Autor: INFO

Sud BiH je prošle sedmice izrekao pravosnažnu oslobađajuću presudu komandantu Četvrtog korpusa tzv. Armije RBiH Ramizu Drekoviću za zločine počinjene nad srpskim civilima u Kalinoviku.

Komandant Trećeg korpusa tzv. Armije RBiH, Sakib Mahmuljin, nakon prošlogodišnjeg izricanja presude od osam godina zatvora za stravične zločine nad Srbima u Vozući, pobjegao je u Tursku, a suđenje komandantu Petog korpusa bošnjačke vojske, Atifu Dudakoviću, ušlo je u rekordnu petu godinu.

Za zločine počinjene nad Srbima u Podrinju, takođe, nije izrečena nijedna osuđujuća presuda pred pravosudnim institucijama BiH.

Neefikasno pravosuđe
Da li je u BiH moguće suštinsko pomirenje bez procesuiranja zločina koji su počinjeni nad srpskim narodom, posebno protiv pojedinaca koji su po komandnoj odgovornosti krivi za stravična zlodjela, odgovor smo potražili od stručnjaka iz te oblasti, kao i predstavnika institucija iz Republike Srpske.

Bivši direktor SIPA i stručnjak za bezbjednost, Perica Stanić, za Srpskainfo ističe da je nezahvalno komentarisati sudske presude, ali je, kako ističe, činjenica to da su navedena tri predmeta, Dreković-Mahmuljin-Dudaković, slika i prilika (ne)efikasnosti pravosuđa BiH kad je u pitanju procesuiranje ratnih zločina.

– Dolazimo do apsurda da Sud BiH nakon pet godina potvrđuje optužnice koje je podiglo Tužilaštvo BiH. Nisu to samo u pitanju predmeti ratnih zločina, već i predmeti iz oblasti opšteg kriminaliteta – ističe Stanić.

“Jedini zadatak da osuđuju Srbe”
Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić, za Srpskainfo ističe da sve dok pravosudne institucije BiH izbjegavaju da procesuiraju ratne zločine nad Srbima, u BiH, kako kaže, nije moguće doći do suštinskog pomirenja.

– Oslobađajuća presuda Ramizu Drekoviću koji je odgovoran za granatiranje civilnih ciljeva u Kalinoviku, ubistvo i ranjavanje srpske djece, prestavlja još jedan dokaz tome da je pravosuđe na nivou BiH potpuno izgubilo smisao i da se tu radi o institucijama čiji je jedini zadatak da osuđuju Srbe – kaže Nuždić za Srpskainfo.

Jednima simbolične, drugima rigorozne kazne
Za razliku od Bošnjaka optuženih za ratne zločine, koje Sud BiH po pravilu oslobađa optužnice ili im izriče simbolične kazne, ta institucija izuzetno je efikasna kad je u pitanju kažnjavanje Srba za ista krivična djela.

Tako je, na primjer, Sud BiH imao više nego dovoljno “dokaza” da na tri i po godine zatvora osudi Najdana Mlađenovića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, jer je, kako se navodi u presudi, “pokazivao drugim licima koje su bošnjačke kuće”, a oni su ih zatim palili. Pritom, kako je i u presudi jasno navedeno, osuđeni Mlađenović nikog nije fizički zlostavljao ni maltretirao.

S druge strane, prvostepenom presudom Suda BiH Almaz Nezirović je 2017. godine osuđen na dvije godine zatvora za zločine počinjene nad Srbima u svojstvu stražara u logoru Rabić u Derventi 1992, a oglašen je krivim po 21 tački optužnice kao direktni izvršilac zločina, odnosno po devet tačaka kao saizvršilac ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Za razliku od Nezirovića, Sud BiH je Draganu Stanojeviću “odrezao” sedam godina zatvora iako, kako se navodilo, nije direktno učestvovao u premlaćivanju zatvorenika, nego je bio čuvar koji nije spriječio premlaćivanje jednog lica bošnjačke nacionalnosti od strane grupe nepoznatih vojnika.

– Da ne postoji nijedan drugi razlog, pravosudne institucije na nivou BiH treba ukinuti jer je potpuno jasno da u njima ne postoji ni zrno nepristrasnosti u predmetima ratnih zločina. Ratni zločini nad Srbima po njima su skoro pa poželjni i normalni, dok su stvari koje su pojedini Srbi radili u proteklom ratu najstrašnija zlodjela koja treba sankcionisati – ističe Nuždić.

Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH, poručio je u političkom magazinu “Crno na bijelo” BN televiziju, da nije dobro za Republiku Srpsku u ovom momentu da izaziva svjetske sile, te da ne treba da privlačimo pažnju seceionističkom politikom koja je trenutno u punom jeku.

“Međunarodna pozicija Republike Srpske je vrlo nezgodna. Ne zato što smo mi kao narod nešto spektakularano napravili, nego zato što je u pitanju jedna osiona politika vladajućih, koja ide na to da se sa svima živima na međunarodnom planu posvađa, a bez nekog posebnog razloga. To su u pitanju lične percepcije i lične frustracije“, poručuje Ivanić.

Republika Srpska nema mnogo prijatelja u svijetu, kaže Ivanić, jer u svijetu ozbiljni političari ne smatraju Milorada Dodika osobom s kojom se nešto može dogovarati i pregovarati.

“Jedina osoba koja je trenutno u dobrim odnosima sa Dodikom je Viktor Orban, ali generalno ostale zemlje su previše okupirane sobom. Rusija ima svoje probleme, Kina ima svoju koncepciju kada je u pitanju ekonomija. Kako bi Republika Srpska tu mogla da se uklopi, to nije još definisano”, dodao je.

“To je pitanje spremnosti ljudi ovdje kako će ispregovarati određene projekte. Tu nije odgovornost na Kini, nego na nama. Iz svega što sam govorio, proističe da je Evropska unija naš najveći strateški partner. Ipak, ne bi bilo autoputeva da nije EBRD – a. Najveća razmjena trgovine je ipak sa Evropskom unijom, a ne sa Rusijom ili Kinom“, kaže Ivanić.

Poručuje da je nit političkih prepucavanja koja se vrti oko proglašenja nezavisnosti Republike Srpske potpuno besmislena. odvlači Republiku Srpsku u još veće probleme.

“Dejton nije propao, Dejton je jedino moguće rješenje za Bosni i Hercegovinu. Nije moguće očekivati raspad Bosne i Hercegovine, pogotovo ne u ovom geopolitičkom momentu, i još očekivati da to dobije međunarodnu podršku. Ne bi. Ni pokušaj Sarajeva da se napravi centralistička građanska BiH je takođe nerealan, kao i prvi scenario. Nije moguć Dejton 2, jer ne vidim koji bi to sadržaj bio prihvatljiv za sve učesnike u BiH i za sve one koji su doveli do Dejtona 1”, pojasnio je Ivanić.

I dok se politička scena svodi na prepucavanja, uglavnom dogovorena, Republika Srpska, a i kompletna BiH nazaduju. Srpska prednjači na putu ka ekonomskoj propasti, s obzirom da je rješenje za finansijske probleme našla na domaćem tržištu.

Mladen Ivanić kaže da je problem u neadekvatnom kadru koji sjedi u Vladi RS.

“Ja tamo ne vidim nikoga ko strateški razmišlja. Većina njih samo ponavlja ono što gospodar svega, Dodik, voli i hoće da čuje. Ima to ikakvog rezona, to u principu nikoga ni ne interesuje. Ako se vi zadužujete da ulažete u nešto novo, to ne bi bio problem, ali ako se zadužujete da pokrijete potrošnju, to je katastrofa, jer svako zaduženje se mora vratiti.“

Mladen Ivanić podvlači da je pravna norma, odnosno pravna sigurnost jedne zemlje osnov za razvoj ekonomije. Tek tada bi se moglo riješiti pitanje korupcije i pravosuđa koje je duboko korumpirano. Ipak, nema izgleda da će se brzo desiti, jer za to nema političke volje”, smatra Ivanić.

Predsjedništvo BiH postiglo je saglasnost o imenovanju Gojka Knežević za načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH.

Srpski general Gojko Knežević imenovan je za načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH na sjednici Predsjedništva BiH.

Na sjednici koja je na zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića više puta prekidana zbog dodatinih konsultacija, članovi Predsjedništva postigli su saglasnost o imenovanju Generalskog kora.

General Gojko Knežević, koji je prijedlog SNSD-a, na čelu OS BiH zamijeniće Senada Mašovića, kome je mandat istekao još prije gotovo dvije godine.

Na mjesta Kneževićevih zamjenika za operacije, odnosno resurse, izabrani su Tomo Kolenda i Mirsad Ahmić.

Mirzet Lubenović je preuzeo dužnost komandanta Operativne komande OS BiH, dok su za zamjenike komandanta predloženi Nebojša Bošnjak za operacije i Zdravko Rezo za resurse.

Za komandanta Komande za podršku imenovan je Martin Propadalo. Јasmin Čajić je zamjenik komandanta Komande za podršku OS BiH za operacije, a Radovan Јović za zamjenika komandanta Komande za podršku OS za resurse.

Komandant Četvrte pješadijske brigade je Slaven Blavicki, a Fahir Žilić komandant Pete pješadijske brigade, dok je Milorad Krajšumović Šeste pješadijske brigadu Oružanih snaga BiH.

Za generalnog inspektora u Generalnom inspektoratu Ministarstva odbrane imenovan je Edin Fako.