Autor: INFO

Berlin ostaje drugi najveći dobavljač oružja Ukrajini poslije SAD, ali neće dati Kijevu krstareće rakete dugog dometa “taurus”, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

“NJemačka ostaje najveći pristalica Ukrajine u Evropi. Međutim, mi imamo punu odgovornost da osiguramo da rat između Rusije i Ukrajine ne eskalira u rat između Rusije i NATO-a. To ostaje moja odgovornost”, istakao je Šolc na brifingu poslije prvog dana samita EU u Briselu.

Prema njegovim riječima, nemački građani mogu da budu sigurni da će šef vlade preduzeti odgovorne i oprezne korake. “Dao sam jasne izjave o raketama `taurus`, koje se ne mogu promijeniti. Smatram da takva isporuka nije dobra stvar”, istakao je Šolc.

Berlin je do sada izdvojio oko 28 milijardi evra vojne pomoći Kijevu i u budućim obavezama. NJemačka planira da pruži vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti od četiri milijarde evra 2025.

Zelenski je 16. oktobra predstavio svoj plan za rješavanje sukoba sa Rusijom. Prema tom planu, Kijev mora odmah bude pozvan da se pridruži NATO-u, da mu se pruži veća vojna pomoć, da gađa ciljeve unutar Rusije dalekometnim oružjem i da bude u mogućnosti da koristi evropsku protivvazdušnu odbranu za zaštitu teritorije.

Plan, takođe, poziva na stvaranje “nenuklearnog paketa strateškog odvraćanja” u Ukrajini i postkonfliktnu rekonstrukciju zemlje uz pomoć zapadnih zemalja. Plan ima i određene povjerljive tajne anekse, koji su predstavljeni samo članicama NATO-a koje imaju značajne vojne kapacitete.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova kritikovala je ideje Zelenskog kao skup besmislenih slogana, ističući da Ukrajina gura NATO ka direktnom sukobu sa Rusijom.

 

Izbori u Americi biće održani 5. novembra, kada će glasači donijeti konačnu odluku: Donald Tramp ili Kamala Haris.

Najnovije ankete pokazuju da je Harisova na početku svoje kampanje imala blagu prednost u odnosu na Trampa, ali da je trka sada prilično neizvjesna. Ključnu ulogu imaće sving ili “kolebljive” države, od kojih najviše treba obratiti pažnju na Pensilvaniju.

Ova trka je u početku trebalo da bude revanš ove iz 2020. godine, kada su kandidati bili Tramp i Džozef Bajden. Međutim, Bajden je u poslednjem trenutku odustao od kandidature i podržao svoju potpredsednicu Kamalu Haris.

Sada je veliko pitanje – da li će Amerika dobiti prvu ženu za predsjednika ili se očekuje drugi mandat Donalda Trampa?

Tramp ili Kamala, ko trenutno vodi u anketama
Harisova je imala malu prednost u odnosu na Trampa u nacionalnim anketama otkako je ušla u trku krajem jula i ona sa 49 odsto podrške ostaje ispred Trampa na nacionalnom nivou, gd‌je on sada ima 46 odsto podrške.

Harisova je u prvim ned‌jeljama kampanje zabilježila skok u anketama, čime je ostvarila prednost od skoro četiri procentna poena krajem avgusta.

Ali, brojke su relativno stabilne od početka septembra, čak i nakon jedine debate između kandidata 10. septembra, koju je pratilo skoro 70 miliona ljudi.

Iako su ove nacionalne ankete koristan vodič o tome koliko je kandidat popularan širom zemlje u cjelini, one nisu nužno tačan način da se predvidi rezultat izbora.

To je zato što SAD koriste sistem elektorskog koledža, u kome se svakoj državi daje određeni broj glasova koji je otprilike u skladu sa veličinom njenog stanovništva. Ukupno 538 glasova elektorskog koledža je na raspolaganju, tako da kandidat treba da dobije 270 da bi pobijedio.

U SAD postoji 50 saveznih država, ali pošto većina njih skoro uvijek glasa za istu stranku, u stvarnosti postoji samo mali prostor za u kom oba kandidata imaju šanse za pobjedu. Ovo su mjesta na kojima će izbori biti dobijeni i izgubljeni i poznata su kao “kolebljive” ili sving države.

Kamala vodi u 4, Tramp u 3 sving države
Trenutno su ankete veoma tijesne u sedam država koje se smatraju bojnim poljem na ovim izborima i nijedan kandidat nema odlučujuću prednost ni u jednoj od njih.

U Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, vođstvo je nekoliko puta promijenjeno od početka avgusta, ali Tramp ima malu prednost već nekoliko ned‌jelja. Slična je situacija i u Nevadi, ali je tamo sada u vođstvu Kamala Haris.

U tri druge države – Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu – Harisova vodi od početka avgusta, ponekad za dva ili tri boda.

Sve tri države bile su demokratska uporišta prije nego što ih je Tramp “osvojio” 2016. godine. Bajden ih je ponovo preuzeo 2020. godine i ako Harisova može da uradi isto, onda će ona biti na putu da pobijedi na izborima.

Na dan kada je Bajden napustio trku, zaostajao je za Trampom u prosjeku za skoro pet procentnih poena u sedam kolebljivih država.

U Pensilvaniji, Bajden je zaostajao za skoro 4,5 procentnih poena. To je ključna država jer ima najveći broj elektorskih glasova od ostalih šest, pa pobjeda u njoj olakšava dostizanje 270 glasova.

Onlajn ankete
Onlajn ankete posvećene američkim izborima kao što je polymarket.com govore da Tramp vodi u Arizoni, Džordžiji, Pensilvaniji, Mičigenu, Viskonsinu i Nevadi što mu daje značajnu prednost u odnosu na Kamalu Haris koja iznosi 61 odsto.

 

Kamala fokusirana na glasove republikanaca, Tramp se uzda u Maska
Prethodni dani bili su prilično dinamični kada je riječ o predsjedničkoj kampanji u Americi. Kandidatkinja demokrata Kamala Haris želi da dobije glasove republikanaca, zbog čega je dala intervju “Foks Njuzu” i održala miting na kom su joj se pridružili neki republikanski zvaničnici.

Ona je poručila da Tramp želi da podijeli Ameriku time što stalno spominje unutrašnje neprijatelje, čime, prema njenim riječima, targetira građane Sjedinjenih Država.

Tramp, sa druge strane, nastavlja u istom maniru napada na Harisovu, dok milijarder Ilon Mask donira sve više novca njegovoj kampanji.

Mask je donirao oko 75 miliona dolara grupi za podršku Donaldu Trampu u periodu od tri mjeseca, pokazuju federalni izvještaji, što naglašava koliko je milijarder postao ključna osoba za napore republikanskog kandidata da pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD.

“America PAC”, organizacija koja se fokusira na motivisanje birača u ključnim državama koje bi mogle da odluče ishod izbora u Americi, potrošila je oko 72 miliona dolara u periodu od jula do septembra, prema izvještajima podnetim Federalnoj izbornoj komisiji, prenosi Blic.

Predsjednik SAD Džozef Bajden saopštio je da su izraelske vlasti obavijestile njegovu administraciju o eliminaciji lidera Hamasa Jahije Sinvara i da je danas “dobar dan za Izrael, Ameriku i cijeli svijet”.

“Izraelske vlasti obavijestile su rano jutros moj tim za državnu bezbjednost da je u misiji izvršenoj u Gazi vjerovatno ubijen lider Hamasa Jahija Sinvar. DNK testovi sada su potvrdili da je Sinvar mrtav. Ovo je dobar dan za Izrael, SAD i cijeli svijet”, naveo je Bajden u saopštenju.

Bajden je istakao da su američke obavještajne službe pomogle Odbrambenim snagama Izraela /IDF/ “da progone Sinvara i druge lidere Hamasa”.

IDF je ranije potvrdio da je Sinvar ubijen u operaciji na jugu Pojasa Gaze.

Bivši predsjednik SAD Donald Tramp okrivio je predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog da je pomogao da se započne rat sa Rusijom, piše Rojters.

Tramp je u potkastu Pi-Bi-Dija rekao da Zelenski nije samo kriv za neuspjeh da prekine sukob, već i za njegovo započinjanje.

“To ne znači da ne želim da mu pomognem, jer se osjećam veoma loše zbog tog naroda. Međutim, nije trebao da dozvoli da rat počne. Rat je gubitnik”, naglasio je Tramp.

Rojters navodi da takav komentar nagovještava da će Tramp radikalno da promijeni politiku prema Ukrajini ukoliko pobijedi na predsjedničkim izborima u SAD 5. Novembra, prenosi Srna.

Kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u SAD često je kritikovao Zelenskog tokom kampanje, nazivajući ga “najvećim prodavcem na planeti”, pošto je dobio milijarde dolara američke vojske otkako je Rusija započela specijalnu vojnu operaciju u februaru 2024. godine.

Tramp je kritikovao Zelenskog i zbog toga što ne traži mir sa Moskvom i nagovijestio da će Ukrajina možda morati da se odrekne dijela teritorije u korist Rusije kako bi se postigao mir.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas, nakon ubistva lidera Hamasa Jahje Sinvara, da rat na Bliskom istoku još uvijek nije gotov, a da palestinska militantna grupa neće ostati na vlasti u Pojasu Gaze.

“Građani Izraela, Jahja Sinvar je mrtav. Odgovoran za najveći masakr nad Jevrejima od Holokausta, arhiterorista koji je ubio hiljade Izraelaca i oteo stotine građana je ubijen od strane naših herojskih vojnika. Račun je plaćen”, rekao je Netanjahu.

On je članove palestinskog Hamasa upozorio da će njihovi lideri “biti eliminisani”, dodavši da će svakom militantu koji oslobodi taoce i spusti oružje, biti dozvoljeno da “ode i nastavi da živi”.

Netanijahu je, u televizovanom govoru, poručio da je ubistvo Sinvara prilika stanovnicima Gaze da se oslobode tiranije, prenosi Rojters.

”On (Sinvar) vam je uništio živote”, poručio je Netanjahu Palestincima u Gazi.

Netanijahu je naglasio da region sada ima priliku da zaustavi “osovinu zla”, misleći na Iran i njegove posrednike, Hamas i Hezbolah, a da se na Bliskom istoku uspostavi “mir i prosperitet”, prenosi Tanjug.

Premijer je porodicama talaca poručio da Izrael nastavlja da radi na oslobođenju otetih.

“Dragim porodicama talaca poručujem: ovo je važan trenutak u ratu. Nastavićemo punom snagom dok svi vaši najmiliji, naši najmiliji, ne budu kući”, naglasio je Netanjahu.

Izrael je potvrdio američkim zvaničnicima da je lider Hamasa Jahja Sinvar mrtav.

Te tvrdnje imaju prema početnom DNK testiranju, rekla je osoba bliska istrazi, prenosi Si-Еn-Еn.