VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    Na šta se najviše žale zatvorenici u BiH?

    – I oni koji su lišeni slobode zbog kršenja određenih zakona ili narušavanja nečijih prava – imaju prava, pa su se tako lani zatvorenici u zatvorima širom Bosne i Hercegovine žalili više Ombudsmanu za ljudska prava BiH nego godinu ranije.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” potvrđeno u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH, tokom 2022. godine u Odjelu za praćenje prava lica lišenih slobode zaprimljeno je 77 žalbi, dok je u 2023. godini evidentirano 86 žalbi, što je povećanje u odnosu na 2022. godinu od 11,69 odsto.

    “Analiza registrovanih žalbi pokazuje da su se one kao i ranijih godina najčešće odnosile na pravo na korištenje vanzavodskih pogodnosti, posjete osuđenim licima, ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu i uslove smještaja u ustanovi”, istakli su iz ove institucije.

    Kako su dodali, statistički podaci pokazuju da su prošle godine najveći broj žalbi uputila osuđena lica iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica.

    Upravo zbog toga smo se obratili zeničkom Kazneno-popravnom zavodu, odakle su nam objasnili da osuđene osobe koje kaznu zatvora izdržavaju u Kazneno-popravnom zavodu zatvorenog tipa Zenica imaju zakonsko pravo da žalbe i pritužbe na rad zaposlenih, kao i uslove izdržavanja kazne upućuju direktoru Zavoda, Ministarstvu pravde FBiH, kao i ombudsmanima BiH.

    “Pritužbe i žalbe se shodno podzakonskim aktima Zavoda rješavaju u trostepenom postupku ulaganja pritužbe i žalbe, pri čemu se nivoi odnose na sljedeće: prvi nivo – upućuje se direktno zaposleniku na kojeg se odnosi, drugi nivo – upućuje se rukovodiocu sektora u kojem zaposlenik radi, i treći nivo – upućuje se direktoru Zavoda”, ističu iz KPZ Zenica.

    Kako navode, ukoliko osuđena osoba nije zadovoljna ishodom rješavanja, tada ima mogućnost da se obrati Federalnom ministarstvu pravde te Instituciji ombudsmana.

    “Tokom 2022. godine ukupno je zaprimljeno 60 pritužbi, a u 2023. ukupno 123 pritužbe, pri čemu se ističe da je najveći dio njih riješen u prva dva nivoa podnošenja”, ističu oni za “Nezavisne novine”.

    Kako su objasnili, pritužbe se odnose najvećim dijelom na uslove izdržavanja kazne zatvora, na postupanje zaposlenika prema osuđenoj osobi, kao i na zdravstvenu zaštitu.

    “Najveći dio istih je bio neutemeljen”, ističu iz KPZ Zenica.

    A upravo je nedavno na adresu našeg medija stiglo pismo jednog od zatvorenika iz zeničkog Kazneno-popravnog zavoda čiji je identitet poznat redakciji.

    U pismu se žali na zdravstvenu zaštitu, tačnije ističe da im nedostaje lijekova.

    “Obolio sam od raznovrsnih neizlječivih bolesti, a ušao sam potpuno zdrav, te zbog toga imam paniku”, ističe on u pismu.

  • Hag manipulisao sa brojem stradalih Bošnjaka u Srebrenici

    Hag manipulisao sa brojem stradalih Bošnjaka u Srebrenici

    Tokom haških procesa Srbima optuženim za ratne zločine, srpski statističari su utvrdili da su haško tužilaštvo i njegovi vještaci manipulisali sa brojem stradalih Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine, koji je višestruko uvećan.

    Statističkim analizama ukupnog broja stanovnika u Srebrenici 1995. godine, preko spiskova vojnika i nestalih, utvrdili su da je u Srebrenici stradalo najviše 3.000 Bošnjaka.

    Prva prevara je kalkulacija brojem od 45.000 stanovnika u Srebrenici. Dopisom Zavodima za statistiku u Sarajevu i Tuzli, te tuzlanskom okružnom sekretarijatu za odbranu, opštinsko rukovodstvo samo sebe demantuje navodeći da je u januaru 1994. u Srebrenici živjelo 37.255 stanovnika, uz napomenu da dokument nije za uvid međunarodnim organizacijama.

     

    Statističar u timu odbrane optuženih Srba u Hagu Božo Grbić napominje da se u Hagu manipulisalo i sa tri spiska raseljenih u Tuzli, nakon događaja 1995. godine. Vjerovatno zbog međunarodne humanitarne pomoći manipulisali su sa spiskom od 45.000 raseljenih, na kojem su neka lica popisana više puta, kaže Grbić.

    – Kad se sve očisti dobije se brojka od 34.000 i nešto lica, koja su izašla iz Srebrenice, znači registrovana. Kada se napravi razlika između broja stanovnika, oko 37.000 i broja izbjeglih, 34.000, to je negdje oko 3.000 – rekao je Grbić.

    Tvrdnju da u Srebrenici nije stradalo više od 3.000 lica srpski statističari potkrepljuju i haškim dokumentima izuzetim od tzv. Armije BiH, komande 2. korpusa 28. divizije.

    – To je neki dokument u kome kaže da ima oko 6.000 vojnika. Kada je pala Srebrenica, taj kontingent vojnika je krenuo za Tuzlu, na proboj. Kada su stigli u Tuzlu, izvršena je smotra i dobiveno je oko 3.100. Znači, ako je tih vojnika oko 6.000, oduzmete 3.000 i nešto, dobijete opet brojku oko 3.000 – rekao je Grbić.

    Manipulacije su uočene i sa spiskom identifikovanih DNK analizom, kaže Grbić. Na spisku su lica za koje su uzorke krvi navodno davali najbliži srodnici, a nepoznati su datum rođenja, ime oca, a da i ne govorimo o jedinstvenom matičnom broju.

    I stradale prije događaja iz jula 1995. godine pronalazili smo na spisku od oko 4.000 identifikovanih, kaže Grbić

    – Ima u dokumentu civilne odbrane da je do 1995. godine poginulo 1.300 vojnika. Identifikovano je oko 4.000, 1.300 se već zna, kada to oduzmete broj je 2.700 – naveo je Grbić.

    Grbić ne odstupa od svojih i analiza tima srpske odbrane prema kojima broj stradalih u julu 1995. godine u Srebrenici ne premašuje 3.000. Za njega su zlonamjerene optužbe za genocid tim prije što je značajan dio života i istraživanja posvetio stradaloj djeci u NDH.

    Na njegovom spisku je 54.009 samo srpske djece umorene na 3.358 stratišta. To jeste nekažnjeni genocid, kaže Grbić.

  • Šta ako Ukrajina izgubi?

    Šta ako Ukrajina izgubi?

    Zapitati se “šta ako Ukrajina izgubi?” je nekada bila taktika koju su favorizovali oni koji su želeli da prekore njene zapadne saveznike da pošalju više novca i oružja, piše Ekonomist.

    Sve više ovo pitanje izgleda manje kao misaoni eksperiment, a više kao prva faza planiranja za vanredne situacije.

    Posle nekoliko iscrpljujućih meseci na bojnom polju, nestale su prošlogodišnje nade u ukrajinsku kontraofanzivu koja bi gurnula Rusiju nazad ka njenim granicama i ponizila Vladimira Putina.

    Ovih dana dominira strah da bi se postojeći ćorsokak mogao srušiti u korist osvajača, ili da se Donald Tramp vrati na vlast u Americi i donese pobedu Rusiji na srebrnom poslužavniku.

    Iako je poražena Ukrajina postala manje nategnuta perspektiva, nije ništa manje zastrašujuća. Koliko god bio otrežnjujući povratak rata na kontinent, uspešna invazija koja ubire geopolitičke nagrade za Putina bila bi mnogo gora, piše Ekonomist.
    Poraz Ukrajine bio bi ponižavajuća epizoda za Zapad.

    Pružajući moralnu, vojnu i finansijsku pomoć svom savezniku već dve godine, Amerika i Evropa su, možda nehotice, stavili na kocku sopstveni kredibilitet.

    U Rusiji, ali i u Kini, Indiji i širom globalnog juga, zemlje koje su podržavale Ukrajinu bi bile odbačene kao podobne u podnošenju rezolucija UN i cenkanju oko formulacija na samitima EU i NATO-a.

    Bojenje ukrajinske zemlje od strane kreatora atlasa u rusku teritoriju učvrstilo bi ideju da moćniji kreirajo i “ispravno”- u korist onog ko je jači.

    Džordž Robertson, bivši šef NATO-a, upozorio je da “ako Ukrajina izgubi, naši neprijatelji će odlučiti o svetskom poretku”.

    Na nesreću Tajvana, između ostalih, verovatno je u pravu, zaključuje Ekonomist.

  • Ukrajinski komandant šokirao izjavom…

    Ukrajinski komandant šokirao izjavom…

    Kao komandant specijalne izviđačke jedinice, Denis Jaroslavski se borio u iznenadnoj ofanzivi Ukrajine u Harkovu u jesen 2022. godine, koja je potisnula početnu rusku invaziju sve do granice.

    Ali sada se Denis i njegovi ljudi suočavaju sa mogućnošću da to urade ponovo. Ruske snage su poslednjih dana postigle male, ali značajne uspehe upravo duž granice u Harkovskoj oblasti.

    Njihovo napredovanje je duboko samo nekoliko kilometara, ali je progutalo oko 100 km ukrajinske teritorije. Na jače branjenom istoku Ukrajine, Rusiji su bili potrebni meseci da postigne isto.

    “Nije bilo prve linije odbrane. Videli smo to. Rusi su upravo ušli. Samo su ušli”, kaže Denis za Bi-Bi-Si.

    “Ili je nemar ili korupcija”
    Jaroslavski je novinarima Bi-Bi-Sija pokazao snimak snimljen dronom pre nekoliko dana na kojem se vidi mala kolona ruskih vojnika kako jednostavno hoda preko granice, bez otpora.
    On kaže da su zvaničnici tvrdili da se odbrana gradi uz velike troškove, ali da, prema njegovom mišljenju, te odbrane jednostavno nije bilo.

    “To je ili nemar ili korupcija. To nije bio neuspeh. To je bila izdaja.”

    Svi su znali da će se ovaj upad verovatno dogoditi. I ukrajinske i zapadne obaveštajne službe znale su da Rusija gradi snage preko granice – sa procenama da ima do 30.000 vojnika.

    Predsednik Vladimir Putin je takođe javno izneo svoj cilj da stvori tampon zonu u oblasti Harkov za zaštitu ruske teritorije od ukrajinskih artiljerijskih napada.

    Ali izgleda da je Ukrajina bila loše pripremljena – uprkos zvaničnim poricanjima.

    Kako se navodi, ruske trupe su već ušle u predgrađe grada. Denis kaže da se plaši da bi se uskoro mogao vratiti u ruke Rusije.

    “Rusija će se fokusirati na zauzimanje celog Donbasa”
    Ukrajinski zvaničnici i dalje insistiraju da Harkovu ne preti kopnena invazija. Ali što je Rusija dalje napredovala, to je bila veća verovatnoća da će doći u domet ruske artiljerije.

    Denis kaže da veruje da će ruske snage pokušati da se fokusiraju na istok i zauzmu ceo Donbas. Dodaje da Rusija takođe pokušava da iskoristi slabosti Ukrajine na frontu od 1.000 kilometara. Našli su jednog u Harkovu.

    “Naravno da sam ljut”, kaže Denis.

    “Kada smo se borili za ovu teritoriju 2022. godine, izgubili smo hiljade ljudi. Rizikovali smo svoje živote. A sada zato što neko nije napravio utvrđenja, opet gubimo ljude.”

  • Knežević: U slučaju usvajanja rezolucije BiH može podnijeti tužbu protiv Crne Gore

    Knežević: U slučaju usvajanja rezolucije BiH može podnijeti tužbu protiv Crne Gore

    Lider Demokratske narodne partije Crne Gore (DNP) Milan Knežević poručio je danas da zvanična Podgorica ne smije da glasa za rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, ne samo zbog Republike Srpske, Srbije i srpskog naroda, već prvenstveno zbog same sebe i upozorio da bi nakon njenog usvajanja Bosna i Hercegovina mogla da podnese tužbu protiv Srbije, ali i Crne Gore.

    “Istog trenutka kad pritisnemo `yes` potvrdili smo se za genocidan narod”, naveo je Knežević u saopštenju, prenosi Tanjug.

    On je naglasio da se predložena rezolucija o Srebrenici poziva na Rezoluciju 819 Savjeta bezbjednosti koja je usvojena 16. aprila 1993. godine, a u kojoj se, kako navodi, Savjet bezbjednosti poziva na Međunarodni sud pravde u Nagoji i privremenu mjeru da vlada Savezne Republike Jugoslavije, koju su činile Srbija i Crna Gora, treba odmah da preduzme sve mjere koje su u njenoj moći da spriječi vršenje zločina genocida.

    “Znači, notorna je neistina da se ova najavljena rezolucija ne odnosi na države i narode. Naprotiv, baš se odnosi na Srbiju i Crnu Goru. A to dalje znači, nakon izglasavanja ove rezolucije, BiH može da podnese tužbu protiv Srbije i Crne Gore u bilo kom momentu, od trenutka izglasavanja do Sudnjeg dana. A to dalje znači da Crna Gora postaje država genocidne prošlosti i još je za to glasala, kao da glasa na Evroviziji”, naveo je Knežević.

    Istakao je da ne postoji termin individualnog genocida i dodao da se u rezoluciji ne pominje nijedan general niti vojnik imenom i prezimenom, jer bi u tom slučaju to bio zločin pojedinca, prenosi RTCG.

    Smatra da u rezoluciji nema individualizacije krivice zato što je namjera da se zločin u Srebrenici predstavi kao genocid.

    Knežević je ocijenio da amandmani Vlade Crne Gore na rezoluciju liče na “posljednju želju osuđenika na mučenje i smrt, u kojoj moli da mu prvo otkinu glavu, a tek onda ruke, umjesto kako su planirali da prvo otkinu ruke, a onda glavu”.

    Crnogorski premijer Milojko Spajić potvrdio je u četvrtak da će Crna Gora glasati za rezoluciju o Srebrenici u UN, kao i “za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije”.

    Vlada Crne Gore u subotu uveče je usvojila informaciju o amandmanima Crne Gore na tu rezoluciju u kojima se navodi da je odgovornost za zločine isključivo individualna i da ne može targetirati narod ili države.

    Amandmanima se, kako su rekli iz Vlade, sprečava svako potencijalno manipulisanje na štetu Srbije i srpskog naroda u smislu bilo kakvih pravnih i političkih reperkusija i onemogućava se narativ, ali i namjera da se jedan narod želi proglasiti genocidnim.

  • Mandić: Ne sumnjajte u sunarodnike, vršimo pritisak da Spajića zaustavimo u opasnoj namjeri

    Mandić: Ne sumnjajte u sunarodnike, vršimo pritisak da Spajića zaustavimo u opasnoj namjeri

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je danas u Donjoj Gradini da vrše pritisak na Vladu da odustane od podrške o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN i da će zajedno sa SPC uraditi sve što je njihovoj moći da zaustave premijera Milojka Spajića u toj opasnoj namjeri.

    Mandić je okupljenima poručio da kao predsjednik jedne srpske političke nacionalne organizacije, kao Srbin iz Crne Gore, ima obavezu da prenese braći da ne brinu i ne sumnjaju u sunarodnike iz Crne Gore.

    On je rekao da će nastaviti da vrše pritisak da se odustane od podrške rezoluciji, istakavši da nisu vezani ni za kakave fotelje, niti za bilo šta drugo.

    – Vode različite prljave kampanje i od onih za koje se najmanje to moglo očekivati. Ali bi željeli da imamo vaše razumijevanje, ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas, da znaju da mi nećemo dozvoliti, da je to crvena linija, da se ponovo vrati na vlast onaj koji nas je diskriminisao, koji je uništavao srpstvo u Crnoj Gori – istakao je Mandić.

    Prema njegovim riječima, uradiće sve što je u njihovoj moći zajedno sa Crkvom, braćom, ujedinjeni kao srpski političari i srpski narod da zaustave premijera Spajića u jednoj lošoj i opasnoj namjeri.

    – Nećemo dozvoliti, to je ona crvena linija, da onaj ko nas je tlačio, ponižavao, koji je želio da ne živimo u Crnoj Gori, da preuzme tu državu – istakao je Mandić.

    On je podsjetio da je srpski narod u Crnoj Gori svašta prošao, da su mu razbili zajedničku državu sa Srbijom, protjerali srpski jezik, prijetili da će traktorima protjerati u Srbiju, vršili diskriminaciju i nasilnu asimilaciju, a kada su udarili na Crkvu i svetinje tada se sve promijenilo.

    Mandić je naveo da se to nije promijenilo onako kako bi želio srpski narod, ali da ipak jeste mnogo toga od 30. avgusta 2020. godine, te pojasnio da su do sada podržavali ovu vladu zato što je bila alternativa čovjeku koji je bio simbol antisrpstva u čitavom regionu.

    Istakao je i da mu je pripala velika čast da se na mjestu strašnog zločina, na dan Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog, u ime Crne Gore, svih njenih građana i naroda pokloni žrtvama strašnog genocida.

    – Ovdje se desio genocid i taj genocid po svojoj razmjeri može da se mjeri sa Aušvicom i Treblinkom – rekao je Mandić i dodao da je i ranije dolazio da bi se poklonio sjenim velikomučenika jasenovačkih.

    Mandić je naglasio da je srpski identitet definisan sa kosovskim zavjetom i sa ovim najvećim podzemnim gradom.

    – Te dvije koordinate definišu identitet srpskog naroda i mi Srbi treba da se držimo složno imajući razumijevanja jedni za druge – zaključio je Mandić.

    VIJESTI IZ ISTE RUBRIKE

  • Bivši visoki predstavnik UN: Veliki broj sahranjenih u Srebrenici donesen iz drugih gradova i sela

    Bivši visoki predstavnik UN: Veliki broj sahranjenih u Srebrenici donesen iz drugih gradova i sela

    Visoki predstavnik UN za vrijeme rata u BiH Karlo Bozola naveo je u pisanoj izjavi u vezi sa dešavanjima Srebrenici 1995. godine da je veliki broj sahranjenih u tom mjestu donesen iz drugih gradova i sela.Bozola je istakao da ovom pisanom izjavom želi upoznati širu javnost sa pravim dešavanjima u slučaju tragedije u Srebrenici.

    – U Srebrenici je po šumama stradalo oko 1.100 civila muslimana, jer su bili naoružani, i odgovarali su na napade, ali je bilo i onih koji su kao nenaoružani stradali, njih još oko 250 oko Srebrenice za tri godine, a vojnika muslimana oko 2.500 do 2.800 do kraja rata. Svi ostali sahranjeni doneseni su iz drugih gradova i sela – naveo je Bozola.

    Pisanu izjavu Bozole dobio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević u kojoj pod zakletvom visoki predstavnik UN otkriva nove cinjenice i detalje koje se odnose na dešavanja u Srebrenici 1995. godine.

    Primjerak ove izjave, Knežević je uputio premijeru Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, predsjednicima Republike Srpske Miloradu Dodiku, Srbije Aleksandru Vučiću i Crne Gore Јakovu Milatoviću, prenosi portal “Novosti”.

    Više puta, ističe Bozola, bio je u Srebrenici, te je ukazao da je “mnogo srpskih civila oko Srebrenice ginulo od Nasera Orića u periodu od 1992. do 1994. godine, a oko Srebrenice se ginulo i u zasjedama iz privatnih kuća”.

    – Srbi su bivali ogorčeni zbog toga što upravo general Ratko Mladic nije mogao to da kontroliše. U razgovoru sa njim, u prisustvu plavih šljemova /Holandani/, general Mladic mi je kazao da moram organizovati povlačenje civila muslimana autobusima prema Zenici. Tražio je da ja lično moram biti prisutan, jer nije bilo čoveka sa te teritorije, a da nije izgubio nekog člana familije ili citavu familiju – ispričao je Bozola.

    Ovaj visoki predstavnika UN ukazao je da je jasno kakav je pritisak Mladić vršio oko povlačenja civila muslimana, te se nada da je to svakom očigledno.

    – Unproforci su mu tim povodom zahvalili i odgovorili da komandant Orić neće ni da nas primi, ni sasluša, i da se tu ništa ne može učiniti, pa se ja pitam zašto sada mnogi ćute i ne daju nikakve izjave, ili zašto ne predoče javnosti svoje tadašnje zabelješke? Moj zaključak je da ne smeju! – naveo je Bozola.

    Bozola je podsjetio da je od 1992. godine, kao vanredni delegat UN i EU na nivou BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, sve vrijeme obilazio bolnice i organizovao dobijanje donacija, kao i zbrinjavanje bolesne djece i ranjenih lica u BiH za liecenje u bolnicama EU.

    – Veliki broj djece zbrinjavan je uz saradnju i nadgledanje Instituta za majku i dete iz Beograda i Novog Sada, a isti primjer odnosi se i za BiH i Hrvatsku. U timu su bili čuveni doktori iz EU, sa po tri grupe u tri pravca – piše Bozola.

    Pošto je dobro govorio, kako kaže, “jugoslovenski” i poznaje dobro eks Јugoslaviju, imao je zadatak da otvori proces razmjene zarobljenih lica.

    – Obavljanje tog zadatka nosilo je sa sobom i ogroman rizik, jer su sve strane, većinom, ubijale zarobljenike. Pune četiri godine u procesu obavljanja toga zadatka bivao sam više puta zarobljavan, ali sam pritom uspio da izvršim veliki broj razmjena zarobljenih lica, uz visoki stepen rizika – napisao je Bozola.

    Spasio je i uspio, kako kaže, da u njihove zemlje vrati, uputivši ih Širaku, i dva francuska pilota, koji su pali iznad Sarajeva, a takode i jednog američkog pilota, koji je pao u blizini Gline kod Bihaca.

    – Pošto sam se kretao u svim zonama gdje su trajale ofanzive od Sarajeva do Knina, mene su kontaktirali svi komandanti i generali. Više puta sam se cuo oko razmjena zarobljenika sa generalom /Atifom/ Dudakovicem i generalom Ratkom Mladicem, kao i sa mnogim drugim komandantima i generalima koji su me poznavali – piše Bozola.

  • Zelenski: Žestoke borbe u Harkovskoj i Donjeckoj oblasti

    Zelenski: Žestoke borbe u Harkovskoj i Donjeckoj oblasti

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da se žestoke borbe vode u nizu sela u Harkovskoj oblasti i u raznim dijelovima Donjecke oblasti na istoku Ukrajine.

    Zelenski je rekao u svom noćnom video obraćanju da ruske snage pokušavaju da se učvrste u nekim od sela u Harkovskoj oblasti, dok druga koriste za dalje napredovanje od kada su pokrenule veliki napad oklopnim vozilima na tu oblast u petak, prenio je Rojters.

    Zelenski je naveo da je u Donjeckoj oblasti za protekla 24 sata došlo do 30 oružanih sukoba, uključujući oblast Pokrovska, Limana i Kramatorska, prenosi Tanjug.

  • Šojgu ─ novi sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije

    Šojgu ─ novi sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin imenovao je Sergeja Šojgua za sekretara Savjeta bezbjednosti Rusije, saopštila je pres-služba Kremlja.

    – Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je Ukaz o sekretaru Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije. Imenovati Sergeja Kužugetoviča Šojgua za sekretara Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije – navodi se u saopštenju.

    Istovremeno je Nikolaj Patrušev razriješen dužnosti sekretara Savjeta bezbjednosti.

    Ranije je saopšteno da je Putin uputio Savjetu Federacije svoje predloge za novog ministra odbrane, ministre spoljnih i unutrašnjih poslova i drugih ministarstava.

  • Putin predložio Belousova za ministra odbrane, Lavrova za šefa diplomatije

    Putin predložio Belousova za ministra odbrane, Lavrova za šefa diplomatije

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin predložio je da bivši potpredsjednik Vlade Rusije Andrej Belousov bude novi ministar odbrane Rusije, saopštio je Savjet Federacije.

    U saopštenju se ističe da je Savjet Federacije dobio imena kandidata koje je predložio predsjednik Rusije za funkcije šefova niza federalnih ministarstava i resora.

    Za konsultacije su predloženi:

    – za mjesto ministra odbrane Andrej Removič Belousov,

    – za mjesto ministra unutrašnjih poslova – Vladimir Aleksandrovič Kolokoljcev,

    – za ministra spoljnih poslova predložen je Sergej Viktorovič Lavrov,

    – za mjesto direktora Spoljne obavještajne službe – Sergej Evgenijevič Nariškin,

    – za ministra pravde – Konstantin Anatoljevič Čujčenko,

    – za ministra za civilnu odbranu, vanredne situacije i pomoć u katastrofama – Aleksandar Vjačeslavovič Kurenkov.

    – za direktora Federalne službe bezbednosti – Aleksandar Bortnikov,

    – za direktora Federalne službe nacionalne garde – Viktor Zolotov,

    – za direktora Federalne službe bezbednosti – Dmitrij Kočnev,

    – za načelnika Glavne uprave za specijalne programe predsjednika – Aleksandar Linc,

    – za predsjednika Računske komore – Boris Kovaljčuk.

    Kako je precizirano, članovi Savjeta Federacije će o ovom pitanju održati konsultacije na sjednicama odbora 13. maja i sjednici Savjeta Federacije 14. maja.

    Putin je 10. maja imenovao Mihaila Mišustina za predsjednika vlade. Premijer je već podnio predsjedniku svoje predloge o strukturi saveznih organa izvršne vlasti, a šef države je ranije u subotu potpisao odgovarajući ukaz.