VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kovačević: U Ustavu jasno navedeno da imovina pripada entitetima

    Kovačević: U Ustavu jasno navedeno da imovina pripada entitetima

    Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević rekao je danas da je u Ustavu jasno navedeno da imovina pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a to je argumentovao činjenicom da su privatizaciju u BiH sproveli entiteti u saradnji sa međunarodnom zajednicom.

    Kovačević je naglasio da BiH nema vladu i da je Predsjedništvo jedini izvršni organ vlasti.

    On je napomenuo da je Savjet ministara Ustavom BiH definisan kao savjetodavni pomoćni organ Predsjedništva BiH, ali nije ni blizu vladi.

    – Srbija ima Vladu, Hrvatska ima Vladu, neke druge zemlje imaju vladu. BiH nema vladu, ima Savjet ministara kao savjetodavni pomoćni organ Predsjedništva BiH, koji je po Ustavu BiH jedini izvršni organ vlasti u BiH – rekao je Kovačević za N1.

    On je ponovio da je u Ustavu jasno navedeno da imovina pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH, te da niko ko je kreirao Dejtonski sporazum ne bi tvrdio takvu glupost da imovina pripada BiH.

    Kovačević je naveo i da su u Ustavu jasno navedene nadležnosti BiH koje moraju da se poštuju.

    – Da li se to meni sviđalo ili ne sviđalo, ja moram to da poštujem. Monetarno-političke nadležnosti BiH, ja ne mogu da pravim valutu Republike Srpske niti može Nermin Nikšić niti bilo ko u FBiH da to radi. To piše Ustavu, to mora da se poštuje – rekao je Kovačević.

    On je dodao da u Ustavu piše da “da sve ono što nije izričito navedeno u originalu na engleskom `explicitly` nije navedeno kao nadležnost BiH”, a to su nadležnosti entiteta.

    Na osnovu toga, kaže, postoje ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i FBiH, ministarstava zdravlja Republike Srpske i FBiH, a na niovu entiteta su i socijalna politika, poljoprivreda, kultura, prosvjeta.

    – Sve je na nivou entiteta jer nije navedeno kao nadležnost BiH – rekao je Kovačević.

    Kada je riječ o imovini, Kovačević je rekao da su entiteti sproveli provatizaciju u BiH u saradnji sa tadašnjim OHR-om.

    – Ta privatizacija je rađena u potpunoj saradnji sa međunarodnom zajednicom. I oni su to u potpunosti dopustili, to je bilo ono što je bilo potpuno logično na osnovu Dejtonskog sporazuma – rekao je Kovačević.

    Na pitanje da se u odluci Ustavnog suda poništava svako upravljanje “državnom” imovinom, Kovačević je odgovorio da u Ustavu BiH piše da Ustavni sud mora da štiti Ustav, a taj sud izlazi iz ustavnog okvira jer ga neko trenutno podržava.

    – U Ustavu piše isto tako da troje stranih sudija treba da odu i da se nađe način kako da odu poslije pet godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. To je bilo 2000. godine, prije 24 godine – napomenuo je Kovačević.

  • Rastu cijene goriva

    Rastu cijene goriva

    Cijene nafte su u porastu nakon ubistva političkog lidera palestinskog pokreta Hamas Ismaila Hanijea u Teheranu, kao i zbog nemirne situacije između Izraela i Libana.

    Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je juče u 16.30 časova porasla za tri odsto, na 77,7 dolara za barel, a cijena nafte Brent za dva odsto, na 80,1 dolar za barel, prenosi b92.

    Iransko ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Sjedinjene Američke Države za saučesništvo u ubistvu Hanijea, a zvanični Teheran je obećao osvetu za ovaj čin.

    “Naša je dužnost da se osvetimo i strogo kaznimo cionistički entitet za atentat u Iranu, jer je atentat izvršen na našem tlu”, izjavio je vrhovni vođa Irana Ali Hamnei i time dodatno rasplamsao strahove od šireg sukoba u regionu koji bi uticao na cijenu nafte, prenosi portal Oilprice.

    Izrael je ispalio rakete na libanski Bejrut, tvrdeći da su napadi usmjereni protiv komandanta Hezbolaha Fuada Šukra koji je navodno odgovoran za raketni napad u subotu na Golansku visoravan u kome je poginulo 12 civila.

  • Sprema se totalno uništenje

    Sprema se totalno uništenje

    Trojica iranskih zvaničnika saopštili su večeras da je vrhovni vođa te zemlje ajatolah Ali Hamnei naredio direktan napad na Izrael zbog ubistva lidera militantne grupe Hamas Ismaila Hanijea.

    “Gospodin Hamnei izdao je naređenje na hitnom sastanku iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost koji je jutros održan, ubrzo nakon što je Iran objavio da je Hanije ubijen”, izjavila su trojica zvaničnika, uključujući dva člana Revolucionarne garde, koja su tražila da se njihova imena ne objavljuju, jer nisu ovlašćeni da javno govore, prenosi Njujork Tajms.

    Iran i Hamas optužili su Izrael za atentat, dodato je. Politički lider Hamasa Ismail Hanije ubijen je jutros u Teherenu, gde je prisustvovao inauguraciji iranskog predsednika Masuda Pezeškijana.

    Niko nije preuzeo odgovornost, ali se sumnja da iza ubistva stoji Izrael, koji je prethodno obećao da će ubiti vođe Hamasa zbog napada te grupe 7. oktobra.

    Zbog Hanijevog ubistva, vlada Irana proglasila današnji dan, kao i 1. i 2. avgust danima žalosti. Hanije će biti sahranjen u glavnom gradu Katara u petak.

     

  • Zelenski spreman za Putina

    Zelenski spreman za Putina

    Druga konferencija o rešavanju sukoba u Ukrajini biće neuspešna ako joj ne prisustvuju predstavnici Rusije, kazao je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski za “Mond”.

    “Predstavnici Rusije moraju biti prisutni na drugom samitu, inače nećemo postići konkretne rezultate”, rekao je Zelenski.

    On je napomenuo da tu poziciju deli ne samo Ukrajina, već i “većina zemalja”.

     

  • Domaće banke odbijaju saradnju sa Vladom RS

    Domaće banke odbijaju saradnju sa Vladom RS

    Građani sve teže žive, no to ne mogu razumjeti političari koji su navikli na luksuz, a krize ih uglavnom nisu doticale.

    Ovog puta za vlasti u RS je drugačije. Dosad su nedostupnost novca na međunarodnom finansijskom tržištu nadomještali zaduženjima na domaćem.

    No, i taj izvor sad presušuje nakon signala iz Vašingtona. A, iz Američke ambasade danas, uz već staro pitanje gdje je novac, imaju i novo pitanje za vladu Republike Srpske.

    Okolnosti usljed američkih sankcija su nekorektne, a Milorad Dodik će po prvi put reći i vanredne – jer domaće banke odbijaju saradnju sa Vladom Republike Srpske, zbog pritiska Vašingtona.

    – U finansijskom smislu, hodaju po bankama i prijete, ako sarađujete sa Vladom Republike Srpske, imaćete probleme, zatvorićemo vam račune, a to znači ugasiće banku – kaže Milorad Dodik, predsjednik RS.

    Opozicija ćuti ili upozorava
    Takve okolnosti znače poteškoće pri realizaciji planiranih zaduženja na domaćem finansijskom tržištu. Zaključno sa majem ove godine Vlada se već zadužila dugoročno za 90, od budžetom planiranih 140 miliona KM.

    Gdje i kako će pronaći 810 miliona KM koliki je planirani iznos zaduženja na međunarodnom finansijskom tržištu nije poznato, jer od prošle godine međunarodno finansijsko tržište za vlast u Banjaluci nije dostupno.

    – Stanovništvu našem je poznat termin reprogram, samo je nama onemogućeno da reprogramiramo obaveze na Bečkoj berzi prošle godine kada smo morali 300 miliona dodatno da vratimo jednokratno i nije dozvoljeno da napravimo revolving i da idemo dalje – rekao je Dodik.

    I dok vlast, ne dajući odgovore na ključna pitanja uvjerava građane da će problemi biti prevaziđeni opozicija uglavnom ćuti ili upozorava.

    – To je rezultat jedne loše politike vladajućeg Dodikovog režima koji je doveo Republiku Srpsku i njene građane u ozbiljnu opasnost kad je u pitanju ekonomska budućnost i finansijska stabilnost Republike Srpske – rekao je Branislav Borenović, predsjednik PDP.

    Da bi, ne dođe li do konkretnije promjene, politika sankcija mogla biti nastavljena čulo se u američkom Senatu prilikom izlaganja pomoćnika američkog državnog sekretara.

    Džejms O’Brajen kaže, sankcije daju rezultate. Iz njegovog izlaganja, zaključuje se, politika mrkve na štapu mogla bi biti nastavljena.

    – Predsjednik Dodik osjeća veliki pritisak i mislim da možemo raditi koristeći naše sankcije, koristeći bonska ovlašćenja i koristeći pritisak ovog pristupanja EU da počnemo mijenjati političke okolnosti – naveo je Džejms O’Brajen, pomoćnik državnog sekretara SAD.

    Suprotno signalima iz Vašingtona, vlast u Banjaluci nastoji pronaći mehanizam za izbjegavanje sankcija čak i pretvaranjem Investiciono razvojne banke RS u komercijalnu što nije promaklo Američkoj ambasadi koja je podsjetila da je prvobitna ideja IRB pomoć malim preduzetnicima i porodicama koje kupuju dom, zbog čega pitaju:

    – Zašto izbjegavanjem sankcija rizikujete budućnost stanovnika RS u korist tako malobrojnih?

    Igra mačke i miša
    S obzirom na sve okolnosti, za ekonomistu Zorana Pavlovića jasno je da je po srijedi ne samo sankcionisanje pojedinaca, odnosno najviših zvaničnika Republike Srpske već i tiho, ali vrlo jasno sankcionisanje entitetske Vlade.

    – Može se apsolutno zaključiti, ali to je bilo jasno od početka, da postoji čitav niz razloga zbog kojih je američko Ministarstvo finansija odlučilo da ima stroži i trajni pritisak na Vladu Republike Srpske -istaknuo je Pavlović.

    Za Ameriku argumenti su uglavnom narušavanje Dejtonskog sporazuma i korupcija. Za zvaničnike u Banjaluci po srijedi je kažnjavanje zbog zaštite Dejtonskog sporazuma. Igra mačke i miša kojoj svjedočimo rezultat je, neki će reći, i loše kadrovske politike u američkoj diplomatiji.

    – Očigledno je da ovaj čovjek da kažem, trenutni ambasador, ne pronalazi način kako da priđe vlastima Republike Srpske, da sa njima uspostavi neku saradnju koja bi bila iole diplomatska – rekao je ekonomista Bojan Lučić.

    Vlast u Banjaluci uzda se u promjenu koja bi u Američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini trebala uslijediti krajem godine. Ipak upitan je taj argument s obzirom na to da – kako su godine prolazile od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – tako su odnosi sa američkim diplomatama bivali sve gori, piše N1.

  • Čović uvjeren da će BiH dobiti 70 miliona evra od EU

    Čović uvjeren da će BiH dobiti 70 miliona evra od EU

    Predsjednik HDZ Dragan Čović rekao je kako je neuspjeh Plana rasta za Zapadni Balkan bio politički udarac za BiH.

    Ja sam još uvijek uvjeren da ćemo mi politikom koju zagovaramo, kao stranke koje obnašaju vlast u BiH, doći do tog novca. Svi oni koji su pokušali blokirati i skrenuti pozornost na sebe, iz različitih pobuda i razloga neće u tom uspjeti. Ja lično, predsjedavajuća Savjeta ministara, ali i svi drugi stvorićemo ambijent da ovih 70 miliona evra bude uplaćeno, ali isto tako da nismo više ona siva zona u promišljanjima ljudi iz EU – rekao je Čović.

    On je rekao da je siguran da nema šanse da se EU put zaustavi te pozvao da se napravi sinergija bez obzira ko je pozicija, a ko opozicija. Upitan je i za komentar o optužbama lidera SDA Bakira Izetbegovića na njegov račun, te rekao kako ne želi komentarisati nečije izjave.

    – Reći ću to narodski “nijedna bolest nije zdrava” – rekao je Čović.

    On je naveo da ljudi koji su ostali izvan vlasti moraju sačekati izbore za dvoje godine kako bi potražili sebi put, piše Vijesti.ba

    – Ja ih pozivam ovaj put da razmišljaju malo drugačije, da se obrate svima kojima se mogu obratiti da naglasimo koliko je važan naš evropski put. A političke smicalice da ostavimo za neke druge prilike – kaže Čović.

    On je rekao da nakon izbora slijedi dinamoziranje aktivnosti.

    – Izborni zakon ćemo staviti kao prioritet svih prioriteta – zaključio je Čović.

  • EU promjenila bezbjednosnu politiku u BiH

    EU promjenila bezbjednosnu politiku u BiH

    Evropska služba za spoljne poslove apdejtovala je prošlog mjeseca svoju Zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u dijelu koji se odnosi na misiju EUFOR “Althea” u BiH.

    Apdejt je objavljen na stranici misije EUFOR u BiH, a na upit “Nezavisnih” o konkretnim detaljima u vezi s ovim dokumentom Službi za odnose s javnošću EUFOR-a u kampu Butmir u Sarajevu do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor.

    Najvažniji dio odnosi se na strategiju “lokalne odgovornosti”, odnosno težnju da se poslovi u sektoru koji se odnosi na bezbjednost postepeno prebacuju na lokalne vlasti.

    “Od početka misije, odgovornost za izvršavanje mnogih zadataka predata je lokalnim vlastima po principu ‘lokalne odgovornosti’ i u skladu sa putem BiH ka članstvu u EU. EUFOR podržava okruženje u kojem se mirovni proces može nastaviti, ali i zadržava punu odgovornost i ovlaštenje da ponovo preuzme kontrolu ako je potrebno”, naglašeno je.

    S obzirom na kontekst rata u Ukrajini, komplikovanu političku situaciju u BiH i izjave političara s raznih strana koje aludiraju na vojsku, rat, odvajanje ili pozivanje na mobilizaciju, dio predstavnika međunarodne zajednice pokrenuo je pitanje na koji način EUFOR i NATO mogu odgovoriti na eventualno komplikovanje situacije. Rasprava se vodila o nivou odgovornosti EUFOR-a i NATO-a, međusobnoj saradnji, kao i o konkretnim aktivnostima na terenu.

    U tom kontekstu, EU je već povećala broj pripadnika misije za više stotina, a u EUFOR se čak vratio i njemački Bundesver.

    Po svemu sudeći, opšti politički okvir u kojem se provodi mandat nije promijenjen i on i dalje sadrži tri osnovne tačke koje se odnose na podršku provođenja opšte političke strategije EU u BiH, obezbjeđenje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, posebno kroz saradnju s lokalnim vlastima, te kombinovanje vježbi s pripadnicima Oružanih snaga BiH.

    Donji dio teksta uglavnom je prepisan iz ranijih dokumenata. Primjera radi, podsjeća se da je u oktobru 2020. Evropski savjet ponovio posvećenost BiH kao jedinstvenoj, ujedinjenoj i suverenoj zemlji, ali se nigdje ne spominje da je BiH u međuvremenu postala kandidatkinja za članstvo u EU i čak dobila zeleno svjetlo za početak pregovora.

    Pomenute su i dvije važne komponente koje se odnose na lokalne timove za posmatranje, takozvane lotove, kao i kapaciteti “Iza horizonta”, odnosno mogućnost da se u kratkom roku u BiH dopreme dodatne snage u koordinaciji s NATO-om, a u sklopu sporazuma “Berlin plus”.

    Ovaj sporazum predstavlja dogovor NATO-a i EU u vezi sa sektorom bezbjednosti. Na primjer, kroz “Berlin plus” regulisano je i pitanje vojne komponente i lanac komandovanja nad EUFOR-om. Predviđeno je korištenje NATO resursa, a komanda je smještena u Glavnom štabu savezničkih snaga u Evropi (SHAPE-u), jednom od dva NATO strateška komandna mjesta.

    Izvršni mandat EUFOR-a počiva na rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji se obnavlja jednom godišnje, obično u novembru.

    Svake godine, posebno nakon početka rata u Ukrajini, pokreće se pitanje hoće li Rusija uložiti veto na misiju EUFOR “Althea”, što bi, praktično, značilo da bi se EUFOR morao povući iz BiH u roku od sedam dana.

    Međutim, dio međunarodne zajednice smatra da bi prema sporazumima između EU i NATO-a NATO mogao preuzeti funkciju od vojne misije EU, posebno jer smatraju da je originalni mandat rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN iz novembra 1995. pripao NATO-u.

  • Ukrajina neće obnoviti tranzit ruske nafte u Slovačku i Mađarsku

    Ukrajina neće obnoviti tranzit ruske nafte u Slovačku i Mađarsku

    Ukrajinske vlasti neće obnoviti tranzit ruske nafte u Slovačku i Mađarsku, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmigalj.

    Šmigalj je rekao da je obavio nekoliko rundi razgovora sa premijerom Slovačke Robertom Ficom u vezi sa energetskom bezbjednošću zemalja, između ostalog, razgovarali su o tranzitu ruske nafte preko Ukrajine.

    – Sankcije koje je uveo Savjet za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine ne predstavljaju prijetnju energetskoj bezbjednosti Slovačke i Evrope u cijelini, zbog čega njihovo ukidanje nije predmet razgovora. Shodno tome, imamo potpuno razumijevanje Brisela o ovom pitanju – napisao je Šmigalj na svom Telegram kanalu.

    Slovačka i Mađarska su se prošlog ponedejljka obratile Evropskoj komisiji zbog zaustavljanja tranzita nafte ruske kompanije Lukoil preko Ukrajine.

    Komisija je u sredu odložila razmatranje ove žalbe zbog toga što su navodno tražene dodatne informacije.

    Evropska komisija je 5. decembra 2022. godine, u okviru sankcija Rusiji, zabranila morske isporuke ruske nafte u zemlje EU, ali su Mađarska i Slovačka obezbijedile pravo da rusku naftu dobijaju naftovodom do kraja 2025. godine. Ova klauzula je izazvala aktivno protivljenje Evropske komisije.

    Ukrajina je 17. jula obustavila tranzit nafte kompanije Lukoil preko svoje teritorije u Mađarsku i Slovačku jer je ova kompanija stavljena na crnu listu Kijeva. Snabdijevanje ovih zemalja energentima iz Rusije se odvija preko gasovoda “Družba”, koji prolazi preko teritorije Ukrajine.

  • Netanjahu: Snažno ćemo odgovoriti na svaki napad

    Netanjahu: Snažno ćemo odgovoriti na svaki napad

    Izrael će snažno odgovoriti na bilo kakav napad, rekao je danas izraelski premijer Benjamin Netanjahu, nakon ubistva lidera političkog biroa Hamasa Ismaila Hanije u Teheranu i višerangiranog vojnog lidera libanskog Hezbolaha Fuada Šukra u Bejrutu.

    Netanjahu je istakao da je Izrael u proteklih nekoliko dana zadao snažne udarce iranskim saveznicima, uključujući Hamas i Hezbolah, ali nije pominjao ubistvo Hanije.

    – Građani Izraela, izazovni dani su pred nama. Od udara u Bejrutu, stižu prijetnje sa svih strana. Spremni smo za bilo kakva dešavanja i bićemo ujedinjeni i odlučni protiv svake prijetnje – naglasio je Netanjahu u televizijskom obraćanju javnosti.

    Izraelska vojska saopštila je kasno sinoć da je likvidiran Šukr za kojeg se navodi da je višerangirani vojni lider Hezbolaha kojeg okrivljuju za raketni napad izvršen tokom vikenda na Golanskoj visoravni, gdje je poginulo 12 djece i tinejdžera. /

  • Maduro traži od Vrhovnog suda da provjeri rezultate izbora

    Maduro traži od Vrhovnog suda da provjeri rezultate izbora

    Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro zatražio je od Vrhovnog suda u Karakasu da izvrši reviziju predsjedničkih izbora održanih u nedjelju 28. jula, nakon što su opozicioni lideri doveli u pitanje njegovu pobjedu i usred međunarodnih poziva da objavi detaljan izvještaj o prebrojanim glasovima.
    Stavljam se na raspolaganje pravdi, rekao je on novinarima ispred sedišta Vrhovnog suda u Karakasu i dodao da je “voljan da bude pozvan, saslušan, ispitan”, prenosi Mundo.

    – Rekao sam, kao politički lider, sin komandanta Uga Čavesa, da su (alijansa) Veliki patriotski pol i Ujedinjena socijalistička partija Venecuele spremni da predstave 100 odsto zapisnika. Vrlo brzo će saznati zašto je Bog sa nama i dokazi su se već pojavili – rekao je Maduro.

    On je istakao da postoji zavjera protiv njegove vlade i da je hakovan izborni sistem.

    Maduro je još jednom osudio navodni pokušaj opozicije da falsifikuje glasanje.