Autor: INFO

Prije petnaestak godina, dok je Evropska unija “pijana” ljuljala iz jedne krize u drugu, postojala je jedna konstanta – Njemačka, a posebno Angela Merkel, njena kancelarka, bila je zvijezda oko koje kruži ostatak Evrope.
Zemlje južne Evrope su se zagušile štednjom koju su morale da progutaju kao cijenu spašavanja. Istočnjaci su poželjeli da je Merkel zauzela tvrđi stav prema Rusiji nakon njene aneksije Krima 2014. Svi su imali pravo. Ipak, niko nije imao način da djeluje mimo Njemačke.

The Economist u svojoj analizi piše da ako sada posjetite Brisel, sve što ćete čuti su priče o njemačkoj nesposobnosti. Disfunkcija trostranačke koalicije Olafa Scholza prelijeva se u Evropu, komplicirajući svakodnevno poslovanje dok se vladajuće stranke u Njemačkoj prepiru i svađaju. Stari savezi se preoblikuju dok njemački prijatelji rade oko toga. Kao kancelar, Scholz izgleda nije sposoban za strpljiv pristup kakav je imala Merkel pri sklapanju poslova. Na samitima lidera EU, njemačka pozicija djeluje iznenađujuće sve kada se drugi ne povinuju.

Narušena očekivanja njemačkog rukovodstva nisu niti nova niti se lako prevladaju. Koalicije, sudovi i federalna struktura zemlje čine donošenje odluka glomaznim. Ponekad stvari funkcionišu.

Zeitenwende je bila istinska promjena njemačke vanjske i sigurnosne politike koju je postavio Olaf Scholz nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Njemačka konačno unapređuje svoje oružane snage i šalje oružje Ukrajini, te je transformirala svoju energetsku politiku. Ipak, njemački partneri češće ostaju razočarani.

Ako je tako, to je zato što vjeruju Scholzu na riječ kada kaže, kao što je to učinio po preuzimanju dužnosti 2021., da Njemačka ima “posebnu odgovornost” za Evropu.

Ovo je istinitije nego ikad kada drugdje nedostaje vodstvo. Francuska, tradicionalni, iako ponekad svojeglav partner Njemačke, paralizirana je nakon nepromišljene odluke Emmanuela Macrona da održi prijevremene parlamentarne izbore prošlog mjeseca. Drugi lideri su važni po određenim pitanjima, ali nijedan ne može da se mjeri sa ukupnom snagom Njemačke. I, bez energične njemačke podrške, nekoliko stavki na listi obaveza EU sada rizikuje da skliznu u limb.

Prvi, proširenje EU na Ukrajinu i druge države, Scholz je identificirao kao prioritet za “geopolitičku Evropu”. Ipak, kako bi spriječila da proces zaglavi u birokratiji, Njemačka se mora boriti protiv drugih, skeptičnijih vlada.

Evropska unija će također morati da se reformiše dok se priprema za rast, naprimjer izmjenom svoje skupe poljoprivredne politike i smanjenjem nacionalnih prava veta. Završetak unije tržišta kapitala, vrijednog, ali važnog projekta koji bi trebao potaknuti privatna ulaganja u Evropu, i predstojeća rasprava EU ​​o tome da li su njena pravila o unutrašnjem tržištu i državnoj pomoći do nule usred rastućih tenzija između Evrope i Kine, takođe postavljaju velike zahtjeve Njemačkoj.

Dobra vijest je da kancelar ima pristojne instinkte po ovim pitanjima. Korisnog saveznika ima i u Ursuli von der Leyen, koja je decenijama postala jedna od najmoćnijih predsjednica Evropske komisije. Kao bivša ministrica njemačkog kabineta, von der Leyen ima “antene fino podešene na osjetljivost” svoje domovine, čak i ako dolazi iz stranke koja je sada tamo u opoziciji. Nakon što je prošle sedmice dobila drugi petogodišnji mandat, ona će imati politički kapital za trošenje.

Loša vijest je da je vremena sve manje. Sve tri njemačke vladajuće stranke “zapele” su na prošlomjesečnim evropskim izborima, a spremaju se za još jedne na državnim izborima u septembru.

Kako se pažnja usmjerava na sljedeće nacionalne izbore u Njemačkoj, koji će se održati u jesen 2025. godine, stranke će biti u iskušenju da “uspore motore” u EU i fokusiraju se na svoje razlike kod kuće. S obzirom da geopolitički rizici rastu i evropska ekonomija stagnira, to bi bilo kratkovido i opasno. Scholz i Njemačka moraju pojačati, piše Economist.

Velike kontroverze pokrenulo je svečano otvaranje Olimpijskih igara u Parizu, kada su ljudi osudili nešto što je ličilo na Tajnu večeru, a onda i oskudno odjevena muška osoba obojena u plavo.

Povodom toga su se oglasile Olimpijske igre sa objašnjenjem da je riječ o grčkom bogu Dionisu i dali značenje cijeloj ceremoniji, prenosi Telegraf.

– Tumačenje grčkog boga Dionisa čini nas svjesnim apsurda nasilja među ljudskim bićima – napisali su na društvenoj mreži “X”.

Ipak, nisu objasnili priču oko Tajne večere, zbog čega su izgubili sponzore, a što je izazvalo najlošije komentare.

Rusija će sebe smatrati slobodnom od moratorijuma na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa u slučaju pojave američkih raketa u Njemačkoj, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin govoreći na proslavi Dana ruske flote u Sankt Peterburgu.
Putin je skrenuo pažnju na izjave američke administracije i njemačke vlade o planovima za razmještanje američkih visoko preciznih raketnih sistema dugog dometa na teritoriji Njemačke od 2026. godine.

Predsednik Rusije je izjave o planovima za raspoređivanje preciznog oružja u Njemačkoj uporedio sa periodom Hladnog rata.

Kako je naveo, u zoni njihovog dometa naći će se važni objekti ruski državni i vojni objekti, administrativni i industrijski centri i odbrambena infrastruktura, dok će vrijeme leta do ciljeva na teritoriji Rusije za takve rakete, koje u perspektivi mogu biti opremljene i nuklearnim bojevim glavama, biti oko 10 minuta, istakao je ruski lider.

– Ako SAD sprovedu takve planove, smatraćemo da smo slobodni od ranije pretpostavljenog jednostranog moratorijuma na raspoređivanje udarnih sistema srednjeg i kratkog dometa, uključujući povećanje sposobnosti obalskih snaga naše mornarice – naglasio je Putin.

Putin je takođe najavio završnu fazu razvoja niza udarnih sistema, upozoravajući na recipročne mjere za raspoređivanje američkih raketa u svijetu.

– Danas je razvoj jednog broja takvih sistema u završnoj fazi. Preduzimaćemo recipročne mjere za njihovo raspoređivanje, uzimajući u obzir dejstva Sjedinjenih Američkih Država i njihovih satelita u Evropi i drugim regionima svijeta – istakao je ruski predsjednik.

On je dodao da savremeno oružje stalno popunjava rusku flotu i istakao da će Rusija nastaviti da oprema flotu hipersoničnim sistemima.

Takođe je naveo da će Rusija nastaviti da razvija sisteme za izviđanje, osmatranje i protivvazdušnu odbranu na bližim i daljim granicama.

– Sve je to izuzetno neophodno za upravljanje modernim brodovima i oružjem koje stalno popunjava našu flotu – ocijenio je Putin.

Sjedinjene Američke Države podstiču tenzije zbog letova ruske strateške avijacije, iako su i same uvijek patrolirale ruskim granicama, primijetio je Putin.

Putin je na početku svog obraćanja mornarima i svim građanima zemlje takođe čestitao Dan mornarice.

– Rusija je pomorska sila i na Dan mornarice osećamo poseban ponos na nju.Rusija je stekla ovaj važan status zahvaljujući svom geopolitičkom položaju, velikim geografskim otkrićima i ogromnom doprinosu proučavanju Svjetskog okeana. Ali što je najvažnije, pobjedama, trudom, voljom, hrabrošću i talentom naših komandanata i mornara – istakao je predsednik.

Prema njegovim riječima, ruske mornare odlikuje “zaista sveti odnos prema otadžbini, njihova posvećenost i nepopustljiv karakter, vernost zakletvi, datoj riječi i pomorskom bratstvu”, oni održavaju “nepromijenjenu snagu duha, disciplinu i obuku”.

Glavna pomorska parada ruske flote održava se na Dan mornarice Rusije u Sankt Peterburgu.

Dan mornarice se ove godine održava 85. put. Prvi put je održan 24. jula 1939. godine. Ukazom ruskog predsjednika od 27. jula 2017. godine obnovljena je tradicija održavanja Glavne pomorske parade u sjevernoj prestonici na Dan mornarice.

Bivši predsjednik SAD i republikanski kandidat na predsjedničkim izborima Donald Tramp izjavio je da je Kamala Haris, najizvjesniji demokratski kandidat na izborima, još gora od predsjednika DŽozefa Bajdena nazvavši je “najnekompetentnijom, najnepopularnijom, najviše ljevičarskom potpredsjednicom u američkoj istoriji”.

– Ona je užasna, ona je još gora od njega (Bajdena) – rekao je Tramp na sinoć održanom skupu u gradu Sent Klaud u Minesoti, prenio je CNN.

On je uporedio Bajdena sa borcem koji je dobio “dobre batine”, pa je povučen iz borbe.

– On gubi, pa su ga onda povukli iz borbe i doveli novog borca. Sada imamo novu žrtvu, Kamalu. Iskreno govoreći, ona je radikalni ljevičar – kazao je Tramp, ponavljajući optužbe da su demokrate izvele “puč” kada se Bajden povukao i dao podršku Harisovoj.

On se nadovezao na ranije opaske svog kandidata za potpredsednika, senatora iz Ohaja DŽej Di Vensa, osudivši politički učinak Harisove riječima da je ona kao državni tužilac Kalifornije “uništila San Francisko”.

– Kada poludeli liberal kao što je Kamala Haris dođe, američki san je mrtav – rekao je Tramp na skupu u Minesoti.

On je kritikovao Harisovu i po pitanjima politike abortusa, klimatskih promjena, posjedovanja oružja, inflacije, a posebno se osvrnuo na to kako je loše uradila zadatak vezan za iskorenjivanje glavnih uzroka migracije.

Izborni štab Kamale Haris ubrzo nakon što je Tramp završio govor u Minesoti objavio je saopštenje u kojem je oštro osudio Trampa, nazvavši ga “ogorčenim 78-godišnjim osuđenim prestupnikom”.

Mađarski premijer kazao je kako je Evropska unija nesvjesna onoga što se događa i upozorio na novi, azijski orijentisani “svjetski poredak”. Iskoristio je priliku da ponovo podrži kandidaturu Donalda Trampa za američkog predsjednika, piše Associated Press.

“Evropa je odustala od obrane vlastitih interesa. Sve što Evropa danas radi je bezuslovno praćenje prodemokratske spoljne politike SAD-a, čak i po cijenu samouništenja”, rekao je Orban u Baile Tusnadu, većinskom mađarskom gradu u centralnoj Rumuniji.

“Dolazi promjena kakva nije viđena 500 godina. Ono sa čime se suočavamo zapravo je promjena svjetskog poretka”, dodao je, navodeći Kinu, Indiju, Pakistan i Indoneziju kao “dominantne centre” svijeta, prenosi Index.hr.

“Ukrajina će se vratiti u položaj tampon-države”

Takođe je optužio Amerikance da stoje iza eksplozija koje su 2022. oštetile gasovode Sjeverni tok izgrađene za prenos plina iz Rusije u Njemačku, nazvavši to “terorističkim činom izvedenim u očitoj režiji Amerikanaca”.

Kad je riječ o Ukrajini, Orban je bacio sumnju na mogućnost da ratom razorena zemlja postane članica NATO-a ili EU.

“Mi Evropljani nemamo novca za to. Ukrajina će se vratiti u položaj tampon-države”, rekao je, dodajući da će međunarodna bezbjednosna garancija “biti ugrađena u sporazum između SAD-a i Rusije”.

Poručio je da Trampova kandidatura za reizbor ima za cilj “povlačenje američkog naroda iz postnacionalističke liberalne države u nacionalnu državu” i ponovio niz tvrdnji da je Tramp nepravedno kažnjen kako bi se spriječio njegov povratak u Bijelu kuću.

“Zato ga žele strpati u zatvor. Zato mu žele oduzeti imovinu. A ako to ne uspije, žele ubiti”, rekao je Orban, govoreći o pokušaju atentata na Trampa na skupu u Pesilvaniji ovog mjeseca.