VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fico podržao Orbanovu mirovnu inicijativu za Ukrajinu

    Fico podržao Orbanovu mirovnu inicijativu za Ukrajinu

    Slovački premijer Robert Fico izrazio je podršku mirovnoj inicijativi mađarskog premijera Viktora Orbana, koji je za kratko vrijeme posetio Kijev i Moskvu, istakavši da sukob u Ukrajini nema vojno rešenje.

    Fico je naglasio da se mir ne može postići ”nikakvim ultimatumima ili primjenom nerealnih uslova”.

    ”Ako će prije mirovnih pregovora biti prioritet još jedna eskalacija tenzija, nemojmo se iznenaditi novim, mnogo strašnijim obilježjem ratnog sukoba u Ukrajini” upozorio je Fico.

    Istakao je da podržava hitan prekid vatre i početak mirovnih pregovora uz učešće Ukrajine, Ruske Federacije, SAD, Kine i EU.

    “Mirovni pregovori će biti izuzetno teški, ali će za cijeli svijet biti najbolje ako se naredni mjeseci, možda godine međusobnog ubijanja, zamijene mjesecima teških pregovora koji vode ka pravednom miru”, naveo je Fico u objavi na Fejsbuku.

    Dodao je da bi mir doveo i do pregovora o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji, što Slovačka podržava.

    Orban je u petak u Moskvi, nakon razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izjavio da će nastaviti da radi sa Rusijom i Ukrajinom na postizanju mira i da su stavovi Rusije i Ukrajine međusobno udaljeni.

  • Dodik: Ekonomska situacija u Srpskoj stabilna

    Dodik: Ekonomska situacija u Srpskoj stabilna

    Republika Srpska izvršava sve svoje obaveze, ima najveći broj zaposlenih i prosječnu platu veću od 1.400 KM, što pokazuje da Srpska i dalje raste, naveo je Milorad Dodik, predsjednik Srpske na društvenoj mreži Instagram.

    Na sjednici Predsjedništva i Izvršnog komiteta SNSD-a konstatovali smo da, uprkos preprekama koje, prije svega, čini osoblje nekih ambasada, Republika Srpska i u takvim, gotovo nemogućim, okolnostima pokazuje svoju sposobnost i fleksibilnost – istakao je Dodik u retrospektivi nedjelje.

    – Tokom sedmice prisustvovao sam sastanku stranaka partnera na nivou BiH u Mostaru, na kojem je dogovoreno usvajanje budžeta BiH. Posjetio sam košarkaše Srbije u sportskom centru u Staroj Pazovi i dodijelio ukaze o odlikovanju za vrhunska dostignuća u košarci – napisao je predsjednik Srpske.

  • Orban: Biće još sastanaka koji će predstavljati iznenađenje

    Orban: Biće još sastanaka koji će predstavljati iznenađenje

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da tokom naredne sedmice planira dodatne sastanke koji će biti na jednak način iznenađujući kao njegov nedavni susret sa ruskim liderom Vladimirom Putinom.

    Mađarski premijer boravio je juče u Rusiji gdje je razgovarao sa Putinom.

    Orban je posjetu opisao kao nastavak svoje “mirovne misije” nakon ranijeg boravka u Kijevu.

    “Imaću neke sastanke tokom sedmice koji će na jednak način predstavljati iznenađenje”, rekao je Orban za švajcarski magazin “Veltvohe”.

    Prema njegovim riječima, sastanci neće biti objavljeni u javnosti do njegovog dolaska, kao što je to bio slučaj sa putom u Moskvu.

    Orban je naveo da je tokom susreta sa ruskim liderom iznio mogućnost uspostavljanja kratkoročnog prekida vatre prije početka pregovora.

    On je istakao da je ruski predsjednik odgovorio da nije optimističan prema tom pitanju.

  • Vučić uputio poruku Bećiroviću i Helezu

    Vučić uputio poruku Bećiroviću i Helezu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je bošnjačkim političarima Denisu Bećiroviću i Zukanu Helezu da se bave rezolucijama i dronovima, a Srbija će prugama, putevima i privrednim rastom.

    “Neka se oni bave rezolucijama i dronovima, a mi ćemo prugama, putevima i rastom Srbije”, rekao je danas Vučić, prenosi RTRS.

    Podsjeća da je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović prilikom nedavne posjete Rimu, na svoju ruku, bez odluke Predsjedništva, predložio predsjedniku parlamenta Italije Lorencu Fontani da italijanski poslanici usvoje rezoluciju kojom bi podržali “nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH”.

    Ministar odbrane u Savjetu ministara BiH Zukan Helez objavio je na društvenim mrežama snimak drona, uz poruku da je to “najbolji penicilin za razdruživanje Srpske i Federacije BiH”.

    Helez je nedavno za sarajevske medije rekao da je BiH napravila određen broj dronova kamikaza.

  • Bratunac: Obilježeno stradanja Srba Srednjeg Podrinja i regije Birač – 32. godine zločin bez kazne

    Bratunac: Obilježeno stradanja Srba Srednjeg Podrinja i regije Birač – 32. godine zločin bez kazne

    U Bratuncu je služen pomen za 3.267 srpskih žrtava srednjeg Podrinja i Birča, poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a povodom 32. godine od velikog stradanja Srba na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69, a zarobljeno 22 vojnika i civila.

    Obilježavanju događaja pod nazivom “32. godine – zločin bez kazne”, prisustvovali su predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Vlade Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević.

    Za nas Srbe mir je jedina opcija, ali to ne znači da se nećemo braniti, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na obilježavanju stradanja Srba Srednjeg Podrinja i regije Birač.

    Zato je važno da ujedinjeni obilježavamo sve srpske žrtve. Da se okupljamo i da pamtimo, rekao je Miloš Vučević, predsjednik Vlade Srbije, na obilježavanju stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Biraču u Bratuncu.

    – To je početak naše duhovne obnove – istakao je Vučević.

    Premijer Srbije naglasio je da nije zgoreg ponoviti istinu, jer je važno da se čuje i da se ne zaboravi i da se tako razumije obimi stradanja našeg naroda na ovim prostorima.

    Srpski narod je slobodarski narod koji nikada neće odustati od traženja pravde, od onoga ko smo i šta smo, rekao predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić, nakon služenog pomena za 3.267 srpskih žrtava srednjeg Podrinja i Birča.

    Za razliku od drugih, za bol srpskih majki nije potrebna nikakva potvrda niti glasanje, rekao je Patrijarh Porfirije na obilježavanju stradanja Srba u Srednjem Podrinju i Biraču.

    – Ovdje je narod mučenički postrado prije 32 godine. Isto tako nastradali su u Austrougarskoj okupaciji, potom u NDH. Golgota do golgote – istakao je Porfirije.

    Obilježavanje sjećanja počelo je liturgijom u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice u Bratuncu, koju je služio patrijarh srpski Porfirije i mitropolit dabrobosanski Hrizostom.

    Vijence i cvijeće položili su zvaničnici Srpske i Srbije, porodice sa dva i više poginulih članova, ambasador Rusije u BiH, Boračka organizacija Republike Srpske, Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, Savez ratnih vojnih invalida, OSTA Vojske Republike Srpske, UDAS, Udruženje njena rata Srpske, Savez logoraša Srpske, srpski predstavnici u zajedničkim institucijama, kao i mnogi drugi.

    Veliki broj građana Srbije doputovao je danas organizovano u Bratunac, gdje prisustvovao obilježavanju 32 godine od stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču.

  • Kako je isparila skoro 1,5 milijarda KM sa eskrou računa Republike Srpske?

    Kako je isparila skoro 1,5 milijarda KM sa eskrou računa Republike Srpske?

    Račun za posebne namjene – takozvani eskrou račun, godinama je bio rezervna kasa za sve finansijske krize Republike Srpske. Skoro milijardu i po maraka, koliko je bilo na tom računu od prodaje državnog kapitala, isparilo je.

    Prema posljednjim podacima iz Konsolidovanog godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta RS, u decembru 2023. godine, na eskrou računu je ostalo samo 2,2 miliona, navodi BN televizija.

    Zaključno sa 31. decembrom 2023. godine, na eskoru računu je od 2, 2 miliona maraka, koliko trenutno ima, od sredstava sukcesije ostalo milion i 910.000 maraka, dok je od privatizacije ostalo svega 380.000 maraka.

    Ekonomisti objašnjavaju da je trošenje tog novca trebalo da bude isključivo sa ciljem ulaganja u privredu. Ipak, privrednih giganata nema. A nema ni para.

    – Visoki predstavnik je, kada je napravljen eskrou račun, na osnovu kapitala od društvenih firmi, ta sredstva namijenio isključivo novom zapošljavanju ljudi. Ipak, Vlada je našla način da putem Skupštine omogući i izmijena, da se taj novac kao ne uzima i ne troši, nego pozajmljuje. Time je izbjegnuto ograničenje koje je nametnuo visoki predstavnik – rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

    Novac se, između ostalog, koristio za sanaciju i opremanje Poljoprivredne škole u Banjaluci, opremanje dijela bolnice u Prijedoru, izgradnju infrastrukture u Bratuncu. Uzeto je i 17 miliona maraka za izgradnju bijeljinske bolnice.

    Robne Rezerve Republike Srpske, koje su ugašene, očigledno nikad neće vratiti svoj dug od 14 miliona maraka. Vlada izbjegava vraćanje novca na ove račune i to na način da jednom godišnje donosi odluku kojom se prolongira obaveza vraćanja za narednu.

    – Jasno je da se taj novac može pozajmiti. Ali on treba biti vraćen u određenim rokovima. Na to je upozoravala i Glavna služba za reviziju, ali od toga nema nikakve koristi, jer niko ništa nije preduzimao. Što se tiče prošle godine, projekata, vidjeli smo, nije bilo, a sredstva su se koristila za popunjavanje budžetskih rupa – smatra Mirjana Orašanin, poslanica SDS u Narodnoj Skupštini RS.

    Svake godine iz Vlade Srpske su očigledno grabili pomalo sa površine eskrou računa.

    U prošloj godini je takođe uzeto nekoliko stotina hiljada maraka, a u prilog tome govore stanje na kraju 2022. godine, kada je bilo na računima za posebne namjene bilo oko 2,6 miliona, dok je na kraju 2023. ostalo tek nešto više od 2,2 miliona, što čini razliku od 375 hiljada maraka.

    A da rupa u budžetu i dalje ima, priznala je i ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović

    – Imamo nešto duga za poljoprivredu i privredu, ali evo trudimo se da svaki dan isplaćujemo nešto, i danas je otišao jedan dio tranše. Te subvencije, koje nisu prioritet, će biti isplaćene do kraja jula, a sada imamo isplatu za pšenicu, i potrudićemo se da za pšenicu isplatimo odmah – rekla je Vidovićeva.

    Računi posebnih namjena u Republici Srpskoj napunili su se prodajom državnog kapitala u u Telekomu Srpske u iznosu od 1 milijardu i 263 miliona maraka.

    Privatizacija kapitala u preduzećima iz naftne industrije RS donijela je 215 miliona maraka, a prodaja Industrije alata u Trebinju 1,5 miliona KM. Poljoprivredni zavod Bijeljina dodao je na račun 105.000 KM, a Rudnik krečnjaka i fabrika kreča iz Doboja 60.000 KM.

     

  • Grmuša: Na sastancima PDP-a se pričalo da narod ništa ne zaslužuje

    Grmuša: Na sastancima PDP-a se pričalo da narod ništa ne zaslužuje

    Dok se bliže lokalni izbori, problemi kucaju na vrata PDP-a. “Bura” se odrazila na više frontova – Članovi odlaze, odbori se raspuštaju, a dresovi mijenjaju. Najviše je to pogodilo potpredsjednika PDP-a Milka Grmušu koji je podnio ostavku na sve stranačke funkcije.

    Zbog raspuštanja demokratski izabranih organa i funkcionera PDP-a u Novom Gradu dao je ostavku na sve funkcije u PDP-u. Naveo je da je to namjerno ubijanje svake šanse da opozicioni kandidat pobijedi SNSD u toj opštini. Svoje dojučerašnje kolege iz stranke nazvao je ne baš tako primjerenim imenom i optužio ih da služe vlasti.

    Na samom početku razgovora za N1 Grmuša je kazao da li postoji neki tajni dogovor o simbiozi PDP-a i SNSD-a.

    Nije ni važno više. Zbog čega neke ljude politički trošimo. Zašto treba da trošimo kvalitetne ljude. Nisam ušao u političku struku da bi lične interese ostvario. Ne bih više bio isti čovjek da gledam kako je jedan čovjek samljeven u Novom Gradu. Trudim se, sedam godina sam u PDP-u i nikada nisam imao javnu polemiku. Branislav Borenović želi prvi da javno komentariše, to će i dobiti. Nikada nisam se odvojio od običnog članstva PDP-a. Isključivo zbog različitih vrsta emocija opstajao tu. Ni od čega se nisam odvajao. Ako je nekome uredu izbacivati pojedince iz politike, gostujući na N1.

    Potom je dodao:

    – Ukoliko je smisao politike da jedni te isti varaju, da bi dobili dodatnu vlast. Nikada neću u tome učestvovati. Ušao sam u politiku, mene niko nije imao zaštititi. Nikada nisam radio u javnom sektoru. Nikada nikog svog nisam zaposlio, nisam učestvovao u javnim nabavkama. Borit ću se do zadnjeg atoma snage. Dao sam podršku Aleksandru Jankoviću. Janković nije odustao, ne znam šta više tu da se polemiše. Otišao sam u Novi Grad kako bi provjerio situaciju. Neka svi prošetaju ulicom Novog Grada i neka vide šta će građani da kažu. Molim Aleksandra Jankovića da ne odustaje. Ovo je zemlja kojoj takvi ljudi trebaju.

    Između ostalog, naveo je kako upravo pojedinci žele da sklone ljude poput Aleksandra Jankovića.

    – To je plan pojedinaca. I nikada neću pristati na takav plan. Ja sam takav čovjek i predstavljam ljude koji ovako razmišljaju. Ovo je dobar narod i za njega se vrijedi boriti, ili smatrati da je ovo utopijski narod. Imao sam sastanka u PDP gdje se govorilo da ovaj narod ništa ne zaslužuje, osim nekoliko asfaltiranih cesta. Nećemo govoriti o imenima. Prepoznat će se. Svako dijete ima ista prava, nema privilegovanih zato što su bliski nekom tajkunu. Nikada to neću tolerisati. Sve što ću raditi u politici da se borim protiv toga. Borit ću se dok dišem. Bog mi je dao snage i energije, da oni ljudi koji ovako misle ne ostanu bez zaštitnika. Ovo nije prvi put da dajem ostavku, kazao je Milko Grmuša.

    Naveo je kako je bitno u politici da postoje ljudi koji su spremni da se ponašaju u skladu sa zakonom.

    Nadao sam se da je neko shvatio svoje greške kada sam imenovan za potpredsjednika. Nadao sam se da su muškarci i da ćemo uspjeti da prekinemo uticaj tajkuna. Ovdje je važno samo imamo li ljude koji su spremni da se ponašaju u skladu sa zakonom, kazao je.

    “Stanivukovića su ismijavali, bio sam spreman da idem s njim do kraja”

    Kako sada stvari stoje Stanivuković neće dobiti podršku ni jedne opozicione stranke u Banjaluci. SDS je podržao Jelenu Trivić, očekuje se da će i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića učiniti isto. Kakav je rejting Stanivukovića u Banjaluci, je li ovo kraj njegove karijere gradonačelnika?

    – Ne znam i ne interesuje me. Stanivuković je prije nekoliko godina bio predmet ismijavanja, tada sam smatrao da idem sa njim do kraja. Bio sam spreman da idem sa njim do kraja. Da su me zanimali rejtinzi ušao bih u SNSD. Ne podržavam više Stanivukovića. Mislim da se izgubio. Nije nikakva lična priča. Žao mi je, puno sam vjerovao u tu priču. Neću mu ja praviti politički problem, nego ljudi koji su oko njega. Svojim riječima i stavovima ostajem vjeran do groba, kazao je Milko Grmuša za N1.

  • Birači mogu glasati najviše za tri kandidata

    Birači mogu glasati najviše za tri kandidata

    Za razliku od prethodnih izbora kada su birači u okviru jedne liste mogli glasati za sve kandidate na toj listi, na ovim lokalnim izborima u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata moći će označiti jednog ili najviše tri kandidata na listi koje odabere.

    “Ako je birač valjano označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim”, piše u Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit.

    Ova novina u Izbornom zakonu BiH, o kojoj se gotovo i ne govori u javnosti, u velikoj mjeri uticaće na odnose unutar samih političkih partija s obzirom na to da su preferencijalni glasovi (glasovi unutar lista) jako bitni za favorizovanje određenih kandidata.

    “Sada je uvedeno da to može biti maksimalno tri glasa, možda je moglo i pet, ali u Hrvatskoj ima samo jedna preferencija, Srbija ih uopšte nema. Ukoliko bi neko stavio i dodao četvrtog, listić neće biti nevažeći, nego se on daje samo stranci, nikome od onih koji su dobili preferencije. Izbjeći će se dodavanje preferencija. To je problem unutar političkih partija pojedinačno”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Naime, mandat ili mandati za skupštinu opštine ili grada koji je osvojila neka stranka raspoređuje se najprije među kandidatima s te liste, s tim da u raspodjelu ulaze samo oni koji su dobili najmanje deset odsto od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila. Ti mandati se dodjeljuju prema redoslijedu od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako je pri tome ostalo još mandata koje treba dodijeliti toj listi ili partiji, a preostali kandidati nemaju deset odsto od ukupnog broja glasova, raspodjela se vrši na način da se mandati dodjeljuju prema njihovom redoslijedu na listi.

    Dopisivanje preferencijalnih glasova javna je tajna i obično se to radilo nakon što se zatvore biračka mjesta, posebno u manjim sredinama, gdje su se članovi biračkih odbora poznavali.

    “Dodavale su se preferencije onima koji nisu dobili podršku, a favoriti su tog političkog subjekta, i to se radi od 2004. godine”, rekao je Šehić.

    U principu, pojedini kandidati koji su favoriti nekih političkih partija, a koji se nisu mogli izboriti za visoko mjesto na listi, nakon zatvaranja biračkih mjesta “doiksavanjem” dobiju značajan broj glasova, a sve sa ciljem da pređu onih deset odsto neophodnih za raspodjelu. S obzirom na to da se na taj način “ne kradu” glasovi ostalim političkim partijama, članovi biračkih odbora koji uglavnom dolaze iz različitih stranaka, na ovo su zatvarali oči.

    U suštini, stranke nisu “krale” glasove od drugih političkih partija, već su se potkradali unutar sebe, a sve sa ciljem da kandidat koji je favorit dobije dovoljan broj glasova te uđe u raspodjelu za mandat.

    Ipak, u praksi ove situacije nisu toliko česte i mjesta u lokalnim parlamentima uglavnom su raspoređivana po redoslijedu na listi, zbog čega, po pravilu, prilikom formiranja lista nerijetko dolazi do razmirica među kandidatima. Preferencije, odnosno glasanje samo za određene kandidate unutar lista, dovodile su i do toga da pojedini kandidati uopšte ne rade za stranku koja ih je kandidovala, već za sebe i kandidate sa liste sa kojima su zajedno radili na terenu.

  • Borel: Orban nije dobio naš mandat za posjetu Moskvi

    Borel: Orban nije dobio naš mandat za posjetu Moskvi

    Visoki predstavnik EU za spoljnju i bezbjednosnu politiku Žozep Borel oglasio se povodom informacija da je mađarski premijer Viktor Orban otputovao u Moskvu na sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom, istakavši da on ne predstavlja EU, nego da je riječ isključivo o bilateralnom odnosu Rusije i Mađarske.

    “Posjet premijera Viktora Orbana Moskvi događa se isključivo u okviru bilateralnih odnosa između Mađarske i Rusije”, objavio je Borel.

    Mađarska kao zemlja koja obnaša rotirajuće predsjedništvo do kraja ove godine, ne predstavlja EU u inostranstvu, što je isključiva nadležnost predsjednika Savjeta EU kada je riječ o nivou čelnika država ili vlada, te visokog predstavnika kada je riječ o ministarskom nivou.

    “Premijer Orban nije dobio mandat Savjeta EU za posjet Moskvi. Pozicija EU o ruskom agresivnom ratu održava se brojnim zaključcima Savjeta EU. To stajalište isključuje bilateralne kontakte između EU i predsjednika Putina”, ističe Borel, prenosi Index.

    Dodaje da Orban ni u kojem obliku ne predstavlja EU i podsjeća da je Međunarodni krivični sud podigao optužnicu protiv Putina i izdao nalog za hapšenje zbog njegove, kako navode, “uloge u prisilnoj deportaciji djece iz Ukrajine u Rusiju”.

  • Vučić: Važni razgovori sa Gruškom, ja sam pokrenuo pitanje municije

    Vučić: Važni razgovori sa Gruškom, ja sam pokrenuo pitanje municije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je sa zamjenikom ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandrom Gruškom u Beogradu imao važne razgovore i konsultacije, a da je jedna od 23 teme bila izvoz srpske municije, a ne oružja.

    “Ja sam pokrenuo pitanje ne oružja, već municije, jer mi oružje, osim Kipru i Azerbejdžanu i u neke geografski daleke zemlje Afrike i Azije, nismo na tlu Evrope izvozili. Imamo ogromne zahteve za Pasarsima, Norama, tenkovima našim, i za svim drugim, i ništa od toga ne damo. Zato što ja kao vrhovni komandant ne dozvoljavam da bilo šta od toga bude bilo gde izvezeno”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare u Palati Srbija.

    On je tako odgovorio na pitanje da li je tema razgovora sa ruskim diplomatom bila izvoz srpskog naoružanja Ukrajini i da je ruska strana zabrinuta zbog toga navodeći da sa Rusijom imamo dobre odnose.

    Što se tiče municije, dodao je, Srbija od toga mora da živimo i to je tema koju je pokrenuo.

    “Oni su pokrenuli mnoge druge teme, od železnice, Đerdapa, do prisutstva u Švajcarskoj na samitu, do svega drugoga, ali ja sam bio taj koji je pokrenuo ovo pitanje. Tek toliko da vas obavestim, samo da imate u vidu da je reč o još jednoj neistini i ništa više. I govorili smo o tome i razjasnili sve”, rekao je Vučić.

    Odgovarajući na pitanje novinara da li zaista ima kontakt sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, pošto se stiče utisak da predsjednik RS Milorad Dodik mnogo češće putuje u Rusiju, Vučić je rekao da je i on imao pozive za svaki od tih foruma na kojima je Dodik bio.

    “Smatrao sam da nije vreme i da nije trenutak, čuvajući teško stečanu poziciju Republike Srbije, da budemo jedina evropska zemlja koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. To je bila moja odluka. Hvala našim ruskim prijateljima na pozivu”, rekao je Vučić.

    On je dodao da je sa ruskom stranom imao važne razgovore i važne konsultacije po svim pitanjima.

    “Beskrajno im hvala na podršci koju su nam pružili za rezoluciju u UN. Ja mislim da oni duguju veliku zahvalnost Srbiji što je to jedina zemlja u Evropi koja nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji. To nije ni Mađarska, to nije ni Bosna i Hercegovina”, naglasio je Vučić.

    Kako je rekao, u skladu sa tim, trudi se da naš brod koji se nalazi, kako je rekao, u ne tako dobroj situaciji, uvodim u mirnu luku.

    “Čuvajući naša tradicionalna prijateljstva, čuvajući zemlju na Evropskom putu, bez ikakvih sankcija, bez ičega. Uprkos zahtevima svih onih koje vi podržavate, koji su tražili sankcije lično protiv mene i protiv ove zemlje, nikada se to nije desilo u prethodnih 12 godina i to je bio naš izbor”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, u Srbiji je 60 odsto ljudi koji su na ruskoj strani, 20 odsto na strani Zapada i svi oni smatraju da su time na strani Srbije, a on čini, kako smatra, onih 20 odsto građana Srbije koji ne misle da je pokornost ili poslušnost prema jednoj od velikih sila uslov da želite dobro Srbiji.

    “Ja sam predsednik Srbije. Suverene i nezavisne zemlje. Uspešno, veoma, veoma uspešno vodim brod koji se zove Srbije. Ekonomski najbrži napreduje u celoj Evropi. U miru. Bez ikakvih sankcija od bilo koga. Na evropskom putu, čuvajući svoje prijateljstvo i sa Rusijom, unapređujući ga i unapređujući svoje prijateljstvo i sa Narodnom Republikom Kinom. Malo ko to u svetu može, malo ko to u svetu uspeva. Nastaviću to da radim još ove tri godine”, poručio je Vučić.