Savjet ministara odbacio je danas inicijativu da se 11. jul proglasi danom žalosti u BiH.
Iz Savjeta ministara saopšteno je da u dva kruga glasanja nije postignut konsenzus o ovoj inicijativi koju je predložio zamjenik predsjedavajuće ovog savjeta Zukan Helez.
Ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza rekao je da nije bilo konsenzusa o ovom pitanju, za koji su potrebna po dva glasa iz reda konstitutivnih naroda.
– Mislim da je bilo šest glasova “za” i dva “protiv” – rekao je Bunoza.
Pomoćnik komandira Јedinice Granične policije Trebinje Blagoje Milović i državljanin BiH i Hrvatske Ivica Bago uhapšeni su zbog sumnje na organizovani kriminal i druga krivična djela, dok je zamjenik direktora SIPA Zoran Galić pobjegao u Hrvatsku, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Milović i Bago uhapšeni su juče po naredbi Tužilaštva BiH zbog krivičnih djela organizovani kriminal, nedopušten promet akciznih proizvoda, zloupotreba položaja ili ovlaštenja i drugih, a istragom je obuhvaćen i Galić zbog primanja dara i zloupotrebe položaja u periodu dok je bio direktor Granične policije BiH.
Takođe, postoje osnovi sumnje da je za sada nepoznato lice iz navedenih institucija uključenih u istragu Galić dostavilo informaciju o istrazi i planiranim mjerama i radnjama protiv njega, čime bi počinilo krivično djelo povreda tajnosti postupka, napominje se u saopštenju.
Iz Tužilaštva BiH dodaju da će zajedno sa domaćim institucijama i međunarodnim partnerima sprovesti istragu kako bi identifikovali i u skladu sa zakonom procesuirali navedeno lice.
– Osumnjičeni Galić je, nakon dobijenih informacija, juče u popodnevnim časovima ilegalno prešao granicu BiH i pobjegao u Hrvatsku gdje se i sada nalazi – naglašavaju iz Tužilaštva.
Iz Tužilaštva ističu da istragu provode zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske, a u hapšenja je uključena i Agencija za istrage i zaštitu BiH.
Istraga u ovom predmetu korupcije visokog nivoa se nastavlja dalje, a sprovodi se uz direktnu podršku EVROPOL-a.
Ukupan dug Republike Srpske na kraju 2023. godine iznosio je 6,2 milijarde KM, dok je javni dug 5,3 milijarde KM.
Kazala je ovo Zora Vidović, ministar finansija Republike Srpske, tokom izlaganja u Narodnoj skupštini RS, po tački izvršenje budžeta za 2023. godinu.
“Ukupan dug Republike Srpske od 6,2 milijarde KM je 39,8 odsto BDP-a, a javni dug od 5,3 milijarde je 33,7 odsto BDP-a. Znate i sami da je dozvoljena granica od oko 5o odsto”, istakla je Vidovićeva.
U prošloj godini, dodala je, Republika Srpska se zadužila za 807 miliona KM, što je 35 odsto više nego prethodnu, tačnije 206 miliona.
“U isto vrijeme je otplaćeno je 983 miliona ili 121 odsto više nego 2022. ili 583 miliona KM je više vraćeno u prošloj. Dakle, u 2023. više smo isplatili duga nego što smo se zadužili za 176 miliona KM”, naglasila je ona.
Kada je u pitanju sam budžet za prošlu godinu, on je ostvaren u iznosu od 5,5 milijardi KM i bio je veći za 22 odsto u odnosu na 2022.
“Budžetski prihodi su ostvareni u iznosu od 4,2 milijarde maraka, veći su za 13 odsto ili 488 miliona KM u odnosu na 2022. godinu. Poreski prihodi su ostvareni u iznosu od 3,8 milijardi KM i veći su za 412 miliona maraka u odnosu na godinu ranije”, pojasnila je ministar finansija Republike Srpske.
Po pitanju poreza, rezultati kažu da je i tu bilo značajnog povećanja, pa je porez na dohodak iznosio 265 miliona KM što je 57 miliona više nego 2022. Porez na dobit bila je 366 miliona KM, ili 45 miliona KM više, dok su doprinosi za Fond PIO ostvareni u iznosu od 1,352 milijardi maraka ili 177 miliona više nego 2022. “Indirektni porezi bili su 1,82 milijarde ili veći osam odsto što je 135 miliona KM. Neporeski prihodi u prošloj godini ostvareni su u iznosu od 345 miliona KM i veći su za 76 miliona nego 2022”, navela je Vidovićeva.
S druge strane, budžetski rashodi bili su 4,2 milijarde maraka, a povećani su za 442 miliona KM nego godinu ranije.
“Tekući rashodi ostvareni su u iznosu od 3,8 milijardi, veći su za preko 400 miliona.
Iz ova dva podatka vidimo da su budžetski prihodi veći od tekućih rashoda za 399 miliona KM, što uvijek ukazuje na kondiciju budžeta, da budžet nije u lošem stanju”, poručila je Vidovićeva.
Bruto plate i naknade ostvarene su u iznosu od 1,104 milijarde KM ili veće su za 10 odsto ili nominalno za 100 miliona. Penzije su ostvarene u iznosu od 1,615 miliona KM, veće su za 18,7 odsto ili 255 miliona veće nego 2022.
“To znači da je iz budžeta usmjereno na penzije 263 miliona KM. Na boračka davanja otišlo je 328 miliona KM, socijalna davanja prema raznim kategorijama bila su 120 miliona KM, za zdravstvo 431 milion KM, što je mimo onoga što je prikupljeno iz osiguranja za zdrastvo. Za Fond dječije zaštite, mimo doprinosa u fondu, dato je 41 milion KM, za poljoprivredu je dato 180 miliona KM, privredu – 49 miliona KM, javne investicije – 100 miliona KM, ili 61 odsto manje nego 2022. godine, a od ovog novca najviše je dato zdravstvu 86 miliona KM. Vi znate da smo mi ovdje u skupštini konstatovali, a takođe i na Fiskalnom savjetu RS, da bi morali smanjiti investicije koje nisu neophodne, pa smo to i uradili u 2023”, pojasnila je Vidovićeva.
Kad je u pitanju budžetski deficit, ostvaren je u iznosu od 257 miliona KM i šest odsto je manji nego godinu ranije.
“Dakle, nismo prekoračili ograničenje. Kada je u pitanju konsolidovani deficit, to su deficit budžeta, lokalnih zajednica i fondova, on iznosi 359 miliona ili 2,28 odsto BDP-a, što znači da se nalazimo u oviru zakonskim maksimuma koji su tri odsto. Ispod smo onoga što je zakon utvrdio”, naglasila je ona.
Što se tiče ostalih makroekonomskih pokazatelja za Srpsku, u 2023. ostvareni BDP bio je 15,7 milijardi KM i on je realno veći za 1,6 odsto u odnosu na 2022.
Takođe, izvoz je manji bio za 4,6 odsto, a uvoz manji za 1,9 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom na kraju godine bila je 73,6 odsto.
“Industrijska proizvodnja je u prošloj godini bila manja za 3,2 odsto u odnosu na 2022. kao rezultat pada tražnje od strane naših spoljnotrgovinskih partnera, a ne zato što naše kompanije ne mogu da proizvedu dovoljno”, rekla je Vidovićeva.
Podsjetila je da je prosječna plata u 2023. iznosila 1.304 KM, zaposlenih je bilo 290.491, a prosječna inflacija je bila 7 odsto, s tim da je u decembru bila 3,3 odsto.
“Direktni porezi, doprinosi i ostali javni prihodi koje prikuplja Poreska uprava RS, iznose 3,6 milijardi KM i veći su za 16,3 odsto. Naravno ti prihodi nisu svi prihodi budžeta, tu imaju prihodi iz opština, fondova itd. Indirektni porezi iznosili su 2,367 milijardi i veći su za 5,27 odsto odnosu na 2022. Takođe ovo nisu prihodi isključivo budžeta Republike Srpske, nego pripada i opštinama i Putevima RS”, zaključila je ona.
Predsjednik Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić poručila je da Srbija poštuje Dejtonski mirovni sporazum, kojim je postojanje Republike Srpske neprikosnoveno, te se protivi daljem urušavanju ovog dokumenta.
“Druga poruka je potreba za mirom i stabilnošću zapadnog Balkana da bismo se okrenuli budućnosti i stvorili uslove za bolji život i ekonomski prosperitet za sve narode koji žive u ovom delu Evrope”, rekla je Brnabićeva novinarima u Banjaluci nakon svečane sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj se obratila.
Ona je istakla da je veoma zadovoljna usvajanjem Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, ali i formiranjem Paralmentarnog foruma Republike Srpske i Srbije čija je prva sjednica održana u Banjaluci, a na jesen će biti u Beogradu.
Brnabićeva je naglasila da joj je izuzetna čast bila da se obrati na svečanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, te zahvalila predsjedniku parlamenta Nenadu Stevandiću za poziv.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da Srbija jasno štiti prava Srpske garantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, te da predstavnici ove države uvijek pozivaju na smirivanje tenzija, prijateljstvo i uvažavanje.
“To su ustavna prava. Dejtonski sporazum je međunarodni ugovor, a jedan od potpisnika je i Srbija”, istakao je Stevandić na konferenciji za novinare nakon svečane sjednice Narodne skupštine Srpske na kojoj se obratila predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić.
On je dodao da je Srbija uvijek doprinosila miru, bez obzira na provokacije drugih.
“Ne znam da li je programirana hajka uoči dolaska predsjednika Skupštine Srbije ovdje, a u vezi sa kadetima Vojske Srbije i njihovom davanju pijeteta. Na kraju je i ministar /inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin/ Konaković priznao da je sve urađeno po propisu, ali niko neće odgovarati za dva dana vrijeđanja i neprimjerenih stvari bilo kojem civilizovanom društvu”, rekao je Stevandić.
On je napomenuo da se Republika Srpska nije bunila kada je turska vojska poslala orkestar koji je u Sarajevu izvodio vojne pjesme i koračnice koje bi mogle nekoga podsjetiti na osmanlijsko osvajanje.
Stevandić je naglasio da Republika Srpska ne pretenduje da otima teritoriju i imovinu ili odlučuje šta se može raditi ili ne u Federaciji BiH, ali da štiti svoju imovinu, teritoriju i institucije Srpske.
“Zahvalni smo što Srbija na tom planu stoji iza nas”, rekao je Stevandić.
Svesrpskim saborom smo obilježili naše zajedništvo, rekla je predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić obraćajuići se na svečanoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci.
– Dan kada smo održali Svesrpski sabor je bio dan kada smo obilježili naše zajedništvo. Obilježili smo i proslavili sve što nas spaja. Nema jake Republike Srpske bez Srbije, niti jake Srbije bez Republike Srpske. Јedino zajedno možemo ići naprijed – istakla je Brnabićeva.
Navela je da je to bio dan kada su Srbi uradili nešto za sebe, a ne protiv drugih.
– Kroz Deklaraciju, koju su usvojile dvije vlade, a ratifikovala Narodna skupština Srpske, mi smo pozvali na mir, poštovanje Dejtonskog sporazuma, pijetet prema svim žrtvama – navela je Brnabićeva.
Naglasila je da će Deklaraciju uskoro ratifikovati i Narodna skupština Srbije.
– Nismo uvrijedili ni jedan narod, niti smo ugrozili integritet bilo koje zemlje – jasna je Brnabićeva.
Naglasila je da se Deklaracijom poštuje kultura, tradicija i običaji srpskog naroda.
– I to rade i drugi narodi u Evropi – izjavila je ona.
Pozvala je na poštovanje Dejtonskog sporazuma i Republike Srpske.
– Da Republika Srpska bude neprikosnovena i nepovrediva. Srbija želi mir i saradnju. Ko želi da ruši Dejtonski sporazum, želi nestabilnost – navela je Brnabićeva.
Srbija je, podsjeća, uložila više od 100 miliona evra u različite projekte u Srpskoj.
Podsjetila je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uvijek insistirao na jačim vezama sa Republikom Srpskom.
– Mnogo puta je ponavljao da zajedno možemo biti samo jači, ako uspostavimo čvrste veze između Srba i Bošnjaka. Ponosna sam što sam dio njegovog tima koji je nesebično uvijek pomagao Srpskoj, pomagao da se zatvori otvoreno pitanje granica između Srbije i BiH, ali i ostala otvorena pitanja bez miješanja stranaca – poručuje Brnabićeva.
Izrazila je molbu samo za dvije stvari – za poštovanje Dejtona, što podrazumijeva dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da je Republika Srpska neprikosnovena i nepovrediva, poštovanje srpskog naroda ma gdje on živio – ništa manje i ništa više od toga.
Mađarski premijer Viktor Orban dao je intervju za nemački Bild po poseti Kijevu i Moskvi, gde je razgovarao s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
On je otkrio šta mu je Putin rekao u Kremlju, a svoju “misiju” opravdava navodnom eskalacijom na bojnom polju.
Prokomentarisao je za Bild svoje razgovore sa Zelenskim i Putinom.
“Obojici sam postavio isto pitanje. Pitao sam oba šefa država (Zelenskog i Putina, prim.a.) da li postoji šansa da pristanu na privremeno primirje koje bi ubrzalo mirovne pregovore. Da krenemo od prekida vatre. Jer u ovom trenutku svi razmišljaju u drugom pravcu, oni prvo žele da postignu mirovni sporazum, a tek onda da proglase primirje”, rekao je Orban.
“I Rusi i Ukrajinci odgovorili su isto: Primirje je u interesu neprijatelja jer će tokom primirja imati vremena da se reorganizuju i pripreme za nastavak rata”, dodao je mađarski premijer.
Kako je Orban za Bild istakao, razgovori sa suprotstavljenim stranama u ratu jasno su mu pokazali da će naredna dva ili tri meseca biti brutalnija nego što mislimo. Kako je rekao, situacija na frontu će biti još gora.
“U narednih nekoliko meseci stvari će se pogoršati na frontu. Rusija ima više oružja i Rusi su odlučniji. Tako da će energija sukoba, broj mrtvih, broj žrtava biti brutalniji nego u poslednjih sedam meseci, iako je i period pre toga bio veoma brutalan”, kazao je mađarski premijer.
“Ne raspravljam se o tome ko je u pravu, a ko nije. Jer moj cilj je mir i prekid vatre”, zaključio je Orban.
Od 1. januara sljedeće godine Hrvatska će ponovo uvesti služenje vojnog roka.
Za to postoji politička odluka, a Ministarstvo obrane (MORH) radi na izmjenama Zakona o odbrani i zakona o službi u Oružanim snagama te pratećim pravilnicima koji će biti temelj za to da već od početka sljedeće godine prvi regruti koji će morati obavezno služiti vojni rok krenu na obuku, piše Novi list.
Hrvatska vojni rok nije ukinula, već ga je 2008. godine samo zamrznula tako da se cijela stvar neće pokrenuti iz nule jer već postoji i zakonodavstvo, ali i praksa po kojoj se obuka odvijala do prije 16 godina. To će se trebati prilagoditi novim zahtjevima i okolnostima.
Dvije varijante
Još uvijek nije odlučeno hoće li vojni rok trajati dva ili tri mjeseca. Ako bi se išlo na prvu varijantu, onda bi regruti dobili samo osnovnu pješadijsku obuku, a ako bi vojni rok trajao tri mjeseca, onda bi se tokom trećeg mjeseca regruti slali na neki oblik specijalističke obuke u kopnenoj vojsci, vazduhoplovstvu i protivvazdušnoj odbrani ili mornarici.
Nakon što bi odslužili vojni rok, regruti koji su prošli obuku mogli bi birati hoće li se nakon toga vratiti u civilstvo, nastaviti se baviti svojim uobičajenim poslovima i biti dio vojne rezerve ili će ostati u Oružanim snagama i u njima tražiti svoju profesionalnu karijeru.
Prema dosadašnjim saznanjima, obuka regruta odvijaće se u kasarnama u Požegi, Sinju i Kninu.
Ivan Jušić, direktor Uprave za ljudske potencijale MORH-a, rekao je prošle sedmice za HRT da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca ni duži od tri.
“Dva mjeseca je trenutno dragovoljno vojno osposobljavanje i to je gotov model koji možemo samo preslikati na neku novu situaciju, a jedan od prijedloga je i da to bude do tri mjeseca”, kazao je.
Prve godine između 4000 i 4500 regruta
Svake godine između 17.000 i 18.000 muškaraca postaju punoljetni. I oni će biti obveznici služenja vojnog roka. Naravno, neće svi oni ići na obuku. Jedan manji dio njih neće proći ljekarski pregled. Drugi dio, očekuje se puno veći, pozvaće se na priziv savjesti i neće služiti vojni rok, odnosno neće imati vojnu obuku. U Ministarstvu odbrane procjenjuju da će u prvoj godini, odnosno u 2025., kroz obaveznu obuku proći između 4000 i 4500 regruta, i to u četiri ili pet poziva, svakih nekoliko mjeseci.
U ovom trenutku u Hrvatskoj postoji dobrovoljno služenje vojnog roka. Oni koji se na njega jave imaju pravo na naknadu od 900 evra mjesečno. Ministarstvo predviđa da će i oni koji će obavezno služiti vojni rok dobijati naknadu, ali ona će najvjerovatnije ipak biti nešto manja.
Civilno služenje
Što se tiče vojnih obveznika koji će se pozvati na priziv savjesti, moraće služiti civilni vojni rok. On će biti duži od vojnog, moguće i dvostruko. Njihove dužnosti i obaveze Ministarstvo će koordinisati s Civilnom zaštitom, jedinicama lokalne samouprave i sistemom socijalne zaštite. Kroz sistem Civilne zaštite oni će dobiti obuku kako postupati u slučaju prirodnih katastrofa kao što su požari ili poplave, ili naučiti osnove pružanja prve pomoći.
U opštinama i gradovima mogli bi pomagati u nekim važnim infrastrukturnim projektima, a u sistemu socijalne zaštite učestvovali bi u pomoći potrebitima. Još uvijek nije poznato koliku će naknadu dobivati za ovu svoju aktivnost.
Pravo na odgodu služenja
Iz Ministarstva poručuju da će svakako pokušati kroz razne promotivne akcije postići da se što veći broj obveznika ipak odluči za klasičnu vojnu obuku. Bite moguće i odgoditi služenje vojnog roka. Na primjer, oni koji nakon srednje škole upišu fakultet imaće pravo zatražiti odgađanje služenja vojnog roka dok ne završe visoko obrazovanje.
Još uvijek se rade projekcije koliko će se iz budžeta morati izdvojiti za uvođenje obaveznog vojnog roka. To ponajprije ovisi o modelu koji će biti izabran, odnosno o trajanju, hoće li obuka trajati dva ili tri mjeseca. Prije nekoliko godina u opticaju je bila svota od 67 miliona evra godišnje, ali tek treba vidjeti koliko bi to sve moglo koštati. Od 2008., kada je zamrznuto služenje obaveznog vojnog roka, pa do kraja 2022. dobrovoljno ga je služilo ukupno 10.327 regruta, prenosi Index.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da se postavlja pitanje šta sad kad je i Elmedin Konaković, ministar inostranih poslova u BiH priznao da je ulazak kadeta Vojske Srbije bio u skladu sa zakonom, te da li će bar neko od bošnjačkih političara uputiti izvinjenje Srbiji.
“Političko i medijsko ludilo koje je zahvatilo političko Sarajevo postaje nepodnošljivo i ta histerija koja se stvara protiv svega što ima veze sa srpskim narodom, Srbijom i Srpskom odavno je prešla granice normalnog”, rekao je Dodik.
Dodik je upitao i da li postoji uopšte politička struktura u Sarajevu s kojom se može razgovarati?
“Poštuje li neko Ustav i zakone ove sklepane BiH i smije li možda bar poneki pojedinac od bošnjačkih političara poslati poruku, izvinjenje Srbiji za ovu nezapamćenu sramotu koju su priredili zemlji u koju se zaklinju”, upitao je Dodik na mreži “Iks”.
Dodik se pita ima li Denis Bećirović bar malo ljudske pristojnosti, kad već nema političke, i s kim on to misli živjeti u BiH, sa Srbima i Hrvatima ili sa Kristijanom Šmitom i sličnim nedobronamjernim strancima koji su, po ko zna koji put, pokazali da su nekompetentni i nedobronamjerni, prenosi Srna.
Još jedno tijelo pronađeno je u rijeci Savi u Gradišci, nakon što je sličan slučaj zabilježen i prije nekoliko dana.
Policijskoj upravi Gradiška, juče oko 18.15, prijavljeno je da se u Savi nalazi tijelo najvjerovatnije lica afroazijskog porijekla.
Uviđaj su uradili policajci iz ovog grada, u prisustvu dežurnog mrtvozornika. Obaviješten je o svemu i tužilac.
Tužilac je obaviješten i kada je Policijskoj upravi Gradiška 5. jula oko 18.50 prijavljeno je da se u rijeci Savi u ovom gradu nalazi tijelo najvjerovatnije lica afroazijskog porijekla.
“Uviđaj na licu mjesta izvršili su policijski službenici PU Gradiška u prisustvu dežurnog mrtvozornika Doma zdravlja Gradiška. O svemu je obaviješten dežurni tužilac, koji je naložio obdukciju tijela, te da se nakon kompletiranja predmeta dostavi izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama”, rečeno je tada iz Policijske uprave Gradiška.