Autor: INFO

  • Putin podnio Dumi zakon o strateškom partnerstvu sa Pjongjangom

    Putin podnio Dumi zakon o strateškom partnerstvu sa Pjongjangom

    Ruski predsjednik Vladimir Putin podnio je Državnoj dumi prijedlog zakona o ratifikaciji Ugovora o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Rusije i Sjeverene Koreje.

    – Ratifikujte Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Ruske Federacije i Demokratske Narodne Republike Koreje, potpisan u Pjongjangu 19. juna – navodi se u nacrtu zakona.

    Putin i sjevernokorejski lider Kim DŽong Un potpisali su sporazum tokom posjete Putina Pjongjangu.

    Ovaj dokument bi trebao da zamijeni osnovni Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedstvu i saradnji između Rusije i Sjeverne Koreje od 9. februara 2000. godine.

    Četvrti član ovog ugovora predviđa da, ako jedan od učesnika bude meta oružanog napada druge države ili više država i uđe u ratno stanje, onda će drugi učesnik odmah pružiti vojnu i drugu pomoć svim raspoloživim sredstvima.

    Prema članu osam, strane stvaraju mehanizme za zajedničko djelovanje s ciljem jačanja odbrambenih sposobnosti u interesu sprečavanja rata, kao i obezbjeđenja regionalnog i međunarodnog mira i bezbjednosti.

  • Netanijahu: Bez milosti ćemo napasti Hezbolah

    Netanijahu: Bez milosti ćemo napasti Hezbolah

    Izraelski premijer Benjamin Netanijahu rekao je da će izraelske snage bez milosti napasti Hezbolah nakon što je dronom napao vojnu bazu u Izraelu u kojem su poginule četiri osobe.

    Netanijahu je rekao da će se odmazda proširiti na mete u Bejrutu, prenosi AFP.

    – Nastavićemo da nemilosrdno udaramo na Hezbolah u svim dijelovima Libana, uključujući Bejrut – rekao je Netanijahu prilikom obilaska vojne baze.

    Prema pisanju Gardijana, samo u posljednjih mjesec dana u Libanu je ubijeno najmanje 1.700 ljudi, dok 1,2 miliona raseljeno.

    Izraelska vojska saopštila je ranije da su četiri vojnika ubijena, a sedam teško ranjeno u jučerašnjem napadu Hezbolaha dronom na vojnu bazu u Binjamini, na sjeveru Izraela.

    Izraelske zdravstvene službe su saopštile da je ranjena 61 osoba.

  • Poslanici o ukidanju PDV-a na prvi stan, čeka se mišljenje UO UIO

    Poslanici o ukidanju PDV-a na prvi stan, čeka se mišljenje UO UIO

    Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na sjednici koja će se održati sljedeće sedmice, razmatraće izmjene Zakona o PDV-u u smjeru ukidanja PDV-a na kupovinu prve nekretnine, iako se o tome nije izjasnio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UO UIO).

    Prema Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja, upravo je UO UIO nadležan za utvrđivanje prijedloga politika o indirektnom oporezivanju, ali i pripremi zakonskih propisa u vezi sa indirektnim oporezivanjem.

    “O toj inicijativi priča se već duže vrijeme. Uprava za indirektno oporezivanje dala je pozitivno mišljenje i proslijedila ga UO UIO, koji se nije sastao, tako da tog mišljenja nema i procedura koja podrazumijeva UO UIO, Savjet ministara BiH pa tek onda parlament, neće biti ispoštovana”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak UIO.

    Isti izvor navodi da, što se tiče mišljenja, ono može doći i onda kada izmjene Zakona o PDV-u budu pred Domom naroda, ali da je uobičajena praksa da se prije upućivanja zakona u proceduru o tome izjasni UO UIO.

    UO UIO čine entitetski ministri finansija, ministar finansija i trezora BiH, eksperti i direktor UIO, i nakon što nisu uspjeli postići dogovor o raspodjeli putarine, nisu se sastali mjesecima unazad.

    Ukoliko poslanici Predstavničkog doma, a i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i usvoje izmjene Zakona o PDV-u i omoguće povrat PDV-a za kupovinu prve nekretnine, ništa se neće moći sprovesti bez UO UIO, koji mora izraditi podzakonske akte.

    Izmjene Zakona podrazumijevaju samo tri člana i u suštini predviđaju da punoljetno fizičko lice koje je državljanin BiH sa stalnim mjestom prebivališta u BiH, a koje je kupac stana, ima pravo na povrat PDV-a pri kupovini prvog stana. Takođe, ukoliko UIO i drugi nadležni organ utvrde da je neko dobio povrat PDV-a mimo zakona, on će se ponovo obračunati i naplatiti i kupac kazniti sa pet do 10.000 KM.

    “Upravni odbor UIO će donijeti podzakonske akte za sprovođenje Zakona”, piše u izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u.

    Izmjenama se predviđa da će se za okončane kupoprodaje stana prije stupanja na snagu izmjena Zakona o PDV-u primjenjivati odredbe zakona koji je bio na snazi do tog momenta. U prevodu, svi oni koji su kupili stanove prije izmjene i dopune Zakona o PDV-u, neće moći vratiti PDV.

    “Navedene dopune su predložene, jer se analizom efekata ovakvih mjera u zemljama regiona dokazalo da su iste imale pozitivne efekte na stanovništvo i ekonomiju. Takođe, očekuje se uticaj na tržište nekretnina u smislu da će stanovi cjenovno biti pristupačniji. Kao jedan od razloga za donošenje ovih dopuna je i socijalni karakter predloženih izmjena, jer smo suočeni sa visokim cijenama stanova u BiH i sa ovim izmjenama mladim ljudima bi kupovina prve nekretnine bila pristupačnija.”

    Namjera je da se povrat PDV-a ograniči na 40 kvadrata stambenog objekta za kupce i dodatnih 15 kvadrata za svakog člana domaćinstva koji nisu ostvarili pravo na povrat za kupovinu prvog stana. Cilj je da kupci ne ostvaruju pravo na umanjenje PDV-a na luksuz.

    “Ovaj vid poreske olakšice vodi padu javnih prihoda s jedne strane, ali istovremeno je praksa pokazala da uslijed rasta tražnje i rasta privredne aktivnosti sektora građevine i svih povezanih sektora, dolazi do kompenzovanja javnih prihoda”, piše u obrazloženju prijedloga izmjena Zakona o PDV-u.

    Zanimljivo je da su izmjene Zakona o PDV-u predložili poslanici vladajućih stranaka, ali bez HDZ-a, i to Sanja Vulić (SNSD), Mia Karamehić Abazović (NiP), Saša Magazinović (SDP), Sabina Čudić (Naša stranka) i Čedomir Stojanović (Demos).

    Takođe, zanimljivo je i da je Toni Kraljević, federalni ministar finansija koji dolazi iz HDZ-a, na sjednici UO UIO bio protiv raspodjele prihoda od putarina, a na posljednjoj sjednici UO UIO, koja je održana u februaru ove godine, nije se ni pojavio.

  • Snažan zemljotres pogodio Tursku

    Snažan zemljotres pogodio Tursku

    Snažan zemljotres sinoć je pogodio Tursku, a kako javlja Republički seizmološki zavod Srbije, jačina je bila oko 4.2 stepena po Rihterovoj skali.

    Na osnovu trenutno dostupnih informacija, potres se dogodio oko 21 čas.

    Epicentar je zabeležen u južnom delu zemlje kod Adijamana.

    Američki USGS beleži nešto drugačije podatke. Navode da je jačina bila 4.3 stepena Rihtera i da se zemljotres dogodio na dubini od pet kilometara.

    Za sada nema informacija oko eventualne štete i povređenih.

  • Odgođen sastanak lidera stranaka u vlasti na nivou BiH

    Odgođen sastanak lidera stranaka u vlasti na nivou BiH

    Sastanak lidera političkh stranaka koje čine parlamentarnu većinu na nivou BiH koji je bio najavljen za sutra odgađa se zbog sahrane stradalih u katastrofalnim poplavama u Federaciji BiH, rečeno je u HDZ-u BiH.

    O terminu novog sastanka javnost će biti naknadno obaviještena.

    Sastanak partnera na nivou BiH trebao je da bude održan sutra u organizaciji predsjednika SDP-a BiH Nermina Nikšića.

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je ranije da je želja da evropski put bude “pitanje svih pitanja u naredna tri mjeseca”.

    “Treba da vidimo šta možemo da uradimo kroz Savjet ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH da bi realizovali ovo što smo pričali kao optimistično. Opet sam optimističan. Drugog puta nemamo”, rekao je Čović, prenosi Srna.

    On je naveo da se pojedinačno razgovaralo i da postoji dobra volja da sjednu zajedno kako bi utvrdili šta su prioriteti i šta je BiH dobila od Evropske komisije.

    Čović je izrazio uvjerenje da se u BiH može očuvati unutrašnja stabilnost, zbog čega je neophodno da se vrate u institucije i dinamičnije počnu da rade.

  • ​Hoće li BiH početi smanjivati kamate na kredite?

    ​Hoće li BiH početi smanjivati kamate na kredite?

    Evropska centralna banka (ECB) vjerovatno će u narednih nekoliko dana treći put ove godine smanjiti kamatne stope.

    Evropski ekonomisti smatraju da je treće smanjenje od četvrtine poena vjerovatno najava dugotrajnijeg ubrzanja akcija zvaničnika koji nastoje da ublaže uticaj na rast evrozone, koji je uzrokovan produženim periodom visokih troškova zaduživanja, a sada se završava blagim zaokretom.

    Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, u četvrtak bi mogla odgovoriti na pitanje o daljem smanjenju kamata, ali i o tome šta se značajno promijenilo od sastanka u septembru.

    Ipak, nije se očekivalo da će nakon septembra i u oktobru biti razmatrano da se smanje kamatne stope, te se smatralo da će se o ovome govoriti tek u decembru.

    Nakon što je 12. septembra drugi put ove godine smanjena kamatna stopa od strane ECB-a, zvaničnici su isključili mogućnost smanjenja i u oktobru.

    Tako je Peter Kazimir, guverner Slovačke centralne banke, tada rekao da ćemo na smanjenje kamata gotovo sigurno čekati do decembra, jer će veoma malo informacija biti dostupno do 17. oktobra.

    Pitali smo domaće stručnjake šta ovo znači za Bosnu i Hercegovinu, te da li će se nakon trećeg smanjenja kamata od strane ECB-a, one početi smanjivati i u BiH.

    Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je, usljed uspjeha sa obaranjem inflacije i njenim svođenjem u ciljane okvire od dva odsto, ECB napustila restriktivnu monetarnu politiku i krenula sa smanjenjem referentne kamatne stope.

    “To će neminovno voditi smanjenju kamatnih stopa i kod nas. U prvom talasu će se smanjiti kamatne stope kod dužnika sa fleksibilnim stopama, a zatim će doći do opadanja i ostalih kamatnih stopa kao rezultat jeftinijih izvora sredstava za komercijalne banke. Ovo sve pod uslovom da ne dođe do nekih nepredviđenih eksternih šokova koji bi imali naglašeni inflatorni karakter”, pojasnio je Mlinarević.

    Slično mišljenje ima i ekonomista Igor Gavran, koji kaže da je u svakom slučaju ovo dodatni argument da se kamatne stope snize i u BiH.

    “Ipak, poznajući banke i njihovo fokusiranje isključivo na maksimiziranje dobiti, ne sumnjam da će odgađati i ona smanjenja na koja su obavezne (kada je klauzulom u ugovoru o kreditu utvrđena direktna veza između kamatne stope i referentne evropske stope), a vrlo je upitno hoće li ikada smanjiti one kamatne stope gdje nemaju takve obaveze. Također sam siguran da će iskoristiti ovaj pad evropskih stopa kao dodatni izgovor da ne podižu ili čak dodatno smanje svoje mizerne kamate na štednju koje nikada nisu adekvatno pratile rast referentnih kamatnih stopa kada su rasle prethodnih godina. Jednostavno, poslovanje banaka u BiH i njihova abnormalna dobit pokazuje anomalije na tržištu koje se očito neće riješiti same i potrebna je intervencija regulatora ne samo u oblasti kamatnih stopa, nego i naknada za ostale usluge koje su uglavnom pretjerane, neke i apsurdno visoke, a uglavnom nemaju veze sa stvarnim troškovima koje pružanje tih usluga stvara”, naglasio je Gavran.

  • Borelj: Situacija u Ukrajini se pogoršava

    Borelj: Situacija u Ukrajini se pogoršava

    Situacija u Ukrajini nastavlja da se pogoršava, priznao je šef evropske diplomatije u Žozep Borelj po dolasku na sastanak ministara spoljnih poslova zemalja EU u Luksemburgu.

    On je napomenuo da će ministri spoljnih poslova nastaviti da razgovaraju o deblokadi finansiranja vojne pomoći Kijevu preko Evropskog mirovnog fonda, kao i o jačanju kapaciteta ukrajinske PVO.

    Situaciju u toj zemlji komentarisao je i Vostrit džurnal.

    Ukrajini predstoji teška zima usled sporih isporuka oružja iz inostranstva, deficita vojske i tehnike na frontu i kontinuiranih gubitaka teritorija, piše list.

    Situacija bi mogla biti pogoršana nestankom struje širom zemlje, upozoreno je u članku.

    – Budući da se isporuke zapadnog oružja odvijaju sporo i ograničeno, Ukrajinu čeka surova zima. Brojčano je nadjačana i u pogledu vojske i tehnike, i polako, ali stalno gubi teritorije na glavnom istočnom frontu – piše Vostrit džurnal.

    Prema medijskim navodima, napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu preopterećuju protivvazdušnu odbranu i dovode do nestanka struje, što se može samo pogoršati zimi.

    Osim toga, Oružane snage Ukrajine se na prvoj liniji fronta suočavaju sa nedostatkom tehnike, oklopnih vozila, artiljerije i ljudstva, zaključuje list.

  • SNSD zadovoljan izbornim rezultatom; Za Šobota nisu glasali koalicioni partneri

    Gradski odbor SNSD-a Banjaluka zadovoljan je izbornim rezultatima. Osvojili su skoro 33.000 glasova, a u gradskoj skuštini imaće 11 odbornika. Lider SNSD-a Milorad Dodik, nakon sastanka sa rukovodstvom Gradskog odbora, rekao je da će svi izabrani odbornici dati mandat na raspolaganje i da će se na stranačkim organima dogovoriti ko će predstavljati SNSD u Skupštini grada Banjaluka.

    Dodik je rekao da bi Nikola Šobot, kandidat ove stranke, odnio pobjedu za gradonačelnika da su svi iz koalicije na republičkom niovu glasali za njega. Najavio je da će Šobot biti njegov novi savjetnik za najveći grad Srpske.

    – Razumjeli smo gradonačelnika koji je rekao da ne želi SNSD unutra, nemamo ništa protiv, želimo mu da napravi što prije skupštinsku većinu i da ponese cjelokupnu odgovornost za stanje u gradu. Ovakav naš pristup podrazumijeva da ne možemo da nosimo odgovornost za bilo kakve projekte ako nismo dio vlasti, a nismo i SNSD neće biti dio vlasti jer ne možemo da obezbijedimo većinu – rekao je Dodik i poručio da će republičke institucije ostati privržene projektima razvoja Banjaluke.

    Dodik je istakao da su koalicioni partneri slobodni da rade šta misle da treba da rade.

    – Јasno nam je da značajni broj njih glasao protiv našeg kandidata. Oni su odabrali takvu politiku. Cijenimo imajući u vidu da su glasali za gradonačelnika da su na toj političkoj opciji. Uvijek govorimo da je važno da linija podrške i vlasti bude ista, i da gradonačelnik i skupštinska većina imaju jednaku politiku. Mi nismo blokirali ni prošli put. Veoma dobro razgraničavam politike i mislim da nam treba okupljanje na politikama jedinstva – dodao je Dodik.

    On je rekao da glasovi za zajedničkog kandidata za gradonačelnika Nikolu Šobota nisu pratili glasovi svih koalicionih partnera na republičkom niovu, te da je analiza potvrdila da se glasovima SNSD pridružio SPS Gorana Selaka, dodavši da i u tom smislu postoji odgovornost.

    – Banjaluka zaslužuje da bude razvijen grad jer je tu sjedište institucija Srpske, da s tim u vezi to treba da prati infrastruktura – rekao je Dodik.

    Naveo da je trenutni deficit u gradu 35 miliona KM.

    – Kako je to moguće? Saznao sam da rekonstrukcija Kuće Milanovića nema građevinske dozvole. Sada će biti plaćene ogromne kazne. Da li to može pokriti radost pobjede? Gradska uprava je to radila s novcem iz budžeta Srpske. Gradonačelnik je imao negativan revizorski izvještaj – istakao je Dodik.

    Dodik je čestitao svim predsjednicima mjesnih odbora stranke koji su se zalagali izuzetno na izborima.

    – Vođena je korektna kampanja. Pobijedili smo na svakom mjestu, pa i tamo gdje su bili oni skeneri, a neki su plasirali priču da krademo glasove – rekao je Dodik.

    Predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka Vlado Đajić istakao je da je zadovoljan urađenim i ocijenio sastanak konstruktivnim.

    – Imamo 11 odbornika u Skupštini grada i 12.000 glasova više od PDP-a. Naš plan je da se izvrši detaljna analiza rezultata, sa sugestijama šta treba popravljati, kako bi dočekali spremni izbore 2026. godine – rekao je Đajić.

    Sastanku su u prostorijama stranke prisustvovali potpredsjednici SNSD-a Željka Cvijanović i Miroslav Bojić, generalni sekretar Srđan Amidžić, organizacioni sekretar Igor Dodik, kandidat SNSD-a za gradonačelnika Banjaluke na proteklim izborima Nikola Šobot.

    Prisutni su bili i predsjednik Aktiva žena Dušica Šolaja, visoki funkcioneri SNSD-a Radovan Kovačević, Nikola Špirić i Snježana Novaković Bursać.

  • Cvijanović o Berlinskom procesu: Nema značajnijih pomaka

    Cvijanović o Berlinskom procesu: Nema značajnijih pomaka

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da u okviru Berlinskog procesa nije zabilježen značaniji pomak nakon dobijanja kandidatskog statusa i početka pregovora BiH za članstvo u EU.

     Činjenica jeste da imamo Berlinski proces koji se više od 20 godina “vuče” kada je riječ o zapadnom Balkanu, te da nije zabilježen pomak osim dobijanja kandidatskog statusa i početka pregovora. U ovom smislu stvari zavise i od EU, odnosno koliko će uspjeti da pokaže opredjeljenost, spremnost i želju da zemlje zapadnog Balkana budu integrisane u Uniju – rekla je Cvijanovićeva.

    Istakla je da će dosta toga zavisiti od političkih opredjeljenja i događaja, kao i ekonomskih dešavanja u okviru EU.

    – Ne treba da se lažemo i da kažemo da sve zavisi od nas. U okviru Berlinskog procesa postoje stvari koje smo već imali, a to znači obnavljanje određenih sporazuma, protokola i slično – rekla je Cvijanovićeva.

    One je navela da u regionu nema dovoljno političkog razumijevanja, iako postoje ekonomske veze i infrastrukturna povezanost, ali sve to nije dovoljno da bi smo se reklo da je uspostavljen balans.

     

    Cvijanovićeva je navela da se na evropskom putu očekuju naredni koraci, nakon dobijanja kandidatskog statusa.

    – Generalno, dato je zeleno svjetlo za početak pregovora, ali nisam veliki optimista da će se sve dešavati nekom velikom brzinom – rekla je Cvijanovićeva.

    Kao najveću prepreku navela je unutrašnje probleme u BiH i činjenicu da postoji struktura u okviru institucionalne šeme koja se bori protiv Ustava BiH.

    – Iz Republike Srpske insistiramo da je sve moguće ukoliko se poštuje Ustav i kada su svi uključeni u procese. To će biti naš stav i dalje i tu nema nikakvih uzurpacija, a razumijemo i činjenicu da stvari moraju biti koordinisane – rekla je Cvijanovićeva.

  • Samit Berlinskog procesa – potpisani dokumenti o zajedničkom tržištu i visokom obrazovanju

    Samit Berlinskog procesa – potpisani dokumenti o zajedničkom tržištu i visokom obrazovanju

    U Berlinu je održan deseti Samit Berlinskog procesa. Potpisana je Deklaracija podrške Akcionom planu o zajedničkom regionalnom tržištu i Sporazum o pristupu visokom obrazovanju. Domaćin Samita, njemački kancelar Olaf Šolc, istakao je da je Evropska unija kompletna jedino sa Zapadnim Balkanom.

    Potvrđeno je i da će sve zemlje regiona, osim BiH, do kraja godine dobiti novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan.

    Zvaničnici Republike Srpske ponovili su da ne odustaju od evropskog puta BiH, ali da očekivanja od Berlinskog procesa nisu prevelika.

    Bez zemalja takozvanog Zapadnog Balkana, Evropska unija nije kompletna. Ovo je jasno naglasio njemački kancelar Olaf Šolc na desetom Samitu Berlinskog procesa.

    Šolc je poručio da je konačno vrijeme da Brisel, konkretnim djelima, približi zemlje regiona Evropskoj uniji.

    – Јasno je da će zemlje Zapadnog Balkana samo zajedno moći ući u Evropsku uniju, što regionalnu inicijativu za dobrosusjedske odnose, čini još važnijom. Nadam se da neće proći još deset godina, dok sve balkanske države konačno ne postanu članice Evropske unije – rekao je Šolc.

    Učesnici Samita potpisali su Deklaraciju podrške Akcionom planu o zajedničkom regionalnom tržištu i Sporazum o visokom obrazovanju.

    Predsjednica Evrpske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da će proširenje Evropske unije biti jedan od njenih prioriteta i da će isplate iz Plana rasta za Zapadni Balkan, početi do kraja godine.

    – Danas sa zadovoljstvom mogu da izvijestim da će pet od šest reformskih agendi biti usvojeno ove nedjelje. To znači da isplate od ukupno šest milijardi evra iz Plana rasta, mogu da počnu da pristižu prije kraja godine. Ovo nikada ne bi bilo moguće bez Berlinskog procesa – navela je Fon der Lajen.

    Јedina koja će, za sada, ostati bez svog dijela kolača jeste BiH, jer nije dostavila potpunu reformsku agendu.

    Na Samitu u Berlinu učestvovao je i predsjednik vlade Srbije Miloš Vučević, koji je naglasio da Srbija ostaje opredijeljena za evropski put i da je to njen glavni spoljnopolitički cilj, dodajući da odnos Beograda i Prištine nije bio u centru pažnje.

    Vučević je u Brelinu imao i neformalni sastanak s premijerom Mađarske Viktorom Orbanom.

    – Premijer Orban je govorio u ravni premijera ili predsjednika Srbije. Zaista je pokazao još jednom da je veliki prijatelj Srbije. I vrlo je jasno rekao da nema rješenja Zapadnog Balkana bez prijema Srbije u EU. Mislim da je nemoguće zamisliti rješenje Zapadnog Balkana bez Srbije u tom rješenju – istakao je Vučević.

    Bosnu i Hercegovinu u Berlinu predstavljala je predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto koja je istakla da će BiH nastaviti raditi na jačanju regionalne saradnje.

    Predsjednik Srpske Milorad Dodik poručio je uoči Samita da efekti Berlinskog procesa neće biti vidljivi ni narednih pet godina.

    Umjesto približavanja Evropskoj uniji Dodik kaže da je sve svedeno na priču da BiH treba da dozvoli građanima tzv. Kosova da sa ličnim kartama ulaze u zemlju.

    Zahvaljujući stavu predstavnika Republike Srpske, BiH nije priznala takozvanu nezavnisnu državu Kosovo i neće dozvoliti nosiocima dokumenata koje izdaju privremene vlasti u Prištini, da u BiH ulaze samo s ličnim kartama, jasan je stav predsjenika Srpske.

    – Mislim da prepotencija koju oni unose u taj proces ne može mnogo pomoći. Mora se razumjeti da, kada su postavljali taj cilj morali su znati da BiH nije priznala Kosovo i da neće ni priznati ulazak šiptara sa ličnom kartom u BiH. Naravno, muslimani bi to uradili, Republika Srpska neće – kategoričan je Dodik.

    Od Berlinskog procesa neke konkretne promjene ne očekuje ni srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

    Istakla je da je zeleno svjetlo za početak pregovora dobijeno, ali da nije optimistična da će put do Brisela biti ubrzan.

    – Ono što je najveća prepreka tu, jesu naši unutrašnji problemi i činjenica da imate jednu čitavu strukturu postavljenu unutar instutucionalne šeme koja se bori protiv Ustava, odnosno nastoji da radi na neustavan način. Mi iz Republike Srpske isnistiramo da je sve moguće onda kada se poštuje Ustav i sve je moguće onda kada su svi uključeni u sve procese i to će biti naš stav i u budućem periodu – kazala je Cvijanović.

    Evropski komesar za proširenje i susjedstvo Oliver Varhelji ocijenio je da je jedinstveno regionalno tržište za Zapadni Balkan odskočna daska za bližu integraciju regiona s jedinstvenim tržištem Evropske unije i prije pristupanja u evropsku porodicu.