VRBAS Media

Autor: INFO

  • Potrošačka korpa u oktobru 2.537 KM

    Sindikalna potrošačka korpa za mjesec oktobar 2023. godine iznosi 2.537 KM i prosječna plata je pokriva sa 50,84 odsto.
    Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu, saopšteno je iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    – Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.141 KM. Za stanovanje i komunalne usluge bilo je potrebno izdvojiti 641 KM, za prevoz 225 KM, tekuće održavanje domaćinstva 139 KM, a nabavka obuće i odjeće u oktobru mjesecu koštala je 191 KM – istakli su iz Sindikata.

    Kako se dodaje, prosječna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u oktobru 2023. godine iznosi 1.290 KM i veća je za 13 KM u odnosu na prosječnu neto platu isplaćenu u septembru mjesecu 2023. godine.

    – Najveća prosječna plata u Republici Srpskoj u oktobru mjesecu 2023. godine isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.728 KM, a najnižu prosječnu isplaćenu platu dobili su radnici u građevinarstvu u iznosu od 975 KM. Niske prosječne plate u oktobru mjesecu 2023. godine primili su radnici zaposleni u oblasti saobraćaja i skladištenja 991 KM, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 1.018 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.061 KM – zaključeno je iz Sindikata.

  • Dodik: Jasno je da Rusija ne može izgubiti

    Dodik: Jasno je da Rusija ne može izgubiti

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da specijalna vojna operacija Ruske Federacije u Ukrajini za pažljive posmatrače nije bila nikakvo iznenađenje, te da je od početka bilo jasno da Rusija ne može da izgubi.
    “Očigledno je bilo da su upozorenja koja su dolazila od ruske strane i njihovih geostrateških procjena i ocjena, pa i dogovor koji je uspostavljen u Minsku, apsoulutno pokazivali odgovoran odnos Rusije prema ovom pitanju. Međutim, arogantni predstavnici Zapada su sve to ignorisali i doveli se u poziciju da konfrontacija koja se ostvaruje u Ukrajini zbog njihove politike u suštini je njihov izazvani rat, odnosno oni su učesnici u tom sukobu”, naglasio je Dodik.

    Upitan da prokomentariše razočaranost Zapada i NATO saveza nesposobnošću Ukrajine da pomjeri liniju fronta, čak i uz obimnu pomoć koju imaju, te da se Rusija ne smije potcjenjivati posebno nakon što je ruska vojska zauzela strateški značajnu industrijsku zonu Avdejevke, što je prema procjenama vojnih analitičara dovelo do prekretnice u rusko-ukrajinskom sukobu, Dodik je rekao da Ruska Federacija nikada nije bila zemlja za potcjenjivanje, te da je vlast u Republici Srpskoj od početka govorila da je njen stav u ovom konfliktu neutralan.

    “Mi smo protiv bilo kakvog rata i naš stav je od početka jasan a to je da u tom konfliktu budemo neutralni. Mi nismo htjeli da prihvatamo ni sankcije koje je veliki dio zemalja uvodio Ruskoj Federaciji, nismo htjeli da pratimo političke igre Zapada i danas se očigledno da je Zapad potpuno pogrešno procijenio kretanje stvari”, istakao je Dodik.

    On je naglasio da su se političari iz Sarajeva pokazali politički nepismeni i strateški ne baš pametni, jer su od starta vojne operacije slijepo podržavali jednu stranu /Ukarajinu i Zapad/ i na taj način samo nanijeli štetu BiH posebno u budućnosti, koja je i onako već pod protektoratom.

    “Takođe, Zapad je davao i ogromna sredstva navodno za podršku Ukrajini, a više su se koristila za korupciju u samoj Ukrajini, ali i u mnogim zapadnim zemljama što će se kasnije, vremenom još više utvrđivati. Sad je jasno da je to Ukrajina, ali sada se jasno čuju i mnogi glasovi koji potvrđuju da politika Zapada odnosno zemalja na čelu sa SAD bila potpuno pogrešna i loša za same te zemlje koje su podržale američki stav i miješale se u konflikt Ruske Federacije i Ukrajine”, istakao je Dodik.

    On je ukazao da je pogotovo veliki gubitnik EU koja i dalje nastavlja da bespogovorno sluša naloge koji dolaze preko okeana u nastojanju da se održi kakva takva pažnja prema Ukrajini, što je apsurdno, a pokazaće se i suluda i pogrešna politika.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je najviše izgubio narod Ukrajini koji je olako žrtvovan od Zapada bez obzira na njegovu primamljivu priču o velikom novcu koji su navodno dobili, a, u suštini, ukrajinski režim se najviše zaduživao za budućnost.

    “Kolateral koji će Ukrajina i njeno stanovništvo doživjeti zaista je ogromno i biblijskih razmjera. Kad sve ovo stane, kada se prekine rat i kada se podvuče crta, Ukarajina će biti nesumnjivo jedna od najzaduženijih zemalja svijeta i zbog kredita, do kojih je sama sebe dovela, odnosno režim Vladimira Zelenskog, upašće u ono što se zove spirala savremenog ropstva”, rekao je Dodik.

    On je ponovio da se politika neutralnosti, koju je zagovarala Republika Srpska, pokazala ispravnom iako je zbog tog stava morala da prođe mnogo neugodnosti, pritisaka, sankcija, prijetnji i mnogo čega drugog.

    “Arogancija onih koji uvode sankcije najbolje govore koliko ne žele da prihvate grešku. Danas je jasno da Amerika odustaje od podrške Ukrajini i njihovom režimu, predvođenim Zelenskim, i da očekuje da taj gubitak njihove podrške obezbijedi Evriopa koja je već podobro sama od sebe devastirana. EU iduće godine čekaju izbori, a očigledan je rast onih koji su protiv politike podaništva EU i njihovi izborni rezultati su sve veći i jači. Tako da ostaje pitanje kako će se ponašati EU u sljedećem periodu, a pogotovo nakon izbora”, istakao je Dodik.

    On je podsjetio da su se rana upozorenja da Rusija ne može da izgubi u ovoj vojnoj operaciji smatrala jeresom, a svi koji su zastupali taj stav osuđivani su i napadani od strane zapadnih moćnika.

    Sada je jasno da je baš tako i da je vidljivo da Rusija i pored činjenice da su joj uvedene sankcije nije poklela, naglasio je Dodik, već ima rast svoje ekonomije i sve stabilniju valutu za razliku od onoga što gledamo na Zapadu, a to je povećana inflacija i devastacija privrednog sistema.

    “Zato bi vjerovatno trebalo da se odustane od sankcija i da se pokušaju uvažiti svi prigovori koje je ruska strana imala prema Zapadu i prije početka ove vojne oparacije. Smatram da za to nema dovoljno pameti na Zapadu i pesimista sam za brzi završetak ove operacije. Prvobitni ciljevi koji su potpisani u Minskom sporazumu bili su veoma jasni, ali oni nisu ostvareni i očigledno je da Rusija nema nijednog razloga da vjeruje neodgovornim pregovaračima ili posrednicima sa Zapada o bilo kakvim mirovnim sporazumima koji će neminovno doći jednog dana, vjerujem onda kada Rusija ostvari sve svoje ciljeve.

    Amerika i druge zemlje Zapada sebe su isključile kao moguće posrednike u pregovorima jer su oni učesnici u ratu na štetu suvereniteta Ukrajine, a najveću štetu nažalost ukrajinskog naroda i činjenice da je ogroman broj njih stradao i izgubio živote”, ocijenio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

  • Predsjedništvo BiH postiglo dogovor: Komšić šalje pismo papi Franji da posjeti BiH

    Predsjedništvo BiH usvojilo je danas izvještaj Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara o dosadašnjim pregovorima u vezi sa razgraničenjem između BiH i Srbije.
    Donesena je odluka da predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, u ime Predsjedništva, uputi pozivno pismo poglavaru Rimokatoličke crkve papi Franji, za zvaničnu posjetu BiH.

    Papa je BiH posjetio u junu 2015. godine, što je bio njegov prvi dolazak, i treći pastoralni pohod poglavara Katoličke crkve Bosni i Hercegovini.

    Predsjedništvo je donijelo i odluku o produženju učešća kontingenta Oružanih snaga BiH u Organizaciono-stabilizacionoj misiji UN u Demokratskoj Republici Kongo, kao i u Misiji obuke EU u Centralnoafričkoj Republici.

    Na sjednici je donesena odluka o rješavanju viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava Oružanih snaga BiH na lokaciji “Bukova greda” u Orašju, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Donesene su i odluke o razrješenjima sa dužnosti, postavljenja, unapređenja i penzionisanje profesionalnih vojnih lica na dužnosti generala u Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara i Oružanim snagama BiH.

    Predsjedništvo BiH je primilo k znanju informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2024. godinu.

    Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o pristupanju BiH Sporazumu između Evropske zajednice za atomsku energiju /EURATOM/ i zemalja koje nisu članice EU o učestovanju u aranžmanima Zajednice za ranu razmjenu informacija o slučaju radiološkog vanrednog događaja.

    Donesena je odluka o ratifikaciji Sporazuma o ekonomskoj saradnji između BiH i Sjeverne Makedonije, Ugovora o finansiranju zaključenog između BiH, Republike Srpske i Evropske investicione banke /Projekat mediciniskog kompleksa Banjaluka/, Evropski fond za održivi razvoj – EFSD plus Namjenski investicioni okvir jedan.

    Donesene su i odluke o ratifikaciji Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu, te Sporazuma o investicionom grantu za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u BiH u okviru IPA dva između BiH i Evropske investicione banke.

    Predsjedništvo BiH primilo je k znanju informaciju Ministarstva inostranih poslova u vezi sa izvještajem Evropske komisije – saradnja sa Fronteksom.

    Dato je odobrenje za zaključivanje ugovora između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Međunarodnog centra za napredne mediteranske agronomske studije – Mediteranski agronomski institut u Bariju o implementaciji projekta “Održivi ekonomski razvoj i zaštita okoline u oblastima s prirodnim ograničenjima u BiH”.

    Predsjedništvo BiH prihvatilo i odredilo potpisnike za Sporazum između EU i BiH u Carinskom programu Unije za saradnju u oblasti carina, Sporazum o zajmu /Dodatno finansiranje za Program integrisanog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa/ između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Sporazum o ekonomskoj saradnji između BiH i Južne Koreje.

    Prihvaćeni su i određeni potpisnici za Ugovor o izmjenama i dopunama na Ugovor o zajmu od 12. aprila 2022. /Zeleni gradovi – 2 Window /tu vindou/ Vodovod Brčko/ između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj, te Sporazum između Savjeta ministara i Vlade Bugarske o saradnji u slučaju katastrofa.

    Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola između Savjeta ministara i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    Na sjednici su data odobrenja za zaključivanje i određeni potpisnika za Memorandum o saradnji između Ministarstva pravde u Savjetu ministara i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za dostavljanje podataka iz osuđujućih presuda, Sporazum o tehničkoj pomoći u okviru Intereg IPA programa Hrvatska-BiH-Crna Gora 2021-2027, kao i Memoranduma o razumijevanju između Agencija za unapređenje stranih investicija BiH i Savjeta Kine za promociju međunarodne trgovine.

    Predsjedništvo BiH je odobrilo zaključivanje sporazuma o upravljanju između BiH koju zastupa Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara i Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, za graditeljstvo i domovinu, koju zastupa predsjednik Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice – BAMF, za finansijsku podršku projekta “Podrška sistemu prijema i integracije državljana BiH koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji – druga faza”.

    Na sjednici je prihvaćen poziv za učestvovanje na događaju na visokom nivou “Human rights” /Hjuman rajts/, povodom obilježavanja 75 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koji će se održati u Ženevi, 11. i 12. decembra.

    Delegaciju BiH predvodiće predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, navodi se u saopštenju.

    Predsjedništvo BiH je prihvatilo pokroviteljstvo 13. međunarodne investiciono-poslovne konferencije Sarajevo biznis forum, koja će biti održana u Sarajevu, od 21. do 23. maja naredne godine.

  • Predsjedništvo BiH: Usvojen izvještaj o dosadašnjim pregovorima o razgraničenju sa Srbijom

    Predsjedništvo BiH: Usvojen izvještaj o dosadašnjim pregovorima o razgraničenju sa Srbijom

    Predsjedništvo BiH usvojilo je danas izvještaj Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara o dosadašnjim pregovorima u vezi sa razgraničenjem između BiH i Srbije.

    Predsjedništvo je donijelo odluku o produženju učešća kontingenta Oružanih snaga BiH u Organizaciono-stabilizacionoj misiji UN u Demokratskoj Republici Kongo, kao i u Misiji obuke EU u Centralnoafričkoj Republici.

    Na sjednici je donesena odluka o rješavanju viškova naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava Oružanih snaga BiH na lokaciji “Bukova greda” u Orašju, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Donesene su i odluke o razrješenjima sa dužnosti, postavljenja, unapređenja i penzionisanje profesionalnih vojnih lica na dužnosti generala u Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara i Oružanim snagama BiH.

    Predsjedništvo BiH je primilo k znanju informaciju o Godišnjem planu obuke i vježbi pripadnika jedinica Oružanih snaga BiH u inostranstvu za 2024. godinu.

    Donesena je odluka da predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, u ime Predsjedništva, uputi pozivno pismo poglavaru Rimokatoličke crkve papi Franji, za zvaničnu posjetu BiH.

    Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o pristupanju BiH Sporazumu između Evropske zajednice za atomsku energiju /EURATOM/ i zemalja koje nisu članice EU o učestovanju u aranžmanima Zajednice za ranu razmjenu informacija o slučaju radiološkog vanrednog događaja.

    Donesena je odluka o ratifikaciji Sporazuma o ekonomskoj saradnji između BiH i Sjeverne Makedonije, Ugovora o finansiranju zaključenog između BiH, Republike Srpske i Evropske investicione banke /Projekat mediciniskog kompleksa Banjaluka/, Evropski fond za održivi razvoj – EFSD plus Namjenski investicioni okvir jedan.

    Donesene su i odluke o ratifikaciji Sporazuma o priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne medicine i arhitekata u kontekstu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini, Sporazuma o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na zapadnom Balkanu, te Sporazuma o investicionom grantu za podršku Projektu vodosnabdijevanja i sanitacije u BiH u okviru IPA dva između BiH i Evropske investicione banke.

    Predsjedništvo BiH primilo je k znanju informaciju Ministarstva inostranih poslova u vezi sa izvještajem Evropske komisije – saradnja sa Fronteksom.

    Dato je odobrenje za zaključivanje ugovora između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i Međunarodnog centra za napredne mediteranske agronomske studije – Mediteranski agronomski institut u Bariju o implementaciji projekta “Održivi ekonomski razvoj i zaštita okoline u oblastima s prirodnim ograničenjima u BiH”.

    Predsjedništvo BiH prihvatilo i odredilo potpisnike za Sporazum između EU i BiH u Carinskom programu Unije za saradnju u oblasti carina, Sporazum o zajmu /Dodatno finansiranje za Program integrisanog razvoja koridora Save i Drine primjenom višefaznog programskog pristupa/ između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, Sporazum o ekonomskoj saradnji između BiH i Јužne Koreje.

    Prihvaćeni su i određeni potpisnici za Ugovor o izmjenama i dopunama na Ugovor o zajmu od 12. aprila 2022. /Zeleni gradovi – 2 Window Vodovod Brčko/ između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj, te Sporazum između Savjeta ministara i Vlade Bugarske o saradnji u slučaju katastrofa.

    Predsjedništvo BiH donijelo je odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola između Savjeta ministara i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.

    Na sjednici su data odobrenja za zaključivanje i određeni potpisnika za Memorandum o saradnji između Ministarstva pravde u Savjetu ministara i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove za dostavljanje podataka iz osuđujućih presuda, Sporazum o tehničkoj pomoći u okviru Intereg IPA programa Hrvatska-BiH-Crna Gora 2021-2027, kao i Memoranduma o razumijevanju između Agencija za unapređenje stranih investicija BiH i Savjeta Kine za promociju međunarodne trgovine.

    Predsjedništvo BiH je odobrilo zaključivanje sporazuma o upravljanju između BiH koju zastupa Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice u Savjetu ministara i Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, za graditeljstvo i domovinu, koju zastupa predsjednik Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice – BAMF, za finansijsku podršku projekta “Podrška sistemu prijema i integracije državljana BiH koji se vraćaju na osnovu Sporazuma o readmisiji – druga faza”.

    Na sjednici je prihvaćen poziv za učestvovanje na događaju na visokom nivou “Human rights”, povodom obilježavanja 75 godina Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, koji će se održati u Ženevi, 11. i 12. decembra.

    Delegaciju BiH predvodiće predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, navodi se u saopštenju.

    Predsjedništvo BiH je prihvatilo pokroviteljstvo 13. međunarodne investiciono-poslovne konferencije Sarajevo biznis forum, koja će biti održana u Sarajevu, od 21. do 23. maja naredne godine.

  • Federalni mediji o Helezu: Lupeta gluposti kako bi privukao pažnju

    Federalni mediji o Helezu: Lupeta gluposti kako bi privukao pažnju

    Šta se krije iza navoda ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza o postojanju paravojnih kampova u Republici Srpskoj, prozreli su i mediji u FBiH.

    Naime, sarajevski Avaz je izjave Heleza nazvao lupetanjem gluposti, uz poruku da samo nanose štetu BiH i služe za njegovu ličnu promociju, ali nikako za dobrobit građana.

    U komentaru pod nazivom “Lupetanje gluposti” autor navodi da Helez ovakve izjave plasira kako bi privukao malo popularnosti, bez ikakvih dokaza.

    • Iako nije ponudio nikakve valjane argumente, osim da je vidio neke fotografije koje će pokazati medijima, ali ih ne može poslati, što samo po sebi nema nikakvog smisla, on je na taj način pokazao samo neozbiljnost, i to ne prvi put. Iako je to posao kojim se treba isključivo baviti OBA, Helez uživa da u svakom gostovanju spominje neke “obavještajne” podatke, kojima samo sebi daje na važnosti – piše Avaz.

    U tekstu se konstatuje da zapravo nije riječ ni o kakvim obavještajnim podacima, a autor predviđa i naredni Helezov potez.

    • Naravno, nije riječ o nikakvim obavještajnim podacima, a, nakon što je OBA uputila demanti na izjavu da postoje takvi obavještajni kampovi, očekuje se da Helez, kao i prošli put, kaže da nije mislio na našu obavještajnu službu. No, teško je povjerovati da bi bilo kakve strane obavještajne službe odavale podatke jednom ministru mimo procedura, što se, uostalom, u normalnim državama i kažnjava – piše u komentaru sarajevskog medija.

    Stoga, prema mišljenju autora, jasna je i Helezova namjera – a to je pokušaj provociranja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    • Јedina namjera ovakvih lupetanja gluposti vjerovatno je bila da poslije toga kaže sam sebi: “Dodik ne zna kako će sa mnom, nagovorio sam mu se” – piše dalje autor.

    Potom objašnjava da Helezovo lupetanje gluposti ne donosi nikakvu korist građanima BiH.

    • Građani od tog njegovog uznemirenja javnosti, zbog rečenice “nagovorio sam se Dodiku”, ništa neće imati. Naprotiv, mogli bi imati štetu, s obzirom na to da je BiH na korak od otvaranja pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Osim štete na evropskom putu, Helez će se sada morati brinuti i o samom sebi, jer će ove tvrdnje morati dokazati i tužiocima – navodi Avaz.

    Podsjećamo, član zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije Safet Softić rekao je danas da bi Helez trebalo da snosi odgovornost ukoliko njegove izjave nisu osnovane.

    Softić je istakao da nije nimalo bezazleno ako ministar odbrane u Savjetu ministara izjavi da postoje kampovi u kojima se obučavaju ljudi za vojna dejstva, a sa druge strane obavještajna agencija kaže da od toga nema ništa.

    Komentarišući Helezove tvrdnje o navodnom postojanju vojnih kampova za obuku u Republici Srpskoj, on je rekao da je neobična situacija da ministar odbrane jedne zemlje tvrdi nešto, što obavještajna agencija demantuje.

  • “Beogradski plan” unapređenja rada “Aerodroma RS”: Od niskobudžetnih avio-kompanija nema neke koristi

    “Beogradski plan” unapređenja rada “Aerodroma RS”: Od niskobudžetnih avio-kompanija nema neke koristi

    Preduzeće “Aerodromi RS” (ARS) treba više da radi na povećanju vlastitih prihoda, a u prvom redu fokus sa niskobudžetnih avio-kompanija moraju prebaciti na visokobudžetne, od kojih će imati koristi.
    Naveli su to stručnjaci sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” u svom prijedlogu šta je potrebno uraditi da bi jedini aerodrom u RS stao na zdrave noge i počeo da bilježi zapažene rezultate. Taj prijedlog beogradskog aerodroma prije desetak dana stigao je na adresu Ministarstva saobraćaja i veza RS.

    – U tom dokumentu navedeno je da “Aerodromi RS” treba da dovedu visokobudžetne avio-kompanije, jer od niskobudžetnih nemaju neke koristi. Te niskobudžetne putnici uglavnom koriste, a preduzeće mora pronalaziti načine kako da zaradi novac od putnika koji dolaze i odlaze iz Mahovljana – kazao je izvor “Glasa” iz Ministarstva saobraćaja i veza.

    Dodaje da “Aerodromi” trenutno jedino ostvaruju prihod od parkinga te od usluga koje pružaju u kafiću i restoranu koji se nalazi u sklopu zgrade u Mahovljanima.

    – Oni moraju proširiti svoje kapacitete da bi mogli napraviti fri-šop te uvesti neke dodatne sadržaje za putnike koji koriste niskobudžetne kompanije. Evidentno je i da bi bez subvencija sa republičkog budžeta “Aerodromi RS” teško mogli opstati. Dosta smo mi toga znali što su oni napisali, jer smo u više navrata naglašavali da preduzeće mora da više radi na ubiranju vlastitih prihoda – kazao je izvor iz Ministarstva saobraćaja.

    Naglašava i da poslovanje jedinog aerodroma u RS opterećuju dugovi prema dobavljačima, ali i oni za kredit za kojim je posegnuto prije pet godina, a koji je trebalo da bude utrošen za nabavku opreme i proširenje zgrade ARS-a.

    – Oni iz vlastitih prihoda ne mogu izmiriti sve obaveze. Od vlastitog prihoda jedino mogu da najvećim dijelom isplate plate radnicima. Dakle nemaju novca za obaveze prema dobavljačima i za kredit – kazao je izvor “Glasa”.

    Naglašava da nakon svih analiza Ministarstvo saobraćaja, odnosno Vlada RS treba da donese odluku kako uopšte pomoći “Aerodromima”.

    – Niko i ne može dati pod koncesiju aerodrom koji nije baš na vrhuncu svog rada. Preduzeće bilježi rast broja putnika, a prihod su sa druge strane zanemarljivi. Potrebno je proširiti zgradu, obezbijediti dodatne prostore za iznajmljivanje, zakup i reklame, odnosno omogućiti sve ono na osnovu čega će biti ubiran novac. Neće koncesionar uzeti objekat koji eto samo tako nekako egzistira – zaključio je naš izvor.

    Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović prije desetak dana je u intervjuu “Glasu” rekao da beogradski aerodrom sa svojim iskustvom i znanjem može da pomogne u modeliranju i pripremi domaćeg aerodroma za eventualnu koncesiju ili nešto drugo. Tada je i naveo da je dobio prijedlog viđenja od beogradskog aerodroma, ali o više detalja nije mogao tada da govori.

    Direktorica ARS-a Natalija Trivić juče nije odgovarala na naše pozive, tako da nismo uspjeli dobiti komentar o stanju u tom javnom preduzeću, ali i da li i šta rade kada je riječ o uspostavljanju saradnje sa visokobudžetnim avio-kompanijama. Preduzeće ARS prošlu godinu završilo je sa gubitkom od 583.726 KM, ali je iste godine istovremeno zabilježen rekordan broj avionskih letova i putnika iz Mahovljana.

    Francuzi

    Preduzeće “Aerodromi RS” i Vladu RS su nedavno posjetili predstavnici francuske kompanije “Vansi aerodromi”, a tada su pojedini mediji prenijeli informaciju da je ta kompanija zainteresovana da uzme pod koncesiju ARS. Međutim Nedeljko Čubrilović je rekao da nakon tog sastanka nisu ponovo razgovarali sa predstavnicima francuske kompanije.

  • Danas počinje Božićni post

    Danas počinje Božićni post

    Božićni odnosno Filipov post ima dva naziva, jer počinje dan poslije spomena svetog apostola Filipa, jednoga od dvanaestorice najbližih učenika Isusa Hrista, a završava se uoči praznika Rođenja Hristovog. Ta dva dana uokviruju četrdesetodnevni period posta, otuda i njegov naziv.

    Jevanđelje govori o tome da se, pred početak svoje propovijedi u Galileji i Judeji, a koja je trajala tri i po godine, Hristos udaljio od ljudi i strogo postio četrdeset dana i noći. Mnogi su i prije njega postili. Postio je Mojsije, kada se popeo na goru Sinaj, na kojoj mu je Bog dao deset zapovijesti ili prorok Ilija, koji je četrdeset dana bez hrane i pića išao ka gori Horiv, na kojoj se susreo sa Bogom. Karakteristično je da je na kraju četrdesetodnevnog posta đavo pokušao da iskuša Spasitelja, pretpostavljajući, očigledno, da je Isusa post fizički iscrpio i učinio ga slabijim. Ali, dogodilo se upravo suprotno. Gospod se duhovno ukrijepio i odolio svim iskušenjima. Time je Gospod pokazao da je post najbolje oružje protiv kušača i pripremio se za svoje služenje u svijetu, navodi Mitropolija zagrebačko-ljubljanska.


    U spomen na te događaje Božićni post, koji nas priprema za proživljavanje događaja Rođenja Hristovog, baš kao i Vaskršnji post, koji prethodi prazniku Vaskrsenja Hristovog, traju po 40 dana i u crkvenim tipiku se nazivaju Četrdesetnicama.

    Istorija Božićnog posta
    Po vremenu nastanka Božićni post je jedan od najstarijih. O njegovom postojanju svjedoče već sveti Amvrosije Milanski i njegov učenik blaženi Avgustin. Rimski episkop Lav I Veliki nazivao je Božićni post drevnom ustanovom i žrtvom Bogu za plodove, sabrane tokom ljeta i jeseni.

    U početku Božićni post nije bio tako dug kao sada. Kod nekih hrišćana je trajao 7 dana, dok je kod drugih trajao nešto duže. Post od četrdeset dana se počeo držati, po svemu sudeći, tek poslije Carigradskog sabora 1166. godine, kada je carigradski Patrijarh Luka donio rješenje po pitanju dužine trajanja posta. Jasnog pravila po tom pitanju nema, priznao je on, ali „moramo…. slijediti nepisano crkveno predanje i moramo postiti… od 15. dana novembra (28. novembra po novom kalendaru).

    Osobenosti posta
    Crkveni tipik (pravilo) propisuje da se u sve dane Božićnog posta uzdržavamo od mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Ponedjeljkom (do spomena svetog Nikole – 19. decembra) možemo jesti hranu kuvanu bez ulja. Utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom možemo da jedemo ribu i posnu hranu s biljnim uljem. Po predanju najstrožiji post je srijedom i petkom (suhojedenje: povrće, voće, hljeb). Ukoliko praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, koji je 4. decembra, padne u srijedu ili petak (ove godine pada u petak) razriješava se na jedenje ribe.

    Poslije spomena svetog Nikole pa do pretprazništva Božića (2 – 6. januara) ribu je dozvoljeno jesti subotom i nedjeljom, a post u ostale dane postaje strožiji. Najstroži je u pretpraznične dane. Tada se riba ne jede uopšte, a hrana sa uljem samo subotom i nedjeljom. Uoči samog praznika (od 5. januara uveče pa do Badnje večeri, sutradan uveče) postoji tradicija da se ne jede ništa sve do pojavljivanja prve zvijezde. Običaj je da se na sto iznese varivo od sočiva ili kuvani pirinač sa suvim grožđem i drugim suvim voćem.

    Treba imati u vidu da su sva ova pravila u stvari stroga manastirska pravila. Laici (pošto nisu monasi) po pravilu poste lakše, savjetujući se po pitanju hrane sa svojim duhovnikom u zavisnosti od svojih životnih uslova. Tradicionalno, laici ne praktikuju suhojedenje (ili praktikuju samo u dane strogog posta od 2 – 6. januara), a ribu isključuju iz hrane samo srijedom i petkom i u periodu od 2. do 6. januara.

    Tri činjenice u vezi sa Božićnim postom
    Filip je, kao i većina apostola, bio rodom iz Galileje, sjeverne palestinske provincije. Upravo je on, po Jevanđelju od Jovana, priveo Hristu apostola Natanaila. On je učestvovao u hranjenju pet hiljada ljudi hljebovima koji su se umnožili na zapovijest Gospoda. Hristu je priveo Jeline koji su željeli da ga vide. Za vrijeme tajne večere je htio da vidi oca i dobio je poznati odgovor od Hrista: Toliko sam vremena sa vama i nisi me poznao, Filipe? Ko je vidio mene, vidio je oca.

    Otac Gojko Perović dao odgovor na pitanje da li su ljudi koji ne poste grešni
    Otac Gojko Perović dao odgovor na pitanje da li su ljudi koji ne poste grešni
    Poslije Vaznesenja gospodnjeg apostol Filip je propovijedao u Galileji, a zatim u Grčkoj, među tamošnjim Jevrejima. Kada je za to je čuo judejski prvosveštenik došao je u Grčku da bi presjekao Filipov rad, ali ga je Filip razobličio u vezi sa potkupljivanjem stražara koji su čuvali grob Gospodnji i sa naređenjem da moraju lagati da su, kobajagi, tijelo Hristovo ukrali i sakrili njegovi učenici.

    Apostol je stranstvovao i po drugim zemljama, propovijedajući posvuda Jevanđelje i mnogo stradajući. Filipa i njegovu sestru Marijamnu, koja je zajedno sa njim putovala, su gađali kamenjem, stavljali u zatvor, progonili iz naselja.

    Apostol Filip je skončao svoj život u gradu Jerapolju Frigijskom, gdje je pred smrt umrtvio ogromnu zmiju, kojoj su lokalni stanovnici gradili hram kao božanstvu. On je bio raspet na krstu zajedno sa apostolom Vartolomejem, koji je, za razliku od Filipa, ostao živ i stigao do Jermenije propovijedajući Hrista.

  • Saudijska Arabija ima plan da siromašne države “navuče” na naftu i plin

    Saudijska Arabija ima plan da siromašne države “navuče” na naftu i plin

    Saudijska Arabija provodi veliki globalni investicijski plan kako bi stvorila potražnju za svojom naftom i plinom u zemljama u razvoju, otkrila je tajna istraga. Kritičari su rekli da je plan osmišljen kako bi se zemlje “navukle” na njegove štetne proizvode, piše The Guardian.

    Malo se znalo o programu održivosti potražnje za naftom (ODSP), ali istragom su dobivene detaljne informacije o planovima za povećanje upotrebe automobila, autobusa i aviona na fosilna goriva u Africi i drugdje, dok se bogate zemlje sve više prebacuju na čistu energiju.

    ODSP planira ubrzati razvoj nadzvučnog zračnog putovanja, za koje se navodi da koristi tri puta više mlaznog goriva od konvencionalnih aviona, i udružiti se s proizvođačem automobila u masovnoj proizvodnji jeftinog vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem.

    Daljnji planovi promoviraju pogonske brodove, koji koriste zagađujuće teško loživo ulje ili plin za opskrbu električnom energijom obalnih zajednica.

    ODSP je pod nadzorom de facto vladara Saudijske Arabije, prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, a uključuje njegove najveće organizacije, kao što je Javni investicijski fond vrijedan 700 milijardi dolara, najveća svjetska naftna kompanija Aramco, petrokemijska tvrtka Sabic i većinu važnih ministarstva.

    U javno dostupnim informacijama, program se uglavnom predstavlja kao uklanjanje prepreka energiji i transportu u siromašnijim zemljama i povećanje održivosti, na primjer pružanjem plinskih štednjaka za kuhanje koji bi zamijenili izgaranje na drva.

    Međutim, svi planirani projekti otkriveni u istrazi Centra za klimatsko izvješćivanje i Channel 4 News uključuju povećanje korištenja nafte i plina. Dužnosnik je rekao da je to jedan od glavnih ciljeva.

    Čelnik Svjetske banke nedavno je rekao da bogate zemlje i kompanije trebaju pomoći zemljama u razvoju da preskoče ekonomski rast iz prošlosti temeljen na fosilnim gorivima i uvedu obnovljivu energiju. Ako to ne učine, rekao je Ajay Banga, nema nade za okončanje emisija ugljika do 2050. godine, jer su svjetski naučnici više puta jasno rekli da je to neophodno za izbjegavanje klimatske katastrofe.

    Saudijska Arabija je rekla da je predana klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma da se globalno zagrijavanje ograniči na znatno ispod 2 stepena, dok cilja na porast od najviše 1,5 stepena. Da bi se to postiglo, emisija fosilnih goriva mora brzo pasti, a većina rezervi nafte i plina mora se držati u zemlji, što znači da klimatske politike, poput podrške električnim automobilima, predstavljaju značajnu prijetnju prihodima države bogate naftom.

    Značajno pitanje na UN-ovom klimatskom summitu Cop28, koji će započeti u četvrtak, jest mogu li zemlje ispuniti obećanje da će postupno smanjiti – ili postupno ukinuti – fosilna goriva. Ove je godine klimatska kriza oborila temperaturne rekorde, a pojačani ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su živote i sredstva za život diljem svijeta.

    “Saudijska vlada je poput dilera droge koji pokušava Afriku navući na svoj štetan proizvod. Ostatak svijeta odvikava se od prljavih i zagađujućih fosilnih goriva, a Saudijska Arabija očajnički traži više kupaca i okreće pogled na Afriku. To je odbojno. Afrika ne može uhvatiti korak s ostatkom svijeta koračajući stopama nacija koje zagađuju okoliš. To bi značilo da propuštamo prednosti modernih energetskih rješenja koja Afrika može iskoristiti zbog svog ogromnog potencijala obnovljive energije. Imamo prednost kasnopridošlice, što znači da možemo preskočiti istinsku energetsku tranziciju”, kazao je Mohamed Adow, direktor thinktanka Power Shift Africa.

    Kratke informacije na web stranici programa na engleskom jeziku nazivaju ga oil sustainability programme, dok je na arapskoj verziji opisano kao oil demand sustainability programme.

    Njegov iskazani cilj, prema stranici na arapskom, je “održati i razviti potražnju za ugljikovodicima kao konkurentnim izvorom energije, podizanjem njegove ekonomske i ekološke učinkovitosti, istovremeno osiguravajući da je tranzicija u mješavini energije [je] održiva za Kraljevstvo Saudijske Arabije”.

    Pojedinosti o ODSP-ovim projektima otkrivene su nakon što su se tajni izvjestitelji predstavljali kao potencijalni investitori i sastali s dužnosnicima saudijske vlade. To je otkrilo da je sve veća potražnja za naftom i plinom u zemljama u razvoju bila nit koja se provlači kroz planirane projekte.

    U prezentaciji koju su koristili dužnosnici navodi se da je strategija “osloboditi potražnju na tržištima u nastajanju uklanjanjem prepreka pristupu energiji putem ulaganja u infrastrukturu”.

    Na pitanje novinara je li cilj bio umjetno potaknuti potražnju na nekim ključnim tržištima, dužnosnik je rekao: “Da, to je jedan od glavnih ciljeva koje pokušavamo postići.

    “Ne vjerujemo da je moguće da [zemlje u razvoju] mogu preskočiti ovu fazu [fosilnih goriva] jer, kako biste u potpunosti implementirali električna vozila, trebat će vam spremna infrastruktura.

    “Mnoge afričke zemlje sada nemaju dovoljno mreže električne energije da bi podržale svoj svakodnevni život. Vjerujemo da zaslužuju priliku da sada dobiju potrebnu energiju za svoj razvoj. Zatim u budućnosti mogu raditi na poboljšanju ili prijelazu na učinkovitije izvore energije”, navodi se.

    Prema prezentaciji, plan je udružiti se s proizvođačem automobila u razvoju i proizvodnji visoko konkurentnog jeftinog automobila koji će doprinijeti porastu nafte u kraljevstvu.

    ODSP dodatno cilja na usluge autobusa, dijeljenja prijevoza i dostave, prema prezentaciji:

    “Cilj je podržati raspoređivanje ICE flota u zemljama u razvoju kako bi se zadovoljila sve veća potražnja za benzinom/dizelom”, navodi se.

    U avijaciji, ODSP planira povećati broj letova olakšavanjem ulaganja u stjecanje ili pokretanj niskotarifnog zračnog prijevoznika. Dužnosnici su rekli da je započeo rad na ubrzanom razvoju komercijalne nadzvučne avijacije, koja troši više energije po sjedalu-km, tri puta od podzvučne komercijalne letjelice.

    Planovi za proizvodnju električne energije uključuju mini mreže na naftu, koje bi sagorijevale dizel ili teško loživo ulje, rekao je dužnosnik. Također bi se olakšala ulaganja u brodove koji imaju plutajuće elektrane na loživo ulje ili plin.

    Saudijska Arabija je u novembru potpisala sporazume s Ruandom za razvoj potražnje za izvorima ugljikovodika, s Nigerijom o promicanju saradnje i jačanju partnerstva u sektoru nafte i plina i s Etiopijom o saradnji u opskrbi naftom, piše The Guardian.

  • Sjeverna Koreja tvrdi da je njen špijunski satelit napravio detaljne snimke Bijele Kuće i Pentagona

    Sjeverna Koreja tvrdi da je njen špijunski satelit napravio detaljne snimke Bijele Kuće i Pentagona

    Sjeverna Koreja tvrdi da je njen nedavno lansirani satelit poslao detaljne slike Bijele kuće, Pentagona i američkih nuklearnih nosača aviona koje je vidio vođa režima Kim Jong-un.

    Postojanje fotografija nije nezavisno potvrđeno, a stručnjaci kažu da je prerano utvrditi funkcionira li špijunski satelit Malligyong-1 ispravno, sedam dana nakon lansiranja.

    U utorak je državna novinska agencija KCNA rekla da je Kim Jong-un, koji je promatrao lansiranje, a zatim ugostio banket za naučnike i radnike svemirskog programa, pogledao fotografije dvije lokacije američke vlade koje su snimljene u ponedjeljak kasno navečer.

    Satelit je također snimio fotografije američke mornaričke baze, brodogradilišta i aerodroma u Virginiji, rekla je KCNA, dodajući da slike sadrže četiri američka nuklearna nosača aviona i britanski nosač aviona.

    Režim u Pjongjangu nastojat će izvući maksimalnu propagandnu vrijednost iz lansiranja prošlog utorka, koje je odmah izazvalo osudu Washingtona i podiglo napetosti duž teško naoružane međukorejske granice.

    Sjeverna Koreja je također tvrdila da je satelit snimio fotografije vojnih postrojenja u Južnoj Koreji, kao i američki pacifički teritorij Guam i država Havaji. Nijedna od slika nije javno objavljena.

    Vojni dužnosnici u Južnoj Koreji kažu da vjeruju da je Malligyong-1 ušao u orbitu, ali do sada nisu mogli reći je li sposoban snimati i slati slike iz svemira.

    Špijunski satelit, za koji se smatra da je nastao uz rusku tehnološku pomoć, izazvao je ljutite scene u Vijeću sigurnosti UN-a u ponedjeljak.

    Sankcije UN-a odnose se na sjevernokorejske satelite jer sadrže zabranjenu tehnologiju koja se koristi u režimskom programu balističkih projektila.

    “DNRK je jasno stavila do znanja svoje motive”, rekla je vijeću ambasadorica Washingtona pri UN-u, Linda Thomas-Greenfield, koristeći službeni naziv Sjeverne Koreje Demokratska Narodna Republika Koreja.

    “DNRK nesramežljivo pokušava unaprijediti svoje sisteme za isporuku nuklearnog oružja testiranjem tehnologije balističkih projektila čime jasno krši rezolucije ovog vijeća. Ovo bezobzirno nezakonito ponašanje prijeti svim susjedima DNRK-a i svim državama članicama”, kaala je ona.

    U rijetkom pojavljivanju u Vijeću sigurnosti, ambasador Sjeverne Koreje pri UN-u, Kim Song, optužio je kritičare za licemjerje. “Nijedna druga nacija na svijetu nije u tako kritičnom sigurnosnom okruženju kao DNRK”, rekao je Kim. “Jedna zaraćena strana, Sjedinjene Države, prijeti nam nuklearnim oružjem.

    “Legitimno je pravo za DNRK kao drugu zaraćenu stranu da razvija, testira, proizvodi i posjeduje sisteme oružja ekvivalentne onima koje Sjedinjene Države posjeduju ili razvijaju.”

    Također je ismijao američke kritike da se satelitska tehnologija koristi za poboljšanje raketnih sposobnosti Sjevera, pitajući je li Washington lansirao vlastite satelite “katapultom”.

    Južnokorejski obavještajni dužnosnici rekli su kako vjeruju da je Rusija pomogla Sjeveru da lansira Malligyong-1 u zamjenu za municiju za rat u Ukrajini.

  • Višković otkriva zašto su i brojni investitori zainteresovani za ulaganja u Srpsku

    Višković otkriva zašto su i brojni investitori zainteresovani za ulaganja u Srpsku

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da su se Vladi javili brojni investitori zainteresovani za ulaganja u Srpsku.

    Višković je naveo da se Srpska ne može mjeriti sa ekonomski razvijenim zemljama i platama koje radnici tamo imaju, ali da je njena prednost u tome što ima kvalifikovanu radnu snagu.

    – Naši ljudi su se pokazali kao najbolji radnici, a uz to imamo i dobar geografski položaj, te brojne poreske olakšice i druge mjere, zbog čega su nam se već javili brojni investitori zainteresovani za ulaganja na ovim prostorima – rekao je Višković za Televiziju “Una”.

    On je naglasio da su to sve aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se smanjio broj lica koji odlaze sa ovih prostora u inostranstvo, te napomenuo da se migracije dešavaju i u zemljama Evrope i cijelog svijeta, ali ne samo u Srpskoj.

    Višković je dodao da je Republika Srpska pokazala stabilnost i odlučnost da napravi ambijent povoljan za investiranje, ali da problem pravi nivo BiH i nestabilna politička situacija na tom nivou.

    On je ukazao da vlast u Srpskoj čini sve kako bi bile povećane plate, te istakao da je to dugotrajan i zahtjevan proces.

    – To nije proces koji možete završiti preko noći ili u kratkom periodu, potrebno je napraviti i pretpostavke za to, što smo u proteklom periodu i činili, te smo kreirali mnoge mjere koje će privući strane investitore da otvore ovdje pogone i zaposle naše ljude – rekao je Višković.

    Višković je izjavio da se pokušava nauditi Srpskoj i da su joj uskraćene mnoge stvari, ali da uspijeva uspješno da odgovori na sve izazove i bez problema ispunjava svoje obaveze.

    – Republika Srpska se snalazi na teži način, čime smo dokazali da smo radni i odgovorni i na neki način preživljavamo teške izazove. Primjeri jesu situacija sa virusom korona, zatim rat u Ukrajini, ali smo uspjeli da prevaziđemo probleme – rekao je Višković za Televiziju “Una”.

    Nema galopirajuće inflacije
    On je naglasio da više nema galopirajuće inflacije koja sad iznosi četiri ili pet odsto, a do kraja ove godine trebalo bi da bude niža od osam odsto, dok se cijene nafte i naftnih derivata vraćaju u podnošljive okvire.

    – Kada je riječ o isplatama plata, penzija i ostalih davanja sigurno je da su redovna. Uveli smo sve borce u dobijanje boračkog dodatka za šta je dodatno izdvojeno 24 miliona KM, invalidnine su povećane za po pet odsto u novembru i decembru. Početkom ove godine smo povećali penzije i sva davanja za 13,5 odsto, a od prvog januara ćemo povećeti penzije za devet odsto, što je naša zakonska obaveza – dodao je Višković.

    Prema njegovim riječima, ukupni dug Srpske je šest milijardi 235,9 miliona KM odnosno 40,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug pet milijardi 287,4 miliona KM ili 34,2 odsto BDP.

    Višković je podsjetio da je gornja granica ukupnog duga 60 odsto BDP a javnog duga 55 odsto.

    On je naveo da je za 10 mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom bila 75 odsto.

    – Republika Srpska bez problema ispunjava sve obaveze. Do sad se Srpska zadužila 600 miliona KM, a vratila je milijardu KM kreditnih sredstava. To smo uradili u godini kada nam svi predviđaju bankrot. Naš rad najbolje demantuje priče o bankrotu – rekao je Višković.

    Minimalac
    Premijer Srpske je ponovio da će Vlada do kraja godine, ako se o tome ne dogovore sindikalci i poslodavci, donijeti odluku o najnižoj plati u Srpskoj za 2024. prateći sve ekonomske i druge pokazatelje.

    Višković je naveo da je na tom planu najvažnije da sindikati i poslodavci postignu dogovor o minimalnoj plati uvažavajući prijedlog predsjednika Srpske Milorada Dodika da to bude 1.050 KM.

    On je rekao da je Vlada Srpske obezbijedila mnoge olakšice za zadržavanje radnika na ovim prostorima.

    – U realni sektor godišnje smo uložili oko 420 miliona KM. To znači da smo u protekle četiri godine u taj sektor investirali više od 1,2 milijarde KM – rekao je Višković i dodao da su efekti toga povećanje plate, broja zaposlenih i rast prihoda od indirektnih i direktnih poreza.

    Višković je rekao da prosječna plata u oktobru u Srpskoj iznosi 1.290 KM i da je daleko više nego u Federaciji BiH, pa i u okruženju.

    – Imamo 290.000 zaposlenih radnika, te rast prihoda od indirektnih i direktnih poreza, što znači da je iznos koji smo svjesno investirali u realni sektor dao određene efekte – dodao je Višković.

    Premijer Srpske je istakao da će Vlada podržavati realni sektor posebno u razvoju novih tehnologija kako bi privreda postala sve konkuretnija na evropskom i svjetskom tržištu.