VRBAS Media

Autor: INFO

  • Bajden i Tramp osigurali predsjedničke nominacije

    Bajden i Tramp osigurali predsjedničke nominacije

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp formalno su osigurali predsjedniče nominacije Demokratske, odnosno Republikanske stanke, nakon pobjeda na primarnim izborima u DŽordžiji, Misisipiju i državi Vašington, što znači da će se ponovo susresti na predsjedničkim izborima u novembru.

    Bajden je na stranačkim izborima osvojio više od 1.968 delegata, koliko je bilo potrebno da bi formalno osigurao predsjedničku nominaciju demokrata, a Tramp neophodnih 1.215 za republikansku.

    Kandidatura DŽozefa Bajdena biće ozvaničena na konvenciji Demokratske stranke u Čikagu u avgustu, a Trampova na konvenciji u Milvokiju u julu.

    Prema američkom izbornom procesu, na osnovu rezultata stranačkih izbora u pojedinačnim državama kandidatima se dodjeljuju delegati. Da bi osigurao nominaciju, kandidat mora da ima određen broj delegata koji se zatim i formalno izjašnjavaju na stranačkim konvencijama.

    • Suočeni smo sa otrežnjujućom realnošću. Sloboda i demokratija su u opasnosti ovdje u Americi kao nikada ranije od Građanskog rata. Donald Tramp vodi kampanju ogorčenosti i osvete koja ugrožava samu ideju Amerike. Vjerujem da će Amerikanci izabrati da nastave da idu u budućnost – poručio je Bajden u saopštenju nakon što je osigurao nominaciju.

    Istakao je i da mu je čast što je osvojio drugu predsjedničku nominaciju demokrata.

    Nakon što se prethodne nedjelje iz trke za republikansku nominaciju povukla Trampova jedina preostala rivalka, Niki Hejli, kandidat te stranke je već bio poznat.

    Na skupu u DŽordžiji, Donald Tramp je ponovio tvrdnje da su izbori 2020. godine bili pokradeni, a Bajdena je kritikovao i zbog toga što nije uspio da spriječi priliv migranata na granici sa Meksikom.

    Pitanje imigracije je centralno u njegovoj kampanji, kao i druga pitanja bitna za republikance, kao što je abortus i slanje američkih fondova u inostranstvo.

    Poslije izbora u utorak u četiri države, uključujući DŽordžiju i Havaje, postalo je jasno da će Bajden i Tramp ponovo biti u trci za predsjednika na izborima 5. novembra, iako još uvijek nije održana ni polovina stranačkih izbora, a to će biti prvi put od 1912. godine da su kandidati na izborima dva američka predsjednika.

    Takođe, prvi put od 1956. godine dogodilo se da su isti kandidati u dva izborna ciklusa. Tada je republikanski predsjednik Dvajt Ajzenhauer drugi put porazio bivšeg demokratskog guvernera Ilinoisa Adlaija Stivensona.

    Najviše delegata u utorak dodjeljivala je DŽordžija, koja bi mogla da bude ključna za ishod predsjedničkih izbora u novembru.

  • Sijarto: Ukrajina ne može pobijediti u ratu protiv Rusije

    Sijarto: Ukrajina ne može pobijediti u ratu protiv Rusije

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da Ukrajina ne može da pobijedi u ratu protiv Rusije.

    • Prilično smo sigurni u to, jer Rusija sada osvaja i pomjera front -rekao je Sijarto u podkastu za “Vašington tajms”.

    Sijarto je podsjetio da Mađarska ostaje jedina članica NATO-a koja je odbila da pošalje oružje Kijevu, jer bi to samo produžilo sukob koji nijedna strana ne može da dobije.

    • Razumijemo da što se više oružja isporučuje, to će rat duže trajati i više ljudi će umrijeti. Mislim da treba uložiti napore da se postigne mir, a ne da rat eskalira – rekao je Sijarto.

    Govoreći o ostalim spornim tačakama između Mađarske i NATO-a, Sijarto je naveo da njegova vlada ne podržava kandidaturu holandskog premijera desnog centra Marka Rutea za sljedećeg generalnog sekretara NATO-a.

    • Očigledno je da ne možemo da podržimo izbor premijera Rutea s obzirom na činjenicu da je bio veoma nepravedan prema Mađarskoj – rekao je Sijarto.

    Rute je 2021. godine rekao da je njegov cilj bio da “baci Mađarsku na koljena” zbog zakona koji kritičari smatraju anti-LGBT.

  • Višković najavio gradnju Buk Bijele

    Višković najavio gradnju Buk Bijele

    Republika Srpska će graditi “Buk Bijelu”, a Crna Gora se o tome neće pitati jer taj projekat ne može da utiče na nju, izjavio je premijer Srpske Radovan Višković.

    On je pojasnio da bi se Crna Gora pitala da se radi visoka Buk Bijela, koja bi zadirala u njenu teritoriju.

    Mi smo se opredijelili za nisku elektranu koja je kompletna na prostoru Republike Srpske – rekao je Višković.

    Komentarišući izjave federalnog premijera Nermina Nikšića da je s njim dogovorio gradnju elektrana na Drini, Višković je rekao da bi bilo neozbiljno da se o tome razgovara prije nego što se izjasni Srbija, koja u tom području dijelu granicu sa BiH.

    – On je to iznio kao ideju. Ako žele Republika Srpska i Federacija BiH to da rade, mogu, recimo, na Ugru, koji je na međuentitetskoj granici – rekao je Višković za Nezavisne novine, prenosi Srna.

    On smatra da je to dobra ideja koju je Nikšić iznio, ali je naglasio da prethodno treba razgovarati sa predstavnicima Srbije.

    – To je srednja Drina, tu bi se mogle sagraditi tri-četiri elektrane sa značajnim kapacitetima – ocijenio je Višković.

  • Helez otkrio ponos namjenske industrije u FBiH

    Helez otkrio ponos namjenske industrije u FBiH

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez najavio je da će za 15 dana u Federaciji BiH početi proizvodnja vojnih bespilotnih letjelica, takozvanih dronova samoubica.

    Preko nekih naših susjednih država vrši se blokada naoružavanja Oružanih snaga BiH, a preko Savjeta ministara, izjavio je Helez.

    Dodao je da “mi imamo namjensku industriju koja je najbolja od svih u regionu”.

    Ovo što je Aleksandar Vučić izjavio da ima dronove koje će oni proizvoditi, 5.000 dronova samoubica, to ćemo mi za 15 dana početi proizvoditi. Naša namjenska industrija je osposobljena do te mjere da može konkurisati svakoj namjenskoj industriji i to je ono što je dobro za BiH. Mi ćemo te dronove izvoziti, to je skupo na tržištu. To je ponos naše namjenske industrije – rekao je Helez u programu FTV, prenosi N1.

    ADVERTISING

    Ministar odbrane BiH nije otkrio koja kompanija će proizvoditi dronove samoubice.

  • Treba li ozbiljno shvatiti analizu američkih obavještajaca o stanju u BiH

    Treba li ozbiljno shvatiti analizu američkih obavještajaca o stanju u BiH

    Upozorenje američkih obavještajaca da bi BiH ove godine mogla da se suoči s opasnosti od izbijanja međuetničkih sukoba, očekivano, izazvala je brojne reakcije u domaćoj javnosti.

    Dok jedni smatraju da je upozorenje koje je u svom godišnjem izvještaju objavila Kancelarija direktora američke Nacionalne obavještajne službe (ODNI) “pucanj u prazno”, te da u BiH ne postoji potencijal za izbijanje novih sukoba, drugi smatraju da bi navedeni izvještaj trebalo ozbiljno shvatiti, prvenstveno zato što dolazi iz pera obavještajaca najmoćnije države svijeta.

    Što se tiče predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se u navedenom izvještaju pominje kao mogući uzrok izbijanja sukoba, on je tim povodom juče žestoko “opleo” po SAD, optužujući ih da su “čvrsto odlučile da rasture evropski put BiH”.

    “Rasturanje evropskog puta”
    – Izvještaj koji je objavila Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe SAD, u dijelu koji se odnosi na Zapadni Balkan, pokazuje da Amerika priželjkuje neko novo žarište na kojem bi opet jedan od najneuspješnijih predsjednika u istoriji Amerike mogao da dobije neki poen uoči izbora – poručio je Dodik.

    Predsjednik Srpske, između ostalog, naveo je da su Amerikanci u tom izvještaju “uspjeli da u jednoj rečenici napišu toliko laži i saspu sav svoj otrov, kako bi stvorili prostor za dalje intervencije i blokiranje i Republike Srpske i Federacije”.

    – Amerika je još jednom potvrdila svoju čvrstu odlučnost da rasturi evropski put BiH kako bi zadržala lažljivog Šmita i gospodarila ovim prostorom. Ipak, zabrinjavajuće je da Amerikanci s takvom sigurnošću govore o mogućim sukobima u BiH – istakao je Dodik.

    Podsjećamo, u izvještaju ODNI čiji se dio bavi Zapadnim Balkanom, između ostalog, navodi se da “lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake kako bi neutralizovao nadzor međunarodne zajednice u BiH i osigurao de fakto otcjepljenje za Republiku Srpsku”.

    – Njegovo djelovanje moglo bi podstaći vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete da zaštite svoje interese i eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne misije – stoji u izvještaju.

    Preispitivanje i analiza

    Dok jedni smatraju da je upozorenje koje je u svom godišnjem izvještaju objavila Kancelarija direktora američke Nacionalne obavještajne službe (ODNI) “pucanj u prazno”, te da u BiH ne postoji potencijal za izbijanje novih sukoba, drugi smatraju da bi navedeni izvještaj trebalo ozbiljno shvatiti, prvenstveno zato što dolazi iz pera obavještajaca najmoćnije države svijeta.

    Što se tiče predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji se u navedenom izvještaju pominje kao mogući uzrok izbijanja sukoba, on je tim povodom juče žestoko “opleo” po SAD, optužujući ih da su “čvrsto odlučile da rasture evropski put BiH”.

    “Rasturanje evropskog puta”
    – Izvještaj koji je objavila Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe SAD, u dijelu koji se odnosi na Zapadni Balkan, pokazuje da Amerika priželjkuje neko novo žarište na kojem bi opet jedan od najneuspješnijih predsjednika u istoriji Amerike mogao da dobije neki poen uoči izbora – poručio je Dodik.

    ADVERTISING

    Milorad DodikFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Predsjednik Srpske, između ostalog, naveo je da su Amerikanci u tom izvještaju “uspjeli da u jednoj rečenici napišu toliko laži i saspu sav svoj otrov, kako bi stvorili prostor za dalje intervencije i blokiranje i Republike Srpske i Federacije”.

    – Amerika je još jednom potvrdila svoju čvrstu odlučnost da rasturi evropski put BiH kako bi zadržala lažljivog Šmita i gospodarila ovim prostorom. Ipak, zabrinjavajuće je da Amerikanci s takvom sigurnošću govore o mogućim sukobima u BiH – istakao je Dodik.

    Podsjećamo, u izvještaju ODNI čiji se dio bavi Zapadnim Balkanom, između ostalog, navodi se da “lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake kako bi neutralizovao nadzor međunarodne zajednice u BiH i osigurao de fakto otcjepljenje za Republiku Srpsku”.

    – Njegovo djelovanje moglo bi podstaći vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastite kapacitete da zaštite svoje interese i eventualno dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne misije – stoji u izvještaju.

    Preispitivanje i analiza

    Analizirajući za Srpskainfo izvještaj američkih obavještajaca o opasnosti od izbijanja sukoba u BiH, vojnopolitički analitičar Aleksandar Radić smatra da to upozorenje treba primiti krajnje ozbiljno, kao i da navedeni izvještaj nije “prenaduvan”.

    – Rat u BiH prekinut je Dejtonskim sporazumom zato što je tako moralo da bude, ali time nisu razriješeni suštinski problemi u zemlji. BiH je i dalje država tri konstitutivna naroda, od kojih svaki ima svoju viziju budućnosti i pogled na to kako bi BiH trebalo da izgleda. Mislim da postoji mnogo razloga za preispitivanje i analizu šta se dešava u BiH – kaže Radić za naš portal.

    Smatra i da je objavljivanjem navedenog izvještaja iz Vašingtona poslata jasna poruka da SAD neće dozvoliti novi sukob u BiH u bilo kom smislu.

    – NATO je već pokazao volju da osim riječi pošalje i pojačanja i može se očekivati da će i dalje nastaviti da jača svoje snage u BiH. To formalno jeste misija EUFOR, ali nju čine članice NATO. Mislim da će oni biti još prisutniji u BiH u narednom periodu – predviđa Radić.

    Specijalna operacija
    S druge strane, profesor geopolitike Srđan Perišić smatra da se izvještaj ODNI, kako kaže, najbolje može opisati onom narodnom: “Što je babi milo, to joj se i snilo”.

    – U ovom slučaju to je zaista tako. Na terenu, situacija je takva da se u BiH ne uočava nikakva mogućnost međuetničkih sukoba. To je čak u redovnom izvještaju saopšteno od strane komandanta EUFOR u BiH, koji je na licu mjesta, a policijske službe iz Republike Srpske i Federacije BiH u svojim redovnim izvještajima, takođe, ne navode bilo kakvu mogućnost izbijanja etničkih sukoba. Sami građani u Srpskoj i FBiH, takođe, ne vide nikakve tenzije u tom smislu. Da bi bilo tenzija morali bi da se vratimo u situaciju uoči izbijanje sukoba 1992, a takva situacija uopšte ne postoji u BiH – tvrdi Perišić.

    On smatra da se u izvještaju američkih obavještajnih službi, kojih, kako podsjeća ima čak 18, možda priželjkuju sukobi u BiH.

    – Takvi sukobi se teško mogu isprovocirati u BiH. Međutim, uvijek se može napraviti neka specijalna operacija, po čemu su Amerikanci inače poznati i izmislili su taj pojam koji sprovode po svijetu još od 1954. godine. Te prikrivene operacije su oblik specijalnog rata kako bi se izvršila destabilizacija neke zemlje. Upravo ovi pokušaji otimanja nadležnosti Republike Srpske i pokušaji centralizacije jesu politička destabilizacija BiH, ali ona nije stvorila konfliktni potencijal da narodi udare jedni na druge, kao što je to bio slučaj 1992. – zaključuje Perišić.

  • “Sarmat” nanišanio 14 američkih meta

    “Sarmat” nanišanio 14 američkih meta

    Predsednik Rusije Vladimir Putin upozorio je Zapad da rizikuje nuklearni rat ukoliko pošalje svoje trupe u Ukrajinu. Sada ga već shvataju ozbiljno.

    Ukoliko bi do toga zaista došlo i delikatna ravnoteža relativnog mira u svetu se srušila, postoje određene lokacije u SAD koje bi Moskva verovatno imala na metu u nuklearnom ratu.

    Putin je u svom obraćanju naciji krajem februara tvrdio da se NATO i SAD pripremaju da “udare na rusku teritoriju”. Tada je rekao Zapadu da “moraju da shvate da Rusija takođe ima oružje koje može da pogodi mete na njihovoj teritoriji. Sve ovo zaista preti sukobom sa upotrebom nuklearnog oružja i uništenjem civilizacije”. “Zar oni to ne shvataju?”, upitao je Putin.

    On je aludirao na nedavne komentare francuskog predsednika Emanuela Makrona, koji je rekao da ne može da isključi slanje NATO trupa u Ukrajinu da pomognu u borbi protiv Rusije.

    Kako piše Msn.com, ovo nije prvi put da Putin zvecka nuklearnim oružje, “ali svet ga shvata sve ozbiljnije, kako vreme prolazi”.

    Prema Putinu, Rusija ima nov interkontinentalni balistički projektil “sarmat” RS-28 (na Zapadu poznat kao Satana II) i potpuno je operativan. Projektil je dug 35 metara, težak 220 tona i navodno ima domet od 10.000-18.000 kilometara. Ukoliko bi se te pretnje obistinile, postoji više od 10 lokacija u SAD koje bi Moskva verovatno imala na svojoj meti, preneo je Blic.

    A ono što bi Rusija potencijalno gađala u SAD, u slučaju nuklearnog rata, najpre je Pentagon. Reč je o štabu američkog Ministarstva odbrane u Arlingtonu, u Virdžiniji.

    Depositphotos/icholakov01
    Zatim, tu je i pomorska baza Norfolk, koja je najveća na svetuna svetu. Pomorska baza Norfolk na jugoistoku Virdžinije. Prostire se na čak 14 kilometara kvadratnih.

    Takođe, Satana II bi mogla da pogodi i područje pomorske baze Komfort sjuts Kings Bej. Nalazi se blizu gradova Sent Meri u Džordžiji i Džeksonvila na Floridi. Baza podmornica je matična luka Atlantske flote za nuklearne podmornice sa balističkim projektilima, sposobne da budu naoružane nuklearnim oružjem sa projektilima “trident”, prema javno dostupnim podacima.

    Meta bi bila i vazduhoplovna baza Barksdejl, koja se nalazi u okrugu Božer u Luizijani i dom je 2. bombaškog krila SAD.

    Zatim, vazduhoplovna baza Vajtmen, u blizu Nob Nostera u Misuriju. Baza je trenutno dom bombardera B-2 “spirit”.

    Strateška komanda SAD, (USSTRATCOM) jedna je od 11 ujedinjenih borbenih komandi Ministarstva odbrane, sa sedištem u bazi Ofat u Nebraski. Odgovorna je za stvari poput strateškog nuklearnog odvraćanja, globalnog udara i sajber odbrane.

    Takođe pruža niz mogućnosti za podršku drugim borbenim komandama, uključujući integrisanu protivraketnu odbranu.

    Dalje, Putin bi mogao da nacilja i VLF predajnik Lualualei, što je objekt američke mornarice kod Lualualeja na Havajima. Prenosi vojna naređenja potopljenim podmornicima na veoma niskim frekvencijama (VLF).

    Tu je i vazduhoplovna baza Kirtland, smeštena u Albukerkiju u Nju Meksiku, pored međunarodnog aerodroma Sanport, a kojim deli piste, što je čini civilno-vojnim aerodromom.

    EPA PHOTO/USAF
    U njoj se nalazi Centar za nuklearno oružje Komande vazdušnih snaga, odgovornog za nabavku, modernizaciju i održavanje programa nuklearnog sistema i za Ministarstvo odbrane i za Ministarstvo energetike. Takođe je dom 58. krila za specijalne operacije (58 SOW), jedinice koja pruža obuku na tipovima, modelima i serijama letelica.

    Moguća ruska meta je i 21. eskadrila za podršku snagama – što je jedinica američkih svemirskih snaga sa sedištem u bazi Piterson u Koloradu. Pruža operativnu i administrativnu podršku sa informacijama o vremenu i obaveštajnim podacima, te koordiniše operacijama za Spejs Delta 2.

    Sledeća je vazduhoplovna baza Voren, koja se nalazi u Šajenu u Vajomingu i jedna je od tri strateške raketne baze.

    Dom je 90. raketnog krila (90 MW) koje upravlja interkontinentalnim balističkim projektilom LGM-30G “minuteman”. Tu se takođe nalaze 20. vazduhoplovne snage koje komanduju svim američkim interkontinentalnim balističkim projektilima.

    Zatim, vazduhoplovna baza Majnot. Nalazi se kod Majnota u Severnoj Dakoti. Tu je smešteno 5. bombaško krilo, kao i 91. raketno – oba iz Komande za globalni udar vazduhoplovstva. Snage se koriste za održavanje i upravljanje bombarderima B-52H.

    Vazduhoplovna baza Hil, gde je smeštena komanda vazdušnih snaga, a nalazi se u okrugu Dejvis u Juti, kod grada Ogdena.

    U pitanju je glavna baza američkog ratnog vazduhoplovstva i u njoj se nalazi vazdušno logistički kompleks Ogden, svetski centar za široki spektar letelica, motora, projektila, softvera, avionike i komponenti dodatne opreme. Tu je i smešteno 75. krilo vazdušne baze, koje pruža podršku logističkom kompleksu.

    Vazduhoplovna baza Malmstrom, koja se nalazi u okrugu Kaskejd u Montani. Dom je 341. raketnog krila, jedinice za interkontinentalne projektile Komande za globalni udar vazduhoplovstva. Imenovana je u čast pukovnika Ajnara Aksela Malmstroma zarobljenog u Drugom svetskom ratu.

    Mornarička radio stanica Džim Krik, isto bi mogla biti meta ruskih napada. Radio predajnik veoma niske frekvencije američke mornarice. Uglavnom se bavi jednosmernim komunikacijama sa podmornicama – primarna misija je da prenosi naređenja podmornicama Pacifičke flote. Sedište stanice je blizu Osa u Vašingtonu.

  • Putin saopštio: Spremni smo

    Putin saopštio: Spremni smo

    Predsednik Rusije Vladimir Putin saopštio je da danas ta zemlja spremna da upotrebi nuklearno oružje ako postoji pretnja ruskoj državnosti, suverenitetu ili nezavisnosti.

    Putin je u razgovoru za ruske medije rekao da se nada da će SAD izbeći bilo kakvu eskalaciju koja bi mogla da izazove nuklearni rat, ali je naglasio da su ruske nuklearne snage spremne za to.

    Putin je istakao da do sada nije bilo potrebe za upotrebom nuklearnog oružja u Ukrajini, navodi RIA Novosti.On je takođe izrazio uverenje da će Moskva ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini, kao i da je otvoren za razgovore, ali da bi svaki dogovor zahtevao čvrste garancije Zapada.

  • BiH do visokog dohotka može za 16 godina

    BiH do visokog dohotka može za 16 godina

    BiH je u periodu od 2005. do 2023. godine ostvarila značajan razvoj, prošla je kroz period rasta i makroekonomske stabilnosti, stekla je status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, ali uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije i dalje je poprilično daleko.

    Pokazao je ovo izvještaj Svjetske banke za BiH “Ekonomski memorandum za zemlju”, koji je posljednji put objavljen 2005. godine.

    “Uprkos ovim postignućima, perspektiva članstva u EU i izgradnja potpuno funkcionalne tržišne ekonomije poprilično je daleko. Za preokretanje ovakve putanje BiH bi trebalo da započne širu strukturalnu reformu ka produktivnijoj ekonomiji predvođenoj privatnim sektorom, te smanjenju zavisnosti od uglja”, navodi se u memorandumu.

    Nadalje se navodi da je BiH sa niskog dohotka 1999. godine prešla na viši srednji dohodak u 2010. godini, i to sa bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika od preko 4.000 američkih dolara, te su procjene da ako se rast prosječne stope BDP-a po glavi stanovnika, zabilježen u posljednje dvije decenije, nastavi, zemlja bi mogla dostići status visokog dohotka u narednih 16 do 17 godina.

    “Osim toga, oprezna fiskalna politika od 2014. godine rezultirala je relativno niskim omjerom javnog duga na nivou BiH od oko 30 odsto BDP-a, uprkos značajnim rashodima entitetskih vlada usmjerenim na podršku firmama i domaćinstvima nakon pandemije 2020. godine i naknadnog inflatornog šoka 2022. godine”, ističe se u ovom memorandumu.

    Kako se navodi, valutni odbor je održavao stabilnost cijena, s niskim stopama inflacije koje su tokom posljednje dvije decenije bile izražene u jednocifrenom broju sve do globalnog inflatornog šoka, podržavajući blagostanje i konkurentni realni efektivni devizni kurs.

    Naposljetku, spoljni deficit tekućeg računa značajno se poboljšao, dostižući rekordno nisku vrijednost od 2,5 odsto BDP-a u 2021. godini, sa oko 16 odsto BDP-a u 2005. godini.

    “Realni rast BDP-a po glavi stanovnika u BiH nadmašio je susjedne zemlje, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, i to više zbog sve većeg odliva stanovništva, nego zbog veće stope rasta proizvodnje. S druge strane, rast stvarnog outputa u BiH je stagnirao u posljednjih 15 godina, shodno tome, kumulativni rast realnog BDP-a u BiH značajno zaostaje za njenim partnerima”, ističe se u memorandumu.

    Što je još važnije, konvergencija u realnoj potrošnji po glavi stanovnika stagnirala je na oko 40 odsto u odnosu na prosječnu zemlju EU u posljednjih 15 godina.

    “U međuvremenu, zemlje regiona ostvarile su napredak u smanjenju ovog jaza, pri čemu je Crna Gora dostigla 60 odsto, Srbija 53 odsto, a Sjeverna Makedonija 51 odsto prosjeka. Ispod BiH je ostala samo Albanija, sa 39 odsto, s tim da je krenula od niže osnovice od 26 odsto 2005. Dakle, dok Albanija ubrzano sustiže prosječnu zemlju EU po životnom standardu, BiH jedva napreduje”, stoji u ovom memorandumu, gdje se nadalje navodi da se trenutni model rasta i energetike u BiH neće moći održati, a očekuje se da će se rast prepoloviti za dvije decenije.

    “Ovo će vjerojatno biti dodatno pogoršano zbog slabljenja izvozne konkurentnosti jer se na granicama EU traži prilagođavanje emisije uglja (CBAM). Dakle, pri trenutnom tempu strukturnih reformi, izgledi BiH da dovrši svoj prelaz u funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ispuni ekonomske kriterijume za postizanje članstva u EU su slabi. Da bi se promijenila ova situacija, BiH bi trebalo da sprovede niz dubokih strukturnih reformi kako bi ojačala privatni sektor i produktivnu ekonomiju, te smanjila zavisnost od uglja”, navodi su u memorandumu.

    Nesrazmjerno veliki javni aparat i produktivnost rada koja stagnira od 2015. godine samo su neki od razloga koje koče dalji razvoj.

    “Makroekonomske politike su imale tendenciju da favorizuju kratkoročne ciljeve na račun dugoročnog rasta, sa fokusom na podsticanje potrošnje, a ne ulaganja. Tekuća budžetska potrošnja, posebno na javne plate, penzije i

    socijalna davanja, ograničavala je kapitalne izdatke u proteklih 10 do 15 godina”, ističe se memorandumom, gdje se naglašava da prilivi direktnih stranih investicija ostaju nedovoljni i znatno ispod regionalnih kolega, a produktivnost u BiH stagnira zbog malog privatnog sektora u sjeni prisustva velikog državnog preduzeća.

    Tome u prilog idu i podaci da se relativna neefikasnost mnogih državnih preduzeća može dijelom pripisati uticaju političkog pokroviteljstva, koje ponekad daje prioritet osiguravanju izborne podrške putem strateškog zapošljavanja, umjesto da se fokusira na povećanje produktivnosti.

    “Da bi se spriječilo usporavanje rasta dugoročnih trendova, mjere usmjerene na jačanje ukupne faktorske produktivnosti najviše obećavaju. Prema uobičajenom scenariju, očekuje se usporavanje dugoročnijeg realnog rasta proizvodnje u BiH zbog nepovoljne dinamike stanovništva i usporavanja TFP-a zajedno sa sličnim zemljama”, navodi se u memorandumu.

    U memorandumu se navodi i da je potrebno ponovo pokrenuti tranzicije na tržišnu ekonomiju kroz privatizaciju, restrukturiranje ili bankrot javnih preduzeća, posebno malih i srednjih preduzeća u državnom vlasništvu, čime se oslobađa potencijal privatnog sektora, i drugo, poboljšanjem efikasnosti i upravljanja državnim preduzećima.

  • Stevandić: Američke sankcije – kristalna noć neoliberalnog nacizma na djelu

    Stevandić: Američke sankcije – kristalna noć neoliberalnog nacizma na djelu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić danas je za N1 komentarisao aktuelnu političku situaciju u jeku najave novih američkih sankcija prema bankama koje sarađuju sa osobama sa crne liste, kazavši da bi one također mogle dospjeti na crnu listu.

    Stevandić je pozdravio najavu otvaranja pregovora za BiH u Briselu, kazavši da smo “neopravdano držani u čekaonici”.

    “Ima skoro dvije godine otkako smo zadnji put bili u Briselu, sve političke partije. Neopravdano smo držani u čekaonici, sada smo u nekoj boljoj čekaonici bez datuma kada ćemo ući unutra. Mogli smo i više. U Laktašima smo dogovorili mnogo više zakona, pa su na zahtjev američkog ambasadora morali da smanje taj dio”, kazao je Stevandić dodavši:

    “Mi smo sa tog sastanka izašli saglasni i sa dogovorm, da se nisu oglasili razni ambasadori i zvaničnici, sve bi već bilo u evropskoj agendi. Znači da nas treba pustiti da se dogovaramo. Činjenica je da mnogo više možemo da se dogovorimo ako nema stranog miješanja. Oni izaberu jednu stranu i onda je huškaju da može dobiti više i to izraste u novi konflikt i udaljavanje od EU”.

    “Nadamo se konsenzusu, zaista. Iz RS činimo sve da se ne zamjerimo ni velikim faktorima ni silama koji imaju loš odnos prema nama. Trudimo se da pomirljivm stavom ne izazivamo previše reakcija. Nadamo se da će Trojka doći u poziciju da stranci nemaju utjecaj i da brže uđemo u EU”.

    Stevandić ističe da bi dogovor prema EU bio proveden i ranije da nije bilo miješanja stranaca.

    “Da se nisu oglašavali stranci, dogovor bi bio proveden i dobili bi mnogo više. Nadamo se da nam neće postaviti banalna pitanja i da neće praviti probleme. Kao zakon o sudovima, to je moralno pitanje”.

    “Entiteti ne moraju da imaju iste spoljnopolitičke prioritete i mišljenja, mislim da mi u RS na evropskoj agendi zasnivamo svoju poziciju. Imamo pravo na mišljenje i ono ne može da nam se nametne”, ističe Stevandić.

    Dodaje da svako ko prihvata priču o bonskim ovlastima ustvari se vraća u srednji vijek.

    “Ko god danas prihvati bilo kakvu priču o bonskim ovlaštenjima, da neko nameće rješenja, to je povratak u srednji vijek. To je rušilački i to je izazivanje sukoba. Rekli smo budu li se nametali zakoni mi ćemo izabrati svoj zakon i izglasati”.

    “Ja uvijek govorim kada poredimo međuentitetsku liniju koja je jedina nacrtana u Evropi i tu vlada mir preko 28 godina. Na Kipru postoji linija razgraničenja gdje su tri naoružane formacije. Ja takve stvari govorim u Briselu. Ako hoćete da pomognete morate dati pozitivne primjere”.

    O najavama sankcija za banke koje posluju sa licima sa crne liste, kazao je:

    “Meni to liči na neku novu “kristalnu noć”. Meni to lični na neoliberalni nacizam. Ja sam ljekar, čovjek koji je operisao 5.000 ljudi, nisam ugrozio nikad nikog, ali se na meni iživljava jedna velika sila? To je sramota njih, ne mene”.

  • Optužen za brutalno ubistvo u Banjaluci: Odjeća Dalibora Mandića ide na DNK analizu

    Optužen za brutalno ubistvo u Banjaluci: Odjeća Dalibora Mandića ide na DNK analizu

    Po naredbi banjalučkog Okružnog suda u predmetu protiv Dalibora Mandića (37), optuženog za brutalno ubistvo Ariela Bogdanovića kojeg je izbo nožem, biće urađeno DNK vještačenje tragova sa odjevnih i drugih predmeta koji su oduzeti tokom istrage te će se ponovo saslušati dva svjedoka i vještak.

    Predsjednik sudskog vijeća Dragan Uletilović kazao je da je to neophodno uraditi u cilju utvrđivanja istine. On je istakao da samo priznanje optuženog nije dovoljno i potrebni su i drugi dokazi u cilju utvrđivanja istine.

    – Nekada optuženi može preuzeti odgovornost da bi zaštitio treće lice – rekao je sudija, piše Glas.

    Pojasnio da će biti opet saslušane svjedoci Svjetlana Malić, koja je učestvovala u pretresu kuće optuženog, kao i Adrijana Jović koja je radila zapisnik o uviđaju, te vještak biolog Božana Ilić koja je ranije vještačila DNK tragove na predmetima oduzetim od Mandića.

    Uletilović je rekao da će Malićeva biti saslušana na okolnosti uzimanja priznanja i pretresa kuće optuženog, a Jovićeva da kaže koje su to sve stvari izuzete. Prema njegovim riječima vještak Ilić biće saslušana kako bi rekla koje su stvari podobne za vještačenje. Sudija je odlučio da će svjedoci i vještak biti saslušani na sljedećem ročištu nakon čega će Sud predložiti DNK vještačenje tragova.

    – Vještak je ranije pronašla trag krv na odjevnim predmetima, ali Tužilaštvo nije tražilo vještačenje da se utvrdi da li pripada optuženom ili oštećenom. Sud će nakon saslušanja svjedoka i vještaka ići u pravcu predlaganja veštačenja DNK tragova na predmetima oduzetim od optuženog i onim pronađenim tokom istrage u kući. Neke stvari su bile mokre i ne znamo da li je optuženi uklanjao tragove ili nije – rekao je Uletilović.

    Ročištu su prisustvovali otac ubijenog Arijela, Tomo Bogdanović kao i opunomoćenik porodice advokat Marko Mikeš. Mandića terete za teško ubistvo počinjeno na svirep ili podmukao način koje počinio 2. decembra 2023. godine oko 19.35 časova na Bulevaru Srpske vojske.

    Kako se navodi u optužnici Mandić je kobne večeri, u namjeri da ga ubije, pratio Bogdanovića koji je išao iz pravca Tržnog centra „Delta planet” prema Rabrovačkom mostu.

    Sustigao ga je u blizini studentskog kampusa i ubo nožem u predjelu gornjeg dijela trupa nakon čega je Bogdanović ranjen počeo da bježi te je prešao kolovoz ulice Bulevar srpske vojske i pao kod benzinske pumpe. Mandić mu je pritrčao te ga nožem ubo osam puta i usmrtio, a zatim pobjegao. Ubistvo su snimile kamere obližnjeg video nadzora.

    Istraga je pokazala da je nakon zločina osumnjičeni skinuo odjeću sa sebe, odnosno crvenu jaknu i bacio je u kontejner. Policija je tu jaknu pronašla.

    Mandić i Bogdanović su zajedno radili u jednoj firmi u Banjaluci. Ubistvo su snimile i kamere video nadzora na kome se vidi kako Mandić trči za žrtvom te kako ga ubada nožem kada je pao.

    Ubijeni mladić nije bio problematičan, a živio je u banjalučkom naselju Borik.