VRBAS Media

Autor: INFO

  • Američka vojska podigla nivo pripravnosti

    Američka vojska podigla nivo pripravnosti

    Američke baze, locirane širom Еvrope, podignule su nivo uzbune “Charlie”, pišu “ABC News” i “CNN”, pozivajući se na neimenovane zvaničnike.

    Taj nivo se naređuje kada se dogodi incident ili se primi obavještajna informacija koja ukazuje na vjerovatnoću nekog oblika terorističke akcije ili ciljanja na osoblje ili objekte, navodi američka vojska na svojoj veb stranici.

    Najviši nivo “Delta” se primjenjuje kada se teroristički napad dogodio ili je “neminovan”.

    Američka evropska komanda (USEUCOM) nije potvrdila promjenu statusa kada ju je kontaktirao AFP, ali je istakla: “ostajemo na oprezu.”

    Pentagon u međuvremenu kaže da zbog kombinacije faktora koji potencijalno utiču na bezbjednost pripadnika američkih službi i njihovih porodica stacioniranih u Еvropi, američka evropska komanda udvostručuje svoje napore da naglasi oprez tokom ljetnih mjeseci.

    Stejt Department trenutno savjetuje američke građane u Njemačkoj, gdje je sjedište USEUCOM-a, da budu oprezni zbog terorizma.

    Iako nije spomenuta nikakva konkretna prijetnja, evropske nacije su u pojačanoj pripravnosti otkako su naoružani napadači u martu ubili skoro 150 ljudi kod Moskve.

    Francuska je takođe povećala stanje pripravnosti uoči Olimpijskih igara u Parizu, dok je Njemačka trenutno domaćin Еvropskog prvenstva u fudbalu, prenosi Kliks.

  • Francuska ljevica pozvala na demonstracije

    Francuska ljevica pozvala na demonstracije

    Demonstracije protiv Nacionalnog okupljanja, krajnje desničarske stranke koja je favorit prvog kruga francuskih izbora i blizu je da nadmaši očekivanja, prerasle su u sukobe s policijom i nerede širom Francuske, izvještavaju francuski mediji.

    Na demonstracije je pozvala krajnja ljevica nakon što Nacionalno okupljanje vodi u prvom krugu parlamentarnih izbora.

    Nalog medijske kuće Frontiere na platformi X prenosi da je nereda bilo i u Renu i Rije le Papu, a prenosi se i da je nereda bilo u predgrađu Pariza Bobinji.

    Prema prvim izlaznim anketama Ipsosa, Nacionalno okupljanje Marine Le Pen vodi s 34 odsto glasova.

    Koalicija predsjednika Emanuela Makrona zauzela je treće mjesto s 20,3 odsto, dok je ljevičarska Nova narodna fronta druga s 28,5 ossto glasova.

    Drugi krug vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj održaće se 7. jula, prenosi 24sata.hr.

  • Le Pen odnijela ubjedljivu pobjedu, Makron doživio potpuni debakl

    Le Pen odnijela ubjedljivu pobjedu, Makron doživio potpuni debakl

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske objavilo je konačne rezultate parlamentarnih izbora.

    Uprvom krugu parlamentarnih izbora Nacionalno okupljanje osvojilo je 33,15% glasova ili više od 10 miliona glasova. Novi narodni front (koalicija ujedinjene ljevice) dobio je 27,99 odsto glasova i skoro 9 miliona glasova.

    Centristička alijansa Zajedno (u kojoj je stranka Preporod francuskog predsjednika Emanuela Makrona) je osvojila samo 20,76% glasova, odnosno skoro 7 miliona glasova.

    Podsjetimo, prvi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj održan je juče, dok će se drugi krug održati 7. jula.

    Makron je na evropskom samitu u Briselu, nakon upozorenja prošle nedjelje da Francuska rizikuje “građanski rat” ako RN na čelu sa Marin Le Pen ili ljevičarska koalicija “Novi narodni front” dođu na vlast, rekao da je u zemlji oslobođen “nesputani rasizam i antisemitizam”.

    Makronove pristalice u zemlji i inostranstvu su ovo okarakterisale kao “grešku”, iz bojaznosti da će “Nacionalno okupljanje” nastaviti uspon.

     

  • EU namjerava uvesti digitalni evro, šta to znači za BiH?

    EU namjerava uvesti digitalni evro, šta to znači za BiH?

    Evropska centralna banka (ECB) u narednom periodu namjerava da uvede digitalni evro, koji bi uključivao offline funkcionalnost koja bi korisnicima nudila nivo privatnosti sličan gotovini, za plaćanja u fizičkim trgovinama i između pojedinaca.

    Iz ECB-a su objavili prvi izvještaj o pripremnoj fazi digitalnog evra, koji su započeli 1. novembra prošle godine, a sve s ciljem postavljanja temelja za potencijalno izdavanje digitalnog evra.

    “Kada plaćaju offline, detalji ličnih transakcija bili bi poznati samo platiocima i primaocima, te ne bi bili dijeljeni s pružaocima platnih usluga, eurosistemom ili bilo kojim pružaocima podržavajućih usluga.

    Tokom posljednjih mjeseci ECB je dogovorio tehničke opcije potrebne za garanciju da će online transakcije digitalnim evrom pružiti još viši nivo privatnosti od trenutnih rješenja digitalnog plaćanja, uz istovremeno osiguravanje snažne zaštite krajnjih korisnika od prevara.

    Eurosistem bi koristio najsavremenije mjere, uključujući pseudonimizaciju, hashing i enkripciju podataka, kako bi osigurao da ne može direktno povezati transakcije digitalnim evrom s određenim korisnicima”, objasnili su iz Evropske centralne banke.

    Dodali su da bi, u skladu sa trenutnom praksom, pružaoci platnih usluga imali pristup samo ličnim podacima koji su potrebni za osiguranje usklađenosti sa zakonima EU, poput propisa o suzbijanju pranja novca.

    “Za korištenje podataka u komercijalne svrhe, pružaoci platnih usluga trebalo bi da imaju izričitu saglasnost korisnika. Kao izdavalac i pružalac platne infrastrukture za digitalni evro, ECB će biti pod nadzorom nezavisnih tijela za zaštitu podataka koja će pratiti njenu usklađenost s Evropskom odredbom o zaštiti podataka (EUDPR) i Opštom odredbom o zaštiti podataka (GDPR)”, naveli su iz ECB.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da bi uvođenje digitalnog evra olakšalo plaćanja u online prostoru i na taj način omogućilo funkcionalniju online trgovinu.

    “Njegovim uvođenjem bi se prevazišla ograničenja za digitalna plaćanja oličena u standardnim bankarskim uslugama kao što su prenosi sredstava i kartična plaćanja. ECB želi da osigura na evropskom prostoru jedinstven koncept koji će u cjelosti biti evropski”, objašnjava Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina će shodno svojoj opredijeljenosti za evropske integracije, a i dominantnoj trgovinskoj povezanosti sa EU, morati pratiti ove trendove.

    “Imajući u vidu da bankarski sektor BiH dominantno čine bankarske grupacije iz EU, za očekivati je da će vrlo brzo digitalni evro biti i u njihovoj ponudi. To će biti ubrzano i činjenicom da će ECB plaćati naknade bankama koje budu nudile usluge digitalnog evra”, zaključio je Mlinarević.

  • “Ko, zapravo, vodi SAD?”

    “Ko, zapravo, vodi SAD?”

    Pogubljenost predsjednika Džozefa Bajdena traje već mjesecima, dok on i njegovi spoljnopolitički saradnici pozivaju na prekid vatre koji se neće dogoditi u Gazi, a sa druge strane nastavljaju da snabdijevaju oružjem Izrael, što čini prekid vatre manje vjerovatnim.

    Sličan paradoks postoji i u Ukrajini, gdje Bajden finansira sukob koji se ne može dobiti i odbija da učestvuje u pregovorima koji bi mogli da okončaju pokolj.

    Realnost koja stoji iza svega ovoga je da predsjednika SAD jednostavno više nema, u smislu razumijevanja kontradiktornosti politike koju on i njegovi spoljnopolitički savjetnici sprovode, piše novinar Simor Herš.

    Amerika ne bi trebalo da ima predsjednika koji ne zna šta je potpisao. Ljudi na vlasti moraju da budu odgovorni za ono što rade, a debata sa Donaldom Trampom pokazala je Americi i svijetu da imamo predsjednika koji očigledno nije u toj poziciji, navodi Herš.

    Sramota nije samo Bajdenova, već i onih oko njega koji ga sve više drže u tajnosti. On je zarobljenik, navodi novinar i dodaje da je “izolacija” predsjednika djelo Toma Donilona, čiji je mlađi brat Majkl, ključni anketar i savjetnik u Bajdenovoj predsjedničkoj kampanji i dio tima koji je veći dio nedjelje proveo pripremajući Bajdena za debatu.

    Tom Donilon, koji ima 69 godina, bio je savjetnik predsjednika Bajdena za nacionalnu bezbjednost od 2010. do 2013. godine i bezuspješno je pokušavao da bude imenovan za Bajdenovog direktora Centralne obavještajne agencije.

    S obzirom na Bajdenov očigledan pad u posljednjih nekoliko mjeseci, nemoguće je za autsajdera da razumije zašto je Bijela kuća pristala na bilo kakve debate sa Trampom prije izbora, a kamoli da se pristane na najraniju predsjedničku debatu u modernoj istoriji.

    Ideja je, navodi Herš pozivajući se na svoje izvore u Demokratskoj partiji, da će, ako Bajden bude dobro prošao, kao što je to bio slučaj u govoru o Stanju nacije u martu, pitanje njegove mentalne sposobnosti biti sklonjeno u stranu.

    Takođe je postojao pritisak glavnih demokratskih donatora da se učini nešto po pitanju sve očiglednijeg mentalnog propadanja predsjednika.

    Šta sad? Jedan od vašingtonskih političkih stručnjaka kaže da se Demokratska stranka sada suočava sa “krizom nacionalne bezbjednosti”. Zemlja podržava dva razorna sukoba sa predsjednikom koji očigledno tome nije dorastao, rekao je, i možda je vrijeme da se počne sa pisanjem govora o ostavci koji bi odgovarao ili nadmašio onaj koji je u martu 1968. dao predsjednik Lindon Džonson. Drugi politički guru iznio je drugačiji stav. “Ovo je doba društvenih medija – TikTok, Fejsbuk, Instagram i Iks – i politička kampanja može veoma brzo da se promijeni”.

    U svakom slučaju, zaključuje Herš, SAD imaju predsjednika koji izgleda nije svjestan onoga što se dešava na Bliskom istoku i u Ukrajini.

    “Šta se desilo sa 25. amandmanom koji ovlašćuje potpredsjednika i većinu u kabinetu da proglase predsjednika nesposobnim za funkciju? Šta se dešava u Bajdenovoj Bijeloj kući”, zapitao je Herš, a prenosi RT Balkan.

  • Hoće li SNSD, HDZ BiH i “trojka” i dalje tjerati po svom?

    Hoće li SNSD, HDZ BiH i “trojka” i dalje tjerati po svom?

    Blokada rada Doma naroda BiH od strane Kluba Bošnjaka, nemogućnost dogovora unutar Savjeta ministara BiH o budžetu i drugim zakonima, neslaganja unutar Predstavničkog doma PS BiH, žrijeb za petog srpskog delegata u Domu naroda PS BiH, Ustavni sud BiH i strane sudije, OHR, međusobne trzavice, nastavak evropskog puta BiH…

    Sve su ovo teme koje su otvorene uoči sastanka predstavnika SNSD-a, HDZ BiH i stranaka “trojke” koji će biti održan danas u Mostaru.

    Vladajući se u prethodnom periodu nisu mnogo sastajali, ali su zato stizali da na račun drugih iznose brojne uvrede.

    Upravo zato, sagovornici “Nezavisnih novina” nisu optimistični da bi sastanak u Hercegovini mogao da iznjedri nešto veće od onog poznatog “razgovor je bio dobar, ali nismo ništa konkretno dogovorili, jer nije ni bilo moguće dogovoriti se”, ili još poznatijeg “nastavljamo da radimo”.

    “S obzirom na to da su na dnevnom redu politička pitanja koja su se pokazala veoma bolnim i gdje niko nije imao želju da odstupi u nekim prethodnim stavovima, mislim da ni ovaj put neće doći do dogovora, posebno ako se u obzir uzmu sve zategnutiji odnosi između partnera. Jedino se može promijeniti ukoliko postoji veliki pritisak međunarodne zajednice. Ili druga opcija, ako je to nešto što odgovara svim političkim strukturama, neka bezbolna pitanja”, kaže novinar Đorđe Vujatović.

    Smatra da će sastanku svi pristupiti oprezno, pogotovo jer slijedi priprema za izbornu kampanju, i niko neće smjeti priuštiti sebi da bude označen kao izdajnik jednih, drugih ili trećih interesa naroda koga zastupa.

    “SNSD-u se trenutno spočitava da je izdao Dan Republike Srpske, pa kad bi odustao od Ustavnog suda BiH, rekli bi sigurno da je to još jedna izdaja. Isto kao ‘trojka’ kada bi pristala da Apelaciono odjeljenje Suda BiH bude u Banjaluci”, navodi Vujatović.

    Uprkos tome što su na stolu veoma bitne reformske teme, ni analitičar Enver Kazaz ne krije pesimizam da bi moglo doći do nekog konkretnog dogovora.

    “Teme su važne, jer se radi o dokumentima koji planiraju razvoj BiH i od toga zavisi novac EU koji je namijenjen za pristupne fondove, pa bi bilo dobro da koalicioni partneri na vlasti otkoče sve u ovom trenutku, ali ne vjerujem da će se to desiti. Pesimističan sam, za razliku od gospodina Čovića, i mislim da će blokada države potrajati još dugo, možda čak i do narednih izbora”, kaže Kazaz za “Nezavisne”.

    Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista” u BiH, vjeruje da bi na sastanku moglo biti pomaka kada je u pitanju usaglašavanje budžeta institucija BiH, ali ne i u vezi s putem BiH u EU.

    “Jedino što bi se moglo očekivati da poveže lidere jeste interes u vezi s raspodjelom novca. Prije svega onoga koji je godinama zamrznut na računima UIO, a onda posljedično i donošenja proračuna, a što je i uvjet da BiH može aplicirati za Plan rasta EU”, rekao je Krešić, koji dijeli mišljenje da će stranke vlasti u svojim nastupima do izbora biti sve opreznije, kako bi izbjegle epitet – nacionalni izdajnik.

    Praksa bježanja od odgovornosti, opstrukcije, blokade i izbjegavanje rješavanja ključnih pitanja, za politikologa Stefana Ličinu samo su tapkanje u mjestu, u kome sve gubi smisao. Sve je, poručuje, samo priprema za izbore.

    “Ova situacija je pravljenje priče za medije te zaoštravanje situacije i pokušaj mobilisanja birača za predstojeće izbore do kojih je ostalo tri mjeseca”, navodi on.

    Istim tonom komentariše i aktuelnu blokadu rada Doma naroda BiH od strane Bošnjaka, zbog Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH, koji eliminiše strane sudije.

    “Sva ta drama prethodna tri mjeseca je potpuno nepotrebna, jer su predstavnici hrvatskih stranaka rekli da neće podržati Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH”, dodao je Ličina za “Nezavisne novine”.

    O blokadi rada Doma naroda razgovarali smo i sa Branimirom Galićem, novinarom RTV Herceg-Bosna, koji kaže da je kompletna priča potpuno zapostavljena, jer je sprovode Bošnjaci.

    “Pitanje je što bi se događalo da klubovi hrvatskog ili srpskog naroda rade istu stvar u kontinuitetu većem od tri mjeseca. Vjerojatno bismo prvo imali različita priopćenja za javnost, a kasnije i sastanke inicirane od OHR-a, američkog veleposlanstva u BiH ili Izaslanstva EU u BiH u kojima bi se optuživalo za blokade, pozivalo na deeskalaciju i sjedanje za zajednički stol. Ne mogu se oteti dojmu da predstavnici međunarodne zajednice, ali i zainteresirana javnost u većoj mjeri s odobravanjem gledaju na opstrukcije koje dolaze iz političkog Sarajeva, jer to smatraju opravdanim, patriotskim činom ili pak ‘državotvornom politikom'”, naglašava Galić.

    Sve navedeno, dodaju naši sagovornici, direktno utiče na evropski put BiH, a u daljem može odvesti samo kaskanju u sprovođenju politika na koje se država, odnosno aktuelna vlast obavezala.

    Dodik: Dvadeset godina pokušavam da im objasnim
    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da će bošnjačkim političarima na sastanku u Mostaru pokušati da objasni da napadi na jedne i dodvoravanje drugima neće ništa donijeti, osim poniženja, i da se u Evropu ne može tako što instrumentalizujete pravosuđe, kršite Ustav, zakone, propise, jer je EU skup pravila i propisa koji se poštuju.

    “Dvadeset godina pokušavam da im objasnim, pokušaću i na sastanku u Mostaru. Čuda se događaju, ponegdje, ali BiH je zemlja bez logike, kako to tačno kaže Ivo Andrić”, napisao je Dodik na mreži X.

  • Poslanici šalju mještanima malih opština banku na točkovima

    Poslanici šalju mještanima malih opština banku na točkovima

    Banka na točkovima, odnosno mobilne ekspoziture banaka, uskoro bi trebalo da upali motore i krene put “malih” lokalnih zajednica u Republici Srpskoj koje nemaju nijednu poslovnicu banke.

    Da bi se ovo i ostvarilo, potrebno je da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici koja počinje sutra, usvoje izmjene i dopune Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS.

    Podrška narodnih tribuna ovom pitanju za male sredine će i te kako značiti, prvenstveno u tom smislu da će stanovnici tih mjesta moći lakše rukovati novcem, odnosno moći će otvoriti račune kako bi primali plate i penzije, vršiti uplate i isplate.

    Banka na točkovima je u stvari pokretni šalter koji se obično nalazi u kombi vozilu. Zbog te činjenice, jednog dana će biti u Kalinoviku, drugog u Berkovićima, trećeg u Driniću i tako redom u svim opštinama koje budu obuhvaćene ovim projektom.

    “Ne mogu reći da neće biti značajno, svakako će olakšati pružanje te vrste usluga”, navodi za “Nezavisne novine”, Nenad Abramović, načelnik Berkovića.

    Međutim, ističe da on lično na ovo gleda kao na prelazno rješenje i nedvosmisleno poručuje da je Berkovićima potrebna stalna banka, koju nemaju duže od decenije.

    “Nama bi trebalo da se obezbijedi postojanje banke i institucija koje ima svako veće mjesto. Mi iz malih lokalnih zajednica najviše bismo voljeli da imamo državnu banku Republike Srpske i da ona po službenoj dužnosti bude prisutna u ovakvim mjestima, bez obzira na taj profit, zbog opstanka stanovništva”, naglašava Abramović.

    Napominje da je ova lokalna zajednica nudila prostor i subvenciju od 20.000 KM onome ko otvori banku, ali da nije bilo zainteresovanih.

    I ostale lokalne zajednice koje kubure sa istim problemom su priča za sebe.

    Kalinovik je jedna od opština u Srpskoj koja nema ni bankomat.

    “Naravno da je ta pokretna banka dobra stvar. ‘Pošte Srbije’ su takođe dale neko obećanje da će ovdje postaviti i bankomat. To bi najviše značilo penzionerima, zbog njih mi je nekako najteže, jer se pravna lica snalaze, plaćaju elektronski”, priča za “Nezavisne novine” Radomir Sladoje, načelnik Kalinovika.

    I on ističe da su bezuspješno pokušavali da vrate poslovnicu banke u ovo mjesto, iako za to, uvjerava, apsolutno postoje kapaciteti.

    “Naš budžet nije uopšte mali. Plus, ovdje blizu oko Uloga imamo i kineske kompanije, rade, i nema sumnje da bi se bankama isplatilo. Ali oni (banke) jednostavno zbog obezbjeđenja banke, tih sekjuritija, zbog prebacivanja novca, uvijek nađu opravdanje zašto se ne isplati. Mi moramo u Foču i Sarajevo da bismo obavili transakcije i slično”, rekao je Sladoje za “Nezavisne novine”.

    Građani Petrovca – Drinića sve transakcije trenutno obavljaju poštom. Za neke konkretnije stvari, poput kredita ili sličnog, moraju put pod noge u 60 km udaljeni Ribnik, ili još dalje do Mrkonjić Grad ili Banjaluke.

    “Sasvim sigurno je da će mnogo značiti ova banka. Najgore je što banke nema ni u Bosanskom Petrovcu, koji je udaljen 10 km odavde”, navodi Drago Kovačević, načelnik Drinića, za “Nezavisne novine”.

    Ne samo da Bosanski Petrovac, opština sa većinskim srpskim stanovništvom u Federaciji BiH, nema banku, već neće moći da računa ni na ovu mobilnu.

    “Koliko sam upućen, mi nismo obuhvaćeni ovim, jer se ne nalazimo u Republici Srpskoj, tako da nama neće biti od pomoći”, rečeno nam je iz Bosanskog Petrovca.

    Nikakve vijesti nemaju ni u Bosanskom Grahovu.

    “Ako nešto mi možemo odlučiti, rado ćemo prihvatiti, puno bi nam pomoglo. Nemamo nikakav automat, nikakvu banku. Ljudi po novac moraju u Livno ili Drvar, koji su 70 km i 30 km udaljeni odavde”, kazao je za “Nezavisne novine” Uroš Đuran, načelnik Bosanskog Grahova.

    Za razliku od njih, Glamoč će se naći na putu banci na točkovima.

    “Ovdje živi oko 3.000 ljudi. Banka nam treba, a nemamo je već nekoliko godina”, kazao je “Nezavisnim novinama” Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča.

    U skladu sa svim rečenim, proizlazi zaključak da je banka na točkovima dobra stvar, ali da bi bilo bolje da postoji stalna poslovnica. Ali, prema riječima ekonomiste Marka Đoga, to će biti veoma teško ostvarivo.

    “Da bi poslovala jedna filijala banke, morate imati, po nekim normama, jednog kreditnog referenta, jednog šalterskog službenika, radnika obezbjeđenja i to je vrlo teško postići u izuzetno malim opštinama. Banke to posmatraju čisto komercijalno, da li ima ili nema tržišta za njihove usluge. Ako nema, onda je jedini smisao koji mogu da ponude ovaj na točkovima”, navodi Đogo za “Nezavisne novine” te dodaje:

    “I moj otac dolazi iz Kalinovika. Meni je veoma žao gledati te ljudi i šta im se dešava. Ali, sve je to u principu više demografski problem, a iz njega je nastao ekonomski.”

    Za kraj treba reći da su oni koji budu poslovali posredstvom mobilne ekspoziture dužni da obezbijede mjere bezbjednosti koje podrazumijevaju sistem video-nadzora sa čuvanjem video-zapisa, koji se sastoji od jedne unutrašnje kamere koja pokriva uplatno-isplatno mjesto i jedne vanjske kamere koja pokriva ulaz u vozilo te drugo.

  • Više osoba zatražio ljekarsku pomoć nakon boravka na dobojskom bazenu

    Više osoba zatražio ljekarsku pomoć nakon boravka na dobojskom bazenu

    Više lica zatražilo je pomoć u Doma zdravlja u Doboju zbog bolova u stomaku nakon boravka u jednom dobojskom javnom bazenu, saopšteno je iz dobojske Policijske uprave.

    Policijska uprava Doboj zaprimila je prijavu oko 18.30 časova od radnika službe hitne pomoći.

    O događaju je upoznat dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Doboju, Republička uprava za inspekcijske poslove i gradsko Odjeljenje za inspekcijske poslove.

  • Šarl Mišel otkazao posjetu Crnoj Gori

    Šarl Mišel otkazao posjetu Crnoj Gori

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odgodio je posjetu Crnoj Gori, javlja Televizija Crne Gore pozivajući se na nezvanične izvore iz Brisela.

    Podgoričke “Vijesti” navode, pozivajući se izvore iz vrha vlasti, da je razlog što je posjeta otkazana usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u crnogorskom parlamentu.

    Iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prošle sedmice najavljeno je da će na njegov poziv Mišel boraviti u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 2. i 3. jula.

    Bilo je planirano da Milatović dočeka Mišela na Cetinju uz najviše državne i vojne počasti, zatim da se održi zajednička konferencija za novinare, te da posade drvo prijateljstva u dvorištu Rezidencije.

    Mišel je trebalo 3. jula da se obrati poslanicima u Skupštini Crne Gore.

  • Makron pozvao birače da blokiraju desnicu u drugom krugu glasanja

    Makron pozvao birače da blokiraju desnicu u drugom krugu glasanja

    Francuski predsjednik Emanuel Makron je odmah po objavljivanju preliminarnih rezultata danas održanih vanrednih parlamentarnih izbora pozvao birače da blokiraju krajnju desnicu u odlučujućem drugom krugu izbora koji će se održati 7. jula.

    “Suočeni sa Nacionalnim okupljanjem, došlo je vrijeme za širok, jasno demokratski i republikanski savez za drugi krug”, naveo je Makron u saopštenju, prenosi Tanjug.

    On je istakao i da velika izlaznost u prvom krugu govori o “važnosti ovog glasanja za sve naše sunarodnike i želji da se razjasni politička situacija”, prenosi France 24.

    Stranka krajnje desnice Nacionalno okupljanje vodi u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, sa oko 34 odsto podrške birača, pokazuju izlazne ankete četiri agencije za ispitivanje javnog mnjenja – Ipsosa, Ifopa, OpinionWay-a i Elabea.

    Prema anketama, ljevičarska koalicija Novi narodni front osvojila je 29 odsto glasova, a centristička koalicija Zajedno, kojoj pripada i stranka francuskog predsjednika Emanuela Makrona, od 20,5 odsto do 23 odsto.