amerika najavila osvetu

    Amerika najavila osvetu

    Američki predsednik Džozef Bajden saopštio je da će “odgovarati” oni koji su krivi za napad na bazu SAD u Jordanu, na granici sa Sirijom.U napadu su tri američka vojnika poginula a najmanje 34 ranjena, optuživši za taj napad dronom “radikalne militantne grupe koje podržava Iran”.

    “Oni koji su krivi za napad odgovaraće u trenutku i na način kojeg ćemo mi odabrati”, rekao je Bajden.

    Trojica američkih vojnika su ubijena, a najmanje 34 su ranjena u napadu dronom na manju američku bazu u Jordanu, poznatu kao Toranj 22. To je prvi put da su američki vojnici ubijeni neprijateljskom vatrom na Bliskom istoku od početka rata u Gazi.

    U međuvremenu je Islamski otpor u Iraku, krovna grupa nekoliko naoružanih militantnih frakcija koje podržava Iran, preuzela odgovornost za napade na granici Jordana i Sirije, uključujući napad dronom na vojnu bazu SAD.

    Snage Islamskog otpora saopštile su na svom Telegram kanalu da su pokrenule napade bespilotnim letelicama juče u zoru u okviru svojih napora da se, kako su naveli, “odupru američkim okupacionim snagama u Iraku” i kao odgovor na izraelske “masakre” nad narodom u Gazi, prenosi CNN.

    Kako je preneo AP, Bajden je održao minut ćutanja tokom pojavljivanja u banket sali baptističke crkve na svom putovanju ka Južnoj Karolini u okviru kampanje za predstojeće predsedničke izbore.

    “Imali smo težak dan sinoć na Bliskom istoku. Izgubili smo tri hrabre duše u napadu na jednu od naših baza”, rekao je Bajden, i kasnije, posle minuta ćutanja, dodao, “i mi ćemo odgovoriti”.

    Odlazeći predsednik SAD kasnije je u pisanoj izjavi naveo da će SAD “pozvati na odgovornost” krivce za napad u, kako je saopštio, vreme i na način po izboru SAD.

    Više američkih senatora pozvalo je na snažan odgovor na napad, pri čemu su neki sugerisali da treba napasti direktno mete u Iranu, zemlji koju smatraju glavnim krivcem za smrt američkih vojnika. Smatraju da je napadom u Jordanu pređena tzv. “crvena linija”, odnosno da se došlo do tačke u kojoj je žestok odgovor neminovan.

    Američki ministar obrane Lojd Ostin je poručio da je “besan”, dodavši da “neće tolerisati” napade na američke snage.

    On je takođe izjavio da će preduzeti sve neophodne radnje kako bi odbranili SAD, njene trupe i interese.

    U međuvremenu, militanti koje podržava Iran u istočnoj Siriji počeli su da se povlače sa svojih položaja, u strahu od američkih vazdušnih napada, rekao je Omar Abu Lejla, evropski aktivista koji se nalazi na čelu “Deir Ezzor 24” medija za AP.

    Centralna komanda SAD saopštila je ranije da su u napadu u zoru najmanje 34 američka vojnika povređena u napadu dronom na njenu bazu u Jordanu, poznatu kao “Toranj 22”, od kojih je osam, u stabilnom stanju, avionom prevezeno iz Jordana, radi pružanja naknadne nege.

    Tri zvaničnika su izjavila da je dron udario u blizini prenoćišta vojnika, što, kako su rekli, daje objašnjenje zbog čega ima toliko žrtava.

    Toranj 22 nalazi se duž sirijske granice i uglavnom je koriste trupe uključene u misiju savetovanja i pomoći jordanskim snagama.

    U američkoj bazi, prema saopštenju Centralne komande američke vojske smešteno je oko 350 pripadnika američke vojske i vazduhoplovstva.

  • Ubijena tri Amerikanca, desetine ranjenih

    Ubijena tri Amerikanca, desetine ranjenih

    Trojica američkih vojnika su ubijena, a 25 ih je ranjeno u noćnom napadu dronom na manju američku ispostavu u Jordanu, rekli su američki zvaničnici za “CNN”. To je prvi put da su američki vojnici ubijeni u neprijateljskoj vatri na Bliskom istoku od početka rata u Gazi.

    Ubistvo trojice Amerikanaca u Jordanu blizu granice sa Sirijom značajna je eskalacija ionako nesigurne situacije na Bliskom istoku. Centralna komanda SAD-a potvrdila je u današnjem saopštenju da su tri pripadnika vojske ubijena, a 25 povrijeđeno u napadu dronom koji je “pogodio bazu u sjeveroistočnom Jordanu”.

    Dosad je, podsjetimo, zabilježeno više od 158 napada na američke i koalicione snage u Iraku i Siriji od početka rata u Gazi. Ali američki zvaničnici dosad su napade dronovima, raketama i projektilima opisivali kao neuspješne jer nisu uzrokovali ozbiljne povrede ili štetu na infrastrukturi.

    Nejasno je zašto protivvazdušna odbrana nije uspjela presresti bespilotnu letjelicu.

    O smrtonosnom napadu na američke vojnike u Jordanu odmah se oglasio i predsjednik Džo Bajden kazavši da su napad izvele “radikalne militantne grupe koje podržava Iran”.

    “Iako još uvijek prikupljamo činjenice o ovom napadu, znamo da su ga izvele radikalne militantne grupe koje podržava Iran i djeluju u Siriji i Iraku”, rekao je Bajden u saopštenju.

    Nastavio je:

    “Džil (prva dama SAD-a, op.a.) i ja se pridružujemo porodicama i prijateljima naših poginulih – i Amerikancima širom zemlje – u žalosti zbog gubitka ovih ratnika u ovom bijednom i potpuno nepravednom napadu”, dodao je Bajden.

    Američki zvaničnici u više navrata su poručili da ne žele vidjeti da se sve veće napetosti širom Bliskog istoka prošire u regionalni rat. Na pitanje prošle sedmice je li Pentagon procijenio da grupe koje podržava Iran pojačavaju svoje napade na američke snage, potparolka Sabrina Sing je rekla: “Ne nužno, ne.”

    U prethodno snimljenom intervjuu za “ABC News”, koji je emitovan jutros, načelnik Združenog stožera američke vojske general CQ Braun rekao je da je dio posla SAD-a “pobrinuti se da, kao što se dogodilo na Bliskom istoku, ne dođe do širenja sukoba”.

    “Cilj je odvratiti ih. Ne želimo ići putem eskalacije koja dovodi do mnogo šireg sukoba u regiji”, rekao je Braun, a prenosi “Index”.

  • Vojni lider Alijanse: Nije dovoljno čekati da EU i NATO urade nešto za Balkan

    Vojni lider Alijanse: Nije dovoljno čekati da EU i NATO urade nešto za Balkan

    Najviši vojni zvaničnik NATO-a, Rob Bauer rekao je da politički lideri na Balkanu treba da budu odgovorni za svoje zemlje i da je na njima da igraju važnu ulogu i održe Balkan stabilnim i sigurnim.

    “Nije dovoljno da se ‘zavalite’ i čekate da NATO i EU urade nešto za vas” rekao je Bauer za “Pobjeda.me”.

    Američki predsjednik Džo Bajden je nedavno retorički upitao ukoliko Rusija pobijedi u Ukrajini, šta mislite da će se desiti s Balkanom? Bauer je prokomentarisao tu izjavu.

    “Ja pitam Vas. Šalim se, naravno. Sa pravom mislim, i zato sam pričao o ovome, ali s pravom je mnogo ljudi zabrinuto. Ako Rusija dobije rat u Ukrajini, to nije kraj neprijateljstvima. To nije kraj nestabilnosti. To će biti početak nove nestabilnosti. Jer će Rusi tada vjerovati da se njihov način ponašanja zapravo isplati. Dakle, misliće: Nije poštovanje međunarodnih pravila ono što se isplati, već agresija. I u suštini, invazijom na drugu zemlju, dobijate ono što želite, a to je protiv međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. I zato je toliko važno da im ne dozvolimo da se izvuku sa ovim. I zato 50 nacija podržava Ukrajinu. Ne samo NATO, ne samo Zapad. Postoje zemlje u Aziji, Africi koje svakodnevno podržavaju Ukrajinu.”

    Nastavio je:

    “Postoji 141 država koja je osudila invaziju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Dakle, ima mnogo nacija koje su protiv činjenice da je Rusija napala Ukrajinu. Dakle, ne postoji način da im ovo prođe.Ali naravno, ako bi dobili rat u Ukrajini, to bi im moglo dati ideju da ima još toga što bi mogli da uzmu. I to nije samo Balkan, postoje i druge nacije u kojima bi vidjeli svoj interes. Zato se NATO mora pripremiti da se bolje brani. To je ono na čemu smo radili i sada gledamo na izvodljivost svih tih planova. I mislim da je način na koji radimo zajedno sa EU u BiH i na Kosovu primjer za budućnost. I to nisu NATO zemlje, ali uz pomoć EU i NATO su stabilizovane već posljednjih nekoliko godina” poručio je on.

    Na pitanje šta vidi na Balkanu kada se okrene za 360 stepeni, kazao je da to krhka stabilnost.

    “EU zajedno sa NATO radi na stvarima na kojima radi, ali nismo mi jedini koji treba nešto da rade ovdje. Dosta posla je i na zemljama ovdje. Svi politički lideri treba da budu odgovorni za svoje zemlje. Nije dovoljno da se ‘zavalite’ i čekate da EU i NATO urade nešto za Balkan. Same zemlje i lideri u ovim zemljama igraju važnu ulogu da održe Balkan stabilnim i sigurnim. NATO i EU će pomoći kao što radimo godinama unazad i nastavićemo to da radimo i u budućnosti. NATO je, kao odgovor na ono što se desilo u septembru na Kosovu, povećao broj vojnika u KFOR-u, a to je zato što gledamo šta se dešava na terenu.”

    Dodao je:

    “I opet, izražavam neslaganje sa onim što ste rekli i ovo je važno da pojasnim da slika nije takva da gledamo samo Ukrajinu. Gledamo svijet oko sebe i gledamo svaku promjenu bilo da je na Balkanu, istočnim granicama, Indo–Pacifiku. Gledamo gdje god je potrebno i naš je zadatak da budemo bezbjedni. Sada se vodi rasprava o tome da li je broj snaga u KFOR-u dovoljan i ako bude potrebno, onda ćemo razgovarati o brojkama i ako treba da ih povećamo vodićemo raspravu i nakon odluke ćemo to uraditi. Dakle, sve je to dio onoga što radimo na dnevnoj bazi. Mi procjenjujemo svaku misiju, svake godine postoji ocjena o tome kako misija napreduje i ako je potrebno, mijenjamo je” rekao je Bauer.

    Pitali su ga da li je razgovarao sa crnogorskim ministrom odbrane o mogućem povećanju broja crnogorskih vojnika u misiji KFOR-a.

    “Dakle, način na koji NATO funkcioniše je sljedeći: imamo, recimo, jedan broj vojnika, dakle, potreban nam je određeni broj vojnika i potrebni su nam različiti tipovi snaga, treba nam pješadija, ili nam treba izviđanje, ili nam je potrebna logistika, tako da se misija sastoji od različitih snaga. Ono što mi onda radimo je idemo u određenje zemlje saveznice i tražimo te snage i ako imamo dovoljno snaga… Komandant naših snaga, vrhovni komandant Evrope nikada neće reći: ‘Nemam dovoljno ljudi iz Nizozemske, nemam dovoljno vojnika iz Velike Britanije’, to nikada neće reći. Ako ima sve jedinice koje je tražio, srećan je i na nacijama je da daju više, manje, učestvuju u misiji. Ne učestvuju svi narodi u svakoj misiji, to nije kolektivna odbrana”, rekao je Bauer, a prenosi “Avaz”

  • Tužilaštvo BiH otvorilo predmet oko izgradnje HE na Drini

    Tužilaštvo BiH otvorilo predmet oko izgradnje HE na Drini

    Tužilaštvo BiH otvorilo je predmet u slučaju nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH od strane državne Komisije za koncesije, vezanih za spor BiH i Republike Srpske oko izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini.

    Radi se o projektu izgradnje tri hidroelektrane kod Foče, vrijednom oko 520 miliona evra, kojeg zajednički namjeravaju graditi Republika Srpska i Srbija, sa većinskim vlasništvom na strani Srbije.

    – Otvoren je predmet, koji je u radu, u kojem smo od Suda BiH i Komisije za koncesije, nedavno zatražili određenu dokumentaciju. Vrše se provjere, a o tužilačkoj odluci javnost će biti informisana – saopšteno je za “Avaz” iz Tužilaštva BiH.

    Podsjećamo, 2020. godine potpisana je zajednička izjava premijera Republike Srpske i Srbije o izgradnji HE Buk Bijela, Foča i Paunci u okviru sistema “Gornja Drina”, a u maju 2021. položen je i kamen temeljac za izgradnju HE Buk Bijela.

    Krajem 2020. godine 24 poslanika Parlamentarne skupštine BiH uputila su zahtjev Ustavnom sudu BiH da riješi spor, jer za ovaj projekat, kako su navodili, ne postoji saglasnost BiH.

    Ustavni sud BiH odlučio je da Komisija za koncesije BiH donese odluku, ali to ona do danas nije uradila. Nakon što Komisija nije donijela odluku, uprkos produžetku roka u kojem je trebalo to da uradi, Ustavni sud BiH u januaru prošle godine o tome je obavijestio Tužilaštvo BiH. U međuvremenu, na terenu traju pripremni radovi za izgradnju HE Buk Bijela, piše “Avaz”.

  • Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Еrdogan: Pronaći ćemo napadače na crkvu u roku od 24 časa

    Turski predsjednik Redžep Tajip Еrdogan izrazio je saučešće katoličkoj zajednici u Istanbulu povodom napada na crkvu u kojoj je ubijena jedna osoba i najavio da će biti preduzeti neophodni koraci kako bi ubice bile uhapšene.

    • Nažalost, ovakve ubice se pojavljuju svuda i tjeraju nevine ljude da plate cijenu. Mobilizovali smo sve resurse policije. Vjerujem da će počinioci biti uhvaćeni za kratko vrijeme. Pronaći ćemo ih u roku od 24 sata časa – rekao je predsjednik Turske.

    Еrdogan je telefonom razgovarao sa lokalnim zvaničnicima i sveštenikom katoličke crkve u kojoj se desio oružani napad.

    Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja rekao je ranije da se napad na katoličku crkvu Svete Marije u oblasti Sarijer u Istanbulu dogodio tokom vjerske službe i da je jedna osoba ubijena.

    On je naveo da su napad izvršile dvije maskirane osobe koje su navodno učestvovale u službi.

  • Stevandić razgovarao sa Aleksićem i Tartaljom o odbrani prava Srpske

    Stevandić razgovarao sa Aleksićem i Tartaljom o odbrani prava Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je danas u Beogradi sa advokatima Srđanom Aleksićem i Anđelom Fjore Tartaljom o odbrani prava Republike Srpske i odbrani predsjednika Srpske Milorada Dodika od unitarističkog suda u Sarajevu.

    Stevandić je napisao na društvenoj mreži Iks da je na sastanku bilo riječi i o nadoknadi štete za ugrožavanje života i zdravlja stanovnika Srpske zbog NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom.

    On je naveo da je poznati advokat iz Rima Anđelo Fjore Tartalja prijatelj srpskog naroda.

    Tartalja je pred italijanskim sudovima dobio više od 300 presuda protiv Ministarstva odbrane Italije, a u korist italijanskih vojnika oboljelih ili preminulih od raka nakon što su u misijama na Kosovu i Metohiji, BiH, Iraku, Siriji i Avganistanu bili neposredno izloženi osiromašenom uranijumu.

    On pomaže pravnom timu Aleksić, koji je podnio 2022. godine Višem sudu u Beogradu pet tužbi u kojima se zahtijeva nadoknada štete od NATO-a kojeg su tužili građani oboljeli od kancera nakon što su neposredno bili izloženi dejstvu osiromašenog uranijuma.

    Stevandić je u oktobru prošle godine razgovarao sa Tartaljom o mogućnosti pokretanja postupaka pred evropskim sudovima protiv Kristijana Šmita zbog lažnog predstavljanja, sprovođenja torture i sultanskog vladanja u BiH van evropskih, civilizacijskih i ljudskih standarda, te postupaka za nadoknadu štete zbog bombardovanja osiromašenim uranijumom.

    Tartalja je nakon sastanka rekao da su vodili veoma plodne razgovore o zaštiti srpskog naroda u Republici Srpskoj.

    • Želimo da zaštitimo srpski narod u Republici Srpskoj. Želimo da zaštitimo demokratiju u jednoj zemlji koja je suverena. Zato ćemo učiniti sve da sarađujemo, da idemo dalje i da ostvarujemo sve ono što se zove civilizacija i humanost u jednoj zemlji – naglasio je tada Tartalja.