Autor: INFO

  • “Gotovi su”

    “Gotovi su”

    Američka vlada iskoristila Ukrajinu za suprotstavljanje Rusiji, sad bi da je se otarasi, kaže bivši američki vojni obaveštajac Skot Riter u intervjuu za kanal “Reporteri medija end travel” na Jutjubu.

    “Kao i svaki drugi alat, koristimo Ukrajinu dok se ne istroši, a onda je napuštamo. U toku je proces oslobađanja od uništene Ukrajine”, primetio je Riter.

    Zapad je Ukrajinu lagao od samog početka, nikada nije u bilo u planu da je primi u Evropsku uniju ili NATO, ukazao je bivši američki obaveštajac.

    Cilj SAD je bio da namame bivšu sovjetsku republiku na svoju stanu, a onda je koriste protiv Rusije, a to je dovelo do uništenja te države i smrti velikog broja Ukrajinaca, objasnio je Riter.

     

     

  • Stanivuković prognozirao rezultate izbora za gradonačelnika Banjaluke

    Stanivuković prognozirao rezultate izbora za gradonačelnika Banjaluke

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i potpredsjednik PDP-a, poručio je da je uvjeren u pobjedu na izborima u najvećem gradu u Srpskoj, a svojim protivnicima, Jeleni Trivić iz Narodnog fronta, te Nikoli Šobotu, koji bi trebalo da bude kandidat vladajućeg SNSD i koalicije, ne daje pretjerane šanse da ga na tom putu ugroze.

    Govoreći o izborima za gradonačelnika, Stanivuković je u intervju za televiziju N1 istakao kako da će njegova pobjeda biti uvjerljiva, a na pitanje da kaže konačan plasman između njega i ostala dva kandidata, dao je zanimljiv odgovor.

    “Mislim da ću imati preko 45 odsto glasova. Oko 30 odsto šanse dajem Šuputu (tačnije Šobotu, ali je prezime rekao nakon što ga je novinarka ispravila). A Jelena Trivić će imati oko 15 odsto glasova”, rekao je Stanivuković, te dodao:

    “Pitajte me ponovo 6. oktobra. Svaku politčku procjenu koju sam davao se obistinila, od narodnog poslanika do pobjede u Banjaluci i drugog”.

    Komentarišiću kandidaturu Nikole Šobota, aktuelni gradonačelnik je rekao da iza sebe ima rezultate u prethodne četiri godine, a da je Šobot kandidat kojeg je predložio Vlado Đajić, inače predsjednik GO SNSD Banjaluka.

    “Šobot je Đajićev kandidat, to je neukusno forsiranje. Pravo je pitanje ako vjeruje u svoje rezultate, zašto se onda Đajić nije kandidovao. Šobot je žrtveno jare Đajića, jer je njegov kandidat”, kazao je Stanivuković.

    Upitan da prokomentariše da li namjerava da se kandiduje i za predsjednika PDP-a, poručio je da ne krije nijednu ambiciju, ali da mu je sada prioritet Banjaluka.

    “Imam ambicije za sve, ali mi je Banjaluka prioritet, tako sam rekao i kada je bilo riječi o izborima za predsjednika PDP-a. Tada smo se dogovorili da gospodin Borenović ostane na toj funkciji do poslije izbora. Ali sam rekao da ako je suštini takva želja da se kandidujem ili ne, to ću poštovati. Ali ne krijem ambicije”, naglasio je Stanivuković.

    Govorio je i o izbornom zakonu Republike Srpske, o kojem bi sutra trebalo da se raspravlja u Narodnoj skupštini, naglasivši da je on za to da Srpska ima svoj zakon.

    “Niko nama ne smije ništa da nameće, od Kalaja do danas smo živote davali da nam neko nešto ne bi nametao. Srpska ima pravo po Dejtonu i ustavima na svoj izborni zakon i uvijek sam za to da se to pravo iskoristi. Ono što je važno je da tekst zakona bude usklađen sa svim višim pravnim aktima, imamo pravo na lokalne, republičke izbore, ali onaj treći krov treba da bude na nivou BiH. Nisam protiv tog zakona”, poručio je Stanivuković.

  • Ukrajina klizi u katastrofu

    Ukrajina klizi u katastrofu

    Ukrajina klizi u katastrofu zbog nedostatka neophodne podrške Zapada, nestašice municije, gubitaka na bojnom polju i pada morala ukrajinskih vojnika, piše kolumnista magazina Politiko Džejmi Detmer.

    “Samo pitajte ukrajinskog vojnika da li i dalje veruje da će Zapad podržavati Kijev koliko god bude bilo potrebno”, piše Detmer, misleći na ukrajinskog vojnika u artiljerijskoj jedinici koji je ostao bez granata pre četiri nedelje.

    Prema rečima Detmera, dok je gledao reportaže iz Ukrajine prošlog meseca, mogao je da vidi, iz desetina intervjua sa političkim liderima, oficirima i običnim građanima, “da zemlja klizi u katastrofu“.

    “Moral vojnika je sumoran, potkopan neprestanim bombardovanjem, nedostatkom savremenog naoružanja i gubicima na bojnom polju”, naveo je on i dodao da su “u gradovima, stotinama milja od fronta, nestale gomile mladića” koji su otišli u vojsku u prvim mesecima sukoba.

    Kako je primetio, potencijalni regruti koji ispunjavaju uslove za regrutaciju to izbegavaju i provode dane u noćnim klubovima, a mnogi su i potpuno napustili zemlju.
    Detmer dodaje da, iako Volodimir Zelenski kaže kako Ukrajina pokušava da pronađe način da se ne povuče, oni koji su se vratili sa fronta priznaju da su ovog leta neizbežni novi gubici. “Jedino je pitanje koliko će oni biti veliki”, navodi se u članku.

     

  • Komandant NATO govorio o situaciji u BiH i regionu

    Komandant NATO govorio o situaciji u BiH i regionu

    Vrhovni komandant NATO savezničkih snaga za Evropu (SACEUR) i komandant Evropskog štaba Oružanih snaga SAD (USEUCOM), general Kristofer Kavoli, svjedočio je danas pred američkim Kongresom.

    Na početku izlaganja rekao je da NATO nije savez s jednim problemom i da SAD nije zemlja s jednim problemom.

    – Važno je prepoznati da se i druge stvari događaju u Evropi koje nisu dobre za nacionalne interese SAD. Takođe, nisu nepovezane s ratom u Ukrajini. Prvo što smo uradili je što smo odlučili uraditi nešto unutar NATO po pitanju rezervnih snaga – naveo je Kavoli.

    U nastavku je rekao da se to odnosi prvenstveno na snage koje su raspoređene unutar misije na Kosovu (KFOR) i u BiH (Misija EUFOR Altea)

    – Nakon što smo uradili kompletnu reviziju KFOR došli smo do zaključka da nam treba, ne samo više snaga, nego i jače snage. U procesu smo i nacije su prilično velikodušne. Dovešćemo više teške opreme na teren, kao i više ljudi – dodao je Kavoli.

    Zatim se osvrnuo i na rezervne snage NATO u EU misiji Altea.

    – Odvezujemo veze između rezervnih snaga za EU misiju Altea u BiH i misiju KFOR. To je bila ekonomija koju sebi više nismo mogli priuštiti. Da dijelimo strateške snage na tom području. Posebno velikodušna po ovom pitanju je bila Francuska i ovim putem im se zahvaljujem – zaključio je Kavoli.

    – Francuska je stavila bataljon u operativno stanje. Ove sedmice su tenzije značajno veće. Pokrenuli smo barem dvije fokusirane misije kako bismo povećali prikupljanje informacija da bismo što bolje razumjeli šta se događa u obje te zemlje – dodao je Kavoli.

    U svojoj izjavi je rekao da etničke tenzije u BiH takođe imaju potencijal da eskaliraju i destabilizuju region Zapadnog Balkana.

    – Aktivnosti Rusije na podsticanju napetosti između etničkih Bošnjaka, Srba i Hrvata imaju za cilj da oslabe zemlju i spriječe produbljivanje veza sa EU i NATO. Etnonacionalistička politika sprječava BiH da usvoji prijeko potrebne političke, pravne i ekonomske reforme koje bi unaprijedile njene evroatlantske integracije. Većinski srpski entitet u BiH, Republika Srpska, nastoji oslabiti državne vlasti i oslabiti odnose sa EU i NATO, istovremeno održavajući bliske veze s Rusijom – istakao je Kavoli, prenosi Klix.

     

  • Dodik: BiH je kolonija u kojoj žele da se pitaju stranci

    Dodik: BiH je kolonija u kojoj žele da se pitaju stranci

    BiH je kolonija u kojoj žele da se pitaju stranci, koji nametnu sudije, tužioce, od kojih očekuju da vode postupak po njihovoj mjeri, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nakon održanog ročišta pred Sudom BiH.

    To nije prvi put. Sve je to jasno. BiH je napravljena da bude u krizi. Dejtonski sporazum je greška koji je napravio BiH. Zato je ona pod kolonijom – rekao je Dodik.

    Istakao je da je danas organizovao sastanak partnera u vlasti, kao “posljednji pokušaj da dogovorimo neke stvari, koje smo inače dogovarali ranije”.

     

    – Ali, onda Marfi kaže da to ne treba, pa bošnjački političari to razvale i dogovor se ne desi. Mi u Srpskoj smatramo da sve što je urađeno u posljednje vrijeme nakaradno i štetno za BiH, što potvrđuju podjele – kaže Dodik.

    Poručio je da je Srpska uvijek spremna za razgovor.

    – Ipak, rezolucija o Srebrenici koju su pokrenuli je bila posljednja kap koja je prelila čašu i dovela do toga da mi

    nemamo kako narodu u Srpskoj objasniti zašto smo i dalje u zajednici sa Bošnjacima – rekao je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske poručio je da potenciranje priče o Srebrenici u UN neće doprinijeti pomirenju, istakavši da se tamo nije dogodio genocid.

  • Cvijanović: Politikanstvo na snazi u BiH; Šmit nema legitimitet

    Cvijanović: Politikanstvo na snazi u BiH; Šmit nema legitimitet

    Politikanstvo može samo da naštete nekoj državi. Visoki predstavnici nisu zakonodavci i Aneksom deset im nije dato to pravo, rekla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Kristijan Šmit nije visoki predstavnik i on pogotovo nema pravo donošenja zakona. Umjesto da radimo svoje poslove, primorani smo da hodamo po sudnicama zbog samovolje samoprozvanog visokog predstavnika – kaže Cvijanovićeva.

    Istakla je da je Ustavni sud 2006. godine u postupku Bilbija i ostali donio u obazloženju odluke da visoki predstavnik može biti samo neko ko ima odgovarajuću odluku Savjeta bezbjednosti UN, a i to govori o legitimitetu Šmita.

     

    – Besmisleno je što neizabrani stranac donosi zakone, a onda sud sudi za nepoštovanje odluka tog neizabranog stranca – navela je Cvijanovićeva na konferenciji za novinare nakon održanog ročišta u predmetu protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića.

  • Stevandić: Ovo je bio pokušaj da se Srpska oslabi, a ona je sve jača

    Stevandić: Ovo je bio pokušaj da se Srpska oslabi, a ona je sve jača

    Suđenje u predmetu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića, počelo je kao pokušaj da se slomi kičma Dodiku da bi se onesposobila institucija koja potpisuje zakone koje proglašavamo i da bi se zaustavio način donošenja odluka u Republici Srpskoj, rekao je Nenad Stevandić predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske na konferenciji za novinare.

    A, završava se kao lomljenje kičme nelegalnom visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i onim aktima koje je on proizveo šaljući ih u Tužilaštvo – dodao je Stevandić.

     

    Istakao je da je ovo bio pokušaj da se Republika Srpska oslabi.

    – Ona je ovim ojačana i svakim danom će biti sve jača. BiH se čuva dogovorom, a ne sprovođenjem nametnutih odluka bez pravne podloge – poručio je Stevandić.

  • Dodik: Ovo je improvizacija suđenja

    Dodik: Ovo je improvizacija suđenja

    Na današnjem ročištu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršiocu dužnosti direktora Službenog glasnika Srpske Milošu Lukiću pred Sudom BiH svjedočili su bivši direktori Služebenog glasnika Srpske Milka Devušić i Vladimir Јanković.

    Nakon pauze, Tužilaštvo će nastaviti sa iznošenjem materijalnih dokaza.

    Dodik je na današnjem ročištu rekao da Tužilaštvo BiH pokušava iz ničega da donese relevantne dokaze.

    – Nikakvih dokaza nema i pravi se improvizacija suđenja. Ovo je improvizacija cijelog slučaja – rekao je Dodik, poručivši da je i ovo dokaz “zlih namjera Tužilaštva BiH”.

    Advokat Goran Bubić, branilac predsjednika Srpske, rekao je da su Devušoćeva i Јanković, iako su svjedoci Tužilaštva, u jednom trenutku svjedočili protiv optužnice.

  • Dodik daje još jednu šansu partnerima na nivou BiH

    Dodik daje još jednu šansu partnerima na nivou BiH

    U Istočnom Sarajevu će danas biti održan sastanak vladajuće koalicije na nivou BiH, odnosno SNSD-a, HDZ BiH i stranaka koje čine “trojku”, najavio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD.

    “Danas ćemo, u još jednom pokušaju da damo šansu evropskom putu Bosne i Hercegovine, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Istočnom Sarajevu organizovati sastanak partnera u vlasti na zajedničkom nivou, gospodina Čovića, srpske strane i bošnjačke strane”, napisao je Dodik na svom “iks” nalogu, uz opasku da smatra da je ovo zadnji pokušaj stabilizacije prije nego što bi se to partnerstvo moglo raspasti.

    Naveo je da očekuje da se riješe problemi zastoja u radu Doma naroda PS BiH, a koji je blokiran od strane Bošnjaka koji su napustili prethodnu sjednicu.

    Pored toga, neizbježno pitanje biće i odluke Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.

    “Da riješimo pitanje nelegalnog visokog predstavnika i njegovih odluka, da ih suspendujemo, i da se dogovorimo da u što hitnijem roku, a to je već moguće sutra, na Predstavničkom domu donesemo zakon o izborima, koji bi utvrdio sve ono što je normalno za jednu zemlju, a to su tehnički nivoi”, naglasio je Dodik.

    Pored toga, poručio je da se Centralna izborna komisija BiH mora razvlastiti.

    “Jer je odlukama nelegalnog Šmita previše dobila neki značaj. Moraju se racionalizovati troškovi u vezi s izborima i mora se obezbijediti da zastupljenost naroda, konstitutivnih naroda, bude vidljiva u zbornim komisijama, kako to predviđaju Ustav i zakon. Očekujem da ćemo sve to razmatrati danas na sastanku. Ukoliko ne bude dogovora, više nisam siguran koliko to partnerstvo ima smisla”, naveo je predsjednik SNSD-a.

    On je ovom prilikom ponovio da su unutar koalicije bili postignuti određeni dogovori, ali da su “ih razvalili stranci, prije svega američki ambasador Marfi”, čime je, dodao je, blokiran kompletan evropski put.

    “Jedan optimizam koji smo imali je ustuknuo i ne možemo da se krećemo dok ne riješimo uzroke tog zastoja. A to je, prije svega, nelegalni Šmit, koji nastavlja da ruši evropsku perspektivu BiH”, zaključio je Dodik.

    Da će sastanak vladajuće koalicije biti održan, juče je najavio i Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a BiH, koji je čak kazao da na sastanak neće biti pozvani mediji, jer je “nekad bolje da sami sjednu i da se dogovore”.

    “Lakše se tako dogovorimo nego kada znamo da ćemo izaći pred medije, pa svako kalkuliše kako će se predstaviti, ko je napravio kompromis, je li neko nekoga prevario. Iskoristićemo svaku šansu koja nam se pruži u ovom razdoblju dok ne dođemo do tačke da više ne možemo dalje. Nadam se da ćemo uspjeti resetovati odnose”, poručio je Nikšić.

    Rekao je i da je razgovarao sa predstavnicima međunarodne zajednice, kao i sa onima koji su direktno donosili i nametali odluke u BiH.

    “Kako ćemo sprovesti odluke, recimo ove visokog predstavnika? Ne možemo govoriti o pravnom sistemu. On u uređenim državama podrazumijeva da imate sredstvo prinude za provođenje zakona. Šta je to sredstvo prinude kojim bi se mogli provesti zakoni u Republici Srpskoj? Ne mislim da to doprinosi stabilizaciji, dogovoru I iskoracima, već situaciji ‘niko ni s kim’. Učiniću sve da ne dođe do toga”, rekao je Nikšić.

  • Očaj Majkla Marfija; Slikanje kao poslednja šansa

    Očaj Majkla Marfija; Slikanje kao poslednja šansa

    Načelnik opštine Stanari, Radojica Ćelić, oglasio se povodom objavljene fotografije  na kojoj se on rukuje sa američkim ambasadorom Majklom Marfijem, ističući da se nema poštovanja prema ambasadoru koji osporava imovinu Srpske a njene rukovodioce izlaže progonu.

    U izjavi koja je upućena javnosti, Ćelić naglašava da ambasadoru Marfiju nije ispunjena molba da posjeti opštinu Stanari, nakon čega je isti iskoristio projekte USAID-a u dijelu opština na čijem se obilježavanju pojavio. Dodatno, načelnik ističe da je rukovanje s njim van opštine Stanari izraz njegove pristojnosti i poštovanja prema projektima u toj opštini.

    Ćelić oštro osuđuje korištenje ovog događaja u sukobima s rukovodstvom Republike, navodeći da je to izvan diplomatskih i civilizacijskih normi.

    “Ni ja ni moji saradnici nemamo ni trunku poštovanja za postupke ambasadora SAD koji je osporavao imovinu i nadležnosti Republike Srpske a njene funkcionere predsjednika Republike, Skupštine, Vlade i Srpskog člana predsjedništva i njihove porodice izlagao progonu tražeći i omogućujući sankcije kao najstrašniji vid kršenja ljudskih i građanskih prava.” navodi se u saopštenju

    U svojoj izjavi, Ćelić izražava žaljenje ako se njegov gest pristojnosti tumači i koristi van istine te naglašava da je istina ovom prilikom javno predočena.