VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    Cijena brašna pada, cijene pekarskih proizvoda rastu

    U poslednjih godinu dana cijena brašna pala je za 10 feninga po kilogramu, dok je cijena hljeba i ostalih pekarskih proizvoda porasla, što je paradoksalno, kažu iz udruženja za zaštitu potrošača. Sa druge strane pekari rast cijena pravdaju činjenicom da osim brašna, u cijenu hljeba ulazi niz drugih imputa, koji su u ovom periodu, kažu, drastično poskupjeli.

    Za rubriku “vjerovali ili ne” jeste činjenica da cijena brašna pada, a cijena hljeba raste. Tragično je to što dobijemo veliku razliku, kada se uporede cijene pšenice i pekarskih proizvoda, kažu u udruženju potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    “Cijene kifle su nekada bile 10, pa 20 a sada 25 i 30 feninga, a toliko košta i kilogram pšenice. Prema tome, vidite kolika je razlika i koliko ne dolazi do usklađivanja cijena. Tu mi možemo reagovati  tako što ćemo upozoravati, ali postoje institucije koje su zadužene da se time bave”, rekao je Jovan Vasilić, predsjednik ovog udruženja.

    Naši sugrađani su takođe mišljenja da u ovakvo situaciji nešto nije uredu i da bi cijena osnovne životne namirnice trebala da bude niža.

    “Skupoća je velika, standard je opao. Za penzionere, katastrofa”.

    “Kilogram hljeba, 2 kg brašna, 4 kg pšenice – to je paritet bio. Dugo vremena se to zadržalo, a sad je to u korist mlinske industrije daleko, daleko nepovoljnije.”

    “Smatram da bi trebalo da se vodi računa o tome da ima ljudi koji ne mogu sebi da priušte te dodatne izdatke. Mislim da bi država trebalo malo da obrati pažnju i da koriguje cijene, odnosno da izvede kontrolu na maržu.  Da vide kako to ljudi formiraju cijenu, jer izgleda, kako se meni čini, da svako  formira cijenu kako hoće”.

    “Hljeb je skup u odnosu na brašno. Tačno je, imaju i pekari izdatke, ali je ipak skupo. Samo, hljeb je nekada bio težak 1 kilogram, a koliko je težak danas? Da li ima 600 grama?”

    Pekari cijene svojih proizvoda pravdaju činjenicom da je došlo do rasta najniže plate, te da sada, na mjesečnom nivou po zaposlenom izdvajaju dodatnih 382 KM.

    “Naše preduzeće ima 120 zaposlenih. To je na mjesečnom nivou oko 40.000 maraka i mi smo dali za ovih 10 mjeseci 400.000 maraka je naše preduzeće dalo više ove godine nego prošle”, kaže Njegoslav Zagorac, vlasnik lanca pekara iz Bijeljine.

    Zagorac dodaje da 80% svojih proizvoda pakuje u ambalažu koja je skuplja za 30 procenata, kao i to da najjeftinija mašina za pekarstvo košta 15.000 evra.

    “Naše proizvode, bilo koje, ne možemo da dajemo za neku cijenu koja odgovara ekonomistima, udruženjima za zaštitu potrošača, koja odgovara penzionerima. Ne možemo. Jednostavno, pekari kada poskupe, onda znajte da im je dogorjelo, da to nije trka za profitom, nego jednostavno dogorjelo”, kategoričan je Zagorac.

    Pekari dodaju da je veliki problem deficit stručne radne snage, te da je cijena njihovog rada prelazi 2.000 maraka i da je viša za minimalno 25 procenata, u odnosu na isti period prošle godine.

  • OHR i strane sudije su prepreke evrointegracijama BiH

    OHR i strane sudije su prepreke evrointegracijama BiH

    Republika Srpska ostaje posvećena unapređenju evropskog puta BiH uz očuvanje ustavnog poretka, a bitne prepreke na tom planu jesu despotsko prisustvo OHR-a i kontrola koju nad Ustavnim sudom imaju strane sudije, navedeno je u 32. izvještaju Srpske Savjetu bezbjednosti UN.U izvještaju se ukazuje da ove prepreke usporavaju evropski proces, ali da je Srpska uvjerena da će po njihovom uklanjanju BiH moći da stabilno napreduje ka članstvu u EU.

    – Srpska je čvrsto opredijeljena za sprovođenje reformi neophodnih za integraciju BiH u EU uz očuvanje ustavne strukture BiH. Godinama je marljivo radila na evrointegracijama i ostvarila znatan napredak na postizanju ciljeva koje je EU zacrtala u svojim izvještajima o BiH. Do sada je nekoliko hiljada propisa Srpske prošlo proceduru usaglašavanja i ocjenjivanja usklađenosti sa pravnim tekovinama EU – navodi se u izvještaju.

    U dokumentu se napominje da je višenacionalno rukovodstvo BiH, uz podršku Srpske, ostvarilo brzo kretanje na putu evrointegracija BiH tokom 2023. i početkom 2024. godine, što je Evropski savjet u martu 2024. godine i prepoznao, te odobrio početak pregovora BiH o članstvu u EU.

    – Nažalost, ovo kretanje zaustavljeno je manje od nedjelju dana kasnije, kada je Kristijan Šmit donio odluku kojom oktroiše opsežne izmjene Izbornog zakona BiH, odbacujući demokratski ustavni sistem za donošenje zakona. Ovo je izazvalo političku krizu koja je paralizovala napredak na evropskim integracijama, te se produbila kada je Ministarstvo inostranih poslova BiH, koje kontrolišu Bošnjaci, suprotno Ustavu, djelovalo bez ovlašćenja Predsjedništva u namjeri da izdejstvuje usvajanje krajnje kontroverzne rezolucije o ratnom zločinu u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN – pojašnjava se u izvještaju.

    U izvještaju se ukazuje i da je najveća bošnjačka stranka SDA, posredstvom svojih kantonalnih premijera blokirala Program reformi i unazadila evrointegracije, što je BiH koštalo 70 miliona evra u vidu pomoći u okviru Plana EU za rast za zapadni Balkan.

    Uprkos političkoj krizi, kako se navodi, posljednjih mjeseci je ostvaren određeni napredak poput toga što je Savjet ministara u junu usvojio Strategiju za borbu protiv korupcije BiH, koja spada u 14 ključnih prioriteta za evropske integracije, te je BiH, uz podršku Vlade Srpske, nedavno krenula u usvajanje zakona radi uvođenja broja “112” za hitne slučajeve.

    – Srpska se nada da će lideri BiH ponovo biti u stanju da se okupe i obnove brzi napredak BiH ka članstvu u EU. Republika, zapravo, podržava sprovođenje, u paketu, svih preostalih elemenata 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija postavila za evropske integracije BiH. Nažalost, bošnjačke stranke odbijaju ovaj prijedlog jer se jedan od ključnih prioriteta odnosi na zamjenu stranih sudija u Ustavnom sudu BiH državljanima BiH – navodi se u tom dokumentu.

    U izvještaju se naglašava da OHR mora biti zatvoren da bi BiH ostvarila puni suverenitet i demokratsku samoupravu koji su neophodni za napredovanje ka članstvu u EU.

    – EU je jasno stavila do znanja da prisustvo OHR-a nije u skladu sa evropskim putem BiH. Šmitovi protivpravni ukazi, nezakonita diktatorska ovlašćenja, nepromišljene intervencije i samo njegovo prisustvo izazivaju krize, te ozbiljno podrivaju i glavna su prepreka evrointegracijama BiH – ističe se u izvještaju.

    U dokumentu se navodi da EU smatra da je nastavak rada OHR-a, sa samoproklamovanim pravom da vlada BiH dekretom, nespojiv sa integracijom BiH u EU.

    – Takođe, Evropska komisija u svom mišljenju o zahtjevu za članstvo BiH iz 2019. godine kaže da je tako intenzivan međunarodni nadzor u načelu nespojiv sa suverenitetom BiH, pa stoga i sa članstvom u EU – navodi se u izvještaju.

    U izvještaju Vlade Srpske se ističe da je nakon 2019. godine despotizam OHR-a nad BiH mnogo ekstremniji, što ilustruje činjenica da je Šmit od dolaska u BiH do trenutka pisanja izvještaja donio najmanje 21 nezakonitu odluku, uključujući i instant zakon kojim se utvrđuju zatvorske kazne za one koji ne poštuju njegove naredbe.

    Vlada Srpske u izvještaju podsjeća da ovaj njemački političar nastavlja da protivpravno polaže pravo na titulu visokog predstavnika, iako njegovo imenovanje na tu funkciju nije odobrio Savjet bezbjednosti UN kako to zahtijeva Dejtonski sporazum.

    – Što je još gore, bez ikakvog pravnog osnova i suprotno Ustavu BiH, Šmit nastavlja da polaže pravo na moć i upražnjava je da vrši vlast u BiH odlukama, ne poznajući nikakve granice ili ograničenje te moći ni od domaćih, ni od međunarodnih institucija. Nezakonita i diktatorska Šmitova vladavina krši ljudska prava građana BiH, gazi vladavinu prava i demokratski ustav BiH i destabilizuje zemlju – precizira se u izvještaju.

    U izvještaju se dodaje da u Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, koji je jedini izvor legalnih ovlašćenja visokog predstavnika, strane traže da visoki predstavnik učestvuje u radnjama kao što su praćenje, održavanje bliskih kontakata sa stranama, pomaganje, prisustvovanje sastancima donatorskih organizacija, podnošenje izvještaja, davanje smjernica komesaru Međunarodnih operativnih policijskih snaga.

    – Ništa u Aneksu 10 ne može se tumačiti u dobroj namjeri kao pravo visokog predstavnika da donosi odluke obavezujuće za BiH ili njene građane. Svako tumačenje tog aneksa kojim se pronalazi ovlašćenje da se BiH vlada putem odluka predstavlja tumačenje u krajnje lošoj namjeri i stoga krši Bečku konvenciju o ugovornom pravu – ističe se u izvještaju.

    U dokumentu se dodaje da Savjet za sprovođenje mira /PIK/ uopšte nema legalnu nadležnost, a kamoli pravo da visokom predstavniku dodjeljuje neka nova široka ovlašćenja, te napominje – da bi BiH živjela pod vladavinom prava, lažno prisvajanje “izvršnih ovlašćenja visokog predstavnika” izmišljenih na konferenciji u Bonu mora konačno biti prozvano kao nezakonito podmetanje, što i jeste.

    – To što Šmit iznosi tako očigledno lažnu tvrdnju o predmetu tumačenja kao ovlašćenja visokog predstavnika uprkos jasnom tekstu Dejtonskog sporazuma po ovom pitanju ostavlja dvije mogućnosti: da namjerno laže, ili da se, uprkos tome što tvrdi da obavlja funkciju visokog predstavnika, uopšte nije ni potrudio da pročita Dejtonski sporazum. Šta god da je u pitanju, Šmit sramoti sebe i svoje pobornike u međunarodnoj zajednici – navodi se u izvještaju.

    Podsjeća se i na Šmitov progon predsjednika Srpske /Milorada Dodika/ zbog poštovanja zakona, kao i činjenicu da je jula 2023. godine ovaj neizabrani stranac objavio najdestabilizujući i najrepresivniji edikt, “zakon” kojim se utvrđuju zatvorske kazne za nosioce javnih funkcija koji odbiju da njegove nezakonite odluke smatraju uredno donesenim zakonima.

    – Kao odgovor na Šmitove nezakonite i neustavne pokušaje da odlukama vlada BiH, Narodna skupština Srpske je u junu 2023. godine usvojila zakon kojim se obustavlja objavljivanje takvih nezakonitih odluka u Službenom glasniku Republike Srpske – navodi se u izvještaju.

    U izvještaju se podsjeća da je kada je predsjednik Republike Srpske proglasio novi zakon, kako to nalaže Ustav Srpske, Tužilaštvo BiH – djelujući pod Šmitovim pritiskom – podiglo optužnicu protiv Dodika na osnovu Šmitovog lažnog krivičnog zakona.

    – Optužnica predstavlja opasnu eskalaciju Šmitovih ataka na ustavni poredak BiH i nije ništa drugo do pokušaj državnog udara protiv demokratski izabranog rukovodstva Srpske, optuženog na osnovu fiktivnog zakona. Dodik sada prolazi kroz simulaciju sudskog postupka, u kom sudi bivši bošnjački vojni sudija iz vremena rata – podsjeća se u ovom dokumentu.

    U izvještaju se navodi da je dalje prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu BiH nespojivo sa suverenitetom BiH i demokratijom, podriva njegov legitimitet i predstavlja prepreku evrointegracijama BiH, kao i da su evropski organi naveli zamjenu stranih sudija kao jedan od ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU.

    – Ovo je temeljni uslov koji mora biti ispunjen prije početka pristupnih pregovora. Međutim, bošnjačke političke stranke u BiH odbile su da uopšte uzmu u razmatranje zakon kojim bi se zamijenile strane sudije pošto te sudije pouzdano glasaju u bloku sa bošnjačkim sudijama, i to u prilog neustavnom proširenju nadležnosti na nivou BiH i slabljenja entiteta. Iz istog razloga, američka ambasada u Sarajevu distancirala se od EU i usprotivila ovoj odavno zakasnjeloj reformi – ističe se u izvještaju.

    U dokumentu se napominje da ne postoji nijedna suverena zemlja u svijetu čiji ustavni sud ima rezervisana mjesta za strane sudije, a kamoli sudije koje je imenovao neki stranac /predsjednik Evropskog suda za ljudska prava/ bez njene saglasnosti.

    Srpska je uvjerena da BiH može da ispuni kriterijume za članstvo u EU, a da pri tome sačuva fundamentalan ustavni poredak utvrđen Dejtonskim sporazumom – ustavnu strukturu koja garantuje zaštitu konsitutivnih naroda i značajnu autonomiju dva entiteta BiH, Republike Srpske i Federacije BiH.

    – U svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine, Evropska komisija ponovo potvrđuje da je decentralizovana struktura BiH kompatibilna sa članstvom u EU. U saveznim i decentralizovanim državama EU, teritorijalne jedinice nose vitalne nadležnosti, između ostalog i u oblastima koje zahtijevaju transpoziciju direktiva EU – dodaje se u izvještaju.

    Federalni i konsocijativni sistem BiH, kako se navodi, od presudnog je značaja i za bezbjednost Evrope, s obzirom na status BiH kao utočišta za džihadiste, kao i činjenicu da su počinioci najstrašnijih terorističkih napada posljednjih decenija imali značajne veze sa BiH.

    – U najnovijem terorističkom napadu u BiH, koji se nedavno dogodio, tinejdžer je provalio u policijsku stanicu u Bosanskoj Krupi u Federaciji BiH, ubio jednog policajca i ranio drugog. Policija je uhapsila osam lica u vezi sa napadom i zaplijenila oružje, novac, računare i veliki broj dokumenata na arapskom jeziku. U junu 2010. godine, jedan policajac je ubijen, a još šestoro ranjeno u bombaškom napadu na policijsku stanicu u Bugojnu u FBiH. U aprilu 2015. godine, napadač je ubio jednog policajca i dvojicu ranio u napadu na policijsku stanicu u Zvorniku u Srpskoj – podsjeća se u izvještaju.

    Iako mnogi Bošnjaci praktikuju umjereni oblik islama, najveća politička stranka u BiH koja predstavlja Bošnjake /SDA/ ima svoje korijene u ekstremističkoj ideologiji, pa se u njenom manifestu naglašava i da “islamski pokret treba i može prići preuzimanju vlasti čim je moralno i brojno toliko snažan da može ne samo srušiti postojeću neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast”.

    – Iako se ova stranka trudi da se Zapadu predstavi kao umjerena i demokratska, nikada se nije odrekla svoje eksplicitno islamističke ideologije, a njeno rukovodstvo održava bliske veze sa radikalnim liderima muslimanskog bratstva i država poput Irana. Naklonjenost političkog Sarajeva radikalnoj ideologiji objašnjava zašto nema dovoljno političke volje da se BiH oslobodi opasnih džihadističkih elemenata – navodi se u izvještaju.

    U izvještaju Vlade Srpske ističe da evropske integracije BiH treba da teku u skladu sa Koordinacijom procesa evropskih integracija u BiH, dogovorenom 2016. godine na najvišem tehničkom i političkom nivou, a što je podržala i EU.

    – Mehanizam koordinacije zasniva se na principima poštovanja postojeće unutrašnje pravne i političke strukture u BiH i zaštite ustavima definisanih nadležnosti svih nivoa vlasti i njihovih institucija u oblastima obuhvaćenim procesom evropskih integracija, osiguranja vidljivosti te odgovornosti svih nivoa vlasti za blagovremeno i djelotvorno ispunjavanje obaveza iz procesa evropskih integracija iz njihove nadležnosti – dodaje se u izvještaju.

    Srpska je, kako je navodi, saglasna sa Evropskom komisijom da BiH mora da obezbijedi ravnopravnost i nediskriminaciju za sve građane, uključujući sprovođenje odluke Suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” i srodnim odlukama, te je na tom planu već ponudila adekvatna i jednostavna rješenja.

  • Iran sprema kompleksniji napad i moćnije bojeve glave

    Iran sprema kompleksniji napad i moćnije bojeve glave

    Uprkos američkim upozorenjima protiv odmazde prema Izraelu, Iran šalje prkosnu diplomatsku poruku. Planira kompleksan odgovor koji uključuje još moćnije bojeve glave i druge vrste oružja, izjavili su iranski i arapski zvaničnici upoznati s planovima za Wall Street Journal (WSJ).

    Kako će Izrael odgovoriti zavisiće od obima, prirode i efikasnosti teheranskog najavljenog udara. Do sada se Izrael suzdržavao od napada na iranske naftne i nuklearne objekte, koji su ključni za ekonomiju i sigurnost Irana, ali ta kalkulacija bi se mogla promijeniti, rekli su izraelski zvaničnici.

    Iran je obavijestio arapske diplomate da će u odgovor uključiti svoju konvencionalnu vojsku zbog gubitaka koje je pretrpio tokom izraelskog napada – četiri vojnika i jednog civila, naveli su iranski i arapski zvaničnici.

    Uključivanje regularne vojske ne znači nužno da će se trupe direktno angažovati, već da će Islamska revolucionarna garda, koja inače vodi ovakve operacije, u ovom slučaju dobiti dodatnu podršku, piše WSJ.

    Egipatski zvaničnik izjavio je da je Iran privatno upozorio na “snažan i kompleksan” odgovor.

    “Naša vojska je izgubila ljude, tako da mora odgovoriti,” rekao je jedan iranski zvaničnik. Dodao je da bi Iran mogao koristiti teritoriju Iraka za dio operacije i vjerovatno ciljati izraelske vojne objekte, ali mnogo agresivnije nego prošli put.

    Iran ne planira ograničiti odgovor na rakete i dronove, kao što je bio slučaj u dva prethodna napada, i bilo koje rakete koje bi bile korištene imale bi snažnije bojeve glave, rekli su iranski i arapski zvaničnici.

    Iran je naveo da je u posljednjem napadu na Izrael 1. oktobra ispalio četiri različite vrste srednjedometnih balističkih raketa – Emad, Ghadr, te dvije svoje najnovije i najnaprednije, Kheibar Shekan i Fattah.

    Dodatni faktor u iranskom odgovoru su američki izbori, izjavio je iranski zvaničnik. Iran ne želi utjecati na američke izbore svojim napadom, rekao je zvaničnik, dodajući da će odgovor uslijediti nakon izbora u utorak, ali prije inauguracije novog predsjednika u januaru. Prema američkim obavještajnim agencijama, Iran preferira Kamalu Harris u odnosu na Donalda Trumpa.

    Zvaničnici iz Egipta, Bahreina i Omana izjavili su da su iranski diplomati dali te široke naznake odgovora nakon američkih upozorenja, kako javnih tako i privatnih, protiv sukoba s Izraelom.

    Linda Thomas-Greenfield, ambasadorica SAD-a pri Ujedinjenim narodima, izjavila je prošle sedmice da bi napad Irana na Izrael ili SAD imao teške posljedice.

    “Vjerujemo da ovo treba biti kraj direktne razmjene vatre između Izraela i Irana”, rekla je.

    Promjene u iranskoj retorici i debata o odmazdi

    Nakon izraelskog napada, iranski zvaničnici su u početku rekli drugim zemljama u regiji da ne namjeravaju odgovoriti. Međutim, u roku od nekoliko dana ton se promijenio. U petak, visoki iranski general zaprijetio je “nezamislivim odgovorom”, dok je vrhovni vođa zemlje, ajatolah Ali Hamenei, u subotu najavio “odgovor koji će polomiti zube”.

    Zapadni zvaničnici vjeruju da iranski donosioci odluka još uvijek razmatraju kako i da li Iran treba odgovoriti, uključujući mogućnost da napad bude izveden direktno ili preko posrednika izvan Irana kako bi se omogućila određena distanca i izbjegla direktna odgovornost.

    Izraelski zvaničnici također vjeruju da Iran ozbiljno razmatra odgovor i upozorili su da su spremni na daleko agresivniji napad u slučaju eskalacije.

    Prošle sedmice, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je izraelska vojska pogodila “meki trbuh” Irana i odbacio “oholost” izjava iranskih lidera.

    “Danas Izrael ima veću slobodu djelovanja nego ikad prije” rekao je Netanyahu. “Možemo djelovati bilo gdje u Iranu gdje to trebamo.”

    Američka podrška Izraelu i razmještanje vojnih snaga

    Sjedinjene Američke Države radile su na tome da ograniče izraelski napad 26. oktobra na vojne ciljeve, ostavljajući netaknute iranske nuklearne i naftne objekte. Arapski zvaničnici izrazili su zabrinutost da ovog puta Izrael možda neće biti suzdržan, a Netanyahu je prošle sedmice ponovio da je sprečavanje Irana da dođe do nuklearnog oružja “najviši cilj” Izraela. Iran negira da radi na izgradnji nuklearnog oružja.

    Izrael je nagovijestio da bi mogao napasti ove vrste ciljeva svojim napadom 26. oktobra. Pogođen je objekat koji je Iran ranije koristio za radove na nuklearnom oružju. Satelitske snimke su pokazale da je Izrael također pogodio cilj slabe vrijednosti u iranskoj rafineriji u Abadanu, rekli su eksperti.

    U nedjelju je iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio da njegova zemlja ne može ostaviti izraelski napad bez odgovora. Ipak, u znak da Iran još uvijek razmatra kako da se osveti, rekao je da “tip i intenzitet našeg odgovora” može biti drugačiji ukoliko bi došlo do primirja u Gazi i Libanu.

    Američka vojska nije bila uključena u najnoviji izraelski napad na Iran, ali bi u slučaju iranskog odgovora vjerovatno bila uključena u odbranu Izraela. Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin naredio je razmještaj nekoliko B-52 bombardera, tankerskih aviona i mornaričkih razarača na Bliski istok, saopćio je Pentagon u petak.

    Dodatni vojni resursi stići će u vrijeme kada se očekuje odlazak borbene grupe nosača aviona USS Abraham Lincoln iz regije. SAD će ostati bez nosača i njegovih pratećih brodova u regiji prvi put nakon što je Hamas napao Izrael u oktobru 2023.

  • Korak bliže strožim kaznama za napadače na novinare, prosvjetare i medicinare

    Korak bliže strožim kaznama za napadače na novinare, prosvjetare i medicinare

    Inicijativu za izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, čiji je cilj da prosvjetni radnici, novinari i radnici u zdravstvu budu zakonski prepoznati kao lica koja obavljaju poslove od javnog značaja i da imaju pojačanu krivično-pravnu zaštitu, upućena je u zvaničnu parlamentarnu proceduru, potvrdio je pravnik Milko Grmuša, koji je to inicirao.

    I novinari, i predstavnici prosvjetnih i medicinskih radnika, podržavaju ovu inicijativu, ali ipak ne postoji veliki optimizam da će to biti usvojeno.

    Grmuša je, naime, inicirao da se poslom od javnog značaja smatra obavljanje profesije ili dužnosti koja ima povećan rizik za bezbjednost lica koje ga obavlja, a odnosi se na zanimanja koja su od značaja za javno informisanje, zdravlje ljudi i vaspitanje i obrazovanje.

    On je, između ostalog, inicirao i da se u Krivični zakonik Republike Srpske uvrsti novi član koji bi se zvao “Napad na lice koje obavlja poslove od javnog značaja”.

    Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti lice koje obavlja poslove od javnog značaja u obavljanju tog posla bio bi kažnjen novčano ili zatvorom do tri godine. Pritom, prema prijedlogu, ako je tokom ovog krivičnog djela nanesena povreda ili je prijećeno oružjem, izvršilac bi bio kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

    Podsjetimo, novinari u Srpskoj su u proteklim godinama niz puta bili na meti napada, a u sličnim su problemima i prosvjetari te zdravstveni radnici.

    Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić ističe da je pročitala dio inicijative koju je Grmuša objavio na društvenim mrežama, a što se odnosi, kako je on naveo, na sve koji rade posao od javnog značaja ili slično.

    “Sviđa mi se ta formulacija, ali nisam optimistična. Kada smo prije nekoliko godina tražili da se napad na novinare i medijske radnike tretira kao napad na službeno lice, odmah nam je rečeno da neće proći, jer bi onda i neka druga zanimanja tražila isto. Kada je naš kolega Vladimir Kovačević napadnut, političari su govorili kako bi ipak podržali tu inicijativu, ali se opet ništa nije promijenilo”, rekla je Smiljanićeva te dodala da novinari nisu tražili da budu službena lica, jer to ne mogu biti.

    Situacija sada, kako je dodala, jeste gora, jer su, osim medijskih radnika, i prosvjetni radnici i ljekari izloženi napadima i nasilju, ali…

    “I dalje mislim da se ništa neće promijeniti što se tiče kaznene politike. Možda bi rješenje bilo i da se koriste trenutna zakonska rješenja, ali maksimalne kazne, a ne minimalne. Često se ispostavi da imamo dobre zakone, ali je problem u primjeni”, naglasila je Smiljanićeva.

    Miloš Purković, v.d. predsjednika Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske, ističe da i ovaj sindikat već odavno ukazuje na to da je neophodno posebno tretirati napad na lica na radnom mjestu.

    “Ta inicijativa apsolutno ima našu podršku i volio bih da to dođe u formu zakona i bude primjenjivano. Iskreno da vam kažem, nisam nešto optimističan”, rekao je Purković za “Nezavisne novine”.

    Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, kaže da će oni proučiti i razmotriti inicijativu koju je Grmuša podnio.

    “Mi apsolutno tražimo pooštravanje kaznene politike. Nadam se da će biti političke volje da se to usvoji”, rekao je Gnjatić za “Nezavisne novine”.

    Grmuša je naveo da je obaviješten da je njegova inicijativa za izmjene i dopune Krivičnog zakonika upućena u zvaničnu parlamentarnu proceduru, te je, kako je dodao, ostvaren još jedan važan korak ka boljoj krivično-pravnoj zaštiti prosvjetara, zdravstvenih radnika i novinara.

    “Zahvaljujem Kabinetu predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske na brzoj reakciji i apelujem na nadležne parlamentarne odbore, Vladu i sve narodne poslanike da što prije usvoje ovu inicijativu, koja je u potpunosti usklađena sa dobrim rješenjima Krivičnog zakona Srbije. To će biti velika zajednička pobjeda i poruka svima da Republika Srpska ne toleriše nasilje”, istakao je Grmuša.

  • CIK Moldavije: Maja Sandu osvojila drugi predsjednički mandat

    CIK Moldavije: Maja Sandu osvojila drugi predsjednički mandat

    Predsjednica Moldavije Maja Sandu osvojila je drugi mandat u drugom krugu predsjedničkih izbora, koji je održan u nedjelju, pokazuju preliminarni podaci moldavske Centralne izborne komisije (CIK).

    “Kišinjev je pokazao izvanrednu mobilizaciju. Zabilježen je impresivan i istorijski odziv mladih. Glasalo je više od 1.690.000 ljudi. Razumem da se glasalo za promjene, promjene koje se očekuju u društvu, ali želim da znate da sam čula sve glasove, uključujući i one koji kritikuju”, rekla je Sandu u obraćanju, prenijela je državna novinska agencija Moldavije Moldpres.

    Nakon obrade 98,42 odsto izbornog materijala, 899.154 birača – što je 54,70 odsto građana koji su izašli na izbore – glasalo je za Maju Sandu, dok je kandidat socijalista Aleksandar Stojanoglu dobio 744.782 glasova, odnosno 45,30 odsto glasova.

    U drugom krugu predsjedničkih izbora glasalo je 1.697.047 birača, što je 54.28 odsto od ukupnog broja birača u toj zemlji, a pobjedu je odnio kandidat koji je osvojio većinu glasova.

  • Lavrov: Amerika priprema Evropu za direktan rat sa Rusijom

    Lavrov: Amerika priprema Evropu za direktan rat sa Rusijom

    SAD pripremaju Evropu da uđe u direktan vojni sukob sa Rusijom u slučaju da Kijev ne uspije da ostvari ciljeve, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    “Kao rezervna opcija, u slučaju da režim /ukrajinskog predsjednika Vladimira (Zelenskog podbaci, oni /američke vlasti) pripremaju kontinentalni dio Evrope da krene u samoubilačku avanturu i uđe u direktan oružani sukob sa Rusijom”, rekao je Lavrov na Međunarodnom simpozijumu “Stvaranje budućnosti”, prenosi Srna.

    Simpozijum je počeo danas u Moskvi i trajaće do srijede, 6. novembra. Događaju ove godije prisustvuju predstavnici 87 zemalja.

  • Dodik: Povratak Trampa na čelo Amerike značio bi povratak razumne spoljne politike

    Dodik: Povratak Trampa na čelo Amerike značio bi povratak razumne spoljne politike

    Republika Srpska zaslužuje Ameriku koja poštuje dejtonsko ustavno uređenje BiH i suverenitet lokalnih institucija, umjesto one koja nameće ambasadorsku samovolju i doprinosi nestabilnosti, istakao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Sistem koji imaju SAD i BiH utemeljen je na principima provjera i ravnoteže, kako bi se obezbijedila ravnopravnost i spriječila dominacija jedne strane. Kao što u Americi najmnogoljudnija država Kalifornija ne može da nameće volju cijelom savezu, tako i u BiH majorizacija ne može proći i uspjeti – naglasio je predsjednik Dodik u izjavi za Srnu.

    Navodeći da Donald Tramp to razumije i da će, za razliku od prethodnih administracija, bolje razumjeti situaciju u BiH, Dodik je rekao da Tramp neće žrtvovati stabilnost i napredak BiH radi eksperimenata i sitnih igara nekolicina koji su na tome izgradili karijere i stekli novac.

    – Zato pozivam sve pripadnike srpske zajednice u SAD da na predstojećim predsjedničkim izborima podrže republikanskog kandidata Donalda Trampa. Njegov povratak na čelo SAD značio bi povratak razumne i pravedne spoljne politike od koje zavisi i globalna stabilnost – poručio je predsjednik Srpske.

    On je ocijenio da će pobjeda Donalda Trampa biti pobjeda porodice i tradicionalnih vrijednosti, koje su stub evropske i zapadne civilizacije.

    – Ove vrijednosti su u posljednje vrijeme ugrožene ideologijama koje porodicu i tradiciju stavljaju u drugi plan. Trampova pobjeda bi značila odbranu i obnovu tih osnova, koje čuvaju kulturni i moralni identitet naših društava. Budućnost političkih procesa u BiH mora biti u rukama domaćih političara, dok strani intervencionizam treba ostati u prošlosti – naglasio je predsjednik Dodik.

    On je naveo da je prvi mandat Donalda Trampa pokazao da je on predsjednik mira, koji svjetsku politiku vodi odgovorno i uvažava specifičnosti svih strana i izrazio uvjerenje da će njegov novi mandat donijeti bolje odnose između Republike Srpske i SAD.

    – Kao porodičan čovjek, hrišćanin, Srbin, otac, djed i, iznad svega, racionalan i pragmatičan političar, iskreno se nadam pobjedi Donalda Trampa. Amerika sa njim na čelu biće Amerika koja razumije različitosti i sa njima sprovodi pozitivne promjene, umjesto Amerike koja gubi sebe namećući svijetu politiku i mišljenja koja čak ni u njoj samoj ne prolaze – istakao je Dodik.

    On je dodao da sa nadom očekuje pobjedu Donalda Trampa i raduje se novoj eri saradnje sa Bijelom kućom.

  • Dakić: Bundestag vodi postupak protiv Šmita

    Dakić: Bundestag vodi postupak protiv Šmita

    Protiv Kristijana Šmita je u Njemačkoj pokrenut postupak zbog kršenja ljudskih prava, a koji će, ukoliko uspije, odnosno pozitivno završi po apelanta, diskreditovati ovog njemačkog diplomatu. Samim tim i sve što je radio u prethodnom periodu bilo bi poništeno.

    Kaže ovo profesor međunarodnog prava Dragan Dakić, navodeći da on stoji iza ovog zahtjeva koji pokrenut pred institucijom njemačkog Ombudsmana za ljudska prava, koji se nalazi pri Bundestagu, a koji se bavi preispitivanjem kršenjem ljudskih prava od strane svojih državljana i diplomata, piše Glas Srpske.

     

     

    “Išao sam sa hipotezom da je Šmit državljanin Njemačke i to po dva osnova. Prvi, naravno, državljanstvo, a drugi je bio diplomatski status. Oni su na kraju prihvatili da razmotre moju predstavku. Mislim da je već na ovaj način ostvarena jedna velika pravna i moralna pobjeda. Sam postupak i dalje traje. Interesantno, ali prekršili su sve predviđene rokove za donošenje odluke. Kako su me obavijestili, do kašnjenja je došlo zbog kompleksnosti predmeta, zbog čega su odlučili da čitavu stvar odmah predaju na drugostepeno odlučivanje, odnosno o njoj će se izjasniti njemački Bundestag”, istakao je Dakić.

    Dakić otkriva šta je tražio do njemačkih vlasti.

    “U svom tužbenom zahtjevu tražio sam da povuku Šmita iz BiH, a da prije toga ponište sva akta koje je donio. Zatražio sam i da bude konstatovano da su moja ljudska prava bila ugrožena. Ako su ona bila ugrožena, onda su i svih ostalih koji žive u BiH. Vidjećemo šta će na kraju biti”, rekao je Dakić.

    Profesor međunarodnog prava se osvrnuo i na proces koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    “Ovaj postupak, iz mog ugla gledano, može biti vođen na dva načina. Ono što je primarno, to je pravni, ali koji je u isto vrijeme politički motivisan. I to ne treba zaboraviti. On se trenutno vodi samo na domaćem nivou i presuda je odavno napisana. Da ima nekog prava do ovog postupka nikada ne bi ni došlo. To znači da pravo nije jedini okvir i motiv zbog kojeg se on vodi. Samim tim ograničavati ovu borbu, samo na ovu arenu, domaću, nije nikako dobro. Potrebno je pokrenuti postupke i pred međunarodnim sudovima. Velika je greška ograničavati se samo na domaći teren, jer su izgledi da se dobije ova bitka i pravna borba mali. Pogotovo jer su u njega uključeni i neki drugi faktori”, zaključio je Dakić.

  • Mandić: Јezik kojim govori većina biće službeni

    Mandić: Јezik kojim govori većina biće službeni

    Pitanje srpskog jezika u Crnoj Gori je poslije objavljivanja rezultata popisa stanovništva postalo ne samo političko već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

    Mandić je istakao da ne postoji zemlja u Evropi, vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.

    On smatra da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista koji i dalje insistiraju na nekim kvazitezama kako crnogorski treba da ostane jedini službeni.

    Mandić je ukazao kako sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog.

    – Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine – rekao je Mandić za Večernje novosti.

    Govoreći o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, on je rekao da opozicija svakodnevno pokušava da manipuliše raznim neistinama i poluistinama i da ne vidi ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom omogući da dobiju državljanstvo.

  • Oglasio se direktor ”Folksvagen grupe’

    Oglasio se direktor ”Folksvagen grupe’

    Izvršni direktor “Folksvagen grupe” Oliver Blume izjavio je da ne vidi alternativu oštrim mjerama smanjenja troškova u njemačkom proizvođaču automobila.

    “Određen je cilj za prilagođavanje troškova i kapaciteta. Troškovi u Njemačkoj moraju znatno da se smanje”, rekao je Blume listu “Bild am zontag”.