Autor: INFO

  • Vučić: Zauzimanje međunarodne pruge i blokada auto-puta nije doprinos demokratiji

    Vučić: Zauzimanje međunarodne pruge i blokada auto-puta nije doprinos demokratiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u Palati Srbija povodom skupa protiv iskopavanja litijuma, da je on protekao u demokratskoj atmosferi, ali kada se skup završio imali smo zauzimanje pruge, zaustavljanje saobraćaja na Gazeli.

     Zauzimanje međunarodne pruge, zaustavljanje Gazele nisu bili doprinos demokratiji već njeno izvrgavanje ruglu i provođenje terora manjine nad većinom – rekao je Vučić.

    Vučić je čestitao svim bezbjednosnim snagama na profesionalizmu.

    – Intervencije su izvedene bez upotrebe i minimalne fizičke sile, srećan sam što smo bez obzira na nasilje koje je provođeno nad običnim građanima na tako uzdržan, miran i mudar način reagovali – dodao je Vučić.

    Rekao je i da je njegova ocijena dešavanja svakako izrazito negativna, ali da ponekad ćutanjem ili time što nećete suvišne riječi da izgovarate činite uslugu sebi i drugima.

  • Aleksandra Bogojević o izazovima u obrazovanju: Oduzeti telefon učeniku je kao amputacija organa

    Aleksandra Bogojević o izazovima u obrazovanju: Oduzeti telefon učeniku je kao amputacija organa

    Danas se obrazovanje suočava s brojnim izazovima koji oblikuju učionice i metode učenja. U razgovoru s Aleksandrom Bogojević, profesoricom razredne nastave, istražujemo kako se promjene u tehnologiji i društvenim trendovima odražavaju na motivaciju, koncentraciju i opšte ponašanje učenika. Bogojević nam otkriva kako su digitalne tehnologije razvile nove mogućnosti, ali i izazove, i ističe važnost prilagođavanja obrazovnih metoda potrebama današnjih učenika. U razgovoru je ukazala na ključne probleme s kojima se suočavaju nastavnici, od tehnoloških smetnji do pritiska da se postignu visoki rezultati, kao i kako ti faktori utiču na akademski uspjeh i mentalno zdravlje učenika.

    VM: Kako ocenjujete nivo motivacije učenika u odnosu na prethodne generacije? Da li primjećujete promjene u njihovom pristupu učenju?

    BOGOJEVIĆ: Nivo motivacije učenika danas je mnogo složeniji za procjenu u odnosu na prethodne generacije. Dok su digitalne tehnologije otvorile vrata različitim resursima i interaktivnim metodama učenja, koje mogu djelovati kao motivacioni faktor, donjele su i nove izazove. Učenici su danas izloženi stalnom protoku informacija i čestim ometanjima, što otežava održavanje pažnje i može negativno uticati na njihovu motivaciju. Za razliku od prethodnih generacija, današnji učenici često pokazuju veće interesovanje za dinamične i interaktivne sadržaje, što im pomaže da ostanu angažovani i zainteresovani. To ukazuje na promjenu pristupa učenju, gdje je potrebna veća fleksibilnost i prilagođavanje obrazovnih metoda kako bi se motivacija održala na visokom nivou.

    VM: Koji su najveći izazovi s kojima se učenici danas suočavaju u učionici, posebno u pogledu koncentracije i pažnje?

    BOGOJEVIĆ: Jedan od najznačajnijih izazova s kojima se učenici danas susreću u učionici jeste kako da se izbore sa smetnjama koje izaziva tehnologija. Mobilni telefoni, društvene mreže i video igre postali su stalni izvor smetnji, što značajno smanjuje sposobnost učenika da se fokusiraju na svoje časove. Ovaj problem dodatno otežava sve brži protok informacija, koje učenici često usvajaju površno, što otežava razumjevanje i dubinsko upijanje materijala. Učenici se sve više oslanjaju na pretraživače i društvene mreže kao izvore brzih odgovora, umjesto da razvijaju kritičko razmišljanje i vještine analize.

    Takođe, sve veći broj vannastavnih aktivnosti, zajedno s pritiskom da se bude uspješan u različitim oblastima, doprinosi stresu i umoru, što dodatno otežava koncentraciju tokom nastave. U takvom okruženju za nastavnike postaje izazov kako zadržati pažnju učenika i motivisati ih za aktivno učešće u procesu učenja.

    U današnjem društvu oduzimanje telefona djetetu može da se osjeti gotovo kao amputacija organa, jer su učenici toliko vezani za svoje uređaje da im je teško da zamisle svakodnevni život bez njih. Ova zavisnost od tehnologije postavlja nove izazove za nastavnike i roditelje u uspostavljanju uravnoteženog pristupa korišćenju tehnologije, kako bi se smanjio negativan uticaj na obrazovanje i psihološki razvoj učenika. Kroz razvoj novih pedagoških pristupa i strategija potrebno je stvoriti učionicu koja podstiče pažnju, fokus i dublje razmišljanje, omogućavajući učenicima da se uspješno nose sa izazovima savremenog svijeta.

    VM: Na koji način digitalne tehnologije i društvene mreže utiču na akademske rezultate i društveni život učenika?

    BOGOJEVIĆ: Digitalne tehnologije djeluju na učenike s dvije oštrice. S jedne strane, one omogućavaju lakši pristup informacijama i nude različite alate za učenje, što može pozitivno uticati na akademske rezultate. S druge strane, prekomjerno korišćenje društvenih mreža može dovesti do smanjenja vremena posvećenog učenju, što negativno utiče na akademski uspjeh. Takođe, prekomjerna upotreba tehnologije može da izazove probleme s kognitivnim sposobnostima, jer se učenici brzo navikavaju na obradu informacija, što može da ometa dublje razumjevanje. Kada je u pitanju društveni život, učenici sve više vremena provode „online“, što može da umanji kvalitet njihovih interakcija licem u lice, koje su od suštinskog značaja za razvoj socijalnih vještina. Pored toga, prisustvo na društvenim mrežama može da izvrši pritisak na učenike, utičući na njihovo samopouzdanje i emocionalno zdravlje, posebno u godinama formiranja.

    VM: Kako se nosite s učenicima koji imaju poteškoća da se prilagode novim metodama učenja, kao što su onlajn časovi ili hibridni model?

    BOGOJEVIĆ: Prilagođavanje novim metodama učenja, kao što su onlajn časovi ili hibridni modeli, zahtijeva strpljenje, fleksibilnost i individualizovan pristup. Svaki učenik ima svoje specifične potrebe i izazove, zbog čega je važno redovno komunicirati s njima kako bi razumjeli njihove probleme i pružili podršku. Kao nastavnik u učionici, osjetila sam potrebu da organizujem dodatne konsultacije i dam detaljna uputstva koja će olakšati proces prilagođavanja. Takođe, pokušavam da kombinujem tradicionalne metode učenja s novim tehnologijama, stvarajući balans koji omogućava postepeno usvajanje novih formata nastave. Empatija, podrška i razumjevanje su ključni faktori u ovom procesu, tako da se učenici osjećaju sigurnije i motivisanije da se prilagode promjenama.

    VM: Da li primećujete sve veći pritisak na studente da postignu visoke rezultate? Kako to može uticati na njihovo mentalno zdravlje?

    BOGOJEVIĆ: Sve je prisutniji sve veći pritisak na učenike da postignu visoke rezultate, često podstaknut društvenim očekivanjima, ambicijama roditelja i željom da se upišu u prestižne obrazovne ustanove. Ovaj pritisak može dovesti do visokog nivoa stresa, anksioznosti, pa čak i emocionalne iscrpljenosti, što može negativno uticati na njihovo mentalno zdravlje. Važno je stvoriti okruženje koje ne cijeni samo akademski uspjeh, već i ukupan razvoj učenika, uključujući njihovu emocionalnu stabilnost i socijalne vještine. U školi nastavnici i savjetnici treba da rade na razvijanju svijesti o značaju ravnoteže između postizanja visokih akademskih rezultata i očuvanja mentalnog zdravlja, kako bi se smanjio stres i stvorili uslovi za dugoročan uspješan razvoj učenika.

    VM: Kako vidite ulogu roditelja u obrazovnom procesu i da li je njihova podrška ključna za uspjeh učenika?

    BOGOJEVIĆ: Roditelji imaju ključnu ulogu u obrazovanju svoje djece, a njihova podrška može biti presudna za akademski uspjeh. Aktivno uključivanje roditelja u vaspitno-obrazovni proces, interesovanje za napredovanje djeteta, kao i pružanje emocionalne podrške, može značajno doprinijeti postizanju dobrih rezultata. Roditelji koji pomažu u organizaciji vremena, motivišu djecu da budu radoznala i posvećena učenju, stvaraju čvrst temelj za uspjeh u školi. Osim toga, otvorena i konstruktivna komunikacija roditelja i nastavnika može dodatno poboljšati obrazovne rezultate, jer omogućava zajednički rad na rješavanju problema i prilagođavanju obrazovnog procesa potrebama učenika.

    VM: Da li mislite da je sadašnji obrazovni sistem dovoljno fleksibilan da odgovori na individualne potrebe svakog učenika?

    BOGOJEVIĆ: Iako su sve veći napori da se obrazovni sistem prilagodi individualnim potrebama učenika, i dalje postoje značajni izazovi u njegovoj primjeni. Sistemi su često ograničeni resursima i mogućnostima, što može otežati prilagođavanje potrebama svakog učenika. Međutim, sve veća integracija digitalnih alata i inovativnih metoda učenja nudi potencijal za veću fleksibilnost u budućnosti. Ključno je da se nastavi rad na personalizaciji obrazovnog pristupa, da se omogući svakom učeniku da uči na način koji najbolje odgovara njihovim sposobnostima i interesovanjima. Ovaj proces zahtijeva kontinuirano ulaganje u obrazovne resurse, obuku nastavnika i razvoj novih metoda koje će omogućiti da se obrazovni sistem bolje prilagodi individualnim potrebama učenika.

  • Štab Trampove kampanje saopštio da je bio meta hakerskog napada

    Štab za kampanju bivšeg predsjednika SAD i republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa saopštio je da je bio meta hakerskog napada i da sumnja da su iranski akteri umiješani u krađu i distribuciju osjetljivih internih dokumenata.

    Portparol Trampove kampanje Stiven Čung okrivio je za hakovanje, kako je naveo, “strane izvore neprijateljske prema SAD”.

    Čung je rekao da Iranci znaju da će Tramp zaustaviti njihovu vladavinu terora baš kao što je to učinio i tokom svog predsjedničkog manadata.

    Neimenovani portparol Saveta za nacionalnu bezbjednost saopštio je da svaki izvještaj o neprikladnom stranom miješanju shvata “izuzetno ozbiljno” i da osuđuje svaku vladu ili entitet koji pokušava da podrije povjerenje u demokratske institucije SAD.

    Misija Irana pri Ujedinjenim nacijama je na pitanje agencije AP o tvrdnjama štaba Trampove kampanje negirala da je umiješana u hakerski napad.

    “Iranska vlada nema ni namjeru, niti motiv da se miješa u predsjedničke izbore u SAD”, navela je iranska misija u odgovoru.

    Štab Trampove kampanje nije pružio nikakve konkretne dokaze o umiješanosti Irana u taj hakerski napad, ali tvrdnja dolazi dan nakon što je Majkrosoft objavio izvještaj u kojem su detaljno opisani pokušaji stranih agenata da se miješaju u kampanju za izbor predsjednika SAD.

    U njemu se navodi primjer iranske vojne obavještajne jedinice koja je u junu poslala fišing imejl visokom zvaničniku predsjedničke kampanje sa kompromitovanog imejl naloga bivšeg višeg savjetnika.

    Iran je dugo bio osumnjičen da vodi hakerske kampanje usmjerene na svoje protivnike na Bliskom istoku i šire, navodi AP.

    Teheran je dugo prijetio da će uzvratiti Trampu zbog napada dronom 2020. godine koji je on naredio, a u kojem je ubijen istaknuti general Iranske revolucionarne garde Kasem Sulejmani.

    Ministarstvo pravde SAD prošle sedmice je otpečatilo krivične prijave protiv pakistanskog državljanina koji je povezan sa Iranom, za koga se tvrdi da je planirao pokušaje atentata na političke ličnosti u SAD, uključujući potencijalno na Trampa.

    “Politiko” je prvi u subotu javio o hakerskom napadu na štab Trampove kampanje, navodeći da je 22. jula počeo da dobija imejlove sa anonimnog naloga.

    U mejlu je poslat dosije o republikanskom kandidatu za potpredsjednika, senatoru iz Ohaja DŽej Di Vensu, a dokument je datiran na 23. februar, gotovo pet mjeseci pre nego što je Tramp izabrao Vensa za svog potpredsjednika.

  • Sljedeće sedmice očekivati 42 stepena Celzijusa

    Sljedeće sedmice očekivati 42 stepena Celzijusa

    Pred nama je još jedan toplotni talas ove godine, a bh. građani mogu očekivati da će se naredne sedmice pržiti na visokih 42 stepena Celzijusa.

    Inače, iz Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske navode da je već počeo toplotni talas, te da se visoke temperature očekuju do 15. avgusta.

    Tako će najtoplije biti od ponedjeljka do srijede, kada se očekuje od 34 do 40 stepeni Celzijusa.

    “Visoke temperature možemo očekivati pogotovo od ponedjeljka, 12. avgusta. Temperature za vikend će ići od 33 do 38, a u višim predjelima od 28 stepeni Celzijusa. Od ponedjeljka do srijede očekuje se vrhunac toplotnog talasa sa temperaturama od 34 do 40 stepeni, a u četvrtak od 30 do 37, u višim predjelima 27”, navode iz RHMZ za “Nezavisne”.

    Prema njihovim navodima, u cijelom ovom periodu biće suvo i sunčano, a kratkotrajna i vrlo slaba kiša te pljuskovi sa grmljavinom su mogući samo ponegdje.

    Zbog visokih temperatura vazduha, kako navode, i dužeg perioda bez padavina značajno je povećan rizik od požara na otvorenom.

    “U Hercegovini će u narednom periodu duvati umjerena do jaka bura, što će dodatno pojačavati visok rizik za pojavu požara. Najviše temperature se očekuju na području Višegrada, Banjaluke te u Posavini”, dodali su iz RHMZ.

    Međutim, i dalje ne mogu prognozirati da li će ovo biti posljednji toplotni talas ove godine, jer rade prognoze samo za 10 dana unaprijed.

    “Od 16. avgusta očekujemo blagi pad temperature, što označava kraj ovog toplotnog talasa”, dodali su iz RHMZ.

    Iz Republičke uprave civilne zaštite apelovali su na nadležne službe i građane u Srpskoj da ostanu odgovorni i koncentrisani na protivpožarne preventivne mjere i radnje kako bi, kao i prethodni, odgovorno dočekali i ispratili najavljeni toplotni talas u Republici Srpskoj.

    Kako su istakli, tokom ovog vrelog ljeta sa malo padavina osjetno je povećan rizik od požara na otvorenom.

    “Do sada su Republika Srpska, njene nadležne službe i građani imali disciplinu, sredstva i umijeća da se iznesu sa svakodnevnim manjim ili većim protivpožarnim izazovima širom Srpske”, navode iz Uprave Civilne zaštite.

    I meteorolog Nedim Sladić je objavio da nas u periodu od 10. do 18. avgusta očekuju vrlo visoke dnevne temperature vazduha uslovljene jačanjem termobaričkog grebena sa sjevera Afrike, a najviša odstupanja, kako navodi, u odnosu na referentni niz 1991-2020 su na Balkanskom poluostrvu (za pet do devet stepeni Celzijusa), prema dostupnim prognozama Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena.

    “Jutarnje temperature zraka u narednom periodu biće većinom od 19 do 26, na jugu Hercegovine do 29, a dnevne od 35 do 40, na jugu i sjeveru Bosne i Hercegovine lokalno do 42°C”, objavio je Sladić na društvenim mrežama.

    Podsjećamo, izuzetno visoke temperature uzrokovale su da se ovih dana smanje vodostaji rijeka, pa Odjeljenje za hidrologiju Republičkog hidrometeorološkog zavoda već nekoliko dana nije u mogućnosti da mjeri vodostaj rijeke Bosne u Doboju zbog toga što je vodostaj opao ispod minimalne kote koju senzor automatske stanice može da mjeri.

    Inače, imajući u vidu da izuzetno visoke temperature predstavljaju ozbiljnu prijetnju po zdravlje, potrebno je pridržavati se preporuka ljekara, te piti dovoljno tekućine i rashladiti tijelo. Takođe, savjetuje se izbjegavanje boravka na direktnom suncu u periodu od 10 do 17 časova. Osim toga, ne treba ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu, treba izbjegavati naporan fizički rad, ali i redovno koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.

  • Uspostavljen redovan saobraćaj na železničkim stanicama Prokop i Novi Beograd

    Uspostavljen redovan saobraćaj na železničkim stanicama Prokop i Novi Beograd

    Redovan saobraćaj na železničkim stanicama Prokop i Novi Beograd uspostavljen je jutros u 6.45, saznaje Tanjug u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

    Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je prethodno da je intervencijom policije jutros u 5.30 minuta, uz striktno poštovanje policijskih ovlašćenja, omogućeno nesmetano odvijanje železničkog saobraćaja, čime su stvoreni uslovi za normalno funkcionisanje društvenog života u interesu svih građana.

    Učesnici protesta protiv najave iskopavanja litijuma i kompanije Rio Tinto sinoć su bili blokirali železničke stanice “Prokop” i “Novi Beograd”.

  • Da li će BiH dostaviti Reformsku agendu za Plan rasta?

    Da li će BiH dostaviti Reformsku agendu za Plan rasta?

    Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u BiH iznosi oko trećine prosjeka Evropske unije. Plan rasta EU vrijedan šest milijardi evra ima za cilj da smanji tu razliku i omogući ekonomsko i socijalno približavanje zemalja regiona i EU.

    Da li će BiH, jedina od zemalja regiona, ostati bez 1,8 milijardi evra finansijske podrške?

    Plan reformi treba dostaviti Evropskoj komisiji do kraja avgusta. Uredba evropskih institucija o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan stupila je na snagu 24. maja od kada je počeo teći rok od tri mjeseca za podnošenje liste mjera koje će je potrebno ispuniti za dobijanje novca.

    – Mi u Komisiji čekamo da svi naši partneri predstave svoje finalizovane reformske agende koje sadrže reformske mjere u socioekonomskoj oblasti. Kada ih dobijemo, mi ćemo ih procijeniti i usvojiti. Imaćemo i konsultacije sa državama članicama – rekla je Ana Pisionero, portparolka Evropske komisije za susjedstvo i proširenje.

     

    U Nacrtu reformske agende kandidovani su projekti iz oblasti infrastrukture, energije i digitalizacije. Od ukupno 113 tačaka, 110 je usaglašenih.

    – Mislim da je Savjet ministara na temelju potpune koordinacije aktivnosti sa institucijama Srpske i Federacije BIH kroz proces usaglašavanja i potpunog korištenja mehanizma koordinacije napravio ozbiljan iskorak – rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara.

    Iskorak nije dovoljan da bi poslali agendu Evropskoj komisiji jer je potrebna saglasnost svih nivoa vlasti. Neusaglašene tačke za vlasti Republike Srpske odnose se na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH, mogućnost entitetskih vlasti da ulažu veto na odluke Konkurentskog vijeća i Vijeća za državnu pomoć i uvođenje jedinstvenog telefonskog broja za hitne pozive na nivou BiH. U Federaciji BiH četiri kantona nisu saglasna sa nacrtom agende.

    – Savjet ministara ima obavezu da prevenira da nam se u najmanju roku nikada ne desi na način da mi koji smo formirali i imenovali to radno tijelo razmislimo o rekonstrukciji tog radnog tijela i oduzimanju prava pojedincima da ponovo na narednim procesima blokiraju istu stvar, jer je očigledno da će SDA i DF to raditi dok su živi – kaže Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara.

    Cilj finansijskog instrumenta od šest milijardi evra do 2027. godine je najprije ekonomska integracija u zajedničko regionalno tržište i priprema za pristupanje jedinstvenom tržištu EU. Moguće posljedice propuštanja korištenja sredstava su izostanak ekonomskog rasta BiH i stagnacija daljeg pristupanja.

    – Kada se ističe mogućnost daljeg nastavka evrointegracija onda se tu dodaje i određena podrška, jednostavno stabilnost politička kako bi onda investitori mogli da kažu ovdje je povoljnije za ulaganje i možemo se odlučiti za taj korak. Najveći doprinos tom vraćanju povjerenja je nastavak evrointegracija – kaže Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije.

    Prva finansijska sredstava iz Plana rasta očekuju se do kraja godine, a po odobrenju planova reformskih mjera. Nakon toga će se isplate vršiti dva puta godišnje.

  • Na putu Prijedor – Banjaluka stradalo jedno lice

    Na putu Prijedor – Banjaluka stradalo jedno lice

    Na magistralnom putu Prijedor – Banjaluka u mjesto Gornji Orlovci sinoć oko 19.20 časova dogodila se stravična saobraćajna nesreća u kojoj je jedno lice izgubilo život.

    – U sudaru je učestvovao golf za čijim upravljačem je bio M.K. iz Prijedora, i drugo vozilo golf kojeg je vozio Prijedorčanin F.Ć., te motociklista D.R. na motociklu honda, koji je smrtno stradao – potvrdili su iz Policijske uprave Prijedor.

     

  • Šok na tržištu gasa

    Šok na tržištu gasa

    Blokada protoka gasa iz Rusije prema Evropi preko Ukrajine i vojna akcija ukrajinskih snaga u Rusiji gurnule su berzovne cijene plina na Starom kontinentu na najviše nivoe od početka godine.

    Trgovanje na najvećoj evropskoj berzi gasa u Nizozemskoj u petak je zaključeno cijenom od 41 evro za megavatsat, što je rast od početka sedmice za 14 odsto.

    “Rano zaustavljanje tranzitnih isporuka plina preko Ukrajine, u svjetlu upada ukrajinskih trupa ove sedmice u jugozapadnu Rusiju, moglo bi dovesti do skoka zimskih cijena za dodatnih 17 odsto sa sadašnjih nivoa na oko 50 evra za megavatsat “, ocijenio je analitičar Energy Aspectsa za portal Montelnews, prenosi Jutarnji list.

    Tržište definitivno reaguje na prijetnju i to nije zanemarivo, podvlači portal.

    Pažnju dioničara na evropskom gasnom tržištu privukla je i informacija da su ukrajinske snage u pohodu u ruskoj Kurskoj oblasti zauzele postrojenje za kompresiju gasa Sudža u blizini istoimenog grada.

    Montelnews prenosi informacije ukrajinske kompanije koja upravlja gasovodima da nemaju saznanja o zauzimanju Sudže te da nije došlo do prekida protoka gasa iz unutrašnjosti prema Sudži.

    Šomenuti portal podsjeća da postoje informacije i videosnimci objavljene na platformi za geolociranje Geoconfirmed koji pokazuju ruske ratne zarobljenike van objekta u Sudži. Dodaje kako je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog potvrdio akciju zauzimanja Sudže Washington Postu, pod uslovom anonimnosti.

    “Vidimo scenario prema kojem bi Gazprom mogao odlučiti da ne transportuje gas kroz Sudžu s obzirom na izvještaj o okupaciji mjerne stanice od strane Ukrajine ili bi borbe u blizini stanice mogle prouzrokovati štetu i prekinuti protok”, ocijenio je za Montelnews analitčar Džejms Vadel.

    Pražnjenje zaliha

    Iako se, podsjeća portal, očekivalo da će ruski protok gasa kroz Ukrajinu prestati do kraja godine, trenutni gubitak ruskog snabdijevanja tom rutom smanjio bi očekivane zalihe gasa u evropskim skladištima na kraju oktobra. Pritom procjenjuje kako pražnjenje zaliha mimo očekivanog tempa vjerovatno ne bi bio problem za predstojeću sezonu grijanja, ali ponovo punjenje 2025. bilo bi, zaključuje Montelnews, “vrlo teško”.

    “Ako bi došlo do trenutnog smanjenja ruskog snabdijevanja, očekivali bi da će cijene na nizozemskoj TTF berzi za zimu 2024-25. na 50 evra za megavatsat, uz opciju raširene zamjene gasa ugljom”, komentarisao je Vadel.

    Montelnews prenosi uvjeravanja dioničara na tržištu gasa da je tržište trenutno dobro snabdijeveno, a situacija sa skladištenjem prilično relaksirana.

    Zalihe gasa u Evropskoj uniji prema posljednjim mjerenjima udruženja evropskih gasnih operatera Gas Infrastructure Europe, su na 87 odsto popunjenosti kapaciteta, popunjenost je u stalnom porastu i nadomak cilja od 90 odsto.

    “Blagi početak zime mogao bi ograničiti dalji rast cijene gasa”, ocijenio je za Montelnews analitičar komunalne kompanije iz Njemačke.

  • Protest u Beogradu protiv rudarenja litijuma i projekta “Jadar”

    Protest u Beogradu protiv rudarenja litijuma i projekta “Jadar”

    Danas od 19 sati na Terazijama u Beogradu, u organizaciji ekoloških udruženja održava se protest protiv rudarenja litijuma i projekta “Jadar”.

    Skup na Terazijama organizuju ekološka udruženja pošto danas ističe rok koji su na protestu ispred Ustavnog suda 11. jula dali Vladi Srbije da odustane od rudarenja litijuma, javlja RTS.

    Isti zahtjev je Savez ekoloških organizacija Srbije (SEOS) dao Vladi i ranije na protestu u Loznici, 28. juna, da se donese zakon kojim se zabranjuje iskopavanje litijuma i bora u zemlji, kad su najavili, da će, ako njihov zahtjev ne bude usvojen, radikalizovati dosadašnje proteste.

    Pokret Kreni-Promeni objavio je snimak koji pokazuje koliko se građana okupilo na Terazijama.

    Organizatori protesta koji je zakazan za danas u 19 sati na Terazijama u Beogradu pod parolom “Rudnika neće biti” zbog najave otvaranja rudnika litijuma u dolini Jadra, kazali su da planiraju i blokade na više tačaka u Beogradu i Srbiji.

    Nisu, međutim precizirali o kojim lokacijama je riječ.

  • Nesreća u Banjaluci: Prevrnuo se kamion

    Nesreća u Banjaluci: Prevrnuo se kamion

    U Banjaluci se dogodila saobraćajna nezgoda na “nuli”, odnosno na izlazu iz grada u pravcu Jajca i skretanju za Manjaču.

    Kako javljaju čitaoci, kamion se prevrnuo i zbog policijskog uviđaja koji je u toku saobraćaj na tom putu je usporen.

    Dodaju da je vozač kamiona dobro i da je na “nogama dočekao vozilo hitne pomoći”.

    Šta je tačan uzrok saobraćajne nezgode utvrdiće se policijskim uviđajem.