Autor: INFO

  • Dodik čestitao Orbanu, Bardelu i Slobodarskoj partiji Austrije na izbornoj pobjedi

    Dodik čestitao Orbanu, Bardelu i Slobodarskoj partiji Austrije na izbornoj pobjedi

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik čestitao je mađarskoj partiji Fides, francuskoj partiji Nacionalno okupljanje i Slobodarskoj partiji Austrije pobjedu na izbori za Evropski parlament.

    Čestitam stranci Fides i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na pobjedi na izborima za Evropski parlament! Čestitam i na pobjedi ostvarenoj na lokalnim izborima u Mađarskoj – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je lideru Nacionalnog okupljanja Žordanu Bardeli i ovoj partiji čestitao na istorijskoj pobjedi na izborima za Evropski parlament.

    Prvi rezultati pokazuju da će Fides i njegovi saveznici iz Demohrišćanske stranke osvojiti 11 mjesta u Evropskom parlamentu sa 44,2 odsto glasova.

    Francuska stranka Nacionalno okupljanje, čiji je nekadašnji lider Marin Le Pen, osvojila je 31,47 odsto glasova na jučerašnjim izborima za Evropski parlament, dok je stranka Preporod predsjednika Emanuela Makrona osvojila 14,56 odsto.

    Slobodarska partija Austrije pobijedila je na izborima za Evropski parlament, osvojivši prema preliminarnim podacima 25,5 odsto glasova. Na drugom mjestu je Narodna partija sa osvojenih 24,7 odsto glasova.

     

  • Ko bi mogao biti iznenađenje, a ko podbaciti na izborima?

    Ko bi mogao biti iznenađenje, a ko podbaciti na izborima?

    Bliži se početak izborne kampanje u Republici Srpskoj (po mišljenju mnogih, ona je već počela), a samim tim i predviđanja kako bi mogla da izgleda politička scena na lokalnom nivou, a kao dalja uvertira za opšte izbore 2026. godine.

    Ko je ojačao, a ko oslabio od lokalnih izbora koji su održani 2020. godine, ko bi mogao da bude iznenađenje, a ko da podbaci, kolika je snaga stranaka u Srpskoj, da li će vladajuća koalicija predvođena SNSD-om još jednom ovjeriti dominaciju, ili će opozicija uspjeti da im otme dio vlasti na lokalu?

    Sva ova pitanja biće otvorena praktično pred sam izlazak na birališta, ali odgovor na neka od njih mogao bi se možda znati i nešto ranije, ako se u obzir uzme aktuelna politička situacija u cjelokupnoj BiH, sa fokusom na Republiku Srpsku.

    Upravo na bazi ove rečenice, svoj komentar počinje komunikolog Mladen Bubonjić, koji za “Nezavisne novine” kaže da prije nego što uopšte počnemo diskusiju o eventualnim prijatnim ili neprijatnim iznenađenjima na predstojećim lokalnim izborima, moramo uzeti u obzir trenutne procese koji mogu uticati na tu trku.

    “Tu imamo postojeće sankcije i one u najavi (npr. status SDS-a i spekulacije da bi još neke stranke mogle biti sankcionisane), sudski proces protiv Milorada Dodika, nametnute izmjene Izbornog zakona BiH, najave dodatnih nametanja izmjena zakona (npr. Zakon o imovini), aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj u vezi sa Rezolucijom o genocidu u Srebrenici (npr. prijedlog o mirnom razdruživanju), kao i mnoge druge procese koji u manjoj ili većoj mjeri mogu uticati na ishod izbora. Ukoliko u obzir uzmemo sve navedene aspekte, zaista je nezahvalno prognozirati bilo kakav ishod, prije svega da li će određeni subjekti (pojedinci i stranke) biti ‘politički živi’ do oktobra, ili njihov rezultat na izborima”, ističe Bubonjić.

    Ukoliko ništa od navedenog ne proizvede neke značajnije posljedice, odnosno ukoliko društveno-političko stanje ostane manje-više nepromijenjeno, Bubonjić smatra da se onda može očekivati slična izborna kampanja kao i prethodnog puta.

    “A to znači ‘bildanje nacionalnih mišića’ nauštrb esencijalnih lokalnih problema”, naglašava on, dodajući da u tom slučaju prednost ima aktuelna vlast.

    Prognozira da će se najveća izborna borba voditi u najvećim lokalnim zajednicama, Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju i Trebinju.

    “U nekima se očekuje nastavak trenda, kao npr. u Doboju, dok je u drugim, kao što je Banjaluka, nezahvalno prognozirati ishod, uzevši u obzir sve spekulacije oko ‘simbioze’, ubacivanja ‘žrtvenog jarca’, odvlačenja glasova i sličnih aspekata”, kaže Bubonjić, dodajući da se svakako ne smiju otpisati ni neke promjene.

    “Teško je očekivati da će SNSD tek tako sve prepustiti slučaju i dozvoliti reprizu scenarija iz 2012, kada su doživjeli pad. Ishod ostalih ‘kombi stranaka’ bliskih vladajućem monolitu je nezahvalno prognozirati – njihovi rezultati se mijenjaju od izbora do izbora”, navodi ovaj komunikolog.

    Što se opozicije tiče, Bubonjić nema dilemu da je primjetan pad SDS-a.

    “Ostale stranke, kao što su PDP, imaju promjenjive rezultate od jedne do druge lokalne zajednice. Ne smijemo zanemariti ni druge dvije opozicione opcije – Listu za pravdu i red i Narodni front. Vukanovićeva stranka polako raste od izbora do izbora, dok je pokret Jelene Trivić nepoznanica, uzevši u obzir da će se sada prvi put ozbiljnije suočiti sa izbornim izazovima. Međutim, teško je ne primijetiti da je Trivićeva privukla neke ličnosti ne tako čiste prošlosti, što bi moglo negativno uticati na krajnji rezultat ove stranke”, rekao je Bubonjić.

    I politikolog Stefan Ličina smatra da je nezahvalno iznositi detaljnije prognoze četiri mjeseca prije izbora i bez nepristrasnog istraživanja javnog mnjenja. A prema njegovom mišljenju, Narodni front bi mogao da bude prijatno iznenađenje.

    “Uz njih, rast bi, posebno na istoku Srpske, trebalo da ima i pokret Za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji je bio najveće iznenađenje prošlih izbora. Što se tiče vlasti, korist bi mogao da izvuče NPS Darka Banjca, nauštrb Demosa, a vjerovatno i Ujedinjene Srpske, zbog nedavnih transfera u NPS ljudi koji okupljaju velike baze birača i znaju kako se rade izbori na lokalu”, kaže Ličina.

    Kada su u pitanju SDS i SNSD, on ne očekuje neka velika odstupanja od rezultata od prije četiri godine, a za razliku od prethodnog sagovornika, smatra da bi SDS mogao i popraviti rezultat u odnosu na 2020. godinu, zbog novog rukovodstva.

    Uz sve navedeno, Ličina je mišljenja i da će izlaznost na izborima biti manja nego na prethodnim lokalnim, jer su, kako kaže, birači potpuno zbunjeni od silnih koalicija. Pored toga, podsjeća i da se koalicije na lokalnom nivou često ne poklapaju sa republičkim, pa su prema tome sva pitanja i svi scenariji i te kako otvoreni.

  • Stevandić: Dok branim Dodika, niži funkcioneri SNSD-a mi vršljaju po stranci

    Stevandić: Dok branim Dodika, niži funkcioneri SNSD-a mi vršljaju po stranci

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da Zapad i dalje jeste moćan, posebno na Balkanu i Bosni i Hercegovini, ali da ta moć više neće upravljati našim životima i našom politikom.

    Govoreći o predstojećim izborima, i činjenici da je Republika Srpska pristala na izbore po nametnutom Izbornom zakonu, Stevandić kaže da je Republika Srpska time pokazala pragmatičnost i mudrost.

    “Pokušali su da nas navuku da mi sprovodimo po našem izbornom zakonu za dva mjeseca, a da ne izađemo na ove izbore koje je raspisao CIK i da imamo neku vrstu dualizma izbora”, kaže Stevandić.

    NN: Slažete li se sa ocjenom da je najteže vrijeme za Srbe u posljednjih nekoliko decenija?

    STEVANDIĆ: Ne možemo da procijenimo šta će se dešavati, ali znamo da moramo imati zajedništvo i da samo zajedništvom možemo da odgovorimo na izazove budućnosti i zato su važni ovi procesi. Svijet više nije ‘92. Ne postoje više globalni mediji tipa, ne znam, Kristijan Amanpur, CNN, sada jedna platforma Telegrama ili nekog drugog, ne znam ja, Vibera ili bilo čega, emituje vijest u sekundi i prije bilo kakvih zvaničnih stavova, ona je već proizvela efekte i više se ne može, da kažemo, držati svijet pod jednom šapom kolektivnog zapada. Sada, s druge strane, imamo veliku borbu između činovnika koji prevladavaju u američkoj administraciji i prevladavaju u EU, koji nemaju njih kao liderski potencijali, nemaju izborni kapacitet.

    NN: Ali, bez obzira, oni imaju moć i odlučuju?

    STEVANDIĆ: Znači da činovnici vladaju nad liderima i zato je Evropa došla u taj ćorsokak. I Vučić je dobro primijetio da će se ta politika mijenjati vrlo brzo, da će se vratiti, da kažemo, politika predstavljanja naroda i taj neki dio ljudi sa kapacitetom, a da će činovnici izgubiti.

    NN: Da, ali to su procesi koji mogu trajati vijekovima?

    STEVANDIĆ: Istorija se ubrzava, što je nekad trajalo 10 godina, sad se završi za godinu dana. Idu brzo ti procesi.

    NN: Dobro, ali je činjenica da Zapad i dalje ima moć, da je dominantan, pogotovo u BiH.

    STEVANDIĆ: Niko pametan ne treba da računa da će Zapad ili Amerika izgubiti moć. Ta moć je i dalje velika, i dalje najveća na Balkanu i u BiH, ali ta moć više ne upravlja našim životima i našom politikom.

    NN: Ako imaju najveću moć, koja će još trajati, koliko je onda pametno suprotstavljati se njima?

    STEVANDIĆ: Republika Srpska nije imala nikakav način da se ne suprotstavlja. I mi smo bili ljudi koji su bili osuđeni da im se otme imovina, da postanu apatridi u vlastitoj državi i da se politički procesi izmjeste iz Banjaluke u Sarajevo, i da mi ni o čemu ne odlučujemo. Prema tome, to nije bilo pitanje kalkulacije ili manevarskog prostora. Ovo je bilo pitanje ili-ili. Jesu moćni, jesu veliki, ali nisu vlasnici naših života i nisu vlasnici Republike Srpske.

    NN: Ali opet odlučuju. Konkretan primjer je Izborni zakon.

    STEVANDIĆ: Samo toliko koliko im mi dopustimo. Izborni zakon je naša nesreća u smislu procedura, ali ako nismo sproveli sad izbore, sprovešćemo za dvije godine ili za četiri, mi od toga nećemo odustati, a neće izborni zakon odlučiti pobjednike nego narod.

    NN: Ili onaj ko broji glasove. I na to su bile zamjerke kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, odnosno novih tehnologija.

    STEVANDIĆ: Imaćemo kontrolu brojanja. Izborni proces ne da nije transparentan, nego je već potpuno propao. Vidite da se CIK ni u čemu ne snalazi i izbore odlučuju građani, a zna se tačno koga građani vole i koga ne vole.

    NN: Da li je Republika Srpska kapitulirala, s obzirom na to da je pristala da ide na izbore po nametnutom Izbornom zakonu BiH?

    STEVANDIĆ: Ne, Republika Srpska je pokazala pragmatičnost i mudrost, pokušali su da nas navuku da mi sprovodimo po našem izbornom zakonu za dva mjeseca, a da ne izađemo na ove izbore koje je raspisao CIK i da imamo neku vrstu dualizma izbora.

    NN: Da, ali je mjesecima unazad bila priča da nećemo izaći po Šmitovom zakonu?

    STEVANDIĆ: Samo da je opozicija prihvatila, pošto opozicija nije prihvatila, trikovi su im propali.

    NN: Dakle, vi odgovornost za to što Republika Srpska na izbore ide po Šmitovom zakonu prebacujete na opoziciju?

    STEVANDIĆ: Ne. Naš zakon nije stupio na snagu, nemamo po kojem drugom zakonu da izađemo, i ne možemo dozvoliti da neko bez nas kreira izbornu volju. To je stvar pragmatizma, a ne legaliteta.

    NN: Republika Srpska ima Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Hoće li se odluke Ustavnog suda BiH primjenjivati u Republici Srpskoj, konkretno sa ove posljednje sjednice koja je bila?

    STEVANDIĆ: Tek ide odgovor Narodne skupštine Republike Srpske i odgovaramo na sve te akte.

    NN: Zašto odgovaramo ako imamo zakon da se odluke ne primjenjuju na teritoriji Srpske?

    STEVANDIĆ: Upravo tako, upravo na taj način odgovaramo. Nismo sa te strane ugroženi. Korak po korak stižemo do armature suvereniteta. Sjećate se povika na Zakon o imunitetu, a on je stupio na snagu i više neće moći da se sude ljudi kao što se sudi Dodiku i Lukiću (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske”).

    NN: Jeste li sigurni u to?

    STEVANDIĆ: Nema šta biti siguran, oni su na snazi, niko ih nije oborio.

    NN: I drugi su zakoni na snazi pa se ne poštuju?

    STEVANDIĆ: Ovo su ključni zakoni. Sada će Ustavni sud odlučiti o Izbornom zakonu i zakonu o referendumu i to su isto zakoni integriteta i vjerujem da ih Ustavni sud Republike Srpske neće staviti van snage. Korak po korak, danas ili sutra, ali mi nismo odustali od zaštite. Ponavljam, ne pričamo o cijepljenju, nego o zaštiti svojih prava, dejtonskog statusa i da kažemo prava da odlučimo o svojoj sudbini. Bez obzira koliko je Zapad jak, svake godine je slabiji, ali je i dalje jak, nisu vlasnici naših života i ne određuju naše političko mišljenje.

    NN: Još jedno ozbiljno pitanje je pitanje Ustavnog suda BiH. Republika Srpska treba da imenuje dvoje sudija, hoće li to uraditi u skorije vrijeme, s obzirom na to da je, ako se ne varam, konkursna procedura završena?

    STEVANDIĆ: To je bilo u prošlom sazivu, i nisu imenovani. Što se nas tiče, mi nećemo u sudu sudije za ukaz. Mi hoćemo sudije Ustavnog suda da se vrate postavke i da se ne može odlučivati bez Srba.

    NN: Znači, tražite nacionalno glasanje i u Ustavnom sudu BiH?

    STEVANDIĆ: Dejtonski principi su da se ne mogu donositi odluke bez naroda i entiteta. Ti principi su svuda, i u Domu naroda i u Parlamentarnoj skupštini i u Predsjedništvu. Dakle, dejtonski principi su da nema odluka bez naroda i entiteta i primjenjuju se u svim institucijama sem u Ustavnom sudu, gdje stranci odlučuju, što je kontra dejtonskim principima ili odlukama visokog predstavnika, ranije legalnog, sada nelegalnog. Znači, samo se tu krše dejtonski principi i to je cijena nestabilnosti BiH, jer su sve krize u BiH počele odlukama ili Ustavnog suda ili visokog predstavnika.

    NN: Bliže se lokalni izbori. Šta očekujete i kako Vam se čini dosadašnji tok kampanje?

    STEVANDIĆ: Da budem iskren, Ujedinjena Srpska je malo ispod radara završila pripreme za izbore prije nekoliko mjeseci i od prije nekoliko mjeseci se zna ko su naši ljudi koji će nositi politiku i već smo izvršili tu neku reorganizaciju da politiku nose oni koji rade i da će oni biti budući funkcioneri, i s tim u vezi su sva dešavanja. Došao nam je veliki broj odbornika, nešto smo objavili, nešto nismo, jedanaest ih je došlo, četiri ili pet smo objavili da je došlo. Imamo velik broj kandidata za gradonačelnike, što je za mnoge bilo iznenađenje, ali za nas nije i mi znamo da možemo u manjim opštinama napraviti odličan rezultat. Postoje opštine u kojima smo imali najviše glasova na opštim izborima. Završili smo proces prije mnogih i tačno znamo gdje se nalazimo i šta hoćemo.

    NN: Da li je Ujedinjenu Srpsku na neki način poljuljalo to što je Natalija Trivić napustila partiju?

    STEVANDIĆ: To je bila jednodnevna vijest i nije nas poljuljala. Više nas je iznenadio odnos nekih nižih ili lokalnih funkcionera SNSD-a o tom pitanju. Jasno je da je SNSD velika partija, sa velikom kadrovskom bazom i da ona ne može puno da dobije sa nekim koji je islužen ili nije više budući kadar. Natalija više nije bila kandidat za potpredsjednika stranke itd. Ne mogu da naprave sebi neki benefit, ali mogu da unište koalicioni kapacitet koji im je neophodan. Dodik ne stoji iza toga, on je mnogo pametniji. Da se on tako ponašao na opštim izborima, Jelena Trivić bi bila predsjednik Republike. Taj kratkoročni benefit radi jedne vijesti ili trgovački karakter ljudi koji hoće više zadovoljstva ili nezadovoljstva nama neće naštetiti.

    NN: Dakle, Trivićeva odlazi u SNSD?

    STEVANDIĆ: Ne znam, ali znam da je to bila neka kombinacija sa Gradskim odborom SNSD-a, ali nas to ne zabrinjava. Oni koji su nazirali benefit od svega toga neće dobiti nikakve funkcije, niti će ostati na nekakvim funkcijama i to ćemo izbalansirati na nivou predsjednika stranaka jer Dodik je previše ozbiljan i mudar da bi pustio da ga neki nedorasli i neozbiljni ljudi dovode u poziciju gubitka koalicionog kapaciteta sutra. Mi imamo dogovor da jedni drugima ne preuzimamo funkcionere i mnogi na nižem nivou koji su se nešto ponadali će se razočarati.

    NN: Da li će to uticati na odnose u Banjaluci? Hoćete li podržati kandidata SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke?

    STEVANDIĆ: Ne znam da li će Gradski odbor podržati bilo koga. Rekao sam da ovi potezi nisu benefit Gradskom odboru SNSD-a i upitno je koga će Ujedinjena Srpska podržati. Ne možemo podržati kandidate opozicije i to ne bi bilo pošteno. Moralni aspekt svega je da sam ja neko ko je u posljednje vrijeme dobio dosta udaraca, prijetnji, satanizacije, sankcija, braneći politiku koju smo u Republici Srpskoj koncipirali i izašao na crtu da Milorad Dodik ne bude sam, i nije mi jasno da je neko, dok ja trpim te udarce, ušao u moju kuću i vršlja.

    NN: Znači, ipak vam je žao zbog odlaska Natalije Trivić?

    STEVANDIĆ: Nije mi žao. Žao mi je odnosa. Dok ja branim Dodika, neki niži funkcioneri pokušavaju da daleko od “linije fronta” čeprkaju po našim kućama i bazi. To je problematično.

    NN: Spomenuli ste sankcije. Da li je Republika Srpska adekvatno odgovorila kada je riječ o američkim sankcijama, prije svega na gašenje računa ljudima, funkcionerima, firmama, pa i SDS-u?

    STEVANDIĆ: Zato sam mislio da će SDS pristati da idemo po našem izbornom zakonu. Po našem izbornom zakonu ne bi imali ovih problema i mnogo bi lakše funkcionisali.

    NN: Kažu da nisu pristali jer su prevareni nekoliko puta, jel to bilo tako?

    STEVANDIĆ: SDS su najviše puta prevarili PDP ili Vukanović (Nebojša Vukanović, predsjednik Za pravdu i red). Pad broja poslanika SDS-a je praćen gubitkom ovih velikih funkcija i guranjem kandidata PDP-a koji nisu imali ni blizu kapaciteta. Nemojte reći da je Mladen Ivanić mogao biti izabran za člana Predsjedništva BiH samo glasovima PDP-a, on je izabran glasovima SDS-a. SDS je upao u loše društvo i zato sam izašao.

    NN: Zašto je iz procedure povučen Zakon o NVO? Da li je Republika Srpska i tu podlegla pritiscima, prije svega iz inostranstva?

    STEVANDIĆ: Nije podlegla pritiscima. Imao sam puno primjedbi od EU, evropskih zemalja i taj zakon je izazvao veliku pažnju. Sa tim povlačenjem je Republika Srpska pokazala svoju mudrost, kao što smo pokazali mudrost sa Izbornim zakonom da se ne podijeli Republika Srpska.

    NN: Zašto nije bilo mudrosti kada su usvajane izmjene Krivičnog zakona i kriminalizovana kleveta?

    STEVANDIĆ: Činjenica je da mi ne možemo uvijek biti mudri.

    Svesrpski sabor
    Kako komentarišete Deklaraciju Svesrpskog sabora, posebno ovaj dio koji kaže da, umjesto 9. januara, 15. februar bude i Dan državnosti Republike Srpske?

    STEVANDIĆ: Razumio sam da Sretenje dodajemo, a 9. januar ne oduzimamo. Dakle, imamo praznik više, a ne manje, nacionalnu i državnu identifikaciju više, a Srbija šire. Pred nama je da o tome razgovaramo i to bolje definišemo, a ne da se svađamo. Ne smijemo tom raspravom baciti sjenu na Deklaraciju koja je zaista istorijska. Apelujem da se u vezi sa ovim pitanjem ne dijelimo.

  • Pobjeda EPP na izborima, desnica i krajnja desnica povećali broj mandata

    Pobjeda EPP na izborima, desnica i krajnja desnica povećali broj mandata

    Evropska narodna partija desnog centra osvojila je najviše 189 poslaničkih mjesta na izborima za Evropski parlament, pokazuju prvi preliminarni rezultati koji su objavljeni u Briselu.

    Ovi rezultati pokazuju da će EPP i Progresivna alijansa socijalista i demokrata ostati najveće grupacije u EP, ali i da su desničarske partije povećale broj mandata u EP.

    EPP je povećao broj mandata sa 176 na 189, dok je Progresivna alijansa socijalista i demokrata pretrpila blagi pad i imaće 135 poslanika u novom sazivu EP, dok je u prethodnom imala 139 poslanika.

    Najveće gubitke pretrpjele su grupacije Obnovimo Evropu, kojoj pripada i partija Preporod francuskog predsjednika Emanuela Makrona, kao i grupacija Zeleni-Evropski slobodarski savez.

    Obnovimo Evropu će u novom sazivu EP imati 80 poslanika, dok je ranije imala 102 poslanika, a Zeleni će imati 52 poslanika, dok su ranije imali 72 poslanika.

    Prvi preliminarni rezultati ukazuju da su desničarske stranke povećale broj mandata na izborima, pa će tako Identitet i demokratija, koji okuplja stranke desnice poput Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen, imati 58 poslanika, dok je ranije imala 49, a Evropski konzervativci i reformisti, kojima pripadaju i Braća Italije italijanske premijerke Đorđe Meloni, imaće 72 poslanika, dok su ranije imali 69.

    Ljevica će u novom sazivu imati 36 poslanika, partije koje se ne dovode u vezu ni sa jednom političkom grupacijom 46, a ostali 52 poslanika.

    Preliminarni rezultati objavljeni su nakon što su zatvorena birališta na izborima za Evropski parlament u svim državama članicama.

  • Vučić o izborima za EP: Velike stvari su se izdešavale, bio sam u pravu

    Vučić o izborima za EP: Velike stvari su se izdešavale, bio sam u pravu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da su se velike stvari izdešavale na izborima za Evropski parlament i u Francuskoj i u Njemačkoj, kao i da mora da razmisli o tome i zajedno sa saradnicima napravi analizu.

    – Moram da razmislim i sagledam sve jer su se velike stvari izdešavale i u Francuskoj i u Njemačkoj i moram da razmislim 48 sati sa saborcima, da napravim ozbiljne analize – rekao je Vučić za Tanjug prilikom posjete “Evropske izborne noći 2024”.

    On je naglasio da se plaši da je bio u pravu za sve što je govorio i da nam predstoji “teško vrijeme i veliko breme”.

  • Zbog rezultata izbora za EP pada i vlada Belgije

    Zbog rezultata izbora za EP pada i vlada Belgije

    Belgijski premijer Aleksandar de Kro najavio je večeras da će od sutra biti predsjednik vlade u ostavci, pošto je njegova partija desnog centra zabilježila pad na evropskim izborima.

    „Za nas je posebno teško veče, izgubili smo. Od sutra ću biti premijer u ostavci“, rekao je svojim pristalicama De Kro, pošto je prema izlaznim anketama njegova stranka zabilježila rezultat od 5,7 odsto, odnosno pad od 2,9 odsto u odnosu na izbore 2019. godine.

    Predsjednik stranke Tom Ongena takođe je najavio ostavku.

    De Kro će ostati na funkciji privremenog premijera do formiranja nove vlade.

    Signal birača je jasan, rekao je De Kro i istakao da je zemlji potrebna nova vlada brzo, sa punim ovlašćenjima.

    Večeras je, poslije rezultata evropskih izbora, vladu raspustio i predsjednik Francuske Emanuel Makron.

  • Fon der Lajen ostaje na čelu EU još 5 godina

    Fon der Lajen ostaje na čelu EU još 5 godina

    Aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen biće na čelu Evropske unije još pet godina, poručio je večeras u Briselu lider Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber, nakon što je ta stranka desnog centra osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament.

    On je naglasio da EPP želi demokratsku Evropu i da “pobjednik izbora sada ima pravo da imenuje predsjednika EK, prenosi Frankfurter algemajne cajtung.

    Fon der Lajen je naglasila da će EPP izgraditi bastion protiv ekstrema i sa ljevice i desnice.

    Nijedna većina ne može da se formira bez EPP i zajedno ćemo izgraditi bastion protiv ekstrema sa ljevice i desnice – rekla je fon der Lajen.EPP je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament, ali su desničarske i krajnje desničarske grupacije povećale broj mandata, pokazuju prvi rezultati novog saziva EP, koji su objavljeni na osnovu izlaznih anketa nekoliko država članica EU.

    Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola predstavila je prve rezultate izbora na osnovu izlaznih anketa, koje pokazuju da će EPP imati 181 poslanika, dok je u prethodnom sazivu imala 176.

     

  • Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj

    Trijumf krajnje desnice u Njemačkoj

    Stranke vladajuće koalicije u Njemačkoj, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno demokratska stranka (FDP) gubitnici su izbora za Evropski parlament danas u Njemačkoj, a krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) postala je druga stranka po broju glasova, a na istoku Njemačke najjača politička snaga.

    “Uspjeh AfD-a je istorijski događaj. Na istoku Njemačke smo najjača snaga. Snažniji vjetar u leđa ne možemo poželjeti”, rekao je potpredsjednik AfD-a Tino Chrupalla nakon objavljivanja nepotpunih rezultata izbora za Evropski parlament.

    Prema izlaznim anketama, pobjednik evropskih izbora je demohrišćanska Unija CDU/CSU s 30 posto glasova iza koje slijedi AfD sa 16 posto. AfD je u saveznim pokrajinama koje su nekad pripadale Istočnoj Njemačkoj s 27 posto najjača politička snaga.

    Vladajući SPD kancelara Olafa Scholza je s 14 posto ostvarila slabiji rezultat od očekivanog. Zeleni su s 12 podsto najveći gubitnici u poređenju s izborima prije pet godina kada su osvojili 20 posto. Također vladajući FDP je osvojio pet posto glasova.

    Stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW), koja se odcijepila od stranke Ljevice, dobila je 5,5 posto, a Ljevica tri posto glasova. Predsjednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz pozvao je na promjenu političkog vodstva u Njemačkoj nakon današnjih izbora.

    “Potrebna je promjena”

    “Njemačkoj je potrebna politička promjena”, rekao je Merz. Glavni sekretar CDU-a Carsten Linnemann je od kancelara Olafa Scholza zatražio da ponudi mandat na raspolaganje.

    “Stranka kancelara je osvojila 14 posto, Unija CDU/CSU više nego dvostruko više. Vlada više ne može nastaviti s radom kao da se ništa nije dogodilo”, rekao je Linnemann.

    AfD je uprkos padu popularnosti zbog brojnih skandala u koje su upleteni njeni političari, uspio, prema prvim analizama, profitirati od nezadovoljstva građana radom koalicijske vlade. AfD ali i BSW su isto tako profitirali i od uvjerenja brojnih birača da ni Unija CDU/CSU također ne bi obavljala bolji posao da je u vladi.

    Šefica AfD-a traži mirovne pregovore i prestanak “demoniziranja” Putina

    AfD i BSW su se tokom predizborne kampanje isticali i po kritici podrške savezne vlade Ukrajini.

    Odmah nakon objavljivanja rezultata, predsjednica AfD-a Alice Weidel i predsjednica BSW-a Sahra Wagenknecht su se založile za početak mirovnih pregovora u Ukrajini. Weidel je rekla kako treba prestati “demoniziranje” Vladimira Putina, a Wagenknecht zatražila “zamrzavanje bojišnice” u Ukrajini.

  • HDZ osvojio šest mandata za EP, iza njih SDP sa četiri

    HDZ osvojio šest mandata za EP, iza njih SDP sa četiri

    HDZ je sa šest mandata pobjednik izbora za Evropski parlament u Hrvatskoj, slijedi ga SDP koji je postigao vrlo solidan rezultat s četiri mandata.

    U Evropski parlament ulaze i Domovinski pokret i Možemo! koji su dobili po jedan mandat.

    Obrađeno je čak 99 posto glasačkih listića, a ovo su prvi neslužbeni rezultati.

    HDZ – 34,60 posto (6 mandata)

    SDP – 25,96 posto (4)

    DP – 8,82 posto (1)

    Možemo! – 5,92 posto (1)

    IDS, SDSS i drugi – 4.70%

    Nina Skočak – 4.57%

    Most – 3.57%

  • Porasle cijene nafte i zlata

    Porasle cijene nafte i zlata

    Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u padu, nafta i zlato su poskupjeli, a cijena pšenice je nešto niža nego juče.

    Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) odlučio je juče da snizi referentnu kamatnu stopu na glavne operacije refinansiranja na 4,25 odsto, kamatnu stopu na depozite na 3,75 odsto i marginalnu kamatnu stopu na 4,50 odsto.

    Sve tri ključne kamatne stope su snižene za po 25 baznih poena.

    Inflacija u evrozoni je oslabila, kao i inflatorna očekivanja, dok je monetarna politika zadržala restriktivne uslove finansiranja, navodi se u saopštenju ECB.

    Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 18.612,35 poena, britanski FTSE 100 na 8.281,50 poena, francuski CAC 40 na 8.034,44 poena, dok je moskovski MOEX porastao na 3.200,12 poena.

    Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je porasla na 38.886,17 poena, dok je indeks S&P 500 pao na 5.352,96 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 17.170,64 poena.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je porasla na 75,581 dolar, a cijena nafte Brent na 79,869 dolara.