VRBAS Media

Autor: INFO

  • EU otvorila pristupne pregovore sa BiH

    EU otvorila pristupne pregovore sa BiH

    Na sastanku Evropskog savjeta u Briselu donesena je odluka da se za BiH otvori početak pregovora za prustup u EU.

    Lideri država članica Evropske unije u Briselu, donijeli su odluku – otvoreni pristupni pregovori sa BiH, na njenom putu za Evropsku uniju, prenijela je Al DŽazira.

    Brojni evropski lideri i šefovi diplomatija, podržali su otvaranje pregovora sa BiH-a, ističući da cijeli Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji.

    Ipak, većina saglasna, da Balkanske zemlje do potpunog članstva očekuje dug put, te da je neophodno ispunjavanje svih uslova, koje pred njih stavlja Evropska unija.

    Za BiH, to je 14 prioriteta, među kojima je Zakon o Ustavnom sudu BiH i prestanku važenja mandata stranim sudijama.

  • Britanski odbor: Pojačati medijske operacije, saradnju sa NVO i opozicijom

    Britanski odbor: Pojačati medijske operacije, saradnju sa NVO i opozicijom

    Velika Britanija je donekle izgubila zapadni Balkan iz vida u proteklim godinama, ali bi trebalo da pojača pritisak na Beograd i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, kao i saradnju sa NVO i opozicijom u Srpskoj, rekli su učesnici zasjedanja Odbora za spoljne poslove britanskog Parlamenta.

    Uprkos navedenoj temi, svjedočenje bivšeg generalnog sekretara NATO-a (1999- 2003) DŽordža Robertsona, bivšeg ambasadora Velike Britanije u BiH i na tzv. Kosovu Ijana Klifa, i profesora na Londonskom univerzitetskom koledžu Endija Hodžaja, skoro u potpunosti je bilo usredsređeno na Srbiju i KiM, ali i nezaobilaznu temu “ruskog uticaja”.

    Klif i Robertson ističu da bi trebalo pojačati saradnju sa NVO i opozicijom u Republici Srpskoj i među Srbima na KiM, a pogotovo sa potonjima zbog predstojećih izbora na “Kosovu”, istakao je Klif.

    Zasjedanjem je predsjedavala Ališa Kerns, čiji su antisrpski stavovi bili očigledni u načinu na koji je postavljala pitanja, a u okviru kojih bi često pozivala na oštriji odnos prema Srbiji i implicirala umešanost Beograda u incident u Banjskoj.

    Govornici su bili saglasni da Velika Britanija mora pojačati svoje prisustvo u regionu, posebno po pitanju medija, prenosi RT Balkan.

    Britanski savjet i Bi-Bi-Si (su) dvije agencije koje posjeduje i kontroliše ova zemlja, i koje imaju ogroman uticaj, pogotovo u tim regionima, a sada možete pojačati njihov učinak društvenim mrežama”, ocijenili su oni, saglasivši se da bi britansku medijsku operaciju u zemlji trebalo pojačati.

    Na pitanje koliko ozbiljno bi London trebalo da shvati “prijetnju od sve bližih vojno-industrijskih veza (Srbije) sa Rusijom”, Robertson odgovara da je treba shvatiti “veoma, veoma ozbiljno”.

    – Nisam siguran da Rusija trenutno ima kapaciteta da učini mnogo toga u okviru te veze, ali oni jesu tamo, i oni su uticajni. Јedna od slabosti koje imamo na Zapadu je što je naše oružje toliko sofisticirano da ne smemo deliti tu tehnologiju, ali i toliko skupo da niko ne može priuštiti da je kupi”, rekao je bivši generalni sekretar NATO-a.

    Kako kaže, pokazati da je Velika Britanija zainteresovana za region je posebno važno zbog “ruskog i kineskog uticaja”.
    Članovi odbora, ali i učesnici koji su svedočili, u više su navrata protivriječili jedni drugima (ali u pojedinim slučajevima i sebi) tvrdeći da je Aleksandar Vučić čvrsto na strani Rusije, odnosno da balansira između odnosa sa Istokom i Zapadom zarad “svojih interesa”.

    Komentarišući nepoznati sporazum koji su navodno skoro potpisali predsjednici Vučić i Putin, Hodžaj kaže da Vučić njega koristi kako bi “Zapadu zaprijetio sa (izjavom): “Baš nas briga, ostaćemo pri našim najbližim saveznicima”.

    Iako je Robertson jedini imao obraza da na početku svedočenja kaže da može biti pristrasan zato što je pokrovitelj novoosnovane lobističke grupe “Laburističkih prijatelja tzv. Kosova”, očigledno je da su svi učesnici na strani Prištine.

    Tako je Ališa Kerns u svom pitanju konstatovala da u svojim osudama Kurtija kao nepouzdanog partnera EU i SAD pokazuju element “ličnog”.

    – SAD su uvijek sumnjale u Kurtija, bila je ta ideja u periodu odmah poslije (jednostranog) proglašenja nezavisnosti da se Kurti snažno zalaže za uniju s Albanijom zbog stvari koje je tada govorio, da je on socijalista koji neće privatizaciju – kaže Klif.

    On dodaje da se promjena u Kurtijevom “realizmu” vidi u odluci Prištine da se konačno uknjiži zemljište manastira Dečani na osnovu odluke tzv. ustavnog suda “Kosova”, donesene prije nekoliko godina, te da bi Kurti taj ustupak mogao da iskoristi za traženje članstva u Savjetu Evrope.

    Ono šta Velika Britanija može da učini po pitanju pristupa EU i SAD Kurtiju jeste da “ulijemo našim partnerima poverenje (u Kurtijevu vladu) dok na nju primenjujemo pritisak po pitanjima poput ZSO.”

  • Vučić: Nuklearna energija potrebna za veće stope rasta

    Vučić: Nuklearna energija potrebna za veće stope rasta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas na prvom Samitu o nuklearnoj energiji u Briselu, koji organizuju Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i Kraljevina Belgija, da je taj skup veoma važan i za Srbiju i cijeli evropski kontinent, jer je svima potrebno više energije kako bse mogle ostvariti veće stope rasta i da se realizuju veliki planovi u budućnosti.

    • Ne možemo naučiti puno od Srbije po ovim pitanjima, zato što nakon raspada bivše Јugoslavije nismo imali iskustva sa nuklearnom energijom, ali vjerujem da je ovaj samit od istinske važnosti za budućnost moje zemlje, kao i za budućnost cijelog evropskog kontinenta – rekao je Vučić, koji je bio među prvim govornicima na prvoj sesiji Samita koji je predviđen za govore nacionalnih lidera.

    On je istakao da je taj samit važniji od mnogih drugih foruma i sastanaka na kojima su evropski lideri.

    • Zašto vjerujem da je ovo veoma važan samit? Zato što smo svi spremni da diskutujemo o velikim planovima, velikim stvarima u budućnosti i koje su dobri za budućnost, ali ne znamo kako da ih sprovedemo. Kao prvo, rekli smo sebi da moramo barem da udvostručimo proizvodnju naoružanja i prateće opreme. Zatim moramo da poboljšamo naš rast, jer su na evropskom kontinentu stope rasta tako male – rekao je Vučić.

    Predsjednik Srbije je poručio da treba videti kako da se dođe do većeg broja malih modularnih reaktora za upotrebu nuklearne energije.

    Kako je rekao, na tom putu imamo tri problema.

    • Prvi problem jeste da, barem u mojoj zemlji, nemamo potrebno znanje o korišćenju nuklearne energije i ne znamo kako ćemo obezbijediti to znanje i te ljude. Druga stvar jeste kako ćemo finansirati sve ove projekte. I mogu vam reći unaprijed da smo mi zaista zainteresovani da dobijemo bar četiri mala modularna reaktora koji će zamijeniti 250 megavata. Ne znamo kako ćemo to uraditi, kako ćemo to finansirati zato što je to oko 7,5 do osam milijardi evra – naveo je Vučić.

    Vučić je rekao da će Srbija u svakom slučaju biti spremna da značajno učestvuje u tome, ali da mora da dobije neku vrstu podrške od vodećih država EU.

    • Treća stvar jeste da će nam uvijek biti potrebno da promijenimo stav naših ljudi. To nije jednostavno, ali spremni smo da to uradimo, što znači da se nećemo samo prilagoditi, već da ćemo morati i da promijenimo naš zakonodavni okvir i uradićemo to. Na kraju, ako budemo imali nastavak užasnih bezbjednosnih situacija, to jest različite vrste ratova u svijetu, moje pitanje je – ko će to finansirati, kako ćemo obezbijediti veće stope rasta i proizvoditi više vojne opreme nego što smo to prije radili – naglasio je Vučić.

    Istakao je da je zato uvjeren da je upotreba nuklearne energije korisna, ali i izrazio uvrjenje da će zemlje poput Srbije dobiti dosta podrške na tom putu.

    Otvaranju samita prisustvovali su i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel, predsjednik Srbije Vučić, predsjednik Rumunije Klaus Јohanis, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Češke Petr Fijala, premijer Mađarske Viktor Orban, premijer Holandije Mark Rute, premijer Poljske Donald Tusk, premijer Slovenije Robert Golob i premijer Švedske Ulf Kristerson, ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.

    Samit dolazi nakon istorijskog uključivanja nuklearne energije u Globalnu analizu dogovorenu na konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Dubaiju u decembru prošle godine, koja je pozvala na ubrzanje njenog korišćenja zajedno sa drugim izvorima energije sa niskim sadržajem ugljenika.

  • Šta je BiH uradila od 14 prioriteta

    Šta je BiH uradila od 14 prioriteta

    Evropski savjet, gotovo je izvjesno donijeće odluku o otvaranju pregovora BiH sa Evropskom unijom, međutim do samih pregovora doći će tek onda nakon što BiH ispuni svih 14 priorieta koje je pred nju još ranije stavila Evropska unija.

    Inače, rješavanje 14 prioriteta bilo je i uslov za otvaranje pregovora, ali s obzirom na napredak koji je BiH postigla na putu ka EU, dobiće zeleno svjetlo za otvaranje pregovora ali bez konkretnog datuma.

    U nastavku, donosimo vam koji su prioriteti stavljeni pred BiH i šta je sve urađeno do sada, odnosno šta je ostalo da se uradi.

    1. Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru.

    Ovaj prioritet djelimično je ispunjen, i to nametanjem odluka Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koji je izmjenio Izborni zakon BiH. Takođe, 20. 12. 2020. godine održani su i izbori u Mostaru.

    1. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim nivoima, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

    Prioritet ispunjen.

    1. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti, garantovala nezavisnost pravosuđa, reformisao Ustavni sud BiH, osiguralo provođenje presude Sejdić Finci itd..

    Prioritet samo djelimično ispunjen i to izmjenama Zakona o VSTS-u. Nijedno ozbiljno pitanje, kao što je zakon o Ustavnom sudu BiH, status stranih sudija u Ustavnom sudu BiH te izmjena Ustava BiH i sprovođenje presude “Sejdić Finci”, nije ispunjeno. Ovo je jedno od ključnih pitanja oko kojih se spore političari u Bosni i Hercegovini, i po ovim pitanjima napretka nema već decenijama.

    1. Preduzeti konkretne korake na unapređenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata.

    Nejasni parametri na osnovu kojih će se mjeriti uspjeh na ovom polju. Ovaj prioritet jedan od od onih koji su se najmanje spominjali proteklih godina, i gotovo je zaboravljeno od svih. Ovaj prioritet nije ispunjen.

    1. Unaprijediti funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima.

    Ovaj prioritet samo djelimično je ispunjen usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o VSTS-u, međutim ostalo je da se usvoji još zakon o sudovima oko kojeg već mjesecima unazad traju politička prepucavanja. Ovaj zakon pred BiH postavljen je kao uslov za otvaranje pregovora, međutim nije još uvijek ugledao svjetlost dana.

    1. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem.

    Prioritet se smatra ispunjenim s obzirom da je usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma

    1. Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim nivoima i osigurati funkcinisanje sistema azila.

    Prioritet ispunjen, jer je Bosna i Hercegovina otvorila pregovore sa FRONTEX-om.

    1. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.

    Prioritet djelimično ispunjen usvajanjem izmjenama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava Bosne i Hercegovine.

    1. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, ukidanje smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i imenovanje nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.

    Prioritet djelimično ispunjen. Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu Ustava Republike Srpske još 2019. godine, međutim amandman na Ustav Republike Srpske kojim bi smrtna kazna bila izbrisana još nije usvojen.

    1. Osigurati podsticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, i osiguravanja finansijske održivosti sistema javnih RTV servisa.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Prioritet nije ispunjen.

    1. Završiti neophodne korake u reformi javne uprave s ciljem unapređenja sveukupnog funkcionisanja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi.

    Prioritet djelimično ispunjen. Usvojen je strateški okvir za reformu javne uprave, međuti ništa nije urađeno na depolitizaciji državne službe.

  • Dodik: Za Srpsku važno da na putu prema EU ne žrtvuje svoj identitet i tradiciju

    Dodik: Za Srpsku važno da na putu prema EU ne žrtvuje svoj identitet i tradiciju

    Nemam ništa protiv toga da BiH postane članica Evropske unije. Јedina promjena u odnosu na prije deset godina je smanjeni entuzijazam prema ovom pitanju, rekao je u intervjuu za Kosmo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Intervju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za austrijski Kosmo prenosimo u cijelosti.

    Kako ocjenjujete mogući ulazak BiH u Evropsku uniju. Kakvo je Vaše mišljenje u vezi sa trenutnim stanjem Evropske unije?

    Moj stav se nije promijenio već godinama. Nemam ništa protiv toga da BiH postane članica Evropske unije. Јedina promjena u odnosu na prije deset godina je smanjeni entuzijazam prema ovom pitanju. Smatram da za to nismo isključivo mi krivi, koliko je Evropa, koja nam šalje kontradiktorne poruke o uslovima pristupanja. Evropa trenutno nema jedinstvenu vodeću snagu koja bi vodila razvoj EU, što utiče na našu motivaciju za pridruživanje. Međutim, EU ostaje prirodno okruženje za zemlje evropskog kontinenta. Važno je da Republika Srpska na putu ka Evropi ne žrtvuje svoj identitet i tradiciju.

    Ako evropski put omogućava očuvanje naše kulture, nezavisnosti i tradicije, vrijedi ga slijediti. Ipak, EU pokazuje nedosljednosti, posebno kada se radi o vladavini prava i intervencijama koje podržavaju strane sile, što dovodi do percepcije Republike Srpske kao remetilačkog faktora. Evropa se takođe i bori sa unturašnjim problemima što ostavlja kontinent pod uticajem Sjedinjenih Američkih Država. Predsjedništvo DŽoa Bajdena, suočeno s vlastitim izazovima, reflektuje ovu situaciju gdje Evropa indirektno ostaje pod vodstvom lidera koji možda nisu dorasli zadatku. Odlučni smo da ne izgubimo Republiku Srpsku i da se, ako bude potrebno, odupremo nametnutim uslovima na “evropskom putu”. Ako evropski put omogućava očuvanje naše kulture, nezavisnosti i tradicije, vrijedi ga slijediti.

    U više navrata ste govorili da je cilj Međunarodne zajednice “destabilizacija BiH”. Koji je zapravo cilj Međunarodne zajednice da se, po Vama, destabilizuje BiH?

    BiH je projekat Amerike, koja je nakon rata, stvorila uvjerenje da su Srbi odgovorni za sukob i da zaslužuju svaku vrstu kazne. Neposredno poslije rata, oni nisu imalli u cilju da usvoje pregovori mira. Njima je BiH država u kojoj će biti na muslimanskoj strani ujedno i karta za koju se drže kako bi se predstavilo da su dobri sa muslimanima. Možete da pogledate šta su radili muslimanima na drugim mjestima. BiH nema globalno značajne resurse koji bi njima mogli biti od interesa. Međutim, u ovih trideset godina, stvorili su sistem u kojem su sve institucionalne i druge komande u državi podređene njihovim interesima, pokušavajući kontinuirano da upravljaju i nameću rješenja, sa varirajućim stepenom uspjeha. Sada su naišli na prepreku koja se teško prelazi. Oni su isključivo fokusirani na ostvarivanje profita i lobiranje. Nemam drugo objašnjenje za njihove ciljeve.

    Često kritikujete Ameriku, da li postoji neki aspekt u kojoj je saradnja moguća?

    Naš narod je primoran da gubi vrijeme od raspada Јugoslavije, nesposoban da definiše svoje strateške i nacionalne interese, ostajući zarobljen u ciklusu odbrane Kosova i Republike Srpske. Svaki pokušaj dijaloga o bilo kojoj temi uvijek se vraća na pitanje Srebrenice. Moj stav o ovoj temi već znate. Zločini su se desili na svim stranama i trebali bismo o svima da pričamo. Uvijek se nameće da su Srbi negativci. Ovaj stalni otpor nam je nametnut i uspješno se održava kroz Evropsku uniju i druge međunarodne platforme. Ubrzanjem globalnih procesa, vjerujem da će američka pozicija na Balkanu oslabiti ili se promijeniti. Nemamo razloga za neprijateljstvo sa Amerikancima, osim njihovih akcija poput bombardovanja, korištenja osiromašenog uranijuma i vojnih vježbi nad nama. Teško je prihvatiti kao prijatelje one koji su nas bombardovali. Ovi događaji nisu daleko iza nas, i istorijske činjenice se ne mogu jednostavno prepraviti. Ipak, sve dok se uvažavaju naši stavovi, mišljenja i dok se ne nameće bilo šta, mi ćemo biti otvoreni za saradnju.

    Smatrate li da će dolazak Donalda Trampa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama promijeniti način vođenja politike ka Republici Srpskoj?

    Republika Srpska nalazi se u izazovnoj geostrateškoj situaciji, smještena u srcu Evrope, okružena članicama NATO-a i EU. Ova pozicija zahtijeva razvijanje otvorene komunikacije s okolinom radi razvoja i iskorištavanja novih prilika. Iako promene u američkoj administraciji, poput one pod Trumpom, mogu nagovijestiti određene promjene, iskustvo ukazuje na to da promjene na vrhu SAD-a ne znače automatski i promjenu politike prema ključnim pitanjima kao što su Kosovo i Republika Srpska. U globalnom kontekstu, očekuje se stvaranje nove ravnoteže u međunarodnim odnosima koja bi bila otvorenija. Za Republiku Srpsku, u trenutku globalne nestabilnosti, ključno je da se bavi svojim unutrašnjim izazovima, posebno u kontekstu odnosa unutar BiH. Insistiranje na povratku ustavnim principima i odbacivanje nametnutih struktura, poput strane administracije, sudstva i vojske koje Ustav ne predviđa, ostaje prioritet.

    U kontekstu trenutnog sukoba u Ukrajini, kako BiH, i posebno Republika Srpska, održavaju svoju poziciju neutralnosti? Kako se suočava Republika Srpska sa ovim izazovima s obzirom na međunarodne odnose i pritiske?

    Naša situacija nije laka, ali predstavlja jedini mogući pravac. Ako bismo se ograničili samo na put ka Zapadu, ne bismo imali nikakve koristi. To bi nas dovelo do gubitka naše entitetske i političke identitete. Prateći zapadne trendove uvođenja sankcija Rusiji, rizikovali bismo gubitak prijateljstava. Јasno je da Rusija ne bi blagonaklono posmatrala takve poteze, što bi rezultiralo gubitkom njenog povjerenja i prijateljstva, dok od Zapada ne bismo dobili nikakvu značajnu podršku, već samo dodatni pritisak. Naša snaga leži u neutralnom pristupu i održavanju prijateljstava sa svima koji su otvoreni za to, uključujući i Rusiju.

    Da bi se razumio sukob u Ukrajini, potrebno je osvrnuti se na istorijske činjenice, sa kojima mnogi nisu upoznati.

    Ovaj sukob danas nagovještava stvaranje multipolarnog svijeta sa težnjom globalnih sila za uspostavljanje sopstvenih sfera uticaja. Kritike upućene meni zbog posjete predsjedniku Putinu ne smatram opravdanim. Uvjeren sam da će, nakon što se situacija u Ukrajini stabilizuje, evropski lideri težiti sastancima sa Putinom kako bi riješili svoje probleme. Rusija raspolaže ogromnim prirodnim resursima, uključujući metale, minerale i energente, koje Evropa nema. Ovo predstavlja neuništivu vrijednost i potencijal za saradnju, uprkos trenutnim geopolitičkim izazovima.

    Kako ocjenjujete trenutne odnose između Austrije i BiH, naročito u kontekstu BiH na putu ka evropskim integracijama? Kako Austrija podržava ili utiče na ovaj proces?

    Smatram da je ministar vanjskih poslova Austrije podlegao površnoj propagandi u vezi sa Republikom Srpskom. Razumijem da možda nemaju vremena da dublje istraže situaciju. Čini se da prihvataju informacije kakve čuju bez dodatnog preispitivanja. Donose odluke o nama, a ne uključuju nas u razgovor. Političari dolaze u Sarajevo, očarani su Baščaršijom i stiču utisak da je sve u najboljem redu, dok u stvarnosti problemi ostaju neriješeni. Ako ministar podržava dalje približavanje BiH Evropskoj Uniji, to je pohvalno, ali za Republiku Srpsku to otvara samo jedno ključno pitanje: da li je “visoki predstavnik” legitiman ili nije? Osim tog pitanja, mnoga druga bitna pitanja u BiH ostaju nerasvijetljena.

  • Milanović najavio učešće na izborima, rejting partije rapidno skače

    Milanović najavio učešće na izborima, rejting partije rapidno skače

    Najuticajnija hrvatska opoziciona SDP bilježi nagli skok rejtinga za čak devet odsto, nakon što je aktuelni predsjednik Republike Zoran Milanović najavio učešće na predstojećim parlamentarnim izborima i da će biti novi premijer, što mu je Ustavni sud zabranio upozorenjem da u tom slučaju mora odmah podneti ostavku na funkciju koju obavlja.

    Prema anketi koju je objavila Hrvatska televizija najnovije istraživanje HRejting, sprovedeno od 16. do 19. marta na uzorku od hiljadu ispitanika, HDZ i dalje ima najveću podršku od 27, 7 posto, a slijedi SDP sa 21, 6 posto.

    Daleko ispod su Možemo sa podrškom od devet odsto, zatim slijede Domovinski pokret – sa 7,7 posto i Mostm koji ima poverenje 7, 1 posto anketiranih. Sve ostale stranke su ispod izbornog cenzusa.

    Komunikacijski stručnjak Ankica Mamić kaže da anketa pokazuje veliki skok SDP-a zbog kandidature Zorana Milanovića, te da se jedino time može objasniti rast podrške za devet odsto u samo tri dana.

    Razlog ovog naglok skoka SDP, kaže Mamić, sigurno se ne može objasniti genijalnim programom ili novom političkom idejom.

    “U biračkom tijelu postoje ljudi koji Milanovića vole. Po mom mišljenju to su ljudi koji su razočarani SDP-ovi birači koji nisu bili zadovoljni rukovodstvom stranke. Sjetimo se, kriza SDP-ovog rukovodstva nije počela sa Peđom Grbinom, već je počela odlaskom Milanovića”, navela je Mamić.

    Smatra da je ovo izazov za sve stranke pa i HDZ i ni jedna stranka još nema odgovor na ovaj izazov.

    Komunikacijski stručnjak Jerko Troglić kaže da rast rejtina SDP-a i HDZ-a, pokazuje da je pojava Zorana Milanovića galvanizovala i jednu i drugu stranu, naravno više na ljevici.

    “Vikend koji je pred nama, mislim da ćemo imati poznate ljude na listama te da će proći najznačajniji efekt, uključivanje Zorana Milanovića, znaćemo njegov status u kampanji i onda ćemo to istraživanje moći da uporedimo s prethodnim”, rekao je Trogrlić za HRT.

    Parlamentarni izbori u Hrvatskoj biće održani u srijedu, 17. aprila, a izbori za Evropski parlament 9. juna.

    Uprkos upozorenju Ustavnog suda, Predsjednik Zoran Milanović je svakodnevno na terenu, a juče je iz Rijeke poručio da više neće govoriti da će biti premijer Hrvatske, već da će “biti premijer, uskoro”. On je jasno rekao da neće poštovati upozorenje Ustavnog suda jer je, kako je rekao, neutemeljeno.

  • Putin i zvanično predsjednik Rusije

    Putin i zvanično predsjednik Rusije

    Ela Pamfilova, predsjednica Centralne izborne komisije Rusije, saopštila je danas na specijalnoj sjednici zvanične rezultate predsjedničkih izbora u Rusiji održanih od 15. do 17. marta, prema kojima je Vladimir Putin osvojio 87,28 odsto glasova.

    Nikolaj Haritonov osvojio je 4,31 odsto, Vladislav Davankov 3,85 odsto, a Leonid Slucki 3,20 odsto glasova, prenosi RIA Novosti.

    Za Putina je glasalo 76.277.708 birača.

    Izlaznost na izborima za predsednika Rusije bila je rekordna u modernoj istoriji i iznosila je 77,49 odsto, odnosno na izbore je izašlo 87.576.075 birača.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, nakon što je Centralna izborna komisija objavila zvanične rezultate predsjedničkih izbora, da mu je podrška građana važnija od pobjede i obećao da će učiniti sve da opravda njihovo povjerenje.

    “Protekla kampanja je bila intenzivna i izuzetno odgovorna, jer smo uglavnom birali put kojim će Rusija ići dalje, birajući budućnost za sebe i svoju djecu. A značaj ovog događaja je shvatila ogromna većina birača koji su izašli na izbore”, rekao je Putin u obraćanju građanima, prenosi RIA Novosti.

    Putin je u nedjelju proglasio pobjedu na izborima i tom prilikom poručio da postoje uslovi za “dalji razvoj kako bi Rusija bila jača, čvršća i efikasnija”, prenosi Euronews.

  • Aleksić: Žrtve moraju dobiti satisfakciju za ratni zločin NATO-a

    Aleksić: Žrtve moraju dobiti satisfakciju za ratni zločin NATO-a

    Imunitet koji NATO ima ne može ga osloboditi odgovornosti za ratni zločin koji je počinio bombardovanjem Srbije i Republike Srpske municijom sa osiromašenim uranijumom, a građani oboljeli od raka nakon što su neposredno bili izloženi dejstvu osiromašenog uranijuma moraju dobiti satisfakciju, rekao je advokat Srđan Aleksić.

    Aleksić, čija kancelarija zastupa oboljele građane Srbije, ističe da su tužbe podnesene i da je nemoguće da bilo ko ima imunitet od ratnog zločina.

    On je izrazio očekivanje da će do kraja godine dobiti prve presude, te da je pomak da se NATO uopšte izjasnio pred Višim sudom u Beogradu.

    • Kao stranka u sporu komuniciraju sa sudom tako što su istakli da imaju imunitet – naveo je Aleksić.

    On je izrazio uvjerenje da će prva presuda biti pozitivna i da će oštećena strana dobiti obeštećenje, što će biti motiv i drugim oboljelim u Srbiji, Republici Srpskoj i širom regiona da podnesu tužbe.

    • Pozitivna presuda bi značila da bi svi koji su silni i moćni, ako žele da ostvare svoje ekonomske i političke ciljeve tako što bombarduju neku zemlju koja je samostalna i nezavisna kao što su to uradili sa SR Јugoslavijom i Republikom Srpskom, bili dužni da plate 10 puta veću štetu nego što je korist koju su imali od takvog akta nasilja, agresije i rata koji su vodili – rekao je Aleksić.

    Prema njegovim riječima, samo pozitivna presuda bila bi pravedna, ali i opomena moćnicima da poštuju međunarodno javno pravo.

    • Osiromašeni uranijum koji je bacan u Republici Srpskoj i Srbiji ostavljen je na vječnost. To je zločin protiv čovječnosti i zločin protiv Boga. Zbog čega protiv Boga? Јer je to ostavljeno na vječnost – istakao je Aleksić.

    On je naveo da je analizama u Italiji dokazana uzročno-posljedična veza sa djelovanjem osiromašenog uranijuma kod oboljelih od raka u Srbiji, koje zastupa, te izrazio nadu da će dobiti uzorke biopsije i krvi ili medicinsku dokumentaciju od oboljelih ili porodica preminulih iz Republike Srpske.

    • Do sada nismo dobili nijedan, a istina je da su i u Republici Srpskoj bacane bombe sa osiromašenim uranijumom, da je veliki broj ljudi u Hadžićima, Han Pijesku i svuda gde je NATO 1995. godine upotrebio municiju sa osiromašenim uranijumom oboleo od kancera i preminuo i mi moramo da utvrdimo tu uzročno-posljedičnu vezu – ukazao je Aleksić.

    On je istakao da to možemo biti učinjeno samo preko Instituta za nanotehnologiju u Italiji, te ukazao da je takav institut potreban cijelom Balkanu.

    • Moramo da radimo po modelu italijanskog advokata Anđela Tartalje, koji je izborio pravdu za više stotina italijanskih vojnika koji su oboljeli na Kosmetu. Ako je kod njih u Italiji Vrhovni sud potvrdio tužbe, a kod nas je katastrofa još veća, onda se moramo izboriti za pravo i pravdu za naše građane – rekao je Aleksić.

    On je naglasio da to što je NATO besomučno bombardovao Srbije 78 dana i na Republiku Srpsku bacio više od dvije tone osiromašenog uranijuma, mora dobiti epilog na sudu.

    Aleksić je napomenuo da je jedan broj oboljelih Albanaca sa Kosova i Metohije, koji su željeli da ostanu anonimni, dostavio dokumentaciju njegovoj kancelariji, naglasivši da je u južnoj srpskoj pokrajini situacija katastrofalna.

    • NATO je priznao da je bacio dve tone municije sa osiromašenim uranijumom na jug Srbije, a 13 tona na Kosovo i Metohiju, a naši izvori kažu da je tamo bačeno 35 tona. Niko tamo ne može da živi bez posljedica. Veliki broj oboljelih je i u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, u oblastima na granici sa Albanijom. Tema nije laka. To je ratni zločin i NATO mora da odgovara – istakao je Aleksić za Srnu.

    Za 11 sedmica bombardovanja SR Јugoslavije, počevši od 24. marta 1999. godine, izvršeno je 2.300 vazdušnih udara na 995 objekata širom zemlje.

    NATO je lansirao 1.300 krstarećih raketa, izručio 37.000 kasetnih bombi od kojih je poginulo oko 200, a ranjeno više stotina lica, te upotrijebio zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.

    Za 78 dana bombardovanja poginulo je između 1.200 i 2.500 ljudi, od kojih 126 djece.

  • Lavrov i Dačić u Moskvi: Odnosi između Rusije i Srbije na veoma visokom nivou

    Lavrov i Dačić u Moskvi: Odnosi između Rusije i Srbije na veoma visokom nivou

    Ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić sastao se u Moskvi sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom.

    Cijenimo odnose koji se razvijaju između Rusije i Srbije – istakao je Lavrov na početku sastanka.

    Zadovoljni smo kako se realizuju ekonomski odnosi između dvije zemlje, dodao je on.

    Lavrov je podsjetio da će danas biti održana prijateljska utakmica Rusije i Srbije u Moskvi, pred punim stadionom.

    Smatram da je nedopustivo da se sport politizuje – dodao je on.

    Po njegovim riječima, politika koju vodi kolektivni Zapad odražava se u svim međunarodnim odnosima, prije svega u trgovini.

    • Drago mi je da te vidim, dobro mi došao – zaključio je Lavrov.

    Kako je Dačić istakao, odnosi između dvije zemlje su na veoma visokom nivou.

    • Naše odnose karakteriše tradicionalno prijateljstvo, kulturna i duhovna i istorijska bliskost naših naroda – dodao je Dačić.

    On je podsjetio da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao Vladimiru Putinu pobjedu na predsjedničkim izborima.

    Što se tiče saradnje, on je rekao da je posebno važna energetika.

  • Evo kako će se obračunavati potrošnja struje u Srpskoj

    Evo kako će se obračunavati potrošnja struje u Srpskoj

    Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske objavila (RERS) na svojoj internet stranici objavila je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke о tarifnim stavovima za javno snabdijevanje električnom energijom u RS.

    Kako je rečeno u RERS, ista Odluka je objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske, broj 25/24 od 20.marta 2024. godine. To znači da je već danas stupila na snagu, jer piše da stupa na snagu dan nakon službene objave.

    Izmjene i dopune Tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže u RS potvrđuje ono što smo objavili. Korisnici distributivnog sistema u kategoriji „domaćinstva” razvrstavaju se u sljedeće tarifne grupe: 1. tarifna grupa (tarifna grupa jednotarifna) – kupci kod kojih se aktivna električna energija obračunava na osnovu mjerenja jednotarifnim brojilom i 2. tarifna grupa (tarifna grupa dvotarifna) – kupci kod kojih se aktivna električna energija obračunava na osnovu mjerenja dvotarifnim brojilom.

    U skladu s tim, domaćinstva s jednotarifnim brojilom, tarifni stavovi za energiju za javno snabdijevanje utvrđuju se za „tarifnu grupu jednotarifnu bijelu“, „tarifnu grupu jednotarifnu plavu“ i „tarifnu grupu jednotarifnu crvenu“.

    Istom logikom, za krajnje kupce iz kategorije potrošnje „domaćinstva“ kojima se aktivna električna energija obračunava na osnovu dvotarifnog brojila, tarifni stavovi za energiju za javno snabdijevanje utvrđuju se za „tarifnu grupu dvotarifnu bijelu“, „tarifnu grupu dvotarifnu plavu“ i „tarifnu grupu dvotarifnu crvenu“.

    I za jedne, i za druge važi viši i niži sezonski stav, s tim što dvotarifni imaju i veći i manji dnevni stav.

    -Obračun mjesečne potrošnje energije za javno snabdijevanje za svakog kupce iz kategorije potrošnje domaćinstva, kojem se aktivna električna energija obračunava na osnovu jednotarifnog brojila, vrši se tako da se prvih 500 kWh obračunava po cijeni za „tarifnu grupu jednotarifnu bijelu“, sljedećih 1.000 kWh po cijeni za „tarifnu grupu jednotarifnu plavu“, a preostala utrošena električna energija po cijeni za „tarifnu grupu jednotarifnu crvenu“. Obračun mjesečne potrošnje energije za javno snabdijevanje za svakog kupce iz kategorije potrošnje domaćinstva, kojem se aktivna električna energija obračunava na osnovu dvotarifnog brojila, vrši se tako da se prvih 500 kWh obračunava po cijeni za „tarifnu grupu dvotarifnu bijelu“, sljedećih 1.000 kWh po cijeni za „tarifnu grupu dvotarifnu plavu“, a preostala utrošena električna energija po cijeni za „tarifnu grupu dvotarifnu crvenu“ – piše u novoj odluci RERS.

    Dalje piše, prilikom obračuna nabavke električne energije, utrošena električna energija u višoj i manjoj dnevnoj tarifi za „tarifnu grupu dvotarifnu bijelu“, „tarifnu grupu dvotarifnu plavu“ i „tarifnu grupu dvotarifnu crvenu“ utvrđuje se proporcionalno učešću više i manje dnevne tarife u ukupno utrošenoj aktivnoj električnoj energiju, piše “Srpskainfo“.