– Potreban je stabilan politički dijalog svih učesnika u vlasti, kao i sprovođenje prioritetnih pitanja – napisao je Čović na društvenoj mreži Iks, te objavio fotografiju sa sastanka.
On je naveo da je na radnom sastanku sa partnerima iz vlasti razgovarano i o aktuelnoj političkoj situaciji.
Nakon Gaze, Nešić je naveo da se broj terorističkih napada udvostručio u odnosu na 2022. godinu, a dvije trećine napadača su maloljetnici između 13 i 18 godina.
– Najveći broj tih mladih ljudi je radikalizovan putem društvenih mreža. U tom kontekstu, očekivano je bilo da će radikalne grupe ili pojedinci pokušati i ovdje neki napad, a da će izvršilac biti neko kome je “ispran mozak” putem društvenih mreža – pojasnio je Nešić za “Srpska info”.
Komentarišući posljednji teroristički napad u Bosanskoj Krupi kada je maloljetnik ušao u policijsku stanicu te ubio jednog, a ranio drugog policajca, Nešić kaže da se sada saznaje i da je dječak posjećivao i paradžemat.
– To je morao biti alarm za sistem da reaguje. Onaj ko je registrovao njegove posjete paradžematu morao je obavijestiti i Centar za socijalni rad i školu, i na vrijeme započeti resocijalizaciju dječaka, a ne tek sada kada se desila tragedija – istakao je Nešić.
Nešić je naglasio i da ga zapanjuje da je među uhapšenim i lice koje je radilo u MUP-u, a pripadnik je vehabijskog pokreta.
– Kako je to lice prošlo bezbjednosne provjere i kako smo došli u situaciju da radi u policiji? – upitao je Nešić.
On je istakao da posljednji događaj mora biti predmet duboke analize kako bi se ojačao rad bezbjednosnih službi.
– Država uvijek mora biti jača od terorista. Niko nije nepogriješiv, pa ni naše službe, ali budite sigurni da su jači od terorista i njihovih spavača. Uostalom, naše službe su ne tako davno spriječile terorističke napade kada su meta bili zvaničnici Islamske zajednice – rekao je Nešić.
Ponovio je i da u Republici Srpskoj nema nikakvih kampova, a da u prilog tome ide i činjenica da je Tužilaštvo BiH zatvorilo istragu po prijavi Zukana Heleza i utvrdilo da nema dokaza o njegovim tvrdnjama.
– Takve priče se plasiraju s ciljem diskreditacije Republike Srpske jer, kada visoki funkcioneri zemlje plasiraju takve informacije, onda se to uzima s određenom težinom i u diplomatskim i međunarodnim krugovima. To je jedna vrlo opasna i perfidna igra bošnjačkih ministara – zaključio je Nešić.
Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjaluci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u Srpskoj pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?
Nisu ovo neke paušalni podaci, već zvanični Republičkog zavoda za statistiku. Naime, kilogram bijelog pšeničnog brašna prošlog septembra u prosjeku je koštao 1,68 KM, a ovog 1,54 KM. Kilogram polubijelog brašna u septembru ove godine koštao je 3,77, a prošlog 3,57 KM.
Prema njihovim podacima, kilogram hljeba od bijelog pšeničnog brašna septembra 2023. godine koštao je 3,42 KM, a septembra ove godine 3,54 marke. Gdje je ovdje logika?
Cijene dole, hljeb ni makac
Svi se sjećamo kako su prije nekoliko mjeseci pekari podigli cijene proizvoda nakon povećanja mininalne plate. Moglo se tu još čuti svakakvih potencijalnih razloga za poskupljenjem – od sve skupljih komunalija, svjetskih cijena brašna i pšenice, a znalo se napomenuti i da je sukob u Ukrajini.
U međuvremenu, cijene brašna odoše malo dole, ali hljeb ni makac. U marketima i pekarama koje smo obišli u najvećem gradu Srpske, uspjeli smo da nađemo hljeb koji košta manje od 2 marke. Ali, on je takve gramaže da ga odrasla osoba može pojesti za jedan obrok. Naprimjer, hljeb od 350 grama može da se kupi za 1,90 KM, mini pogača za 1,75, a bijeli hljeb od 300 grama za 1,45 maraka.
Porodični hljeb od bijelog brašna težine 650g košta 2,55, hljeb ispod sača od 500g 2,20 marke, polubijeli 1,99 KM, ali generalno im je cijena od 2,05 do 2,25. Govorimo o najobičnijim bijelim, pšeničnim hljebovima. Hljeb sa sjemenkama bundeve od 500 grama je 2,75 KM, od raževog i heljdinog brašna 2,85. Cijena zavisi i ako kupujete veknu koja je u komadu ili isječena.
Hljebovi koje znamo kao “posavac” ili “vodeničar” od 600 grama koštaju 2,4, odnosno 2,25 KM. Najobičnija pletenica košta do 1 KM, baget od 320 grama je 2 marke, a mala kukuruzna projica 1,30 KM.
Banjačunka Jovana R. prije neki u marketu je bila u potrazi za “zdravijom” verzijom peciva. Ono koje je uzela je i vratila, zbog cijene.
-To je jedna obična kifla sa sjemenkama. U korpu sam stavila dvije i htjela sam još dvije. Kada sam se vratila do rafa, tada sam uočila i cijenu. Ta jedna kifla košta 1,99 KM. Ne pada mi na pamet da dajem za kiflu, koliko za kilogram brašna – priča naša sagovornica koja kaže da je ostala šokirana cijenom pekarskog proizvoda.
Kifla za marku
Da li je normalno da bijeli hljeb plaćamo 2 marke, mnogi će reći da nije. Upitno je i koja je težina vekne koju nam prodaju, naglašava Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.
-Mislim da danas samo kiflu možemo da kupimo za marku. Plaćamo danak neuređenosti tržišta i što svi od nas mogu da rade šta hoće, jer nema kontrole koja treba da zaustavi ovo divljanje cijena – ističe ona za Srpskainfo. Poručuje kako je hljeb preskup za naš džep, ali da o tome niko ne vodi računa, niti ko o tome priča.
-Od političke volje zavisi uređenje ovog tržišta. Ali dokle god je na visokim cijenama veći PDV, onda se ne treba čuditi što nam je ovako – kaže ona. To što cijena brašna ili pšenica padne na svjetskom tržištu kod nas ništa ne znači. Građani su ljuti što je hljeb kod nas toliko košta.
“Kad nema države ni kontrole, pekari kolo vode”, “Prošli izbori, sad kreću poskupljenja”, “Političarima odgovaraju visoke cijene jer beru pare od poreza. Ovce će da pasu travu”, neki su od komentara sugrađana.
Na internetu se mogu naći podaci da najskuplj hljeb u Evropi jedu Finci i Švajcarci. U više njemačkih gradova, prema izvoru Numbeo, cijene bijelog hljeba od 500 grama su od 1,86 do 2,30 evra, U Parizu je 1,87, Londonu 1,74, Rimu 1,7 evra. U Ljubljani je hljeb 1,77 evra, Podgorici 0,85, Skopju 0,62 evra.
Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.
Sjednica će biti nastavljena sutra u 10.00 časova raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH.
Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne propisuje da se u Zakonu o upotrebi zastave, grba i himne (Službeni glasnik Republike Srpske, broj 4/93) u članu 8. poslije stava 2. dodaje novi stav 3. koji glasi:
“Zajedno sa isticanjem zastave i grba/amblema Republike Srpske i izvođenjem himne Republike Srpske mogu se isticati zastave i grbovi i izvoditi himne stranih država sa kojima Republika Srpska ima potpisan Sporazum o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, odnosno država sa kojima pojedini ili svi konstitutivni narodi ili Ostali ili građani u Republici Srpskoj imaju zajedničko istorijsko, kulturološko i tradicionalno nasljeđe”.
“Na ovaj način Republika Srpska doprinosi zaštiti identiteta svojih konstitutivnih naroda i ostalih građana, njihove kulture i tradicije, afirmiše poštovanje ljudskih prava i unapređuje prijateljske odnose i saradnju među državama i narodima”, rekao je Stevandić, obrazlažući ovo zakonsko rješenje.
Poslanici su prije toga razmotrili Prijedlog zakona o samostalnim preduzetnicima i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju – po hitnom postupku, prenosi RTRS.
Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, u posljednjih nekoliko dana otvorio je nekoliko “frontova” napadajući SDA, SNSD i Srbiju, optužujući ih za rušenje BiH i napad na njene institucije.
Osim toga, Konaković je optužio i Rusiju da blokira reforme BiH, ali i pojedince iz SDA da sarađuju sa “udbašima i kosovcima” (obavještajne službe bivše Jugoslavije), koje su, kako tvrdi, spona između “velikosrpskih interesa i domaćih klovnova”. Takođe, govorio je i o obučavanju pripadnika moldavskih timova u BiH, zatim sinhronizovanim napadima SDA i SNSD-a na Ustavni sud BiH, OHR itd.
Ovakvo nervozno ponašanje Konakovića za analitičare nije novost s obzirom na loš izborni rezulat NiP-a, koji pokušava zamaskirati izmišljanjem neprijatelja, što je već viđena taktika u BiH.
“On je nastavio potpuno istu politiku koju je sprovodio u prethodnom periodu u SDA. Ta politika se svodi na to da u nedostatku rezultata u svom ministarstvu koristite metod napada na neprijatelje i opravdanje svog lošeg rada svodite na priču o lošim neprijateljima. Tako je Konaković u Srbima našao neprijatelje koji su idealni za opravdanje sopstvenog nesnalaženja na poziciji ministra”, rekao je Velizar Antić, politički analitičar.
Antić navodi da, da bi Konaković stekao podršku bošnjačkog biračkog tijela, mora da bude veći SDA od same SDA, odnosno, što bi narod rekao, mora da bude veći katolik od pape ukoliko želi da ostane na vlasti.
I u samom NiP-u pojedinci upozoravaju da stvari sa strankom ne idu u dobrom smjeru, a pojedinci već najavljuju da će razmotriti svoj status unutar stranke ako se neke stvari ne budu mijenjale.
“Narod i pravda je otišla prilično udesno. Mislim da je jedini nebošnjak Toni Vukadin iz Novog Grada. Ja ću razmotriti svoj status unutar strane ako se neke stvari ne budu mijenjale. Činjenica je da smo otišli udesno, da se lični interesi stavljaju ispred opštih, da imate članove stranke koji rade direktno protiv NIP-a, što se moglo vidjeti i po rezultatima. Ako se te stvari ne budu mijenjale – neću imati izbora, jer sam puno uložio, puno odvojio vremena kako bih pokušao napraviti neke promjene, ali je očigledno da to ne funkcioniše”, rekao je za “Oslobođenje” Jasmin Ademović, predsjednik Gradskog vijeća Sarajevo i predsjednik NIP-a u opštini Centar.
Zanimljivo je i da je Konaković sve “frontove” i napade otvorio na dan kada je u BiH u zvaničnoj posjeti bila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, zakazujući pres-konferenciju u isto vrijeme kada su se ona i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, obraćale javnosti.
Kasnije, u brojnim nastupima Konaković je nastavio s optužbama, najviše na račun SDA, najavljujući da će izaći sa imenima i prezimenima ljudi koji rade po nalogu BIA.
“Ovih dana se vrlo ozbiljno bavimo analizama da vidimo ko je taj ubačeni element, ko je špijun koji se predstavlja zaštitnikom bh. interesa, a istovremeno zajedno sa Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, ljulja Ustavni sud i OHR”, rekao je nedavno Konaković.
Antić kaže da je Konakoviću ili bilo kome drugome ko dolazi iz bošnjačkog naroda teško da se snađe na pozicijama koje bi trebalo da budu državne i da predstavljaju interese sva tri naroda. Takođe, ističe da Konaković i Bošnjaci smatraju da država više pripada bošnjačkom narodu nego drugima.
“Zato i Konaković, da bi stekao podršku bošnjačkog naroda, mora da se ponaša upravo tako, jer bi bilo kakvo drugačije ponašanje dovelo do gubitka podrške na izborima. I zbog toga se nalazimo u začaranom krugu, prošlost – ratna propaganda – narod – političari, koji jedni druge hrane ovakvim ponašanjem, i skoro je nemoguće očekivati bilo kakvu promjenu”, zaključio je Antić.
Vašington je zabrinut zbog mogućnosti da Rusija želi da iskoristi sjevernokorejske vojnike u borbi ili kao podršku borbenim operacijama protiv ukrajinskih snaga, izjavio je danas potparol Pentagona Patrik Rajder.
On je rekao da se nekoliko hiljada sjevernokorejskih vojnika približilo granici Rusije i Ukrajine, u pravcu Kurske oblasti, prenosi Tanjug.
Kako je dodao, manji broj vojnika je već prisutan u ruskoj Kurskoj oblasti, u koju su ukrajinske snage izvršile upad u avgustu, prenosi Unian.
“Nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju u konsultaciji sa našim ukrajinskim partnerima i drugim saveznicima”, rekao je Rajder.
Prema podacima Pentagona, Sjeverna Koreja je poslala oko 10.000 vojnika u istočnu Rusiju na obuku, a očekuje se da će se oni pridružiti ruskim snagama “u blizini Ukrajine u narednih nekoliko nedjelja”.
Ranije danas, sjevernokorejski mediji su objavili da je ministarka spoljnih poslova te zemlje, Čoe Son Hui, stigla je u ruski grad Vladivostok, ali nije precizirana svrha niti detalji njene posjete, prenosi Tanjug.
Sjeverna Koreja je završila pripreme za nuklearnu probu na svom poligonu za nuklearno testiranje Pungje-ri, saopšteno je danas iz južnokorejskog Ministarstva odbrane.
“Zvanični Pjongjang bi takođe mogao da izvrši testiranje interkontinentalne balističke rakete u novembru”, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.
Južnokorejska vojna obavještajna agencija (DIA) je potvrdila da je Sjeverna Koreja završila pripremne aktivnosti za nuklearno testiranje, prenosi Tanjug.
U saopštenju DIA se potvrđuje i da Sjeverna Koreja završava pripreme za lansiranje balističke rakete dugog dometa, po svemu sudeći interkontinentalne balističke rakete ICBM, koje bi, kako se vjeruje, Pjongjang lansirati dok se u SAD budu održavali predsjednički izbori.
Bjeloruska Nacionalna izborna komisija je odobrila sedmu kandidaturu predsjednika Aleksandra Lukašenka za tu funkciju, dok je odbila registraciju dvojice opozicionih političara da se registruju, prenosi “AP”.
Komisija je odbila registraciju inicijativnih grupa za lidera pokreta Za slobodu Jurasa Hubareviča, zbog “kršenja procedure za podnošenje dokumenata”, a registracija je odbijena i političaru Alijaksanu Dražduu.
“Ovo nisu izbori, već izborna farsa, a postupci Centralne izborne komisije samo dokazuju da nijedan pravi protivnik Lukašenka neće moći da učestvuje na izborima”, rekao je Hubarevič u utorak za “AP”.
Portparol grupe za ljudska prava Viasna, Pavel Sapelka, rekao je da se političari koji su prethodno izazvali Lukašenka nalaze u zatvoru, gdje su podvrgnuti mučenju, a da sa nekima od njih nije bilo moguće stupiti u kontakt u proteklih godinu dana.
Osnivač Viasne Aleš Bjajatski, koji je takođe dobitnik Nobelove nagrade za mir, je zatvoren u Bjelorusiji.
Nakon izbora 2020. u Bjelorusiji su izbili masovni protesti protiv Lukašenka, a naredni izbori su zakazani za 26. januar naredne godine, prenosi “b92”.
U engleskom okrugu Kumbrija izbio je veliki požar u brodogradilištu u kojem se prave nuklearne podmornice.
“Sky News” prenosi da su se na društvenim mrežama pojavili snimci i fotografije plamena i dima koji se nadvija nad brodogradilištem kompanije “BAE systems” u gradu Berou-in-Furnes.
Navodi se da je dvoje ljudi hospitalizovano, ali da je iz policije Kumbrije saopćeno da nema stradalih u požaru koji je izbio oko pola sata poslije ponoći.
Policija je objavila da je istraga o incidentu u toku i da su ljudi evakuirani iz brodogradilišta, kao i da nema nuklearne opasnosti.
Ipak, iz policije je ljudi koji žive u blizini brodogradilišta savjetovano da “ostanu unutra dok spasilačke ekipe rješavaju incident i drže vrata i prozore zatvorenim”.
Britanska televizija podsjeća da je kompanija “BAE Systems” jedna od najvećih u svijetu u sektoru vojne industrije, prenosi Avaz.
Reagujući na miting republikanskog predsjedničkog kandidata u njujorškom Medison Skver Gardenu koji je bio, kako je ocijenjeno u američkim medijima, obilježen vulgarnom i rasističkom retorikom, predsjednik SAD Džozef Bajden kritikovao je pristalice Donalda Trampa.
“Prije neki dan, govornik na Trampovom mitingu nazvao je Portoriko plutajućim ostrvom đubreta. Poznajem Portorikance u svojoj matičnoj državi Delaver i to su dobri i časni ljudi”, rekao je Bajden u razgovoru sa predstavicima hispano-američke organizacije za animaciju glasača Voto Latino, prenosi AP.
Predsjednik SAD je zatim dodao da su pristalice Trampa jedino smeće koje vidi, a Trampovo demonizovanje Latinoamerikanaca je ocijenio kao “neoprostivo i neameričko”.
“To je potpuno suprotno svemu što smo radili i svemu što jesmo”, poručio je američki predsjednik.
Portparol Bijele kuće Endru Bejts je rekao je da je Bajden “nazvao smećem retoriku mržnje upućenu sa mitinga u Medison Skver Gardenu”, prenosi Tanjug.