VRBAS Media

Autor: INFO

  • Francusko “ne” tzv. Kosovu u Savjetu Evrope

    Francusko “ne” tzv. Kosovu u Savjetu Evrope

    Kako prištinske institucije nisu preduzele nijedan korak u pravcu formiranja ZSO, Francuska je od članica Savjeta Evrope zatražila odlaganje odluke o članstvu, piše Albanijan post pozivajući se na diplomatske izvore.

    Portal navodi da su, iako je Kurtijeva vlada stalno tvrdila da je Priština ispunila sve uslove neophodne za članstvo u SE, zemlje sa odlučujućim uticajem poput Francuske i Italije odavno obavijestile Kurtija da je početak značajnih koraka ka primjeni Sporazuma o ZSO nepremostivi uslov za članstvo u SE.

    Albanijan post dodaje da se čini da je proces ušao u odlučujuću fazu i da posljednje vijesti za Prištinu nisu nimalo prijatne.

    Portal, pozivajući se na diplomatske izvore, piše da se danas u Strazburu očekuje posljednji sastanak ambasadora prije sastanka Komiteta ministara, na kojem se očekuje i odluka o tzv. Kosovu.

    Navodi se da su zemlje Kvinte tražile od Kurtija napredak po pitanju ZSO slanjem statuta na razmatranje ustavnom sudu.

    – Uzimajući u obzir činjenicu da, uprkos obavezama, Kurtijeva vlada nije preduzela nijedan korak u tom pravcu, Francuska je uputila notu članicama Savjeta Evrope, tražeći odlaganje odluke o Kosovu – navodi portal i dodaje da se očekuje da ambasadori zemalja SE pitanje članstva tzv. Kosova ne uvrste na dnevni red sastanka ministara u maju.

    Ocjenjuje se da, iako stav Njemačke do sada nije bio jasan, čini da i ta zemlja sada zauzima stav da Kurtijeva vlada mora da preduzme konkretne korake po pitanju ZSO da bi dobila članstvo u SE.

    Francuska, Njemačka i Italija već su na stanovištu da se članstvo Prištine u SE može odložiti do trenutka kada vlada dokaže posvećenost sprovođenju ZSO slanjem nacrta ustavnom sudu, ali takav pristup nije podržala Velika Britanija, prema kojoj pitanje ZSO ne treba miješati sa pitanjem članstva u SE.

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron je u nedavnom telefonskom razgovoru sa Kutijem istakao da, u kontekstu zahtjeva Prištine za članstvo u SE, Pariz veliki značaj pridaje napretku u uspostavljanju ZSO, dok je njemački kancelar Olaf Šolc u razgovoru sa Kurtijem istakao značaj konkretnih koraka Prištine ka uspostavljanju ZSO i u kontekstu podnošenja zahtjeva za članstvo u SE.

    Formiranje ZSO je, inače, obaveza Prištine po Briselskom sporazumu, ali Priština već 11 godina odbija da je sprovede.
    Parlamentarna skupština SE je 16. aprila usvojila preporuku da Priština postane član Savjeta Evrope, a konačnu odluku donosi Komitet ministara koji se sastaje od 16. do 17. maja u Strazburu.

    Izvjestilac za prijem tzv. Kosova, grčka poslanica Dora Bakojani preporučila je prijem, iako je ispunjen samo jedan od tri uslova koja je prvobitno zahtijevan od Prištine, a to je povratak zemljišta manastiru Visoki Dečani i to osam godina nakon što je ustavni sud presudio da zemljište mora biti upisano u katastar kao imovina manastira.

    Druga dva uslova – formiranje ZSO i rješavanje pitanja ekspoprijacije zemljišta u opštinama gdje žive uglavnom Srbi – Priština nije ispunila.

  • Vučević: Posjeta Sija – prilika za unapređenje odnosa

    Vučević: Posjeta Sija – prilika za unapređenje odnosa

    Premijer Srbije Miloš Vučević ocijenio je da je posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga Beogradu prilika za unapređenje odnosa Kine i Srbije.

    Vučević je istakao da u Srbiji vlada oduševljenje zbog toga što je Beograd sljedeća adresa predsjednika Sija na njegovoj evropskoj turneji.

    – Kada imate priliku da ugostite tako velikog svjetskog lidera i velikog i dokazanog prijatelja naše nacije – to je nešto što mora da širi radost i sreću među srpskim narodom – rekao je Vučević.

    On je napomenuo da se rukovodstvo Srbije nada da će biti dostojno ove velike posjete i prilike.

    Predsjednik Kine Si Đinping danas počinje dvodnevnu posjetu Srbiji.

  • Srbija: Uhapšeno deset osoba zbog trgovine preko 170 kilograma narkotika

    Srbija: Uhapšeno deset osoba zbog trgovine preko 170 kilograma narkotika

    Јavno tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je danas da je u Srbiji uhapšeno devet osoba, a u Češkoj jedna, koji se sumnjiče za neovlašćenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga.

    Oni su uhapšeni u zajedničkoj akciji Tužilaštva i SBPOK 4. maja na teritoriji Srbije, dok je na teritoriji Češke Republike 6. maja lišen slobode jedan od organizatora te kriminalne grupe Vladan Šumarević.

    Naredba o sprovođenju istrage donijeta je protiv 11 osumnjičenih i to: Vladana Šumarevića, Igora Šćepanovića (drugi organizator ove organizovane kriminalne grupe), Petra Delića, Miroslava Pavlovića, Slavka Delića, Aleksandra Gosića (prethodno prezime Petrović), Mladena Todorovića (koji se nalazi u priotvoru u BiH zbog izvršenja drugog krivičnog djela), Miloša Milovanovića, Slavka Јovanovića (prethodno ime Stevan Dulić), Zahira Hodžića i Milice Ivanović.

    Grupa se sumnjiči da je na teritoriji Srbije u periodu od 27. septembra 2023. do 4. maja 2024. godine izvršila krivična djela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga iz čl 246 KZ i udruživanje radi vršenja krivičnih djela iz čl 346 KZ.

    Sumnja se da je grupa u tom periodu prodala na teritoriji Srbije oko 172 kilograma amfetamina i 10.000 tableta MDMA (ekstazi).

    Prilikom pretresa pronađena je i oprema i supstance koje su namjenjene za proizvodnju opojne droge i oko 50.000 evra.

    Na saslušanju kod javnog tužioca za organizovani kriminal jedan od organizatora Igor Šćepanović i jedan od pripadnika Miroslav Pavlović su priznali izvršenje krivičnog djela.

    Јavni tužilac za organizovani kriminal predložio je sudiji za prethodni postupak Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu da se u odnosu na sva lica odredi pritvor o čemu je sud donio rješenje o pritvoru za sve osumnjičene, navodi se u saopštenju.

  • Brnabić: Posjeta Sija istorijska

    Brnabić: Posjeta Sija istorijska

    Predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić istakla je danas da Beograd ima najbolje odnose sa Kinom ikad, a da je posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga Srbiji istorijska.

    Danas i sutra su istorijski dani za Srbiju. Posjeta predsjednika Si Đinpinga je velika čast koja je ukazana našoj zemlji. Priznanje za značaj, za naše potencijale. Imamo istorijski najbolje odnose sa Kinom, ali i očigledno nas čeka mnogo zajedničkih i značajnih stvari – rekla je Brnabićeva za Televiziju “Hepi”.

    Brnabićeva je naglasila da je Kina globalna supersila i da je na putu da postane ekonomija broj jedan u svijetu, a da su priče opozicije, kako su kineski krediti omča oko vrata Srbiji, besmislica.

    – Kredit od Kine uzimaju SAD, članice EU. Kina je najveći zajmodavac na svijetu, ekstremno su povoljni. Oni su za Srbiju izuzetno dobri – ukazala je Brnabićeva.

    Predsjednik Kine Si Đinping danas dolazi u dvodnevnu zvaničnu posjetu Srbiji, gdje će mu domaćin biti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On je u okviru svoje evropske turneje prethodno boravio u Parizu, a nakon Beograda predviđena je posjeta Budimpešti.

  • Dodik: Svako ima pravo da bude na svome; Suživot i tolerancija nemaju alternativu

    Dodik: Svako ima pravo da bude na svome; Suživot i tolerancija nemaju alternativu

    Svako ima pravo da bude svoj na svome. Može da bude drugačiji, pripadnik, jednog, drugog ili trećeg naroda, ali ono što zajedno moramo da gradimo jeste mir na ovim prostorima, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, na otvaranju obnovljene džamije Arnaudije u Banjaluci.

    Svjedočimo veoma važnoj stvari, da ono što se desilo prije 30 godina bila je greška. I sada svjedočimo tome da se džamija ponovo izgradila, što znači da se život nastavlja dalje – istakao je Dodik.

    Dodik je poručio da ovaj prelijepi objekat koriste vjernici i da im niko ne smeta u njihovim molitvama, kako ovdje u Banjaluci, tako i u cijelom regionu.

    – I izgradnja džamije, ali i naše okupljanje ovdje je veliki uspjeh i primjer svima, ovdje, ali i šire da suživot i tolerancija nemaju alternativu – poručio je Dodik.

    Za obnovu džamije Arnaudija izdvojeno oko šest miliona maraka.

  • Otvaranje Arnaudije; Džamija vijekovima da bude na molitvenu upotrebu svim islamskim vjernicima

    Otvaranje Arnaudije; Džamija vijekovima da bude na molitvenu upotrebu svim islamskim vjernicima

    U Banjaluci je u toku otvaranje obnovljene džamije Arnaudija, za čiju obnovu je izdvojeno oko šest miliona maraka.

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da svjedočimo veoma važnom događaju, te da svako ima pravo da bude na svome.

    – Da je ono što se desilo prije 30 godina bila greška. I sada svjedočimo da se džamija ponovo izgradila, što znači da se život nastavlja dalje. Svako ima pravo da bude svoj na svome. Može da bude drugačiji, pripadnik, jednog, drugog ili trećeg naroda, ali ono što zajedno moramo da gradimo, jeste mir na ovim prostorima – rekao je Dodik.

    Želim da ovaj prelijep objekat koriste vjernici i da im niko ne smeta u njihovim molitvama, kako ovdje u Banjaluci, tako i u cijelom regionu.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da mu je veliko zadovoljstvo što danas prisustvuje otvaranju obnovljene džamije Arnaudija i istakao da Banjaluka pripada svima koji žive u njoj.

     

    – Želim da Arnaudija vijekovima bude na molitvenu upotrebu svim islamskim vjernicima – rekao je Stanivuković na svečanosti otvaranja ove džamije.

    Glavni imam glavni imam Medžlisa Banjaluke Muamer Okanović poželio je dobrodošlicu i zahvalio predstavnicima svih nivoa vlasti u BiH, među kojima i srpskom članu Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, kao i predstavnicima grada Banjaluka.

     

    – Arnaudija je džamija koja je vijekovima krasila ljepotu Banjaluke. Srećan sam što danas otvara svoja vrata i što će na radost vjernika biti sjedište dobrih i čestitih ljudi – rekao je Okanović.

    —————————————-

    Učenjem ašereta, odnosno molitve, započeo je pogram povodom otvaranja Arnaudija džamije.

    DŽamiju otvara reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović uz prisustvo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića, srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović, potpredsjednika Vlade Republike Srpske Alena Šeranića, gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i turskog ministra kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoja, izaslanika predsjednika Turske Redžep Tajip Erdogana i brojnih gostiju.

     

    Brojni vjernici islamske vjeroispovjesti nisu krili rados što je banjalučka Araudija ponovo otvorena za vjernike. Poručuju da im je jedina želja da svi narodi žive u slozi i miru u BiH.

     

    Arnaudija je izgrađena u klasičnom osmanlijskom stilu, kao i džamija Ferhadija, a stilskim i tipološkim karakteristikama pripada grupi jednoprostornih džamija sa kupolom i tri kupolice.

    Ističe se skladnim proporcijama i oblikom, te masivnim kamenim turbetom. Ulaz u turbe je iz same džamije.

    Zbog otvaranja džamije Arnaudije, Policijska uprava Banjaluka preduzela je pojačane mjere bezbjednosti.

    U više ulica saobraćaj će biti obustavljen od sedam časova, a zabrana će trajati sve dok za tim bude potrebe.

    Biće zabranjen i rad od sedam do 17 časova ugostiteljskim objektima koji se nalaze u blizini Arnaudije.

  • Putin: Sudbinu Rusije ćemo određivati mi i samo mi, zajedno ćemo pobijediti

    Putin: Sudbinu Rusije ćemo određivati mi i samo mi, zajedno ćemo pobijediti

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin obratio se građanima po stupanju na predsjedničku dužnost i poručio da će narod sam odlučivati o budućnosti zemlje. Zahvalio je na povjerenju koje mu je ukazano.

    Zahvalio je građanima u svim regionima, kao i onima na istorijskim teritorijama koji su odbranili svoje pravo da budu dio Rusije i svima koji se bore za Rusiju, za povjerenje koje su mu ukazali i podršku.

    – Obraćam se svakom građaninu Rusije. Samo što sam izgovorio zakletvu, a tu je suština predsjedničke funkcije – služiti narodu i štititi Rusiju, to je čast, obaveza i sveti dug – rekao je on i poručio građanima da će o sudbini zemlje odlučivati sami.

    Kako je istakao, uvjeren je da će zemlja na dostojanstven način preživjeti težak period i postati još jača.

    – Uvjeravam vas da će i ubuduće interesi, bezbjednost naroda Rusije za mene biti iznad svega – rekao je Putin.

    On je dodao da je neophodno osigurati da se nastavi razvoj zemlje u narednim decenijama, odgajiti i vaspitati mlada pokoljenja koji će jačati moć Rusije.

    – Moramo da osiguramo da se pouzdano nastavi razvoj zemlje u decenijama koje slIЈede, da odgajimo i vaspitamo mlada pokoljenja koja će jačati moć Rusije, razvijati našu državnost u čijoj osnovi je međunacionalna sloga, očuvanje tradicija svih naroda koji žive u Rusiji – istakao je predsjednik Rusije.

    Kako je rekao, Rusija ne odbija dijalog sa Zapadom.

    – Mi ne odbijamo dijalog sa zapadnim državama. Izbor je njihov: da li i dalje namjeravaju da koče razvoj Rusije, da nastave politiku agresije, pritisak na našu zemlju koji ne prestaje godinama ili će tražiti put ka saradnji i miru – naglasio je Putin.

    Rusija je, prema njegovim riječima, spremna da jača dobre odnose sa većinom svijeta.

    – Bili smo,, a i sada smo otvoreni za jačanje dobrih odnosa sa svim zemljama koje u Rusiji vide pouzdanog i poštenog partnera. I to je zaista većina u svijetu – naveo je on.

    On je završio govor riječima da je uvjeren u pobjedu Rusije.

    – Mi smo jedinstven i veliki narod. I zajedno ćemo savladati sve prepreke, ostvariti sve što smo zamislili. Zajedno ćemo pobijediti – zaključio je Putin.

    —

    Nakon polaganja zakletve na obali Kremlja izvedena je počasna paljba od 30 plotuna. Nakon toga Putin je počinje izvršenje smotre predsjedničkog puka na Sabornom trgu u Kremlju.

    Nakon smotre, Putin je ušao u Blagoveštenski sabor Kremlja, gdje se održava moleban koji služi patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

    —

    Polaganjem zakletve Putin je stupio na dužnost predsjednika Ruske Federacije, nakon čega je intonirana himna zemlje.

    Tekst predsjedničke zakletve određen je Ustavom Ruske Federacije (član 82) i glasi:

    – Zaklinjem se da ću, prilikom vršenja ovlašćenja predsjednika Ruske Federacije, poštovati i štititi prava i slobode čovjeka i građanina, poštovati i braniti Ustav Ruske Federacije, štititi suverenitet i nezavisnost, bezbjednost i integritet države i vjerno služiti narodu.

    Mediji širom svijeta direktno prenose inauguraciju predsjednika Rusije.

    —-

    Inauguraci su prisustvali premijer Mihail Mišustin, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev i patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

    Prisutni su bili i članovi vlade, poslanici Državne dume i Savjeta Federacije, rukovodioci predsjedničke administracije, sudije Ustavnog suda, predstavnici diplomatskog kora,…

    Među zvanicama na ceremoniji inauguracije je i glumac Stiven Sigal.

    Predsjednički izbori u Rusiji održani su od 15. do 17. marta i prema njihovim rezultatima aktuelni predsjednik Vladimir Putin osvojio je 87,28 odsto glasova.

  • Lajčak: Produktivan sastanak sa Eskobarom o Balkanu

    Lajčak: Produktivan sastanak sa Eskobarom o Balkanu

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak sastao se sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom, a susret je ocijenio kao “veoma produktivan”.

    – Upravo sam stigao u SAD. Imao sam veoma produktivan sastanak sa američkim specijalnim izaslanikom Eskobarom, tokom kojeg smo se upustili u neke dubinske diskusije. Radujem se drugim obogaćujućim razgovorima tokom mog boravka ovdje – naveo je Lajčak na društvenoj mreži “Iks”.

    On je prethodno na društvenim mrežama napisao da će ove sedmice boraviti u SAD i poručio da se raduje detaljnim konsultacijama u Vašingtonu i Njujorku, gdje će razgovarati o Balkanu sa američkim partnerima i sagovornicima iz UN.

    Pomoćnik američkog državnog sekretara DŽejms O'Brajan ranije danas je najavio da će se zajedno sa specijalnim izaslanikom SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom krajem ove sedmice sastati sa Lajčakom kako bi koordinisali podršku SAD i EU za region.

    – Zamjenik pomoćnika /američkog državnog/ sekretara Gabrijel Eskobar i ja planiramo da dočekamo Miroslava Lajčaka kasnije ove sedmice kako bismo koordinisali podršku SAD i EU za zapadni Balkan – naveo je O'Brajen na društvenoj mreži “Iks”.

  • Dvije crvene linije svijet djele od rata

    Dvije crvene linije svijet djele od rata

    NATO je na tajnom sastanku povukao dve crvene linije čije bi prelaženje moglo da dovede do potencijalne odluke da svoju vojsku pošalje u rat u Ukrajinu, piše italijanski list La Republika.

    Pozivajući se na izvore bliske NATO-u, italijanski list piše da je NATO počeo pripreme za rat sa Rusijom. Primer za to je najveća vežba u Evropi od 1988. Steadfast Defender 2024, koja je počela krajem januara ove godine. Oko 90.000 ljudi je uključeno u ove vojne vežbe koje simuliraju sukob sa protivnikom uporedive snage.

    Prva crvena linija
    La Repubblica navodi da je prva crvena linija rusko probijanje odbrambene linije Ukrajine i umešanost treće zemlje u rat, a to je Belorusija. Ukrajinsko-beloruska granica se proteže na 1.084 km, što predstavlja izazov za ukrajinsku vojsku da kontroliše sve svoje teritorije.

    Kako piše italijanski list, ako Minsk bude direktno umešan u rat, njegove trupe i arsenal biće presudni za Moskvu. Ova okolnost može pokrenuti akcije NATO-a u cilju pomoći Ukrajini.

    Druga crvena linija
    Druga crvena linija su vojne provokacije Rusije protiv baltičkih zemalja, Poljske ili namerni napad na Moldaviju, dodaju izvori, a prenosi La Repubblica.
    U februaru je francuski predsednik Emanuel Makron sugerisao da bi zapadne kopnene snage mogle da budu poslate u Ukrajinu. Mnoge članice NATO-a, uključujući generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i nemačke zvaničnike, odmah su odbacile tu ideju.

    NATO: Svesni smo svega što Rusija radi
    Ranije je NATO osudio intenzivnu aktivnost Rusije, koja se sprovodi širom evroatlantskog područja, uključujući teritoriju NATO-a i preko posrednika.

    NATO je u saopštenju naveo da je upoznat sa incidentima ruske sabotaže, aktima nasilja, sajber i elektronskim napadima, kampanjama dezinformacija i drugim hibridnim operacijama u Češkoj, Estoniji, Nemačkoj, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj i Velikoj Britaniji.

     

  • Ukrajina je “pukla”?

    Ukrajina je “pukla”?

    Rusija udvostručila svoju ofanzivu u Donbasu tokom prošlog meseca, postižući značajan napredak dok Ukrajina čeka pojačanje u snabdevanju Zapada oružjem, navodi AFP.

    Oblaci crnog dima mogli su se videti u nedelju u blizini Očeretine, poslednjeg ruskog osvajanja od zauzimanja strateškog grada Avdejevke u februaru.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je u nedelju da je registrovalo ukupno 125 ruskih napada duž linije fronta od 700 kilometara tokom 24 sata.

    Više od polovine tih napada bilo je u oblasti oko Očeretina i grada Časiv Jara koji je pod kontrolom Ukrajine, a koji je pod sve intenzivnijim napadima.

    Iako nije bilo velikih pomaka, napredak Rusije izazvao je mnogo iznenađenja i podstakao je kritike u Ukrajini. Telegram kanal “DeepState”, koji je blizak ukrajinskoj vojsci, okrivio je komandu brigade raspoređene u Očeretinu za “urušavanje odbrane u toj oblasti, što je dovelo do znatnih gubitaka”.
    Brigada je na Fejsbuku objavila da njeni vojnici “nisu pobegli” već su bili izloženi svakodnevnoj vatri sa ruskih položaja koja je bila “10 do 15 puta” snažnija od vatrene moći Ukrajine.

    Meseci čekanja
    Ukrajina je mesecima upozoravala na nestašice municije, okrivljujući kašnjenja i neodlučnost oko zapadnih snabdevanja. Konačno, Vašington je prošlog meseca odobrio paket pomoći od 61 milijardu dolara, ali posmatrači upozoravaju da će biti potrebno vreme da se ta pomoć materijalizuje na bojnom polju.

    “Neprijatelj shvata da će municija početi da se pojavljuje… za dva meseca”, rekao je Jurij Fedorenko, komandant bataljona bespilotnih letelica Ahil 92. brigade koja deluje na istočnom frontu.

    “Ova dva meseca rata biće veoma, veoma, veoma intenzivna. Neprijatelj će pokušati da uzme što je više moguće od sada do tada”, rekao je on.

    Sadašnjim tempom, ruske trupe bi uskoro mogle da ugroze strateški važan put T0504, koji je sada desetak kilometara od fronta. Na putu, koji se nalazi severno od Očeretina, mogli su se videti civilni radnici kako kopaju rovove i protivtenkovske rovove.

    “Počeli su pre dve nedelje”, rekao je stanovnik sela Novoolenjivka, u blizini iskopavanja koja su u toku. Put ide od Pokrovska na zapadu do Kostjantinovke, ukrajinskog logističkog čvorišta, a zatim prolazi severno od Časiv Jara ka Bahmutu koji drži Rusija.

    Šef ukrajinske vojske Oleksandar Sirski rekao je ranije da Rusija ima za cilj da zauzme Časiv Jar uoči četvrtka 9. maja godišnjice pobede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Nemačkom.

    “Ako neprijatelj zauzme Časiv Jar, mogli bi da preuzmu kontrolu nad Kostjantinovkom, Družkovkom i Kramatorskom dalekometnom vatrenom moći”, rekao je Fedorenko.

    “Bila bi to veoma dobra baza za nastavak napredovanja”, rekao je on.

    Ukrajina je do sada uspela da se odupre ruskim napadima istočno i severno od Časiv Jara, ali su ruske trupe poslednjih dana napredovale sa juga. Da bi zauzeli grad, međutim, morali bi da pređu isušeni kanal šest metara dubine i 30 metara širine.

    Komandant ukrajinske brigade rekao je da je ruska taktika uvek bila ista – bombardovanje iz vazduha praćeno artiljerijskim baražima i napadima oklopnim vozilima i pešadijom uprkos velikim gubicima.