VRBAS Media

Autor: INFO

  • Karan: Zaštita Dodika ustavna i zakonska obaveza MUP-a

    Karan: Zaštita Dodika ustavna i zakonska obaveza MUP-a

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je ustavna i zakonska obaveza MUP-a da štiti predsjednika Republike Milorada Dodika i da je to ministarstvo garant bezbjednosti Srpske i svih njenih građana.

    Karan je rekao da se u Sarajevu vodi politički, a ne sudski proces protiv legalno izabranog predsjednika Republike Srpske sa jasnom političkom namjerom i upozorio da činjenica da su se u tome pridružili Sud i Tužilaštvo BiH ima tragične posljedice.

    On je istakao da su Sud i Tužilaštvo BiH pokazali da su davno izašli iz vladavine prava i da su samo instrument u rukama interesnih grupa, te da je ovakvim procesom urušena pravna država, Dejtonski sporazum i izgubljeno povjerenje u postupanje pravosudih organa.

    Govoreći o izazovima pred kojim se nalazi MUP Republike Srpske, Karan je rekao da činjenica da su mnoge terorističke akte u svijetu počinila lica koja su u ranijem periodu bila prisutna u BiH ili je u tim napadima korišćeno oružje iz BiH govori da je BiH veoma atraktivna za radikalne islamiste koji je vide kao dobro mjesto odakle mogu djelovati dalje prema Evropi.

    On je rekao za “Politiku” da Srpska neprestano upozorava da se u BiH godinama formiraju vehabijske zajednice i paradžemati, te da radikalni islamisti teže da nametnu svoju vjeru i zakone i u BiH, zbog čega je neophodno adekvatno reagovanje političkih, vjerskih i pravosudnih institucija.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji u Republici Srpskoj, Karan je rekao da je stanje bezbjednosti povoljno i stabilno i da je policija profesionalno, zakonito i efikasno odgovorila na svaki događaj.

    On je naveo da MUP već godinama, uz podršku Vlade i predsjednika, kontinuirano radi na jačanju svojih kapaciteta i da je mnogo toga urađeno na opremanju pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice i Žandarmerije, ali da ništa manji značaj nemaju ni ostali policijski službenici bez obzira da li je riječ o uniformisanoj ili krim policiji.

    Kada je riječ o migrantkoj krizi, Karan je naveo da se MUP Republike Srpske u proteklim godinama efikasno nosi sa problemom i posljedicama migrantske krize, te da će učiniti sve da tako i ostane.

    On je ukazao da je u 2023. godini na teritoriji Srpske evidentirano 1.078 migranata koji su ilegalno prešli granicu BiH, što je 77,2 odsto manje nego 2022. godine i naveo da je najveći broj migranata porijeklom iz Avganistana, 46,7 odsto, te iz Maroka, 10,7 odsto.

    • Pratimo dešavanja na globalnom nivou i u svjetlu dešavanja na Bliskom istoku razmjenjuju se informacije na međunarodnom nivou. Nastavićemo da pružamo pomoć Graničnoj policiji BiH u odbrani istočne granice BiH – rekao je Karan.

    On je naveo da je u 2023. godini u Republici Srpskoj za 3,1 odsto povećan ukupan broj krivičnih dijela u odnosu na prethodnu 2022. godinu, ali da je povećan i koeficijent njihove ukupne rasvijetljenosti, kao i koeficijent rasvijetljenosti po nepoznatom počiniocu što je prije svega rezultat proaktivnog djelovanja policije na terenu.

    Karan je rekao da je borba protiv organizovanog kriminala bila i ostala glavni prioritet MUP-a Srpske.

    “Organizovani kriminal predstavlja jednu od najvećih, najopasnijih i najsloženijih globalnih prijetnji koja može direktno da ugrozi bezbjednost i stabilnost na međunarodnom planu”, istakao je Karan.

    On je dodao da je tokom prošle godine procesuirano 12 organizovanih kriminalnih grupa, te da je ponosan načinom na koji su pripadnici MUP-a Republike Srpske odgovorili na otvaranje aplikacija “Skaj” i “Anom”, iako su se i sami time našli pod posebnim bezbjednosnim prijetnjama.

    Karan je kao zadovoljavajuću ocijenio saradnju MUP-a Republike Srpske sa drugim agencijama u BiH, dodajući da ona uvijek može da bude bolja.

    Posebno je istakao saradnju sa MUP-om Srbije i Ministarstvom odbrane Srbije, kao podršku u stručnom usavršavanju i školovanju kadra.

    On je rekao da je Obavještajno bezbjednosna agencija BiH nedvosmisleno u prethodnom periodu bila pod političkim uticajem.

    • I sami ste bili svjedoci kojakakvih zabrana ulaska u BiH građanima Srbije, piscima, novinarima. Nadamo se da ćemo sada i sa njima uspostaviti saradnju u skladu sa zakonom – dodao je Karan.
  • Košarac: Saradnja sa NATO maksimum, članstvo – ne

    Košarac: Saradnja sa NATO maksimum, članstvo – ne

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac naglasio je da Republika Srpska podržava EU integracije i neupitno je da aktivno radi na ispunjavanju uslova na tom putu, imperativno zagovarajući dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

    Košarac je ukazao da, s druge strane, evidentno je da pojedini zvaničnici “Trojke” euforično pričaju o evropskom putu BiH kada odu u EU, ali ne pokazuju spremnost da ispune ono što dogovore politički lideri na domaćem planu.

    Sasvim suprotno, istakao je Košarac, oni u pravilu izigravaju domaći dogovor pod uticajem američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija, Kristijana Šmita i drugih zapadnih mentora.

    -Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković čak ide korak dalje, pa je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji govorio o NATO integracijama?!!! Neka ne žive san članstva BiH u NATO! Neka prestanu da dezavuišu ljude kako u BiH, tako i Evropi i svijetu, jer taj film neće gledati – poručio je Košarac reagujući na izjavu Konakovića da je na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu razgovarano o saradnji sa NATO i, kako je rekao, budućoj integraciji BiH u ovaj vojni savez.

    Košarac je naglasio da Srpska nikada neće dati saglasnost za članstvo u NATO, jer je to protiv njenih interesa.

    • Јasno smo rekli da je saradnja sa ovim vojnim savezom maksimum o kojem možemo razgovarati. Članstvo NE. Zaista mi nije jasno kako to do sada nisu shvatili. Od integracija BiH u NATO nema ništa. Niti će biti. Zato neka prestanu sa podmuklom praksom da u međunarodnim i domaćim krugovima govore o NATO integracijama – objavio je Košarac na Instagramu.

    Umjesto što se po Evropi i bijelom svijetu bave mlaćenjem prazne slame o članstvu u NATO, rekao je Košarac, predstavnicima “Trojke” bilo bi mnogo bolje da se vrate realnosti i unutrašnjem dogovoru.

    • Svi prijedlozi SNSD i koalicije iz Srpske su u skladu sa Ustavom i Dejtonom. Na potezu je “Trojka” koja treba da to prihvati i da nastavimo aktivnosti za dobijanje datuma pregovora. U suprotnom, “Trojka” će snositi odgovornost za zastoj na EU putu! – konstatovao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.
  • Dodik: Srpska za dogovor unutar BiH

    Dodik: Srpska za dogovor unutar BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je Srpska za dogovor unutar BiH, ali da je odlučna da stavi tačku na evropski put BiH ukoliko Kristijan Šmit pokuša da se umiješa u izmjene Izbornog zakona.

    U tom slučaju Srpska će donijeti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore – napisao je Dodik na Instagramu.

    Podsjetio je da su Srpskoj ranije oteli nadležnosti u vezi sa izborima, jer prema Dejtonskom sporazumu BiH može da sprovodi izbore za članove Predsjedništva i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a sve ostalo treba da sprovodi Republika Srpska.

    Predsjednik Srpske je u osvrtu na prethodnu sedmicu podsjetio da je primio u nastupnu posjetu ambasadora Srbije u BiH Ivana Todorova, te da se sastao i s ambasadorom Norveške u BiH Olavom Rejnertsenom.

    • Prisustvovao sam i promociji 50. jubilarnog broja i obilježavanju 18 godina postojanja naučnog časopisa za društvena i politička pitanja “Argumenti”. Boravio sam i u Srbiji, gdje sam sa državnim rukovodstvom prisustvovao obilježavanju Dana državnosti Srbije – Sretenja – naveo je Dodik.
  • Delegacija Srpske u Minsku

    Delegacija Srpske u Minsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tokom zvanične posjete delegacije Srpske Bjelorusiji govorio je o sankcijama koje Bjelorusija trpi zbog dobrih odnosa sa Rusijom.

    BiH i Republika Srspka nisu se pridružila tim sankcijama. Pozdravljam način na koji Bjelorusija funkcioniše uprkos sankcijama. I Srpska je u sličnim okolnostima, ali uz jasnu viziju i odlučno vođstvo, napredak je vidljiv – istakao je Dodik.

    Dodik je podsjetio da lider Bjelorusije Aleksandar Lukašenko ima sankcije Sjedinjenih Država i Velike Britanije i kaže da sada lakše živi, jer ne mora da ih gleda.

    • Uprkos svemu tome, Srpska nije dala saglasnost za sankcije Bjelorusiji, iako drugi dio BiH to želi – poručio je Dodik.

    Dodik je izjavio danas tokom posjete Naučno-praktičnom centru za hirurgiju, transplantologiju i hematologiju u Minsku da već postoji iskustvo zajedničkog rada sa ovim centrom opremljenim najsavremenijim tehnologijama, u kojem je liječen 21 pacijent iz Srpske, a 28 čeka na prijem.

    • Čestitam centru, Bjelorusiji i predsjedniku Aleksandru Lukašenku na dostignućima koje su postigli. Bez podrške države to ne bi bilo moguće – rekao je Dodik. Dodik je istakao da je potpisan sporazum Ministarstva zdravlja Republike Srpske i Komiteta za zdravstvo Bjelorusije, javlja bjeloruska agencija Belta.

    Dodik je govorio i o ostalim oblastima saradnje sa Bjelorusijom, poput posjete akcionarskom društvu “Holding kompanija Belkommunmaš” koje se bavi proizvodnjom transportnih vozila, autobusa i tramvaja.

    • Želimo da kupimo 10 autobusa za potrebe naših gradova, za početak kao pilot projekat. Kod nas privatna preduzeća vrše gradski prevoz, i tu su mnogi problemi, pa tako ne možemo za njih da kupujemo autobuse, zato će ovo biti plaćeno iz budžeta predsjednika, a ti autobusi će prevoziti đake, studente i pacijente. Uz svaki autobus idu i stanice za punjenje – istakao je Dodik.

    Bjeloruski mediji opširno izvještavaju o posjeti predsjednika Srpske i delegacije Republike Srpske toj zemlji.

    Dodik je rekao da Republika Srpska kupuje i opremu za poljoprivredu u vrijednosti pet miliona dolara.

    • Ta oprema će se davati našim poljoprivrednicima prema važećim podsticajima – istakao je Dodik.

    Dodik i delagacija Srpske sastali su se sa zamjenikom ministra privrede Bjelorusije Aleksandrom Ogorodnikovom.

    Osim toga, dodao je Dodik, predviđena je posjeta ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Save Minića zavodima MAZ-a i MTZ-a, a biće i sastanak ministara u oblasti obrazovanja.

    U delegaciji Srpske, koji predvodi Dodik, su ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Savo Minić i direktor “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo Nedeljko Elek.

    Za sutra je najavljen sastanak Dodika sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom, a predviđeni su i susreti sa premijerom Bjelorusije Romanom Golovčenkom i predsjednikom bjeloruske Akademije nauka.

  • Stanivuković: Oko 50 miliona maraka dato za besplatne mjere politike

    Stanivuković: Oko 50 miliona maraka dato za besplatne mjere politike

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, gostujući u Јutarnjem programu RTRS, tvrdi da je ostvario najveći procenat zahtjevnog plana u ovom mandatu, da uprkos opstrukcijama SNSD-a pronalazi način da izmiri obaveze prema budžetskim korisnicima i značajno investira u kapitalne objekte. Njegovi oponenti smatraju da nezakonito troši gradski novac, da je ostvario skromne rezultate s obzirom na to da je na raspolaganju imao milijardu maraka.Oko 50 miliona maraka smo dali za besplatne mjere politike. Banjaluka je jedini grad koja svojim stanovnicima daje besplate građevinske dozvole, mladim bračnim parovima besplatan građevinski plac, udžbenike za učenike. Besplatno smo legalizovali više od 4.000 kuća, a legalizovan je i svaki crkveni i vjerski objekat na teritoriji grada. Sufinansirali smo mature učenika, kao i boravak djece u vrtićima, a pruža se i pomoć porodiljama – istakao je Stanivuković.

  • Stoltenberg: NATO je jači od Rusije

    Stoltenberg: NATO je jači od Rusije

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas da je NATO vojno jači od Rusije, kao i da je Sjevernoatlanska alijansa postala snažnija nego prije.

    “NATO je najjača vojna sila na svijetu danas. Predstavljamo, grubo rečeno, oko 50 odsto ukupne svjetske vojne moći. A vojno smo jači od Rusije. U isto vrijeme, smatram da je rat u Ukrajini pokazao da postoje neki ozbiljni nedostaci. Na primjer, kada je riječ o održavanju, jedna stvar je da svi imaju napredne oružane sisteme, ali su potrebni i rezervni dijelovi i održavanje. Najblaže rečeno, potrebna je municija”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    On je rekao da je cilj NATO-a da “spriječi ratove” i da ne dozvoli prostor Moskvi da pogrešno procijeni spremnost NATO-a da odbrani svoje članice, i ponovio da bi napad na jednu članicu Alijanse značio odgovor cijelog saveza.

    “Dokle god ta poruka bude jasna Moskvi, nijedna članica neće biti napadnuta. Tako da je naše odvraćanje kredibilno i ne vidimo nijednu vojnu prijetnju protiv NATO saveznika. Naš fokus ne bi trebalo da se pomjeri sa pomoći Ukrajini, jer ne moramo isključivo da pričamo o NATO državi”, istakao je Stoltenberg.

    On je rekao da je ruske aneksije Krima 2014. godine, NATO povećao potrošnju na odbranu.

    “Ove godine očekujemo da 18 članica ispuni kvotu od dva odsto BDP-a potrošnje na odbranu. To je povećanje u odnosu na 2014. godine, značajno uvećanje, jer su evropski saveznici i Kanada dodali 600 milijardi dolara za troškove odbrane. I članice koje još nisu spremne da izdvoje dva odsto BDP, uradiće to uskoro”, kazao je Stoltenberg. Generalni sekretar NATO-a je napomenuo da je na početku rata u Ukrajini, zapadna vojna alijansa iscrpjela svoje zalihe, koje su sada na niskom nivou, ali da se fokusira na to kako da poveća proizvodnju.

    “Imamo dobre vijesti. Nove fabrike se grade, proizvodnja je povećana, ali postoji hitna potreba da se uradi još. Tako da smatram da jesmo naučili neke ozbiljne lekcije iz rata u Ukrajini. SAD su uradile mnogo na pomoći Ukrajini, posebno vojnoj, ali sada je problem zakon o pomoći Ukrajini u američkom Kongresu, koji mora da se donese kako bi se pomoglo Kijevu. To ima direktan uticaj na prvu liniju fronta u Ukrajini”, istakao je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO je rekao da svaka nedelja čekanja znači da će biti još ljudi ubijeno na frontu u Ukrajini.

    “Ipak, nije na meni da dajem savjete o tome kako da se usvoji zakon u američkom Kongresu, ali ono što mogu da kažem jeste da je od vitalnog značaja da se SAD odluče za paket pomoći za Ukrajinu, jer nam je ta pomoć potrebna”, napomenuo je Stoltenberg.

  • Zaharova odgovorila Zelenskom: Boriš se samo za novac

    Zaharova odgovorila Zelenskom: Boriš se samo za novac

    Kijev je odlučio da povuče trupe iz Avdejevke ne da bi “spasao živote”, već zato što može da se bori samo za novac, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je demantovala izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekao da je odluka o povlačenju ukrajinskih trupa iz Avdejevke donesena kako bi se “spasli životi Ukrajinaca”.

    “Ne, ne iz tog razloga. Već zato što predsjednik i njegova banda znaju da se ‘bore’ samo za velike pare, koje im idu pravo u džep, i protiv građana”, napisala je Zaharova na Telegram kanalu.

    Sve ostalo nije od značaja za kijevski režim, zaključila je Zaharova, prenose “Ria Novosti”.

    Povlačenje ukrajinskih jedinica iz Avdejevke sinoć je najavio glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski. Ukrajinska vojska saopštila je da je zbog eskalacije oružanih borbi u Avdejevki izdato naređenje o povlačenju ukrajinskih trupa iz jugoistočnog dijela tog grada, ali i da ta odluka, kako se navodi, nije pružila nikakvu stratešku prednost Rusiji, piše Tanjug.

  • Fon der Lajen: Želimo Zapadni Balkan i Ukrajinu u EU

    Fon der Lajen: Želimo Zapadni Balkan i Ukrajinu u EU

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da Evropska unija želi da Zapadni Balkan i Ukrajina “uđu u evropsku porodicu, jer pripadaju evropskoj porodici”.

    “Evropa je izgrađena na demokratskim vrijednostima i predstavlja mirovni projekat koji je jedinstven u svijetu. I to je ono na šta ciljaju Putin i druge autokrate. I ovde ljudi shvataju da će to uticati na njihove živote”, rekla je Fon der Lajen na panelu na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

    Prema njenim riječima, proces pridruživanja Evropskoj uniji koji trenutno postoji, izuzetno je važan korak i više “ne može biti sivih zona” u Evropi.

    “Morate odlučiti. Ili ste sa Putinom ili ste sa demokratijama. Ili ste sa autokratama ili poštujete naše vrijednosti. A mi želimo, Evropska unija želi Ukrajinu i Zapadni Balkan u našoj evropskoj porodici, jer oni pripadaju našoj evropskoj porodici”, istakala je Fon der Lajen.

    Ona je, takođe, poručila da je Evropska unija jaka i odlučna da brani demokratiju i mir, prenosi Tanjug.

  • Orban donio odluku o ulasku Švedske u NATO

    Orban donio odluku o ulasku Švedske u NATO

    Mađarski parlament moći će ratifikovati ulazak Švedske u NATO na početku proljetnog zasjedanja kasnije u februaru, rekao je danas premijer Viktor Orban svojim pristalicama. “Dobra vijest je da će naš spor sa Švedskom uskoro biti riješen”, rekao je Orban u svom ključnom obraćanju. “Idemo u smjeru da na početku proljetnog zasjedanja parlamenta ratifikujemo pristup Švedske NATO-u”, dodao je.

    Orban je rekao da su švedski premijer Ulf Kristerson i on preduzeli korake za “obnovu povjerenja” između zemalja, ali nije otkrio pojedinosti. Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u maju 2022. u istorijskoj promjeni politike izazvane ruskom specijalnom vojnom operacijom na tlu Ukrajine.

    Mađarska je jedina članica NATO-a koja još nije ratifikovala švedski zahtjev, što je proces koji traži podršku svih članica NATO-a.To je pogoršalo odnose sa Sjedinjenim Državama i izazvalo zabrinutost među saveznicima.

    Orbanova vladajuća stranka Fides rekla je da su “neutemeljene” švedske optužbe o potkopavanju demokratije u Mađarskoj razlog zašto Švedska još nije dobila zeleno svjetlo.

    Orban, koji ima bolji odnos s Rusijom nego s nekim članicama EU i većinom članica NATO-a, više puta je rekao da njegova vlada podržava ulazak Švedske u NATO, ali je proces ratifikovanja zapeo u mađarskom parlamentu od sredine 2022. godine.

    Očekuje se da će parlament ponovno zasjedati 26. februara, prenosi “Index”.

  • Ruske vlasti objavile uzrok smrti Navaljnog

    Ruske vlasti objavile uzrok smrti Navaljnog

    Aleksej Navaljni preminuo je od “sindroma iznenadne smrti” nakon što se srušio u petak, navodno su ruski istražitelji rekli majci opozicionog lidera kada je došla u zatvorsku koloniju IK-3 Polarni vuk.
    Ljudmila Navalnaja je viđena danas kako putuje u koloniju na sjeveru Rusije, gdje joj je rečeno da je njen sin umro nakon što se vratio iz šetnje u petak u 14.17 sati po lokalnom vremenu. Navaljnijevi saveznici kažu da im je uskraćena prilika da vide tijelo, koje će ostati kod vlasti dok se istraga ne završi prenosi “Daily Mail”.

    Advokatu Navaljnog, koji je sa majkom Navaljnog stigao u grad Salehard, iz zatvora su navodno rekli da se tijelo nalazi u mrtvačnici. Kontakt u mrtvačnici je kasnije negirao da je tijelo tamo, što je otvorilo još više pitanja oko smrti ruskog opozicionara.

    “Očigledno je da ubice žele da prikriju tragove i stoga ne predaju Aleksejevo tijelo, već ga kriju čak i od njegove majke”, naveo je njegov tim u objavi na “Telegramu”.

    Šokantna smrt najžešćeg Putinovog kritičara izazvala je talas protesta širom Rusije, zbog čega je desetine ljudi uhapšeno od strane ruske policije, prenosi “Telegraf”.