VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ujedinjena Srpska insistira na vraćanju himne “Bože pravde” i grba Nemanjića u zakonodavstvo

    Ujedinjena Srpska insistira na vraćanju himne “Bože pravde” i grba Nemanjića u zakonodavstvo

    Danas je u Trebinju održana sjednica Predsjedništva Ujedinjene Srpske, na kojoj je razmatrana aktuelna politička situacija i pripreme za predstojeće lokalne izbore. Predsjedništvo je jednoglasno donijelo nekoliko ključnih odluka koje će oblikovati dalji rad stranke i njeno djelovanje na političkoj sceni.

    U kontekstu političke i bezbjednosne situacije u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, Predsjedništvo Ujedinjene Srpske izrazilo je zadovoljstvo uspješnim pripremama lista i kandidata za Lokalne izbore 2024. godine. Ključne odluke donesene na sjednici su:

    Podrška institucijama Republike Srpske:

    Predsjedništvo je odlučilo pružiti punu podršku institucijama Republike Srpske u zaštiti imovine, teritorije i Ustava. Takođe, izrazili su podršku predsjedniku Republike u montiranom sudskom procesu.
    Deklaracija Svjesrpskog sabora:

    U skladu sa članom 29. Deklaracije usvojene na Svjesrpskom saboru, šef pravnog tima i potpredsjednik Ujedinjene Srpske, Milan Petković, zajedno sa predsjednikom stranke, kreiraće zaključak na Deklaraciju u danu usvajanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Cilj je izbjeći nedoumice o ostanku 9. januara kao Dana Republike, smatrajući da je tekst Deklaracije odlična cjelina.
    Himna i grb:

    U skladu sa članom 30. Deklaracije, koja definiše da je “Bože pravde” svjesrpska himna, a grb Nemanjića svjesrpski grb, isti nosioci kao u tački dva će raditi na vraćanju člana 30. u zakonodavstvo Republike Srpske na pravno nesporan način.
    Koalicioni odnosi:

    Ujedinjena Srpska neće praviti koalicije ili davati podršku kandidatima opozicionih stranaka zbog njihovih ranije poznatih stavova, neodazivanja na konsultacije i sastanke kod predsjednika Republike i NSRS, te načina glasanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
    Saradnja sa koalicionim partnerima:

    Gdje postoje dobri koalicioni odnosi, posebno sa SNSD-om, Predsjedništvo daje uslovnu saglasnost za potpisivanje koalicionih sporazuma ili podrške kandidatima za načelnike ili gradonačelnike, očekujući brzo rješavanje svih usaglašenih, a nerealizovanih koalicionih dogovora.
    Podrška lokalnim kandidatima:

    Ujedinjena Srpska neće tražiti kontrausluge niti uslovljavati podršku svojim kandidatima za načelnike u određenim opštinama ukoliko lokalna rukovodstva donesu odluke o kandidovanju do kraja roka za prijavu.
    Konačne odluke o podršci:

    Nakon zaključivanja lista, koalicija i kandidata Ujedinjene Srpske, sredinom jula će biti donesene konačne pojedinačne odluke o podršci drugim kandidatima u svim opštinama i gradovima na Glavnom odboru ili Skupštini stranke.
    Ove odluke predstavljaju značajan korak ka jačanju političke pozicije Ujedinjene Srpske u predstojećim lokalnim izborima, istovremeno naglašavajući posvećenost stranke očuvanju interesa Republike Srpske i njenih građana.

  • Hil: Svesrpski sabor veliki događaj

    Hil: Svesrpski sabor veliki događaj

    Za razliku od američkog ambasadora u BiH Majkla Marfija koji je osudio usvojene zaključke na Svesrpskom saboru kao napad na Dejtonski mirovni sporazum, ambasador SAD u Beogradu Kristofer Hil je izjavio da je u glavnom gradu Srbije tokom vikenda održan veliki događaj i da je to bila jedna posebna manifestacija sa svim što se na saboru dešavalo.

    Hil je rekao da je, što se tiče BiH, Dejton univerzalno podržan od strane srpske i američke vlade.

    – I jedni i drugi smo potpisnici Dejtonskog sporazuma i to je način na koji treba nastaviti. Mislim da je poenta u vezi sa Dejtonom vrlo jasna. Dejtonskim mirovnim sporazumom ne donosite jednostrane odluke. To se mora uraditi na nivou cijele zemlje. Mislim da jedna stvar koju svi moraju da shvate jeste da je Dejton osnova teritorijalnog integriteta BiH, teritorijalnog integriteta entiteta unutar BiH i da ove elemente Dejtona moraju poštovati sve strane – poručio je Hil.

  • Republiku Srpsku svjesno zakidaju za milione!

    Republiku Srpsku svjesno zakidaju za milione!

    Republika Srpska ni ovog juna, kako sada stvari stoje, neće dobiti 30 miliona maraka koje bi trebalo da joj isplati Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH na osnovu pravosnažne presude Suda BiH.

    Na osnovu pravosnažne presude Suda BiH za izmirenje duga po osnovu raspodjele prihoda za 2009. i 2010. godinu, UIO ima obavezu da isplati Republici Srpskoj 30 miliona KM sa kamatom. Sud BiH je do sada u više navrata prolongirao izvršenje te pravosnažne presude, a posljednju odluku o tome donio je u julu 2023. godine kada je odgodio izvršenje presude do 18. juna ove godine.

    – Pravobranilaštvo BiH pokrenulo je inicijativu da se naplata odgodi za još godinu dana. Ministarstvo finansija RS im je zbog toga uputilo prigovor, ali još nismo dobili odgovor od njih. Ni sud još uvijek nije odlučio šta će se desiti, ali prema našem mišljenju, sve će biti odgođeno za još godinu – kazala je “Glasu Srpske” ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović.

    Naglašava da praksa Suda BiH koji iz godine u godinu prolongira izvršenje svoje pravosnažne presude nema nigdje u svijetu.

    – Očigledno smo mi jedinstven slučaj. Sud svoju izvršnu presudu odgađa svake godine i tako već pola decenije. Ako je moguće da se sudska presuda tako prolongira i da se ona ne sprovodi kada je riječ o ovom predmetu ne znam kakvu sigurnost građani ove nazovidržave uopšte mogu da očekuju i imaju od strane pravosuđa na nivou BiH – kazala je Vidovićeva.

    Naglašava i da je inflacija učinila svoje te da i 30 miliona iz dana u dan gube na vrijednosti.

    – Taj novac, odnosno 30 miliona maraka sa kamatom nije više ni približno onoj realnoj vrijednost koja je nekada bila. Novac će nastaviti da gubi na vrijednosti. Ovakvo pravosuđe i odgađanje izvršenja odluka ne može da služi nikome na čast – zaključila je Vidovićeva.

    U UIO su ranije “Glasu Srpske” kazali da su prethodnih godina predlagali rješenje pomenute presude, ali da o istom nije zauzeo jasan stav Upravni odbor UIO.

    – S obzirom da je tužbeni zahtjev i predmetna presuda u uzročno-posljedičnoj vezi sa doznačavanjem više novca u korist FBiH i kašnjenja poravnanja za 2009. i 2010. godinu, novac potreban za ove namjene moguće je nadoknaditi iz tekućih sredstava sa Jedinstvenog računa koja pripadaju FBiH – navedeno je u prijedlogu UIO koji je upućen Upravnom odboru.

    Novac bi, kako su tada predlagali u korist Vlade RS, UIO vršio sukcesivno, odnosno na način da se svakog 11. datuma u mjesecu, od iznosa sredstava sa Jedinstvenog računa, koji prema raspodjeli za taj mjesec pripada FBiH doznače na račun Vlade RS pet miliona KM i to do konačne isplate dosuđenog iznosa. Taj iznos novca bio bi umanjen za onaj koji je RS prinudno zaplijenjen sa depozitnih računa UIO 2018. godine.

    – Nadalje novac u visini iznosa prinudno zaplijenjenih sa depozitnih računa UIO bio bi prenesen na odgovarajuće račune UIO – navedeno je u prijedlogu UIO na koji Upravni odbor te institucije nije dao zeleno svjetlo.

    Blokada

    Ministarstvo finansija Republike Srpske je još prije šest godina, odnosno 2018. godine blokadom računa UIO naplatilo 4,7 miliona KM, dok ostatak novca i pored pravosnažne presude nije isplaćen, jer Sud BiH u kontinuitetu odgađa dalje izvršenje pravosnažne presude.

  • Lider Amerike produžio izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan

    Lider Amerike produžio izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan

    Predsjednik SAD DŽozef Bajden produžio je za još godinu dana izvršnu uredbu o vanrednoj situaciji za Balkan, ocjenjujući da situacija na Balkanu i dalje predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD.

    “Akcije osoba koje ugrožavaju mir i međunarodne napore za stabilizaciju na Balkanu, uključujući akte ekstremističkog nasilja i remetilačke aktivnosti, i situacija na Balkanu, koja ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, se nastavljaju i predstavljaju neobičnu i izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD”, navodi se u saopštenju, koje je potpisao američki predsjednik.

    U saopštenju se navodi da bi zbog toga vanredna situacija za Balkan trebalo da ostane na snazi nakon 26. juna ove godine.

    Prva takva izvršna uredba donesena je 26. juna 2001. godine.

    U obrazloženju je navedeno da su primijenjene odrednice Zakona o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlaštenjima u kojoj su navedene “neobične i izuzetne prijetnje po bezbjednost zemlje i spoljnu politiku SAD”.

    Navodi se da se ove mjere odnose na Sjevernu Makedoniju, sprečavanje primjene Dejtonskog sporazuma u BiH ili Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Predsjednik SAD je naknadno izmjenio tu uredbu Izvršnom naredbom 13304 od 28. maja 2003. godine, kako bi bili preduzeti dodatni koraci u vezi sa određenim radnjama koje ometaju sprovođenje, između ostalog, Ohridskog okvirnog sporazuma iz 2001. u odnosu na Sjevernu Makedoniju.

    Takođe, 8. juna 2021. godine donesena je i Izvršna naredba 14033, kojom je proširen obim vanrednog stanja na nacionalnom nivou.

    U ovoj naredbi navodi se da je situacija na teritoriji bivše SFRJ i Albanije tokom protekle dvije decenije, uključujući podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija nakon raspada bivše SFRJ, kao i široko rasprostranjenu korupciju u raznim vladama i institucijama na Balkanu, ometa napredak ka efikasnom i demokratskom upravljanju i punoj integraciji u transatlantske institucije, i stoga predstavlja neobičnu i izuzetnu prijetnju po nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku SAD, navodi se na sajtu Bijele kuće.

  • Putin otkrio: 700.000

    Putin otkrio: 700.000

    U zoni specijalne operacije u Ukrajini nalazi se skoro 700.000 ruskih vojnika, rekao je predsednik Rusije Vladmir Putin. Putin je rekao i da vojnici koji se bore na harkovskom pravcu časno ispunjavaju zadatke koji su im postavljeni.

    “Program ‘Vreme heroja’ (program razvoja za učesnike SVO) uključuje 80 ljudi a u zoni SVO imamo skoro 700.000 ljudi,” rekao je ruski predsednik koji se sastao sa učesnicima programa.

    On je dodao da će se Rusija baviti time kako da zaštiti svoja naselja ako protivnik nastavi da ih gađa.

    “Ako protivnik nastavi da radi to što je radi do sada mi ćemo razmisliti kako da postupamo dalje kako bismo zaštitili naše gradove i naselja,” rekao je Putin.

    On je naglasio da je Rusija prinuđena da pomera liniju fronta na harkovskom pravcu da bi smanjila terorističke napade na Belgorod.
    Prema njegovim rečima, sadašnji period je za Rusiju težak ali veoma važan jer je ujedinio čitavu zemlju.

    “Skoro nikada u Rusiji nije bilo perioda apsolutnog blagostanja. Uvek je naša zemlja jačala prolazeći kroz iskušenja, teškoće. I uvek je bilo ljudi koji nisu žalili sebe i donosili su duboko u sebi odluku da služe domovini, da je brane,” rekao je ruski predsednik.

     

  • Skok radikalne desnice u Francuskoj izazvao haos na berzi, stranka Marine Le Pen “povukla” obećanja

    Skok radikalne desnice u Francuskoj izazvao haos na berzi, stranka Marine Le Pen “povukla” obećanja

    Berza u Francuskoj je imala značajan pad, a eksperti kažu da je glavni razlog odličan rezultat ekstremne desnice koju predstavlja stranka Nacionalni skup, koju predvodi Marine Le Pen.
    Pobjeda Nacionalnog skupa na izborima za Evropski parlament, zajedno s najavom prijevremenih izbora gdje se ekstremnoj desnici daju odlične šanse za pobjedu, izazvala je negativnu reakciju na berzama.

    Glavni razlog, prema analizama u Francuskoj, je predizborna platforma Nacionalnog skupa, koji je najavio uvođenje tarifa za vanjsku trgovinu, kao i povećanje javne potrošnje.

    To je posebno kritično za Francusku, državu koja već ima ogromne probleme s pretjeranom javnom potrošnjom.

    Jordan Bardella, formalni lider Nacionalnog skupa, prepoznao je da bi implementacija programa njegove stranke uzrokovala nestabilnost, pa je najavio da će neke dijelove “sačuvati za kasnije”.

    Među programima koji neće odmah krenuti u realizaciju je reforma penzionog sistema, odnosno spuštanje granice na 60 godina za određene kategorije radnika. Dužnosnici ove stranke najavili su da bi se ovaj program, između ostalih, mogao raspravljati 2026. godine.

    Ipak, neki programi, poput smanjenja PDV-a na gorivo, plin i struju, bi trebali biti fokus ekonomskog programa Nacionalnog skupa.

  • (Ne)moguća misija CIK-a, konkursom traže 12.000 ljudi

    (Ne)moguća misija CIK-a, konkursom traže 12.000 ljudi

    Centralna izborna komisija BiH raspisala je konkurs za imenovanje oko 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, što će, kako kažu dugogodišnji učesnici izbornog procesa, biti jako teško, gotovo nemoguće bez pomoći lokalnih izbornih komisija.

    “To će na kraju pasti na nas da radimo, jer mi ćemo sprovoditi i obuke tih predsjednika i zamjenika predsjednika, kad kažem mi, mislim na članove lokalnih izbornih komisija jer su se skoro sve prijavile da rade taj posao. Jako teško će CIK naći toliki broj ljudi, oni će raditi testiranje i izbor, ali vjerovatno će to biti prebačeno na nas kao lokalne komisije”, rekao je Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

    Inače, na prethodnim izborima sve članove biračkih odbora, pa i predsjednike i zamjenike predsjednika, birale su lokalne izborne komisije, a na osnovu žrebanja među političkih partijama koje su bile prijavljene za izbore. Sada, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, predsjednik i zamjenik predsjednika ne smiju biti stranačke ličnosti, i nadležnost za njihov izbor dodijeljena je Centralnoj izbornoj komisiji. Kako bi motivisali građane da se prijave, CIK je značajno povećao i naknade predsjednicima i zamjenicima predsjednika i to na 400, odnosno 200 KM, što je mnogo više nego što su imali ne prošlim izborima.

    “Mi smo već ranije po lokalnim komisijama i glasačkim mjestima iskristalisali broj ljudi koji mogu da budu predsjednici i zamjenici predsjednika. Biće teško naći toliki broj ljudi, a i ako se pronađu, pitanje je njihovih kvaliteta”, kazao je Škondrić.

    Kada je riječ o samom konkursu, iz CIK-a je saopšteno da on ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Prijave za konkurs sa dokazima o ispunjavanju uslova kandidati dostavljaju Centralnoj izbornoj komisiji putem portala e-izbori i aplikacije “Prijava za rad u biračkim odborima”, koji se nalaze na internet stranici Centralne izborne komisije BiH.

    Kako se navodi u saopštenju CIK-a, kandidat za predsjednika i zamjenika ne smije biti član političke partije, niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke i mora biti u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti na politički nepristrasan način.

    “Teško će Centralna izborna komisija BiH izabrati toliki broj ljudi i to je veća politizacija procesa nego što je do sada bilo. CIK preuzima imenovanja pod pretpostavkom da oni budu nezavisni, ali je pitanje gdje naći toliki broj ljudi koji su spremni da rade, a koji nisu članovi partija itd. Na kraju, postavlja se pitanje kakav će biti kvalitet svih tih ljudi”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik  Gradske izborne komisije Banjaluka.

    Nadležnost CIK-u u vezi s pitanjem izbora predsjednika i zamjenika predsjednika data je iz razloga što su birački odbori, koje imenuju lokalne izborne komisije, a članove delegiraju političke partije, ocijenjeni kao najslabija karika u kompletnom izbornom procesu. Još jedna od novina kada je riječ o članovima biračkih odbora je i ta što u njih mogu biti imenovani samo članovi partija koje imaju svoje odbornike po lokalnim zajednicama. Do sada, članovi biračkih odbora mogli su biti i oni čije su partije samo ovjerene za učešće na izborima. Ta novina, o čemu su “Nezavisne” ranije pisale, najviše će koštati SDS, koji kao Srpska demokratska stranka – Volja naroda neće moći delegirati članove biračkih odbora. Njima je, podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH odbila učešće na lokalnim izborima i to iz razloga što nisu mogli otvoriti račun za finansiranje kampanje, a zbog sankcija koje su im  SAD uvele još 2004. godine.

  • Većina kriptovaluta u padu

    Većina kriptovaluta u padu

    ​Većina kripto valuta je u padu, a bitkoin je juče u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens pao za 2.33 odsto na 62.668,37 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 33.62 milijarde evra, što je više u odnosu na jučerašnji promet.

    Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) vezan za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, a to znači da su investitori uprkos trenutnom padu i dalje optimisti povodom daljeg rasta bitkoina.

    Vrijednost itirijuma (ETH) je pala za 3.82 odsto na 3.237,30 evra, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 3.25 odsto na 561,65 evra.

    Kripto valuta solana (SOL) je danas pala za 6.04 odsto na 139,11 evra, a avalanš (AVAX) za 4.67 odsto na 29,51 evra.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

    Najveći rast danas trenutno bilježe kripto valute GFT, BAKE i ELF, prenosi “Telegraf”.

  • Gorivo jeftinije za 0,25 KM, najpovoljnije u regionu

    Gorivo jeftinije za 0,25 KM, najpovoljnije u regionu

    Cijene goriva unazad mjesec i po dana na pumpama u BiH su u padu do 0,25 KM po litru, ističu naši sagovornici iz ove oblasti i dodaju da su sadašnje cijene najniže u regionu.

    Naime, kako je za “Nezavisne novine” rekao Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku, od početka maja pa do polovine šestog mjeseca cijene naftnih derivata na pumpama niže su od 0,1 do 0,25 KM, zavisno od vrste goriva.

    “Cijene goriva u BiH su dosta niže nego u zemljama regiona, tako da dizel na nekim pumpama košta 2,4 KM, što je zaista korektna cijena”, kazao je Bečarević

    Prema njegovim riječima, sadašnje cijene su u skladu sa onim šta se dešava na svjetskom tržištu.

    “Cijena barela je sada od 80 do 82 dolara, tako da cijene na bh. pumpama realno prate svjetsko tržište”, pojasnio je Bečarević.

    Kako je rekao, što se tiče predviđanja za naredni period, niko ne može dati tačnu prognozu šta će se dešavati.

    “Mada proizvođači nafte žele da cijena barela bude preko 90 dolara, vidjećemo kako će oni reagovati. Oni su čak potvrdili svoju odluku o smanjivanju kvota proizvodnje za cijelu 2025. godinu, ali opet ni to nije donijelo povratak cijena na 90 dolara, tako da ćemo vidjeti šta će proizvođači poduzeti u narednom periodu”, ističe Bečarević

    Dorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, potvrdio je da su cijene goriva dosta niže unazad nepuna dva mjeseca, te da je cijena dizela pala za 0,25 KM po litru.

    “Što se tiče nekog narednog perioda, sigurno je da će pad stati, ali ne možemo da govorimo da li će doći do rasta cijena”, kazao je Savić i istakao da su sadašnje cijene dizela od 2,5 do 2,53 KM, dok benzin košta od 2,6 do 2,63 KM.

    Murisa Marić, direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora, kazala je da, iako su benzinske pumpe BiH spustile cijene goriva, naravno da nikada to ne prati proizvodnja.

    “Bože moj, proizvodnja je iskalkulisala svoje cijene dok su cijene goriva bile znatno više. Nikako ne možemo da dođemo do toga da osnovne životne namirnice dobiju nižu cijenu, iako znamo da je gorivo pokretač svega”, kazala je Marićeva.

    Kako je rekla, ako je cijana goriva niža, to nije razlog da i ostale cijene budu snižene.

    “Uvijek postoji disbalans i čini mi se da će to i dalje postojati sve do onog momenta dok se ne ograniči slobodno formiranje cijena”, kazala je Marićeva.

    Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana “Oaza” Trebinje, istakla je da se cijene goriva mijenjaju stalno te uglavnom više rastu nego što padaju.

    “Iako bi, po nekoj logici, trebalo, kad dođe do pada cijene goriva, da dođe i do nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smatramo da će doći do toga, jer je ranije dolazilo do nižih cijena pa nisu smanjivali ostale cijena”, kazala je Ilijićeva i istakla da je sve to na štetu potrošača.

    Podsjetimo, na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, treće zaredom, jer se očekuje dalje usporavanje rasta američke ekonomije, dok se kineska ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali.

    Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je 2,5 odsto na 79,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 odsto na 75,53 dolara,

    Podršku cijenama je sredinom prošle sedmice pružila odluka Evropske centralne banke o sniženju kamatnih stopa, što bi trebalo da pogura rast ekonomije evrozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku.

    Uprkos padu tri sedmice zaredom, cijene nafte su od početka godine u plusu. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo četiri, a na američkom tržištu oko 5,5 odsto.

    CIJENE GORIVA U REGIONU
    HRVATSKA:

    DIZEL: 2,64 – 3,56 KM

    BENZIN: 2,87 – 3,72 KM

    SRBIJA:

    DIZEL: 3,31 – 3,45 KM

    BENZIN: 3,14 – 3,60 KM

    CRNA GORA:

    DIZEL: 2,76 KM

    BENZIN: 3,01-3,09 KM

    BiH:

    DIZEL: 2,40-2,53 KM

    BENZIN: 2,60-2,63 KM

  • Kako bošnjački političari poštuju srebreničke žrtve?

    Kako bošnjački političari poštuju srebreničke žrtve?

    Osim manipulacije u vezi sa brojem i imenima, bošnjačke žrtve u Srebrenici, postale su i predmet zloupotrebe bošnjačkih političara. I to za ličnu promociju.

    Potvrdio je to video koji prikazuje filmske scene dolaska ministra unutrašnjih poslova Federacije Rame Isaka sa porodicom, u memorijalni centar u Srebrenici, krajem aprila.

    Osim nasmijanih saputnika Rame Isaka, na kraju videa je, iako bi sada želio da nije, i potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković.

    Nakon što je video dobio salvu kritika, i Isak i Duraković, priznali su da nije primjeren mjestu na kojem je nastao.