Autor: INFO

  • Očajno stanje banjalučke fabrike vode

    Očajno stanje banjalučke fabrike vode

    Fotografije iz fabrike vode banjalučkog Vodovoda, koje su stigle od zaposlenih, potvrđuju da ne djeluju samo infiltracioni bazeni u Srpskim Toplicama zapušteno i neuredno, već i pogon ovog preduzeća.

    Na fotografijama je vidljivo da su cijevi i instalacije zapuštene i zarđale i da djeluju dotrajalo, prenosi RTRS.

    Banjalučka gradska vlast planira kreditnim zaduženjem od 10 miliona KM da riješi problem vodosnabdijevanja u gradu, međutim, za saniranje stanja u pogonu fabrike nisu potrebni ni krediti ni milioni, već odgovoran pristup i vođenje računa o stanju u fabrici.

    Podsjećamo, Republička inspekcija izvršila je kontrolu bazena banjalučkog Vodova i na osnovu organoleptičkog, odnosno vizuelnog pregleda, ocijenila da bazeni djeluju dosta zapušteno i neuredno zbog prisustva algi i ostalih nečistoća. Čeka se na rezultate analize uzetih uzoraka koju vrši Institut za javno zdravstvo.

  • Trivić: Stanivuković pretvorio Vodovod u ruševinu

    Trivić: Stanivuković pretvorio Vodovod u ruševinu

    Predsjednica Narodnog fronta Јelena Trivić rekla je da je Draško Stanivuković najgori gradonačelnik u istoriji Banjaluke i da će na političkoj sceni postojati još mjesec ili dva.

    Trivićeva je rekla da je Stanivuković pretvorio banjalučki Vodovod u ruševinu.

    “Nestašica vode u većem broju naselja, neispravna voda u nekoliko naselja, rezervoari vode koji se ne čiste godinama, zapošljavanje oko 130 svojih uhljeba… Draško Stanivuković je u samo četiri godine uspio da banjalučki Vodovod, nekada profitabilno preduzeće, pretvori u ruševinu”, navela je Trivićeva na Fejsbuku.

    Ona je istakla “da danas niti jedan stanovnik Banjaluke nema dilemu oko toga da je Stanivuković najgori gradonačelnik u istoriji Banjaluke”.

    “Sreća pa ćemo Stanivukovića i Driniće kojima se okružio gledati na političkoj sceni još samo mjesec dva”, zaključila je Trivićeva.

  • Koliko košta granica Republike Srpske?

    Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić rekao je da je načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović odobravanjem da se na području opštine izvode radovi na proširenju Međunarodnog aerodroma Sarajevo poklonio granicu i teritoriju Srpske i upitao ga koja je cijena toga.

    Vujičić je rekao Srni da su, zahvaljujući odobrenju Božovića, danas na području Istočne Ilidže, na teritoriji Republike Srpske, počeli radovi na proširenju Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

    – Na ovaj način Božović je faktički dozvolio pomijeranje entitetske granice Republike Srpske i prepustio je kompaniji iz Federacije BiH – rekao je Vujičić.

    On je naglasio da je posebno problematična činjenica da je riječ o aerodromu kao posebno štićenom objektu i da njegovo proširenje ugrožava suverenitet Republike Srpske na tom prostoru.

    – Božović je sebi dao za pravo da samostalno ili po naredbi svojih mentora pokloni granicu i teritoriju Republike Srpske i dozvoli izgradnju objekata sa posebnom zaštitom gdje se dovodi u pitanje sam suverenitet Republike Srpske – istakao je Vujičić.

    On je upitao Božovića koliko je opština Istočna Ilidža prihodovala od ovog poduhvata, odnosno koliko košta granica Republike Srpske?

    – Mi znamo koliko je ta granica koštala života i rana, ali očigledno da za njega postoji drugačija cijena – rekao je Vujičić.

    Istakao je da je ova sramotna i skandalozna odluka donesena netransparentno i bez konsultacija sa relevantnim opštinskim i republičkim institucijama i građanima Istočne Ilidže.

  • CIK BiH: Nove izborne tehnologije na 458 biračkih mjesta

    CIK BiH: Nove izborne tehnologije na 458 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija BiH na današnjoj sjednici odredila je 458 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice za sprovođenje pilot-projekata na ovogodišnjim izborima.

    Prvi pilot-projekat “Autentifikacija birača i transmisija rezultata”, koji CIK implementira uz podršku EU, će biti sprovođen u 165 biračkih mjesta, odnosno 11 osnovnih izbornih jedinica, saopšteno je iz Centralne izborne komisije.

    Drugi pilot-projekat odnosi se na upotrebu optičkih skenera s automatskom transmisijom rezultata, koji CIK sprovodi uz podršku USAID-a na 145 biračkih mjesta u sedam osnovnih izbornih jedinica.

    Treći pilot-projekat podrazumijeva identifikaciju i autoidentifikacija birača, a sprovodi ga CIK BiH uz podršku Oebsa na 138 biračkih mjesta u Brčko distriktu.

    Četvrti pilot-projekat video-nadzor implementira CIK u 10 biračkih mjesta, odnosno pet osnovnih izbornih jedinica.

    Spisak biračkih mjesta, kao i osnovnih izbornih jedinica dostupan je na veb stranici CIK-a www.izbori.ba/Documents/izbori_2024/08/16/odluka_bm-srp.pdf .

  • Intervju sa dr Igorom Preradom: Odlazak mladih  prijeti da Banja Luka postane grad penzionera

    Intervju sa dr Igorom Preradom: Odlazak mladih prijeti da Banja Luka postane grad penzionera

    Odlazak mladih iz Republike Srpske, posebno iz Banje Luke, postaje sve veći problem, ističe Igor Prerad, doktor ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Srpske. U razgovoru za Vrbas Media Prerad pozorava da statistike ukazuju na alarmantan trend, po kojem sve više mladih ljudi prevodi svoje diplome i dokumenta u potrazi za boljim životom u inostranstvu. Ekonomska nesigurnost, korupcija, nedostatak perspektive i visoka stopa nezaposlenosti glavni su razlozi koji mlade ljude tjeraju iz Banja Luke.

    VM: Gospodine Prerad kao doktor ekonomskih nauka i predsjednik Udruženja sudskih tumača Republike Sroske, raspolažete podacima koliko mladih odlazi iz Republike Srpske, posebno iz Banja Luke. Koliko ljudi prevodi diplome i dokumenta zarad odlaska iz naše regije?

    Prerad: Statistika je numoljiva i pokazuje alarmantne podatke. Odlazak stanovništva iz Republike Srpske trenutno je, bar po meni, najveći problem. Sve više mladih prevodi svoje diplome i dokumenta zarad odlaska u drugu državu. A kada oni odu, ko i šta nam ostaje?!

    VM: Kako vi ocjenjujete trenutnu situaciju u vezi s odlaskom mladih iz Banja Luke i koji su ključni faktori koji na to utiču?

    Prerad: Trenutna situacija je krajnje zabrinjavajuća. Ključni faktori koji utiču na odlazak mladih uključuju ekonomske prilike, obrazovanje, korupciju i nedostatak perspektive. Mladi često osjećaju da nemaju budućnost u ovom gradu.

    Visoka stopa nezaposlenosti, nedostatak perspektive i ograničene mogućnosti za profesionalni razvoj najčešći su razlozi koji ljude navode na emigraciju.

    VM: Na osnovu vašeg iskustva i analize, šta je potrebno za razvoj i napredak Banja Luke?

    Prerad:Banja Luka ima ogroman potencijal. Da bismo unaprijedili situaciju, potrebno je podsticati investicije,  privući strane investitore i podržati domaće preduzetnike.

    VM: Koje konkretne mjere bi po vašem mišljenju gradske vlasti trebale preduzeti kako bi se zadržali mladi ljudi u Banjoj Luci?

    Prerad: Gradske vlasti trebaju hitno djelovati. Moraju početi sa konkretnim aktivnostima i podsticanjem investicija.

    Jačati obrazovni sistem odnosno, povezati obrazovanje sa potrebama tržišta rada i unaprijediti kvalitet nastave. Podržavati inovacije i tehnološki sektor. Razvijati startape i infrastrukturu za tehnološki napredak.

    VM: Šta vi smatrate da je  odgovorna uloga građana u rješavanju gorućih problema, a posebno ovog, odlazak mladih?

    Prerad: Građani imaju ključnu ulogu. Aktivno učestvovanje u lokalnoj zajednici, podrška mladima i promovisanje pozitivnih vrijednosti mogu doprinijeti rješavanju problema odlaska mladih. Solidarnost i zajednički napor su neophodni za stvaranje bolje budućnosti za sve nas. Mladim ljudima što prije moramo obezbijediti mogućnost da u Banjoj Luci žive, rade i  stvaraju svoje porodice. Svi mi imamo zadatak mladom čovjeku pomoći da ostane i opstane tamo gdje su mu korijeni a tuđi svijet je gorak. Samo u svojoj otadžbini i u okruženju svoje porodice i prijatelja je lijepo živjeti, zbog toga smo dužni da mladim ljudima obezbijedimo bolje uslove. Ne smijemo da pričamo o boljoj budućnosti već moramo razmatrati sadašnjost, sagledati stanje u društvu i djelovati bez odlaganja. Čekanjem i bježanjem od problema,ostaćemo bez budućih naraštaja i naše djece.

  • Ekološki protesti i liberalne vrijednosti: Nova strategija za Srbiju

    Ekološki protesti i liberalne vrijednosti: Nova strategija za Srbiju

    Svjedoci smo kako se naizgled različite nevladine organizacije (NVO) u Srbiji, poput ekoloških pokreta i LGBT zajednice, ujedinjuju pod zajedničkom agendom koju podržavaju zapadni finansijeri. Zajednički interes ovih organizacija, koje su predvođene ličnostima poput Zlatka Kokanovića iz organizacije „Ne damo Jadar“, Ivana Bjelića iz Krovne organizacije mladih, te Mile Pajić iz Inicijative mladih za ljudska prava, postaje sve očigledniji.

    Ekološki pokreti u Srbiji, koji na prvi pogled djeluju kao nezavisni zaštitnici životne sredine, sve više pokazuju uticaj prozapadnih nevladinih organizacija. Taj uticaj je posebno uočljiv kroz povezanost ekoloških protesta sa promocijom liberalnih vrijednosti, uključujući podršku pravima LGBT populacije.

    Ivan Bjelić, aktivista i član Krovne organizacije mladih, javno je pružio podršku LGBT zajednici, pozivajući na ekološke proteste uz poruku da se, kako on kaže, „gej i strejt“ trebaju ujediniti radi zajedničke borbe. Njegova organizacija je dio šire mreže nevladinih organizacija koje se finansiraju iz istih izvora moći.

    Sličan primjer je i Mila Pajić, članica Inicijative mladih za ljudska prava, organizacije koja je aktivno uključena u organizaciju ovogodišnje gej parade u Beogradu. Ova parada, koja je izazvala mnogo pažnje zbog kontroverznih programa, pokušava uključiti i Srpsku pravoslavnu crkvu, što je izazvalo ogorčenje kod vjerničkog dijela javnosti. Posebno su sporna najavljena predavanja o crkvi koja su namijenjena pripadnicima LGBT zajednice.

    Povezanost između liberalnih vrijednosti i ekoloških protesta postaje sve jasnija, ne samo u slučaju organizacije „Ne damo Jadar“, već i drugih poput „Eko straže“. Ove organizacije, koje se predstavljaju kao nezavisni građanski pokreti, u suštini slijede agendu koju postavljaju isti oni koji finansiraju LGBT prava i druge liberalne ciljeve u Srbiji.

    Očigledno je da nijedna nevladina organizacija, bilo da djeluje u Gornjim Nedeljicama ili na Vračaru, nije nezavisna od interesa svojih finansijera. Ova situacija ukazuje na duboku povezanost između naizgled različitih društvenih i političkih pokreta u zemlji, koji na kraju služe istoj agendi i centrima moći.

    Imajući u vidu ove činjenice, može se zaključiti da će ovi pokreti nastaviti međusobno podržavati jedni druge, budući da su dio šireg plana. Uticaj prozapadnih NVO sve više raste, a kroz podršku ovim protestima, promovišu se vrijednosti koje često nemaju mnogo zajedničkog sa interesima većine građana Srbije. Ova situacija jasno pokazuje da u Srbiji nema autentičnih i nezavisnih pokreta koji nisu pod uticajem spoljašnjih faktora, već je svaki protest i svako udruženje dio šire agende koja dolazi spolja.

  • Otkriveno ko stoji iza pokušaja organizovanja „obojene revolucije“ u Srbiji.

    Otkriveno ko stoji iza pokušaja organizovanja „obojene revolucije“ u Srbiji.

    Čak i slabije upućenim posmatračima je sasvim jasno da tzv. ekološki protesti, koji u poslednje vreme pod maskom borbe protiv istraživanja i potencijalne eksploatacije nalazišta litijuma niču kao pečurke posle kiše širom naše zemlje, u svojoj osnovi nemaju zalaganje za tzv. ekološku agendu, već stvaranje uslova za vaninstitucionalnu promenu legitimno izabranih vlasti po dobro poznatom modelu „obojenih revolucija“.

    Ovo je dodatno potkrepljeno u nedavno objavljenoj opsežnoj analizi delovanja američke političke fondacije „Nacionalna zadužbina za demokratiju“ (NED), koju je sačinilo Ministarstvo spoljnih poslova NR Kine. U pomenutoj analizi se navodi da NED predstavlja „bele rukavice“ tj. paravan za subverzivni američki nastup u inostranstvu, koji je u dužem vremenskom periodu usredsređen na podrivanje državne moći u drugim zemljama, mešanje u njihova unutrašnja pitanja, podsticanje podela i konfrontacije, dezinformisanje javnog mnjenja i sprovođenje ideološke infiltracije pod izgovorom promovisanja demokratije, a što je u tim zemljama izazvalo brojne ozbiljne posledice.

    Takođe, apostrofirano je da je NED poslednjih godina pribegao promeni taktike, odlazeći još dalje u delovanju protiv globalnog mira, razvoja i uzajamno korisne saradnje međunarodnih aktera, te da je došao na zao glas zbog svojih pokušaja infiltracije, subverzije i sabotaže protiv većeg broja zemalja, zbog čega postoji imperativ razobličavanja nastupa i instrumenata koje koristi ova „produžena ruka“ američke spoljne politike.

    Značajno mesto u analizi kineskog MSP zauzima subverzivni nastup NED prema Srbiji, pre svega u delu koji se odnosi na manipulaciju i mešanje u izborne procese. Naime, ukazano je da se NED mešao u kompletan izborni proces u našoj zemlji tokom 2022. i 2023. godine, snažno podržavajući opozicione proameričke kandidate, dok su u maju 2023. godine, nakon masovnih ubistava u OŠ „Vladislav Ribnikar“, Duboni i Malom Orašju, organizacije za zaštitu ljudskih prava koje finansira NED i proameričke opozicione strukture organizovale masovne demonstracije, zahtevajući ostavku legitimno izabranih vlasti.

    Pored toga, u odeljku koji se bavi fabrikovanjem lažnih informacija u cilju unošenja konfuzije u javno mnjenje, kao ilustrativan primer navedeno je da su organizacije nevladinog sektora u Srbiji koje podržava NED u koordinaciji sa dopisništvom Si-En-Ena fabrikovale lažne vesti povezane sa Kinom, dezavuišući javnost u vezi sa projektima iza kojih stoji kineska strana i stavljajući u prvi plan navodne probleme zaštite životne sredine, prava radnika i korupcije.

    Takođe, u sklopu korišćenja „akademskih“ aktivnosti kao paravana za uplitanje i inflitraciju u unutrašnja pitanja drugih zemalja, istaknuto je da je NED od otpočinjanja specijalne vojne operacije Ruske Federacije u Ukrajini, posredstvom NVO „Beogradski centar za bezbednosnu politiku“ (BCBP) koju finansira, podržao proteste prozapadnih političkih struktura i organizacija u našoj zemlji i kritikovao spoljnopolitičke pozicije Srbije. Osim toga, NED u dužem periodu podstiče tenzije u odnosima Beograda i Prištine, prevashodno kroz finansiranje NVO sektora na tzv. Kosovu, pri čemu je decembra 2023. godine institut „Sbunker“ koji finansira ova organizacija objavio izveštaj u kojem se navodi da je „Kosovo relativno uspešan primer američke podrške izgradnji nacije i promociji demokratije“.

    Koliko daleko sežu „pipci“ NED u pokušaju stvaranja uslova za izvođenje „obojene revolucije“ i prekrajanje političke scene naše zemlje u skladu sa interesima ove organizacije i njenih političkih mentora svedoči i to da NED finansira projekat pod nazivom „Jačanje kapaciteta lokalnih medija“, usmeren na ciljano kreiranje medijskih sadržaja na lokalu, prvenstveno sa ciljem animiranja mlađe populacije, kao i na istraživanje navodnih pritisaka na lokalne medije, a u čemu sarađuje sa potvrđenim ispostavama američkih interesa u ovdašnjoj medijskoj sferi, poput „Lokal presa“, portala „Južne vesti“, „Glasa Šumadije“ i „Bujanovačkih“ (pomenimo samo neke od njih).

    Među dokazanim saradnicima NED su i „Balkanska istraživačka mreža“ (BIRN) i „Mreža za istraživanje kriminala i korupcije“ (KRIK), u čijem izveštavanju ključno mesto zauzima plasiranje tendenciozno kreiranih informacija i dezinformacija na račun državnih vlasti Srbije.

    Jedan od „favorita“ NED u našoj zemlji je i NVO „Pro.Tok21“ iz Smedereva, koja uz finansijsku podršku NED sprovodi kampanju formiranja tzv. aktivističke mreže u Srbiji i regionu, sa proklamovanim ciljem intenziviranja „društveno-političkog angažmana“ na lokalnom nivou. Poseban fokus ovog projekta je na mladima, koji će proći kroz različite obuke u vezi sa pokretanjem inicijativa, animiranjem sugrađana, fotografisanjem, snimanjem, vođenjem naloga na društvenim mrežama, pisanjem i uređivanjem vesti, blogova i podkasta, a jedan od akcenata ove kampanje je, simptomatično, pitanje zaštite životne sredine.

    Treba istaći i to da su predstavnici NED krajem maja ove godine prisustvovali skupu pod nazivom „Izborni uslovi, saradnja političkih stranaka, propuštene šanse“, održanom u organizaciji NVO „Centar savremene politike“ uz učešće većeg broja predstavnika ovdašnjih opozicionih stranaka i nevladinog sektora. Na pomenutom skupu je postignut načelni dogovor da buduće delovanje opozicije treba bazirati na korišćenju potencijalnih kriznih situacija u cilju vaninstitucionalnog preuzimanja vlasti, sa akcentom na pitanju iskopavanja litijuma. Teško da se u aktuelnom trenutku može pronaći jača potvrda povezanosti NED sa primenom koncepta „obojene revolucije“ u našoj zemlji.

  • Grujić: Vjerujem u budućnost našeg sela

    Grujić: Vjerujem u budućnost našeg sela

    Zovem se Milan Grujić, imam 30 godina i živim mjestu Borkovići, koje se nalazi samo 20 kilometara od Banja Luke. Po zanimanju sam profesor razredne nastave, oženjen sam i otac jedne djevojčice. Odlučio sam da svoj život nastavim ovdje, u selu gdje sam odrastao, gdje su moji korijeni i gdje vjerujem da je moguće graditi srećnu budućnost za mene i moju porodicu. Volim svoje selo i želim da i moje dijete osjeti istu ljubav prema ovom mjestu, da odraste okruženo prirodom i zajednicom koja je uvijek bila oslonac jedni drugima.
    Nažalost, posljednjih godina svjedočimo jednom zabrinjavajućem trendu – mladi ljudi sve više napuštaju svoja sela. Odlaze u potrazi za boljim životom, najčešće u inostranstvo, vođeni potrebom za sigurnijim zaposlenjem i boljim uslovima života. Glavni razlog njihovog odlaska je upravo nedostatak mogućnosti za zaposlenje koje bi im omogućilo dostojanstven život ovdje, u njihovom rodnom mjestu. Odlazak mladih nije samo problem našeg sela, već i mnogih drugih širom zemlje. Ali, Borkovići su moje selo, i zato je ova priča posebno lična za mene.
    Pitam se, da li bi se ti mladi ljudi vratili kada bi im se pružila prilika za adekvatno zaposlenje? Vjerujem da bi. Mnogi od njih nisu otišli zato što su to željeli, već zato što su morali. Naša sela, poput Borkovići, imaju mnogo toga da ponude. Selo kao selo pruža brojne mogućnosti za bavljenje raznim poslovima – od poljoprivrede i stočarstva, pa do zanata i drugih djelatnosti koje mogu donijeti stabilan prihod. Ali te mogućnosti ostaju neiskorištene, jer nema dovoljno sistemske podrške. Ulaganjem u sela i pomaganje mladima može se stvoriti osnova za povratak tih ljudi i revitalizaciju naših zajednica.
    Promjene se mogu desiti samo ako se ozbiljno pristupi problemu. Potrebna je podrška na svim nivoima – od lokalnih vlasti, preko državnih institucija, do privatnih investitora. Pomoć mladima kroz donacije ili kredite sa malim kamatama na duži period bio bi jedan od ključnih koraka. Na taj način, mladi bi dobili priliku da započnu svoje poslove, bez straha od dugoročnih financijskih obaveza koje ne bi mogli ispuniti. Voćarstvo, na primjer, je djelatnost koja je idealna za porodični posao, a naša zemlja je bogata plodnim zemljištem koje može donijeti dobre prinose. Naša zemlja je povoljna za različite kulture voća i povrća, ali potrebna je podrška kako bi se te mogućnosti iskoristile na pravi način.
    Ipak, sve to može pasti u vodu ako se ne riješe osnovni problemi. Jedan od najvećih problema s kojim se suočavamo u Borkovićima je vodosnabdijevanje. Posebno u ljetnim mjesecima, kada suša pogađa naše krajeve, nedostatak vode postaje ozbiljna prepreka za bilo kakvu ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju. Bez stabilnog snabdijevanja vodom, ni najplodnija zemlja neće moći da donese željene rezultate. Rešavanje ovih nedostataka i podrška mladima ključ su za stvaranje boljeg života u našim selima. Kada bi mladi imali sigurnost da mogu ostati u svojim mjestima, stvarati porodice i živjeti od svog rada, vjerujem da bi mnogi od njih odabrali tu opciju.
    Ja sam jedan od rijetkih koji je odlučio da ostane u svom selu. Živim ovdje, radim, i borim se za bolji i ljepši život za sve nas. Vjerujem da, ako se svi udružimo i usmjerimo svoje napore, možemo doprinijeti da naša djeca rastu ondje gdje su se rodila. Jer, na kraju krajeva, nije li to ono što svi mi želimo? Da naši potomci ostanu ovdje, da žive od svog rada i da osjete tu posebnu vezu s mjestom koje nas je oblikovalo.
    Sela su srce naše zemlje, ali to srce sve slabije kuca. Vrijeme je da zajedničkim snagama vratimo život u naša sela i omogućimo mladima da vide budućnost u mjestima u kojima su odrasli. Ne smijemo dozvoliti da naši mladi odrastaju s idejom da moraju otići kako bi našli sreću. Naša sela imaju potencijal da postanu mjesta prosperiteta, gdje se može živjeti dostojanstveno, gdje se može raditi i gdje se može biti srećan.
    Moramo raditi na tome da stvorimo uslove za povratak mladih. To nije samo pitanje ekonomije, već i pitanje identiteta, kulture i budućnosti naše zemlje. Ako želimo da sačuvamo ono što nas čini posebnim, moramo početi od naših sela. Ulaganjem u obrazovanje, infrastrukturu, poljoprivredu i male biznise, možemo vratiti život u naše zajednice.
    Na kraju, svi zajedno možemo doprinijeti boljem i ljepšem životu u našim selima. To nije samo borba pojedinca, već zajednički cilj kojem svi težimo. Jer, kada sela ožive, oživi i cijela zemlja. Vjerujem da je budućnost naših sela u našim rukama, i da samo zajedničkim naporom možemo ostvariti taj cilj.

  • Cvjeta izvoz oružja iz BiH

    Cvjeta izvoz oružja iz BiH

    Namjenska industrija u Bosni i Hercegovini je jedina grana privrede u državi koja je ove godine ostvarila rast koji je iznosio 37 odsto.

    Prema detaljnim podacima Spoljnotrgovinske komore BiH koji su objavljeni u njihovom Infokomu, namjenska proizvodnja je u šest mjeseci ove godine ostvarila obim razmjene od 309 miliona KM.

    “Izvoz je iznosio 238 miliona KM, što je za 37% više u odnosu na isti period prošle godine ili 64,8 miliona KM. Uvoz je veći za 82% i iznosi 71 milion KM. Pokrivenost uvoza izvozom, iako u padu, i dalje bilježi veliki procenat od 334%”, piše u podacima Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Dalje se navodi da obim razmjene namjenske proizvodnje BiH bilježi konstantan rast i u posmatranom je periodu zabilježen rast od 45% više u odnosu na isti period prošle godine.

    “Najviše se izvozila municija, i to u iznosu od 174 miliona KM (73%), te eksplozivi (24%) i vojno oružje u iznosu od 4,4 miliona KM (1,8%)”, stoji u podacima.

    Tako su najveći kupac bh. oružja ove godine bile Sjedinjene Američke Države, i to za 54 miliona KM.

    Srbija je kupila naoružanja za 25,5 miliona KM, a Turska za 22,3 miliona KM.

    Slijede Slovačka i Bugarska sa nešto više od 20 miliona KM, pa Irak sa oko 17 miliona KM.

    Dalje ide Saudijska Arabija sa 12,3 miliona KM, Rumunija 8,2 miliona KM, Bangladeš 6,4 miliona KM.

    Prvih 10 najvećih kupaca zatvara Velika Britanija koja je “uzela” oružja za skoro šest miliona KM.

    Sa druge strane, najveći uvoz namjenske proizvodnje zabilježen je iz SAD (23,6 miliona KM), Srbije (17,1), Egipta (8,6), Hrvatske (5,6) i Turske, oko četiri miliona KM.

    Đuro Kozar, vojno-politički analitičar, rekao je da je namjenska industrija veliki potencijal Bosne i Hercegovine.

    “Posebno je to izraženo u Federaciji BiH, gdje je ova grana privrede veoma perspektivna, ali je potrebno još puno ulagati da se ona razvija, posebno ka izvozu. Na primjer, municija iz tvornice “Igman” kod Konjica se može izvoziti u sve države, jer ima kalibre i za NATO standarde i za druge, koji se proizvode u istočnoevropskim zemljama kao što je Rusija. Jako dobar potez radi i Vlada FBiH jer dio dividende koja joj pripada ostavlja za razvoj devet preduzeća u namjenskoj industriji koja su u njenom većinskom vlasništvu”, kazao je Kozar za “Nezavisne novine“.

    Prema njegovim riječima, iz BiH se najviše traži municija, ali i vazdušne puške, dalekometni top, upaljači za razne vrste municije i drugi proizvodi.

    “Trebalo bi se još više raditi kako bi se poboljšao izvoz jer je veliki potencijal u namjenskoj industriji BiH. Šteta je što nije razvijenija vojna industrija u Republici Srpskoj jer mislim da bi i to doprinijelo većem izvozu. Vojna industrija u BiH je bila jako razvijena u bivšoj Jugoslaviji, ali neke od tvornica koje su tada dobro radile više ne postoje”, naglasio je Kozar.

  • Rastu zbog istrage o eksplozijama na ”Sjevernom toku”

    Rastu zbog istrage o eksplozijama na ”Sjevernom toku”

    U sezoni punjenja skladišta, cijena gasa u Еvropi raste zbog intenziviranja sukoba Ukrajine i Rusije. Rastu i tenzije na relaciji Njemačka, Poljska, Ukrajina i to zbog istrage o eksplozijama na gasovodima “Sjeverni tok 1 i 2” prije dvije godine. Poljsko tužilaštvo je potvrdilo da je dobilo nalog za hapšenje osumnjičenog koji su izdale njemačke vlasti za sabotažu na tim gasovodima.

    Njemačka policija vjeruje da je muškarac koji je živio u Poljskoj, bio u timu ronilaca koji su postavili eksplozive na cijevi gasovoda “Sjeverni tok 1 i 2” koje spajaju Rusiju i Njemačku ispod Baltičkog mora.

    Iz poljskog tužilaštva su potvrdili – osumnjičenog nisu našli u mjestu prebivališta jer je još početkom jula otišao u Ukrajinu.

    “Čudno nam je da je njemačka strana tragala za osobom, ali planirano hapšenje nije najavljeno i registrovano u šengenskom sistemu. Zbog toga je ova osoba mogla jednostavno da napusti zemlju”, rekao je Pjotr Skiba, tužilac iz Varšave.

    Njemački mediji navode da policija zbog eksplozija na “Sjevernom toku” traga i za još dvoje ukrajinskih instruktora ronjenja, ali za njima još nije izdala naloge za hapšenje. Kijev negira umiješanost u sabotaže.

    “Ukrajina nema nikakve veze sa eksplozijama Sjevernog toka. Takav čin se može izvesti samo uz velike tehničke i finansijske resurse. A ko je sve to posjedovao u vrijeme bombardovanja? Samo Rusija”, rekao je savjetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak za Rojters.

    I dok Rusija ocjenjuje da Zapad, novim tvrdnjama o eksplozijama na Sjevernom toku samo skida odgovornost sa sebe, Njemačka nastavlja istragu.

    “Jedno je da je osumnjičeni ukrajinski državljanin, ali to nije ništa iz čega bih izvlačio zaključke u vezi sa učešćem država, to svakako treba istražiti. Međutim, imamo prve uspehe u istrazi”, rekao je Ralf Štegner, poslanik SPD-a.

    Pored Njemačke, nezavisnu istragu vodile su i Švedska i Danska, ali su prošle godine saopštile da zbog nedostatka dokaza “slučaj sabotaža na Sjevernom toku” – zatvaraju.