Autor: INFO

  • Nastavak američkog finansiranja ZLF-a: Lazović iznosi brige pred CIA

    Nastavak američkog finansiranja ZLF-a: Lazović iznosi brige pred CIA

     

    Kako ekskluzivno saznaje portal “Vaseljenska” Radomir Lazović iz Zeleno-ljevog fronta (ZLF) prije nekoliko dana ostvario je sastanak sa pripadnicima prikrivenog obavještajnog punkta CIA, koji je involviran u okviru ambasade SAD u Beogradu.

    Tema sastanka odnosila se na nastavak finansiranja ZLF-a od strane američkih vladinih fondova, kao i na planiranje daljih subverzivnih aktivnosti u okviru realizacije Beomajdana.

    Lazović se svojim bliskim partijskim vezama povjerio da je na tom sastanku navodno iznio stav da se ZLF i on lično nalaze pod velikim pritiskom od strane državnih organa Srbije, te da ne uspijeva da mobiliše široke narodne mase u pravcu stvaranja pogodnih uslova za izvođenje obojene revolucije u Srbiji

     

  • Nehotični kompliment Marinke Tepić srpskim službama bezbjednosti

    Nehotični kompliment Marinke Tepić srpskim službama bezbjednosti

    **Tekst (u latinici i ijekavici):**

    Marinka Tepić, potpredsjednica Stranke slobode i pravde, u današnjoj izjavi nehotično i očigledno bez pozitivne namjere, uputila je srpskim organima bezbjednosti najljepši mogući profesionalni kompliment kada je u pitanju rad naših službi i policije na očuvanju ustavnog poretka.

    Naime, Tepić je naglasila da naše službe djeluju po ruskom i bjeloruskom modelu, što je svakako kompliment svim pripadnicima koji danonoćno rade na razbijanju Beomajdana.

    Osim toga, i srpskoj javnosti je dobro poznato koliko iskustva i uspjeha su ruske i bjeloruske službe imale u sprečavanju obojenih revolucija, upravo tih političkih prevrata koje uporno nastoje da realizuju u našoj zemlji prozapadni političari, nevladine organizacije i tzv. ekolozi. Zbog toga je ta nehotična pohvala Marinke Tepić srpskim organima bezbjednosti utoliko veća i zbog činjenice da se njene ambicije po pitanju Beomajdana ne završavaju samo na priznanju tzv. nezavisnosti Kosova i Metohije, na tome da je Republika Srpska unutrašnje pitanje BiH, uvođenju sankcija Rusiji, već i spremnosti da, ukoliko dođe na vlast uz pomoć Beomajdana, odmah potpiše bezuslovni ugovor sa Rio Tintom.

    Takođe, dobro je da naše službe ne rade po zapadnom modelu, što bi između ostalog podrazumijevalo i njihov, najblaže rečeno, specifičan odnos prema LGBT, trans, džender ili nekoj drugoj psihopatsko-satanističkoj agendi.

  • Dodik: Ubrzati pregovore o trasi brze ceste Beograd – Sarajevo kroz FBiH

    Dodik: Ubrzati pregovore o trasi brze ceste Beograd – Sarajevo kroz FBiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da nadležni u Federaciji BiH treba da ubrzaju pregovore o trasi brze ceste Beograd-Sarajevo kroz FBiH, te istakao da bi izgradnjom ove dionice bila riješena putna izlovanost BiH.

    – Nakon razgovora koje sam imao u Istanbulu u vezi sa izgradnjom dijela trase auto-puta i brze ceste Beograd – Sarajevo, smatram da nadležni u FBiH treba da ubrzaju pregovore o trasi kroz FBiH – napisao je Dodik na Iksu.

     

    Dodik je ocijenio da je ovaj projekat veoma važan i da bi izgradnjom ove dionice bila bi riješena putna izolovanost BiH.

    – Tokom sedmice prisustvovao sam u Beču forumu EU-SAD, koji je održan u organizaciji stalnih saradnika administracije kandidata za predsjednika SAD @realdonaldtrump i Republikanske stranke, a razgovarano je o budućnosti američko-evropskih odnosa – dodao je Dodik.

  • Cvijanović: U Sarajevu stanuje ozbiljna mržnja

    Cvijanović: U Sarajevu stanuje ozbiljna mržnja

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da sarajevska politika decenijama truje međunacionalne i regionalne odnose i da ne postoje granice u njihovoj netrpeljivosti prema svemu što je srpsko.

    Cvijanovićeva je navela da bošnjačke opstrukcije kada je riječ o zahtjevu za angažmanom helikopetara MUP-a Srbije radi pružanja pomoći u gašenju požara u Republici Srpskoj samo govore o tome u kakvom se ambijentu živi.

    – Svega smo se nagledali u BiH u posljednjih 30 godina, ali da neko nečinjenjem doslovno i svjesno asistira vatrenoj stihiji koja guta desetine hektara Nacionalnog parka Sutjeska, a vi da odugovlačite da prihvatite pomoć Srbije koja ima neuporedivo moćnije kapacitete za gašenje požara, to je zaista van svake pameti – rekla je Cvijanovićeva za beogradsku “Politiku”.

    Da su u Sarajevu tu pomoć prihvatili čim je ponuđena, kaže Cvijanovićeva, bila bi izbjegnuta ovolika razmjera štete koju je požar prouzrokovao.

    – Veoma smo zahvalni Srbiji na pomoći, kao i na svakoj vrsti podrške koju pruža Republici Srpskoj – rekla je ona.

    Što je tiče BiH, navodi Cvijanovićeva, zvaničnici Republike Srpske nastaviće da se bore protiv sarajevskih političkih piromana, kao i posljedica njihovog štetnog djelovanja usmjerenog protiv Srpske i njenih građana.

    Cvijanovićeva je istakla da nema razloga da bude opštimista da bi Bošnjaci jednom mogli da prekinu sa osporavanjem osnosa Republike Srpske i Republike Srbije i kažu da je u redu da jedan te isti narod, koji dijeli jedna rijeka, sarađuje.

    – Nemam razlog da budem optimista, jer višedecenijska praksa pokazuje da ne postoje granice u njihovoj netrpeljivosti prema svemu što je srpsko. Primjere bih mogla da nabrajam danima, ali dovoljno ilustrativna je blokada dolaska helikoptera iz Srbije – istakla je ona.

    Srpski član Predsjedništva BiH je navela da su više puta helikopteri Republike Srpske gasili požare na prostoru Federacije BiH, jer je to stvar elementarne normalnosti, humanosti i solidarnosti koja treba da postoji uprkos svim političkim neslaganjima.

    – U Sarajevu očigledno ne misle tako. Tamo stanuje ozbiljna mržnja. Pogledajte naslovnice sarajevskih medija, u kojima su predsjednici Vučić i Dodik izjednačeni sa Luciferom i slično. A zašto? Zato što poštuju Dejtonski mirovni sporazum, zato što se bore za svoj narod i što bolje odnose Srbije i Srpske, ne ugrožavajući nikoga drugog – ukazala je Cvijanovićeva.

    Ona je upitala kako je na štetu Bošnjaka neki zajednički projekat Srbije i Srpske, poput aerodroma u Trebinju, hidroelektrane Buk Bijele, auto-put koji Beograd treba da poveže sa Banjalukom, pa i Sarajevom?

    – Da li je interes bošnjačkih privrednika, prevoznika i građana da putuju lošijim, a ne boljim i sigurnijim putevima? Naravno da nije. Ali to i dalje ne sprečava sarajevsku politiku da dodatno truje međunacionalne i regionalne odnose, što veoma dosljedno rade godinama, pa i decenijama – rekla je Cvijanovićeva.

    Srpski član Predsjedništva BiH ističe da najveća opasnost za BiH dolazi iz Sarajeva i da su sva druga objašnjenja i optužbe na račun Republike Srpske nastojanja da se zamagli realnost.

    – U Sarajevu se uzurpiraju ustavna ovlaštenja i privatizuju zajedničke institucije s namjerom da se stave u funkciju interesa samo jednog naroda. U Sarajevu se blokiraju sredstva koja po osnovu raspodjele pripadaju Srpskoj, projekti koji su važni za razvoj Srpske, ponuđena pomoć iz Srbije za gašenje požara itd – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, u Sarajevu se raspiruje mržnja prema Srbiji i Republici Srpskoj.

    – Ako ste u stanju da svjesno otežavate gašenje požara, zaustavljate nekome razvojne projekte, blokirate sredstva na zajedničkim računima koja bi i vašim građanima značila, ne učestvujete u regionalnim inicijativama koje bi koristile i vašem narodu i privredi, onda to znači da je u pozadini destruktiva i iracionalna mržnja, kao i očiti nedostatak želje da gradite državu koja bi bila svima po mjeri. Onda nije ni čudo što sve to prouzrokuje reakciju iz Srpske – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o bijesu bošnjačkih organizacija jer su predstavnici EU odali poštu srpskim žrtvama u Bratuncu, uključujući i direktora Memorijalnog centa u Potočarima Emira Suljagića, koji je Evropi zaprijetio da će platiti radi tog gesta, Cvijanovićeva je navela da je to razumjela kao bolesnu histeriju, krajnje nipodaštavanje srpskih žrtava i kao direktnu i monstruoznu prijetnju upućenu Delegaciji EU u BiH.

    – Šta znači kada nekome kažete, kao što je on to učinio, da će zbog nečega “pakleno platiti”? Svašta mi pada na pamet, a nijedna od tih asocijacija nije bezazlena. Mada, vidim da se pravosuđe nije previše potreslo zbog ove prijetnje. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi odreagovali da je predstavnik nekog srpskog udruženja izjavio nešto slično – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da se Bošnjacima i njihovim predstavnicima već decenijama oprašta sve i svašta od njihovih mentora, uključujući veze sa Al Kaidom, dovođenje terorista za vrijeme rata koji su preko noći postajali državljani BiH, pa sve do šurovanja sa raznim državama koje su osvjedočeni neprijatelji kolektivnog zapada.

  • Cvijanović: Američka ambasada preuzela ulogu opozicije

    Cvijanović: Američka ambasada preuzela ulogu opozicije

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je američka Ambasada u Sarajevu, zbog spoznaje da opozicija u Republici Srpskoj stoji veoma loše, odlučila da pred lokalne izbore preuzme njihovu ulogu.

    Povodom velikog broja saopštenja američke Ambasade u Sarajevu u proteklom periodu u kojima se kritikuju vlasti Republike Srpske i šalju destimulativne poruke potencijalnim investitorima, Cvijanovićeva je istakla da ne bi bilo zgoreg da se mnoge ambasade u BiH vrate u okvire Bečke konvencije o diplomatskim odnosima.

    – Sigurna sam se ovakvo ponašanje u zemljama iz kojih dolaze ne bi tolerisalo ni 24 časa – rekla je Cvijanovićeva za “Politiku”.

    Govoreći o pismu koje je ministar inostranih poslova u Savjetu ministar Elmedin Konaković nedavno pisao zapadnim prestonicama moleći ih da zadrže OHR u BiH, Cvijanovićeva je rekla da Konaković ne predstavlja BiH i da je pisao u svoje ime.

    – Konaković je samo jedan od primjera upornog kršenja ustavnih procedura od bošnjačkih političara, a što se dešava u kontinuitetu, a u kontinuitetu se i toleriše od tih istih stranaca koji tobože brane dejtonski ustav, a ustvari ga razgrađuju zajedno sa svojim bošnjačkim partnerima. To je praksa koja decenijama urušava BiH – rekla je Cvijanovićeva.

    Što se tiče OHR ili uloge visokog predstavnika, Cvijanovićeva je istakla da ju je trebalo davno vratiti u okvire Dejtonskog sporazuma, a primat dati dijalogu između BiH i EU ako se željelo BiH dati šansa da počne živjeti život normalne demokratske države.

    – Tolerisati pojavu da jedan pojedinac naprimjer donosi zakone umjesto demokratski izabranih nadležnih parlamenata, stvarno ne djeluje baš normalno, a ni demokratski. Međutim, Konakoviću i njemu sličnima treba strani tutor koji će bošnjačke političke želje pretvarati u stvarnost i zato i piše to što je pisao – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da se predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i direktoru “Službenog glasnika” Milošu Lukiću sudi za ono za šta se nikome ni u jednoj demokratskoj i uređenoj zemlji ne bi sudilo i da bošnjački političari zato pišu pisma po svijetu i moljakaju za ostanak onih koji su im omogućili da se preko pravosuđa obračunavaju sa Republikom Srpskom i njenim izabranim predstavnicima.

    Kada je riječ o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je ukazala da postoje određeni šabloni i da pojedini stanci podržavaju privatizaciju zajedničkih institucija od Bošnjaka, a onda i njihove odluke koje su po pravilu na štetu Republike Srpske.

    – Po opštem uvjerenju koje vlada u Republici Srpskoj, Ustavni sud je svojim odlukama, kojima je kreirao nova ustavna rješenja umjesto da je štitio postojeći ustav, bio generator mnogih političkih kriza u BiH. Stoga se i tražila njegova reforma kako bi ta institucija dobila neophodni kredibilitet, a njegove odluke ne bi bile tema za uporne rasprave i krize – rekla je ona.

    Cvijanovićeva je istakla da to očito nije u interesu onih koji na svaki način nastoje centralizovati BiH, a onda optužuju Republiku Srpsku jer se protivi devijacijama koje su u ustavnom sistemu zemlje napravile razne intervencije visokih predstavnika ili odluke tog suda.

    – Reformi Ustavnog suda, ali i redovnog pravosuđa treba pristupiti na ozbiljan i odgovoran način da bi, s jedne strane, postojala efikasna zaštita ustava, a s druge strane i opšta pravna sigurnost svih građana i privrednih subjekata. Zašto se neki tome opiru, treba pitati bošnjačke političare i pojedine strane ambasade – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da budućnost vlasti na nivou BiH može počivati samo isključivo na dijalogu predstavnika tri naroda bez obzira na aspiracije pojedinih političkih partija da se predstavljaju kao građanske.

    – A istinski dijalog biće moguć tek onda kada političko Sarajevo prestane da mašta o zlatnim ribicama sa strane koje će im na tacni isporučiti unitarnu BiH – rekla je Cvijanovićeva.

  • Dačić: Ubijeni vehabija skrivao se u kući kriminalca koji je u zatvoru

    Dačić: Ubijeni vehabija skrivao se u kući kriminalca koji je u zatvoru

    Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da je vehabija Senad Ramović Becan ubijen u ataru sela Hotkovo kod Novog Pazara nakon što je odbio da se preda i ispalio tri-četiri hica na policiju.

    Dačić je otkrio da se Ramović skrivao u rodnom selu u kući svog zeta – kriminalca iz Novog Pazara koji se nalazi na izdržavanju zatvorske kazne u Nišu.

    – Ramović je lociran u selu Hotkovo, a tačnu lokaciju na kojoj se nalazi dali su oni koji su mu pomagali u skrivanju. Pružio je otpor i ispalio hice na policiju, nakon čega su ga pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice /SAЈ/ likvidirali – rekao je Dačić za Televiziju Prva.

    On je dodao da je Ramović nakon što je Miloš Žujović krajem juna ranio žandarma ispred Ambasade Izraela u Beogradu pobjegao na teritoriju Kosova i Metohije i da je potom lociran na području opštine Novi Pazar.

    Dačić je istakao da je Ramović i prilikom ranijih pretresa pružao otpor policiji, ukazujući da je odigrao ključnu ulogu u radikalizovanju konvertita Miloša Žujovića, kao i Lazara B. iz Sombora, koji je uhapšen zbog pripremanja terorističkih djela.

    On je naveo da je sinoćnja akcija u okolini Novog Pazara izvedena u saradnji MUP-a, Bezbjednosno-informativcne agencije i tužilaštva.

  • Za samo 5 godina cijena kvadrata stana se uduplala

    Za samo 5 godina cijena kvadrata stana se uduplala

    Prosječna cijena kvadrata stanova u novoj gradnji trenutno je skoro 3.000 KM.

    Prije pet godina, odnosno prije krize izazvane epidemijom kovida kada je sve krenulo drastično da poskupljuje, kvadrat u novoj gradnji koštao je u prosjeku 1.532 KM. S druge strane, u drugom tromjesečju ove godine, kvadrat je koštao tačno 2.947 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    U ovom periodu, prosječna cijena u Banjaluci je 3.695 KM.

    Međutim, u ovom gradu cijena kvadrata ide i do 5.000 KM, pa i više a riječ je o centru, dok se cijena u naseljima uz centar kreće do 4.000 KM.

    Dok prosječna cijena kvadrata raste, broj prodatih stanova je u opadanju.

    Statistika pokazuje da je od aprila do juna ove godine u Srpskoj prodato 498 stanova, a od čega su samo u Banjaluci pazarena 233 stana.

    Broj završenih prodatih novih stanova u Srpskoj u drugom tromjesečju 2024. godine manji je u odnosu na drugo tromjesečje 2023. godine za 21 odsto. U odnosu na prosječan broj završenih prodatih novih stanova u prošloj godini manji je za 35,7 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

     

  • Da li se Srpska zbog američkih sankcija nalazi pred finansijskim slomom

    Da li se Srpska zbog američkih sankcija nalazi pred finansijskim slomom

    Protiv Republike Srpske se vodi obojena revolucija čiji je cilj njen finansijski krah, nedavno je izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

    Isplata penzija je redovna, uprkos ekonomskom i finansijskom ratu koji se vodi protiv Srpske, poručio je juče direktor Fonda PIO, Mladen Milić. Sudeći po ovim izjavama, kojima se komotno mogu pridružiti i druge slične izjave i poruke najviših zvaničnika Srpske povodom sankcija SAD pojedincima iz vlasti, može se izvući zaključak da nam “spasa nema, ali da propasti nećemo”.

    Citiranom čuvenom rečenicom predsjednika srpske Vlade Nikole Pašića, koju je izgovorio u jeku Prvog svjetskog rata, najbolje se može opisati trenutna ekonomska situacija u Srpskoj i mišljenja njenih najviših političkih funkcionera o stanju u budžetu i javnim fondovima koji su, prema njihovom vlastitom priznanju, kao nikad do sada pritisnuti teretom američkih sankcija.

    – Čim vam neko onemogući normalan, zakonit i neometan pristup tržištu, to je problem. Pritisak na Republiku Srpsku traje posljednje dvije-tri godine, a posljednjih godinu dana intenzivnije zbog sankcija. Imate kompanije i medijske kuće i njihove zaposlene koji su na udaru. Ekonomske sankcije nisu usmjerene samo prema pojedincu, već i prema svim građanima Srpske – izjavio je prije par dana premijer Višković.

    Međutim, uprkos svemu, Višković tvrdi da je finansijska situacija u Srpskoj stabilna, da ekonomski sistem nije pred slomom te da Vlada, kako je istakao, uredno servisira sve svoje obaveze. U sličnom tonu juče je govorio i direktor Fonda PIO, Mladen Milić.

    – Danas, kada se vodi ekonomski i finansijski rat protiv Republike Srpske, možemo reći da budžet Srpske uredno izmiruje sve svoje obaveze koje ima prema penzionerima, ne samo onim u Srpskoj nego i onim koji žive van Republike, a to je više od 55.000 korisnika prava Fonda PIO – poručio je Milić, dodajući da se u posljednjih nekoliko godina penzije isplaćuju čak i nekoliko dana ranije.

    Da li se Republika Srpska nalazi pred finansijskim kolapsom zbog američkih sankcija, da li je protiv nje u toku “obojena revolucija” te da li se protiv nje vodi “ekonomski i finansijski rat”, kako tvrde predstavnici vlasti, javnih institucija i fondova, pitali smo za mišljenje ekonomistu Svetlanu Cenić.

    Prema njenim riječima, protiv Republike Srpske se ne vodi bilo kakav finansijski rat već je Srpska, odnosno njena vlast, kako kaže, ratovala protiv same sebe “obezvređivanjem i uništavanjem svega”.

    – Koje veze ima s bilo kakvim ekonomskim ratom ovoliko zaduženje javnih i državnih preduzeća, zdravstva, dug koji je premašio vrijednost naftne industrije, propali projekti… Pored toga, treba sabrati koliko je međunarodnog novca došlo u Republiku Srpsku, tako da nema pojma o bilo kakvom ekonomskom ili finansijskom ratu protiv Srpske – tvrdi Cenićeva.

    S druge strane, ona navodi da postoje sankcije prema jednom krugu ljudi.

    – Te sankcije nisu usmjerene na cijelu Republiku Srpsku ili njeno stanovništvo. Ko je doveo do propasti svih preduzeća koje sam navela, to stanovništvo Republike Srpske treba da se pita. Zašto su propale “Željeznice”, “Šume”, ne znam da je bilo šta ostalo ekonomski zdravo. Podsjetiću vas da je prije dvije godine čak i “Lutrija Republike Srpske” bila u minusu. Najbolje je sakriti vlastitu neodgovornost i to prebaciti na nekakav ekonomski rat koji se, tobože, vodi protiv Srpske. Nigdje veze – smatra Cenićeva.

    Na konstatacije predstavnika vlasti da je domaći finansijski sistem, uprkos svemu, i dalje stabilan, Cenićeva odgovara da sistem ni približno nije stabilan jer mu, kako tvrdi, fali novca.

    – Pominje se cifra od 810 miliona KM, a ja tvrdim da je to mnogo više. Ko će sanirati zdravstvo, koje se nalazi u kolapsu? Ko će vraćati silne dugove javnih i državnih preduzeća? Nije to samo stvar kratera u budžetu. To su mnogo veće cifre. Što se tiče redovne isplate penzija, poenta je u tome što su ovoj vlasti penzioneri, očigledno, najodaniji glasači pa je zbog toga isplata penzija prioritet. Zbog toga je Fond PIO, odnosno isplata penzija prebačena na trezor. Bez obzira koliko se puni fond uvijek će se isplatiti penzije, a ostalima, šta Bog da! Zato i kasne sve ostale uplate, od doprinosa prosvjeti, zdravstvu i svim ostalima. Treba pitati i dobavljače koliko oni čekaju svoje pare – poručuje Cenićeva.

  • Rusija, Srbija i Holandija uložile najviše para u BiH

    Rusija, Srbija i Holandija uložile najviše para u BiH

    Direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su prošle godine iznosile 1,895 milijardi KM, pokazuju zvanični podaci Centralne banke BiH.

    Kako se vidi u ovim podacima, najveći investitor u BiH prethodne godine je bila Ruska Federacija, koja je investirala 376,3 miliona KM.

    Slijedi Srbija, čije su investicije u BiH 2023. godine iznosile 355,6 miliona KM, pa Nizozemska, koja je u Bosnu i Hercegovinu investirala 237,7 miliona KM.

    Njemačka je u BiH “uložila” u prošloj godini 204,9 miliona KM, a Hrvatska 187,2 miliona KM.

    U BiH je Slovenija prošle godine investirala 173,3 miliona KM, a Velika Britanija 149 miliona KM.

    Austrija je investirala 87,9 miliona KM, Turska 78,7 miliona KM, dok krug prvih 10 najvećih investitora zatvara Danska, čije su investicije iznosile 35,9 miliona KM.

    Što se tiče djelatnosti, najviše je investirano u proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda i to 362,4 miliona KM.

    U finansijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzijskih fondova, investirano je 304,3 miliona KM.

    U telekomunikacije je investirano 288,9 miliona KM, u proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciju 224,1 milion KM.

    Investicije u trgovinu na veliko su iznosile 151,5 miliona KM, dok je u trgovinu na malo investirano 120,9 miliona KM.

    Tokom 2022. godine direktne strane investicije u Bosnu i Hercegovinu su iznosile 1,517 milijardi KM, što znači da su prošle godine DSI bile veće za oko 370 miliona KM.

    Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da ovi podaci pokazuju da dolazi do rasta direktnih stranih investicija.

    “Međutim, moram naglasiti da je to relativni rast u apsolutnom iznosu. Kada kompariramo Bosnu i Hercegovinu sa drugim zemljama regiona, vidimo da postoji znatan zaostatak po pitanju iznosa direktnih stranih investicija. Ovo se može tumačiti kao jedan trend koji podrazumijeva povećanje. Vidjećemo da li će se nastaviti i dalje rast, ali ne možemo biti zadovoljni ukupnim apsolutnim iznosom, niti to daje neke rezultate u kratkom ili dugom roku”, kazao je Čavalić.

    Prema njegovim riječima, svaka investicija je dobrodošla, ali nije baš dobro da je Rusija najveći investitor, jer je pod međunarodnim sankcijama.

    “Da su to neke druge godine, to bi se smatralo geopolitički i ekonomski normalno. Ruski investitori najvjerovatnije nastoje izbjeći međunarodne sankcije i u tu svrhu koriste BiH i neke druge zemlje koje se nisu odredile u smislu sankcija prema ovoj zemlji. Možemo očekivati i u ovoj godini da Rusija bude ključni investitor u Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je Čavalić.

    Slaviša Raković, ekonomski analitičar, kaže da su ovo već standardni pokazatelji za BiH.

    “Obim direktnih stranih investicija je nedovoljan da bi se označio kao snažno uticajan na rast i razvoj. Objašnjenje je prilično jednostavno. Ako gledamo regiju, Srbija je konkurentnija u smislu aktivnog privlačenja DSI, a ne treba zaboraviti ni Mađarsku, koja je lider u DSI i pri tome članica EU. Mislim da će to dugoročno ostati tako, jer je teško vjerovati da će BiH ili entiteti formulisati aktivnije politike”, istakao je Raković.

  • Poljski vojnici patroliraju na istoku, a bugarski na sjeveru Kosmeta

    Poljski vojnici patroliraju na istoku, a bugarski na sjeveru Kosmeta

    Poljski kontigent u okviru KFOR-a patrolira danas duž administativne linije na istoku Kosova i Metohije, dok bugarski vojnici istovremeno sprovode redovne patrole u opštini Leposavić na sjeveru, saopšteno je iz komande međunrodnih vojnih snaga u Prištini.

    Iz KFOR-a je saopšteno da pripadnici bataljona Multinacionalnih operativnih rezervnih snaga obavljaju redovne patrole koje su dio svakodnevnih napora njihovih jedinica u podršci bezbjednosti širom Kosova i Metohije.

    – Ove aktivnosti pomažu da se promoviše bezbjednost svih lokalnih zajednica i konsoliduje regionalna stabilnost – navodi se u saopštenju objavljenom na Fejsbuku.

    U saopštenju se dodaje da KFOR “nastavlja da sprovodi svoj mandat zasnovan na Rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN 1244 iz 1999. godine – da doprinosi bezbjednom i sigurnom okruženju i slobodi kretanja za sve ljude koji žive na Kosovu, u svakom trenutku i nepristrasno”.

    – KFOR djeluje kao treći bezbЈednosni odgovor, u bliskoj koordinaciji sa policijom i misijom Euleksa, koji su prvi i drugi bezbЈednosni odgovor – navodi se u saopštenju.