VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić sa Ribićem: Značajno prisustvo srpske zajednice u Slovačkoj

    Stevandić sa Ribićem: Značajno prisustvo srpske zajednice u Slovačkoj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić razgovarao je u Bratislavi sa Stanetom Ribićem, predsjednikom udruženja Srba u Slovačkoj, o statusu i aktivnostima srpske zajednice u Slovačkoj.

    Nakon sastanka Stevandić je rekao je da broj Srba u Slovačkoj prelazi 18.000, što jasno ukazuje na prisustvo i značaj srpske zajednice, koja u Slovačkoj ima status nacionalne manjine.

    • Udruženje Srba u Slovačkoj bavi se izdavaštvom, organizacijama izložbi i drugim kulturnim aktivnostima. Bilo je zaista lijepo vidjeti koliko su knjiga uspjeli da izdaju i koliko njeguju srpsku kulturu i tradiciju, te koliko je ljudi uključeno u proces naše samoodrživosti, samobitnosti, međusobnog uvažavanja i postojanja – izjavio je Stevandić.
  • Zalužni se povlači

    Zalužni se povlači

    Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni pristao je da postane ambasador Ukrajine u Velikoj Britaniji.

    To je saopštio poslanik Vrhovne rade Jevgenij Ševčenko, prenose RIA novosti.

    Poslednjih dana u ukrajinskim i zapadnim medijima se naširoko raspravlja o glasinama o mogućoj ostavci Zalužnog. Konkretno, rečeno je da je na sastanku 29. januara Zelenski ponudio glavnokomandujućem samo mesto savetnika.

    Iako je, kako je pisao časopis Ekonomist, Zalužnom ponuđeno i mesto sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine, on je to odbio.

    Mediji su kao verovatne naslednike Zalužnog na čelu Oružanih snaga imenovali načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirila Budanova i komandanta Kopnene vojske Aleksandra Sirskog. Obojica su navodno odbili.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, podsetimo, prvi put je u nedelju potvrdio da namerava da smeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog. Zelenski je za italijansku televiziju RAI1 rekao da razmatra i smenu drugih visokih zvaničnika.

    “Neophodan je novi početak. Kad govorimo o tome, mislim na smenu jednog broja vodećih državnih zvaničnika, a ne samo smene u vojnoj sferi. Razmišljam o smeni (Zalužnog). To je tačno. To pitanje se tiče čitave rukovodeće grupe koja vodi državu”, rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje o nesuglasicama sa Zalužnim.

    Kijev je nedavno, podsetimo, obavestio Belu kuću da je Zelenski odlučio da smeni Zalužnog. Vašington post navodi da SAD nisu podržale odluku Zelenskog, ali se nisu ni protivile, rekavši da je njegovo pravo da donosi takve odluke.

  • Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Kličko protiv ukrajinskog predsjednika

    Gradonačelnik Kijeva usprotivio se smjeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukraine, ističući da se “nada da vlada razume ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”
    Usred brojnih izvještaja o nameri ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da smijeni glavnokomandujućeg Oružanih snaga zemlje, generala Valerija Zalužnog, gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je pozvao “da se stavi tačka na političke intrige i međusobne sukobe”.

    Gradonačelnik Kijeva je izjavio da ukrajinsko društvo “raspravlja i sa nestrpljenjem čeka kako će se situacija riješiti”.

    “Nažalost, danas je trenutak kada politika može da prevlada nad zdravim razumom i interesima države. Taj trenutak ne zavisi od Zalužnog”, napisao je Kličko na Telegramu.

    On je napomenuo da su “u mnogo čemu, zahvaljujući Zalužnom, Ukrajinci zaista vjerovali u svoje Oružane snage, koje danas uživaju najveće povjerenje”.

    U tom smislu, on je istakao da se “nada da vlada shvata ozbiljnost koraka koje sada preduzima i puni obim svoje odgovornosti”, ističući da je u jeku rata “najvažnija borba kapaciteta, kohezije vojske i jedinstva društva”.

    Krajem januara pojedini ukrajinski mediji i zakonodavci izvijestili su o skoroj smjeni visokog vojnog zvaničnika.

    Iako su u početku Kabinet predsednika Ukrajine i Ministarstvo odbrane demantovali te glasine, Zelenski je prošle nedjelje potvrdio da razmišlja o obnavljanju kadrova u cjelokupnom administrativnom aparatu zemlje, uključujući i vojni vrh.

  • Sanji Vulić prijete smrću putem društvenih mreža

    Sanji Vulić prijete smrću putem društvenih mreža

    Prijetnje po život šefu Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanji Vulić upućene su sa više naloga na društvenim mrežama nakon suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u Sudu BiH, a među onima koji prijete je i bivši pripadnik odreda “El mudžahedin” Sanin Musa.
    Musa naziva Vulićevu “vlahinjom” i govori kako “pozivaju na njegovo hapšenje”, te joj poručuje “e pa nećeš vlahinjo svetosavska makar mi to zadnje u životu bilo”.

    Uz razne psovke, nazive “četnikuša”, jedan nalog sa “Instragama” pod imenom “Danijel” poručuje i “ubrzo ćete nestati, i ta Republika Srpska se ukida ubrzo i doći će do rata, a prva si ti na meti”.

    Takođe, dodaje osoba iza ovog naloga da je “vrlo malo života ostalo i onima koji provociraju”, a svoju poruku završava sa “tekbir”.

    Musa, lider političkog pokreta “Vjera narod država” zagovarao je okupljanje svojih pristalica ispred Suda BiH povodom suđenja predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i prijetio građanima koji Dodiku daju podršku.

    Prijetnje smrću dobila je i Sonja Danojlić Jovanović, član Kolegijuma “369portala”, nakon što je ovaj portal prenio izjavu Vulićeve ispred Suda BiH.

    U Sudu BiH juče je održano ročište protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika na kojem je Tužilaštvo BiH predstavilo optužnicu, a odbrana iznijela koncept odbrane konstatujući da se optužnicom ruši suverenitet BiH i zatražila izuzeće sudije Sene Uzunović koja se u sudnici pojavila umjesto Mirsada Strike.

  • EU ima četiri stuba spoljne politike: Ukrajina, Bliski istok i Balkan prioriteti

    EU ima četiri stuba spoljne politike: Ukrajina, Bliski istok i Balkan prioriteti

    EU kao najveće jedinstveno tržište na svijetu i subjekt koji praktično određuje svjetske standarde kada su u pitanju regulative i tržišna pravila, ima značajan uticaj i u spoljnoj politici.

    Kako je navedeno na stranici Evropske službe za spoljne poslove, spoljna politika EU temeljena je na četiri stuba: očuvanje mira u svijetu, jačanje međunarodne bezbjednosti, promocija međunarodne saradnje i razvoj i konsolidacija demokratije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

    Šef evropske politike u ovom mandatu Evropske komisije je Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, što je pozicija koja se u određenoj mjeri može prevesti kao ministar spoljnih poslova.

    U ovom trenutku, jedan od najvećih prioriteta spoljne evropske politike su rat u Ukrajini i rat između Izraela i Hamasa.

    Što se tiče Pojasa Gaze, Borel je proteklih mjeseci kroz javne nastupe i tekstove koje je napisao jasno formulisao stav EU.

    EU je osudila teroristički napad Hamasa na Izrael 6. oktobra, u kojem je život izgubilo više od 1.300 ljudi, mahom civila.

    Ali isto tako, EU je izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog prekomjerne upotrebu sile Izraelskih oružanih snaga (IDF) tokom njihove akcije u Pojasu Gaze, u kojoj je do sada život izgubilo gotovo 30.000 Palestinaca, među kojima je mnogo civila koji nemaju nikakvu vezu sa Hamasom.

    U kolumni koju je nedavno napisao, pozvao je na zaustavljanje ubijanja palestinskih civila u Gazi, kao i na uništenje Hamasa kao organizacije. Međutim, on je upozorio da Hamas predstavlja ideju, a da je ideje nemoguće “ubiti”.

    “Jedini način da se ubije loša ideja je predložiti bolju, dati horizont palestinskom narodu, njegovom dostojanstvu, njegovoj slobodi, njegovoj sigurnosti, što mora ići ruku pod ruku sa sigurnošću Izraela”, rekao je Borel, izrazivši stav EU da Palestinci treba da dobiju svoju državu.

    Borel je juče posjetio Kijev, kako bi izrazio podršku EU Ukrajini, nakon što je Evropski savjet podržao paket podrške Ukrajini vrijedan 50 milijardi evra. Nakon dolaska u Kijev, Borel je rekao da je došao da iskaže bezuslovnu pomoć EU i u vojnom i u finansijskom pogledu, kao i da pomogne u reformama Ukrajine ka njenom evropskom putu.

    Nakon početka proširene faze rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je značajno promijenila svoje spoljnopolitičke prioritete, što je dovelo do oživljavanja procesa pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU.

    Na tom putu BiH značajno zaostaje nakon sporog ispunjavanja 14 ključnih prioriteta EU, ali i nakon što je Republika Srpska donijela zakon kojim se značajno ograničava pravo na slobodu izražavanja vraćanjem inkriminsanja klevete u Krivični zakonik.

    Na evropskoj agendi parlamenta BiH ostalo je još nekoliko važnih zakona, poput Zakona o sprečavanju pranja novca i izmjena Zakona o viskom sudskom i tužilačkom savjetu BiH.

    Da bi ponovo moglo doći do zastoja, ukazuje upozorenje koje je juče na X-u iznio Johan Zatler, šef Kancelarije EU u BiH.

    “Imao sam sastanke s liderima oba doma parlamenta BiH. Potrebna nam je veća svijest o hitnosti kada je riječ o reformskim zakonima, uoči predstojećeg martovskog samita”, napisao je Zatler.

    Napomene radi, EU je uslovno odobrila početak pregovora sa BiH, ako do marta bude postignut dogovor u BiH o reformama.

    Evropski lideri upozorili su da će, ako do tada ne dođe do napretka, BiH biti u opasnost da zaostaje na evropskom putu, jer su u junu evropski izbori, pa će novu komisiju biti moguće očekivati na jesen.

  • Za četvrtak zakazana vanredna sjednica SB UN o Kosovu i Metohiji

    Za četvrtak zakazana vanredna sjednica SB UN o Kosovu i Metohiji

    Vanredna sjednica Savjeta bezbjednosti UN o stanju na Kosovu i Metohiji, na zahtjev Srbije, biće održana u četvrtak u 21 čas po našem vremenu, potvrdio je za RTS šef srpske diplomatije Ivica Dačić.

    Vanredna sjednica Saveta bezbjednosti UN o stanju na Kosovu i Metohiji, na zahtjev Republike Srbije, biće održana u četvrtak u 21 čas po našem vremenu.

    Јoš uvijek nije poznato da li će sjednica biti otvorena ili zatvorena za javnost.

    Srbija je juče predala zahtjev misiji Gvajana za sazivanje vanredne sjednice SB UN zbog situacije na Kosovu i Metohiji.

    U zahtjevu se skreće pažnja na aktuelnu situaciju na teritoriji Kosova i Metohije koja je u oštroj suprotnosti sa Poveljom UN i Rezolucijom SB UN 1244 i ističe da takva situacija zahteva održavanje posebne sjednice Savjeta bezbjednosti.

  • Ambasada Rusije u BiH: Njemačka posredstvom Šmita zaoštrava krizu u BiH, a ne Rusija

    Ambasada Rusije u BiH: Njemačka posredstvom Šmita zaoštrava krizu u BiH, a ne Rusija

    Nakon što se ministar odbrane Njemačke Boris Pistorius sastao sa ministrom odbrane u Savjetu ministara Zukanom Helezom, na kojem je bilo govora i o ruskom uticaju u BiH, najavljena je “podrška naporima, kako bi se spriječilo da Rusija dovede do dodatne krize”.

    Saopštenje ruske Ambasade u BiH prenosimo u cijelosti:

    “Obratili smo pažnju na saopštenja u medijima s informacijom da je ministar odbrane Njemačke Boris Pistorius tokom boravka u Sarajevu najavio “podršku naporima kako bi se spriječilo da Rusija dovede do dodatne krize”.

    Naglašavamo da nije Rusija, već Njemačka je upravo ta koja zaoštrava unutrašnju političku krizu u BiH, prvenstveno posredstvom figure nelegitimnog Visokog predstavnika. Ukoliko bi Njemačka poštovala međunarodno pravo, a ne djelovala rukovodeći se ozloglašenim “pravilima na kojima se temelji svijet”, onda bi učinila sve što je mogla da njen predstavnik, kako slijedi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, dobije odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a.

    Njemačka destabilizuje Balkan podržavajući tzv. samoproglašeno Kosovo kršeći Rezoluciju 1244 SB UN-a. I najzad, Njemačka destabilizuje Evropu beskrupulozno podržavajući neonacistički režim u Kijevu, koji se ukaljao neljudskim zločinima nad civilima, ne štedeći čak ni svoje sunarodnike.

    Što se tiče Rusije, ona, kao jedan od garanta Dejtonskog mirovnog sporazuma, zalaže se za razvoj dijaloga u Bosni i Hercegovini, razradu konsenzusnih dogovora, kao i za jačanje svestranih veza sa prijateljskim narodima Bosne i Hercegovine”.

  • Šmit: Njemačka delegacija nije došla u BiH samo da ovdje boravi

    Šmit: Njemačka delegacija nije došla u BiH samo da ovdje boravi

    Visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, Kristijan Šmit danas se sastao s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom, a nakon sastanka obratio se i javnosti.

    “Zadovoljstvo mi je što sam imao sastanak sa njemačkim ministrom odbrane, koji ne samo da je došao, već i izrazio želju za daljom pomoći BiH u očuvanju mira i stabilnosti. Njemačka je pružila punu podršku pogotovo u okviru misije Althea. Njemačka delegacija nije došla u BiH samo da ovdje boravi, nego i da razgovara sa političarima i građanima koji žive u BiH. Ako o nekim stvarima ne možete pričati sa političarima, možete sa građanima”, rekao je Šmit.

    Ministar odbrane Njemačke danas je stigao u posjetu BiH, a u Sarajevu se sastao s brojnim zvaničnicima.

    Između ostalog, Pistorius se sastao i sa ministrom odbrane BiH, Zukanom Helezom te članovima Predsjedništva BiH.

    “Naše odnose smo proširli, doprinosimo jačanju kapaciteta. Tokom posjete sam vidio da se investicija cijenila i bitno je za stabilnost regije bitno je da možemo dati doprinos za vlast koja djeluje”, kazao je Pistorius.

    Ukazao je da postoje određene tenzije te da se BiH “mora odlučiti na kojem vjenčanju će biti da pleše te da ne možemo na dva mjesta biti”, prenosi “Klix”.

  • Cvijanović-Stic: Značajan nepristrasan pristup EUFOR-a

    Cvijanović-Stic: Značajan nepristrasan pristup EUFOR-a

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas sa novim komandantom EUFOR-a u BiH general-majorom Laslom Sticom o trenutnim političkim i bezbjednosnim prilikama u Republici Srpskoj i BiH, te istakla značaj nepristrasnog pristupa EUFOR-a.

    Cvijanović je izrazila podršku misiji “Altea”, kao i punu opredijeljenost ka saradnji sa ciljem očuvanja mira i stabilnosti u BiH, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Srpski član Predsjedništva BiH upoznala je novog komandanta EUFOR-a da su svi aktuelni izazovi isključivo političke prirode, te da bezbjednosna situacija u BiH nije ugrožena.

    Ona je sagovorniku poželjela dobrodošlicu i uspješan mandat.

  • Goganović: O pitanju NATO integracija u BiH ne postoji politički konsenzus

    Goganović: O pitanju NATO integracija u BiH ne postoji politički konsenzus

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da je upoznao ministra odbrane Njemačke Borisa Pistorijusa da u BiH ne postoji politički konsenzus o pitanju NATO integracija, ali je pohvalio saradnju sa Misijom EUFOR-a, koja obezbjeđuje stabilnost u BiH.

    Mi iz Republike Srpske ne podržavamo NATO integracije, ali svi podržavamo saradnju sa NATO-om. Naglasio sam da smo svjedoci mnogih sukoba u svijetu, ali da će BiH uvijek glasati za mir i zbog toga nam je jako bitna regionalna saradnja i da put BiH ka EU nema alternativu – izjavio je Goganović.

    Pistorijus, koji boravi u službenoj posjeti BiH, rekao je danas da njegova zemlja podržava misiju “Altea” u BiH i da nema sumnje da Eufor ispunjava svoj mandat.