VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zastoj u realizacija sredstava iz Plana rasta EU

    Zastoj u realizacija sredstava iz Plana rasta EU

    Evropski put BiH koči Federacija, zbog sukoba stranaka Trojke koje su zajedno sa HDZ-om vlast u tom entitetu i opozicione SDA koja vlada u četiri kantona nije usaglašena Reformaska agenda i dostavljena Evropskoj komisiji – izjavio je za RTRS zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Staša Košarac.

    Komentarišući zastoj u realizacija sredstava iz Plana rasta EU, Košarac kaže da se u dogovoru sa federalnim partnerima štiti ustavna pozicija Repuiblike Srpske i postojanje Mehanizma koordinacije. Planom rasta EU zemljama Zapadnog Balkana predviđeno je šest milijardi evra od čega BiH milijarda evra.

    Iako kasni u odnosu na druge zemlje regiona, BiH ima još vremena da dostavi usaglašen Nacrt Reformske agende Briselu, od čega zavisi isplata prve tranše pomoći od 150 miliona maraka iz evropske kase. Zastoj su napravili SDA premijeri iz četiri kantona sa bošnjačkom većinom.

    Paradoksalno ali traže da se o reformama potrebnim na evropskom putu ne pitaju kantoni, samo Savjet ministara. Time potiru Mehanizam koordinacije koji Republici Srpskoj garantuje vidljivost na evropskom putu.

    – Pokušavaju da od Savjeta ministara naprave centralni organ, koji bi mogao da donese odluke, Savjet ministara nije centralni organ, Savjet ministar neće donositi nikakve odluke bez saglasnosti Republike Srpske i Federacije. Nema evropskog puta bez Mehanizma koordinacije. Da budemo potppuno jasni, sva blokada evropskog puta stoji u Federaciji – naveo je Košarac.

    Ali niko iz Brisela i međunarodnih dušebrižnika iz Sarajeva nije javno rekao da zbog bošnjačko – bošnjačkog sukoba tačnije stranaka Trojke i SDA, nije usaglašena Reformaska agenda, od čega zavisi čitavih dvije milijarde maraka pomoći BiH: što bespovratnih sredstava što kredita.

     

    – Rješenje za Plan rasta jeste da ne budemo jedina država koja je nesposobna da pošalje dokument kakav god je, da ga pošaljemo pa neka Evropska komisija kaže da ne valja. Mi ne znamo da li valja ili ne valja jer ga nismo ni poslali. Trenutno premijeri kantona iz SDA odbijaju da se usaglase sa tim dokumentom – istakao je Edin Forto, predsjednik Naše stranke.

    SDA optužuje stranke Trojke da su pristale na sve zahtjeve Milorada Dodika i Dragana Čovića, konkretno da najviše novca iz evropske pomoći ide za projekte u Republici Srpskoj i kantone sa hrvatskom većinom.

    Zato su kažu njihovi kantonalni premijeri odbili ponuđeni Nacrt Reformske agende.

    – Dostavili su nam 160 stranica na engleskom jeziku, ispreturanog teksta koji je bio na liniji onoga šta je tražio SNSD, izbačeno je sve ovo za Ustavni sud. Entitet je dobio atribute držve, državni nacionalni. Program investiranja: kantonani dominantno bošnjački su itekako zanemareni, sve u svemu stvar koja se nikako nije mogla prihvatiti – rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

    – Naravno da je naša fundamentalna obaveza da obezbejdimo što više sredstava za Republiku Srpsku, pa nećemo obezbjeđivati novac za Federaciju – dodao je Košarac.

    Vlasti u BiH usaglasile su 111 od 113 zahtjeva Brisela.

    Republika Srpska ne pristaje na ukidanje entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć i Konkurencijskom vijeću i popunjavanje Ustavnog suda dok se ne riješi status stranih sudija.

    Iz Brisela je sredinom godine poručeno da će obećani novac biti operativan tek kada se usaglase svi zahtjevi.

  • Vučić: Važne stvari smo dogovorili tokom ova dva dana posjete Makrona

    Vučić: Važne stvari smo dogovorili tokom ova dva dana posjete Makrona

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu na posjeti Srbiji i ocijenio je da su važne stvari dogovorene i konkretizovane tokom dva dana njegove posjete.

    Beskarajno Vam hvala, dragi prijatelju Emanuele Makronu na ovoj posjeti, kao i na poštovanju i časti koje koju ste pokazali prema našoj zemlji. Srećan sam što smo mogli ponovo da Vas ugostimo u Beogradu, ali i što ste pokazali spremnost i želju da vidite i naš prelijepi Novi Sad. Važne stvari smo dogovorili i konkretizovali tokom ova dva dana, a mnogo zajedničkog rada je tek pred nama, za dobrobit naših zemalja i naroda. Srećan Vam put i da nam se što pre vratite – napisao je Vučić na svom Instagram nalogu.

    Predsednik Francuske Emanuel Makron završio je dvodnevnu posjetu Srbiji, a sa aerodroma Nikola Tesla u Beogradu ispratio ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

  • Stevandić: Vađenje helikoptera iz vode neće izvaditi Heleza

    Stevandić: Vađenje helikoptera iz vode neće izvaditi Heleza

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je da je ministar odbrane BiH Zukan Helez navikao da ne govori istinu i da “vađenje helikoptera iz vode njega neće izvaditi”.

    “Reče ministar Helez da je helikopter potonuo, ali da nema veće štete, odnosno nije teže oštećen. Navikao se čovjek da ne govori istinu. Vađenje helikoptera iz vode njega neće izvaditi. Ili je osmislio BH Monti Pajton”, napisao je Stevandić na društvenoj mreži “Iks”, prenosi Srna.

    Helikopter Oružanih snaga BiH koji je pao u Jablaničko jezero izvučen je danas iz vode, potvrđeno je iz Federalne uprave civilne zaštite i Oružanih snaga BiH.

  • Opstanak u digitalnom dobu: Kako se odbraniti od hibridnog rata

    Opstanak u digitalnom dobu: Kako se odbraniti od hibridnog rata

    U današnjem vremenu, nacionalna budnost i bezbjednost postaju sve važnije teme. Na prvoj liniji odbrane naše države i naroda stoje ljudi koji već decenijama rade odgovoran, složen i opasan posao. Među njima se izdvaja rijetka ličnost koja se odbranom od hibridnog ratovanja bavi kako kao operativac, tako i kao naučnik. Dr. Parezanović, poznat po svojoj posvećenosti ovoj temi, doktorirao je na obojenim revolucijama i drugim formama političkih prevrata, a njegovi radovi iz oblasti energetske bezbjednosti i hibridnog ratovanja dali su značajan doprinos našoj nauci i bezbjednosti.

    Posebnu pažnju zaslužuje sektor bezbjednosti, gdje rade vrijedni i posvećeni ljudi, često rizikujući sve, ali su istovremeno meta nemilosrdnih kritika od strane pojedinih medija. Ove kritike, s očiglednim ciljem podrivanja srpske nacionalne bezbjednosti, služe interesima nečijih drugih nacionalnih agendi. U tom kontekstu, važno je razumjeti pojmove koji se sve češće pojavljuju u našem javnom diskursu, kao što su hibridno i mrežno ratovanje.

    Mrežni rat fokusira se na digitalni prostor i informacione tehnologije, koristeći hakovanje, sajber napade i širenje dezinformacija kao oružje za postizanje vojnih, političkih ili ekonomskih ciljeva. S druge strane, hibridni rat kombinuje različite metode ratovanja, uključujući mrežne napade, ali i konvencionalne vojne akcije, ekonomske sankcije, političke manipulacije i partizanske taktike. Hibridni rat koristi raznovrsne pristupe s ciljem podrivanja ne samo vojnih, već i ekonomskih i političkih struktura. Ukratko, mrežni rat je samo jedan dio šireg spektra hibridnog ratovanja, koje obuhvata mnogo više od digitalnih napada.

    Kada sagledamo ove definicije, jasno je da mnoge pojave iz naše svakodnevice, kao i neki istorijski događaji, možemo posmatrati kroz prizmu hibridnog ratovanja. Naša zemlja bila je i ostaje poligon najžešćih oblika ovog modernog sukoba. Jedina odbrana leži u jačanju naših korijena, koja su duboko usađena u našoj tradiciji i srpskoj crkvi, koje su također pod hibridnim udarima. Neophodno je svakodnevno raditi na ličnom unapređenju, kvalitetno se informisati i ostati stalno budan u ovim globalno nestabilnim vremenima. Na kraju, vrijedi se prisjetiti opomene velikog Borislava Pekića: “Ne volim riječ ‘budnost’, ali je razumijem. Treba biti budan. Mi smo prije rata bili uspavani, pa smo onda dobili komuniste.”

  • Nova pravila za ulazak u EU: Kada i kako podnijeti zahtjev, koji podaci su potrebni i šta ako imate hitan slučaj?

    Nova pravila za ulazak u EU: Kada i kako podnijeti zahtjev, koji podaci su potrebni i šta ako imate hitan slučaj?

    Od 10. novembra za državljane oko 60 država, uključujući i zemlje Zapadnog Balkana stupaju na snagu nova pravila za ulazak u Evropsku uniju.

    Šta se mijenja, koliko ranije prije planiranog putovanja trebamo podnijeti zahtjev za ulazak, šta ako hitno moramo putovati u EU, ko može biti odbijen i koja su sve pravila izvještava reporter Deutsche Wellea Mehmed Smajić.

    – Prilikom ulaska u EU putnici će morati predati pasoše i biti obavezni dati otiske četiri prsta i fotografisati se. Od naredne godine planirana je implementacija ETIAS-a. Ovaj sistem će obavezivati građane zemalja koji imaju bezvizni režim s EU da putem interneta apliciraju za dozvolu za ulazak. Apliciranje će uključivati unos ličnih podataka, nivo obrazovanja, zaposlenje ili eventualne informacije o kažnjavanjima ili boravcima u ratnoj zoni. Platiće taksu od sedam evra platnom karticom, a oslobođene su osobe mlađe od 18 i starije od 70 godina, te supružnici i djeca državljana EU ili zemalja Šengena. Svaki član porodice moraće aplicirati posebno, grupno nije moguće – naveo je Smajić za N1.

    I dalje su na snazi pravila da putna isprava ne smije isteći najmanje tri mjeseca od planiranog povratka i ne smije biti starija od 10 godina.

    Obrada dozvole za ulazak u EU

    – ETIAS će omogućiti da putnici pauziraju popunjavanje aplikacije i sačuvaju promjene te nastave unos podataka u roku od 48 sati i biće dostupna na jezicima zemalja članica EU, uključujući jezike BiH, a ispunjava se isključivo latinicom. Obrada aplikacije za dozvolu traje nekoliko minuta tako da se putnici ne trebaju brinuti da će zaglaviti u birokratskoj proceduri, ali u slučaju da potraje duže putnik bi trebao dobiti obavještenje u roku od četiri dana. U nekim slučajevima može se zahtijevati dodatna dokumentacija poput potvrde o rezervaciji hotela ili zaposlenju i zahtjev bi trebao biti obrađen u roku do dvije sedmice – naveo je Smajić u Novom danu.Ko ne treba popunjavati ETIAS?

    Formular ne moraju popunjavati osobe s važećim vizama i diplomatskim pasošima. ETIAS nudi više opcija za zahtjev. Omogućava se više ulazaka i izlazaka, ali boravak ne može trajati duže od 90 dana u roku od šest mjeseci niti dozvoljava rad u EU.

    Slučaj hitnog ulaska u EU i odbijanje ulaska

    – Hitni medicinski tretman, slučaj životne ugroženosti osoba i njihovih članova porodice ili prisustvo sahrani – putnik popunjava ETIAS zahtjev za ograničenu dozvolu u kojoj navodi razlog putovanja i ona se daje isključivo za putovanje u određene zemlje EU i vrijedi 90 dana – naveo je Smajić.

    Osobi koja nema ETIAS biće odbijen ulazak. Svi putnici će biti podvrgnuti graničnoj kontroli, ali i granični policajac može odbiti ulazak osobi kako ne ispunjava uslove u vezi pasoša, ako predstavlja prijetnju javnom zdravlju, ako je na potjernici ili u nekim slučajevima ako nemaju dovoljno finansijskih sredstava za boravak u EU. Ostaje skeniranje dokumenata, ali ne unosi se pečat.

    – Osobe kojima je odbijen ETIAS mogu ponovo podnijeti zahtjev – naveo je Smajić.

    Osobe koje putuju avionom biće provjeravane nakon slijetanja.

    – Preporučuje se da aplikacija podnese čak mjesec dana prije putovanja u EU kako ne bi došlo do neželjenih posljedica – zaključio je Smajić u Novom danu, piše N1.

  • Pola kilograma kafe prešlo 10 KM

    Pola kilograma kafe prešlo 10 KM

    Zbog rasta cijene sirove kafe na svjetskim berzama i u Srpskoj aktuelne su nove cijene omiljenog napitka među stanovnicima, te kako kažu naši sagovornici, postalo je nemoguće naći pola kilogram kafe koja košta manje od 10 maraka.

    Vlasnik pržionice “Bel cafe” iz Čelinca Goran Trivić ističe da su cijene sirove kafe na berzama dostigle maksimume, a sve zbog suše koje je pogodila glavne proizvođače kafe.

    “Cijene sirove kafe su skočile više od 100 odsto u zadnjih osam mjeseci, pa je tako vreća od 60 kilograma sa 400 maraka skočila je na 950 KM”,  kazao je Trivić i istakao da je vrlo teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, upravo zato što je kafa berzanska roba.

    Da cijene sirove kafe  rastu  i da to utiče i na naše tržište, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u “Caffemio”.

    “Na berzama su cijene drastično porasle, čak i preko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

    Ističe da, što se tiče robuste, tu je najveći problem, jer kako kažu, ona je sad u nekim slučajevima čak i skuplja od arabike.

    “Mi  pokušavamo na sve načine da ne podižemo cijene, barem ne onoliko koliko bi trebalo, već samo da se preživi”, kazao je Grbić.

    Ističe da je primjetno da je po marketima nemoguće naći pola kilograma kafe koja košta manje od 10 KM.

    “Prema prognozama, očekuje se dalji rast kafe pa čak i do proljeća”, kazao  je Grbić.

    Mitar Samardžija, direktor “Bom impeksa”, čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kaže za “Nezavisne novine” da se cijene kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

    “Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškovi proizvodnje, radne snage i transporta takođe igraju značajnu ulogu u određivanju cijena kafe”, kazao je  Samardžija.

    Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije virusa korona do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

    “Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je uticala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan uticaj na cijene”, kaže Samardžija.

    Vlasnik firme “Fabrika kafe” iz Banjaluke Dario Brkić kaže da, uprkos stalnom rastu nabavnih cijena, još nisu podigli cijenu kafe, ali ističe da su to već najavili u svojim lokalima.

    “Domaće vrste kafe su u posljednjih sedam do osam mjeseci poskupjele duplo, pa je tako sada nemoguće naći kafu koja košta manje od 10 KM za 500 grama”, kazao je Brkić.

    Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da, uprkos visokim cijenama kafe, ne bi trebalo očekivati više cijene ovog napitka u ugostiteljskim objektima.

    “Sama cijena kafe na berzama ne igra veliku ulogu nama u ugostiteljskim objektima, jer na samu cijenu kafe utiče niz drugih  faktora”, kazao je Kurtinović.

    Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinja, ističe za “Nezavisne novine” da je  ovo poskupljenje novi udar na džep potrošača.

    “Pola kilogram kafe može se naći po cijeni od 8,5 do 10 KM, zavisno od proizvođača”, kazala je Ilijićeva.

    Ističe da smo takva nacija koja će teško odustati od ispijanja kafe, nebitno je kolika je cijena.

    Građani kažu da nova poskupljenja nisu nikakvo iznenađenje. Banjalučanka Sanja M. kaže  da bi bilo iznenađenje kada bi cijene ostale iste.

    “Kafa je već odavno luksuz, a šta ćemo kada smo je navikli piti”, kazala je ona.

  • Stevandić: Deklaracija nije samo slovo na papiru, već ima životni značaj

    Stevandić: Deklaracija nije samo slovo na papiru, već ima životni značaj

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci da Deklaracija donesena na Svesrpskom saboru nije samo slovo na papiru koje je usvojeno na sjednicama parlamenata Srpske i Srbije, već ima životni značaj.

    Prije početka okruglog stola posvećenog Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, Stevandić je naglasio da je najznačajniji dio Deklaracije njena praktična primjena, jer je to živ dokument koji će biti sprovođen.

    “Od njenog donošenja do danas završen je dio finansiranja auto-puta od Sremske Rače do Bijeljine i radovi uveliko napreduju. Završena je izgradnja Doma zdravlja u Stanarima, koju je u potpunosti finansirala Srbija i koji će u ponedjeljak biti otvoren u prisustvu najviših zvaničnika Srbije”, rekao je Stevandić novinarima.

    On je naglasio da su organizovane brojne naučne konferencije, dok su ministri iz Srpske i Srbije već usaglasili zajedničke programe.

    “Radi se na usaglašavanju nastavnih programa, kao i na dogovaranju praktičnih projekata koji će zaposliti ljude, pokrenuti infrastrukturne i druge radove. To je najljepša dimenzija Deklaracije, koja je možda jedini zajednički dokument u istoriji Republike Srpske i Srbije koji nije ostao na protokolarnom nivou, već se na njemu svakodnevno radi”, istakao je Stevandić.

    Prema njegovim riječima, veoma je značajno i da naučna zajednica prati razvoj ovog dokumenta, te da on zadrži jednu vrstu intelektualnog pregalaštva.

    “Ovdje je riječ o nečemu što sutra treba da bude svjedočanstvo vremena u kojem smo na najpametniji mogući način, praktično, naučno, stručno, politički i na kraju krajeva bratski počeli da realizujemo sve što je predviđeno Deklaracijom”, napomenuo je Stevandić.

    On je dodao da je organizator okruglog stola Istraživački centar Banjaluka, te da u njegovom radu, između ostalih, učestvuju eminentni profesori sa brojnih fakulteta iz Srpske i Srbije.

    Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici 2. jula usvojila Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda i Zaključke u vezi sa Deklaracijom.

    Deklaraciju je usvojila i Narodna skupština Srbije.

    Predstavnici srpskog naroda iz Republike Srbije i Republike Srpske, kao i predstavnici Srba iz regiona i svijeta, na Svesrpskom saboru u Beogradu donijeli su Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.

  • Zaharova: SAD izgubile i trunku zdravog razuma – Kijevu dat potpuni kart blanš za napade na Rusiju

    Zaharova: SAD izgubile i trunku zdravog razuma – Kijevu dat potpuni kart blanš za napade na Rusiju

    Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena se očigledno sprema da učini nove ustupke ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, dajući mu odriješene ruke da koristi gotovo sve vrste američkog oružja, čak i u dubinu ruske teritorije, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Ona je ukazala da “iz svega toga proizilaze izuzetno ozbiljni zaključci”.

    – Ukrajini je dat potpuni kart blanš za operacije u ruskim regionima. Еskalacioni kurs SAD sve više je usmjeren na provokacije. Stvara se utisak da je američki establišment odbacio čak i ono malo preostalog zdravog razuma i vjeruje da mu je sve dozvoljeno – naglasila je Zaharova.

    Prema njenim riječima, SAD su se faktički pretvorile u stranu u oružanom sukobu oko Ukrajine. Kako kaže, Amerika iznova povećava stepen napetosti.

    – Vašington, obuzet svojim hegemonističkim ambicijama i željom da našoj zemlji nanese “strateški poraz”, u više navrata povećao je stepen tenzija sa Rusijom i, suprotno zvaničnim izjavama jednog broja visokih američkih zvaničnika, ne pokušava da izbjegne to – upozorila je Zaharova.

    Ranije je Petangon saopštio da su Sjedinjene Američke Države dozvolile Ukrajini da napadne teritoriju Rusije američkim oružjem tokom terorističkog napada na Kursku oblast.

    Sredinom jula Pentagon je saopštio da SAD ne dozvoljavaju Ukrajini da koristi američke operativne rakete “atakams” za “duboke” udare na Rusiju, ali da se to može promijeniti.

    Kasnije su američki mediji javili da ukrajinske vlasti vrše pritisak na SAD da ukinu zabranu upotrebe raketa “atakams” za tu vrstu napada.

    Snage za specijalne operacije Oružanih snaga Ukrajine saopštile su ubrzo nakon toga da su upotrijebile zapadne raketne sisteme “hajmars” za udare na pontonske mostove u Kurskoj oblasti.

  • Vučić ponosan na politiku Srbije

    Vučić ponosan na politiku Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ponosan na politiku svoje zemlje i da se Srbija ne stidi što nije uvela sankcije Rusiji.

    Vučić je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Beogradu rekao da je rukovodstvo Srbije dužno da političke poteze koje donosi objasni samo svom narodu.

    On je naveo da Srbija jasno podržava teritoriju Ukrajine, povelju UN i da je dala humanitarne pomoći Ukrajini više nego ijedna zemlja u regionu.

    Makron je rekao da po pitanju sankcija Rusiji Francuska ne daje nikakve lekcije Srbiji.

    Srbija nije u EU, suverena je i donosi tu odluku sama i to je jako dobro – rekao je Makron.

    On smatra i da je primijetio da je predsjednik Srbije donio jako hrabre odluke, a sve je zasnovano na principu suvereniteta.

    Kada je riječ o proširenju EU i poziciji zemalja zapadnog Balkana u tome, Makron je rekao da svaka zemlja ima svoju agendu i svoj kalendar i da integracije ne zavise od ishoda rata u Ukrajini.

     

  • Makron ćirilicom na mreži Iks: Iskrena je radost vratiti se u Srbiju

    Makron ćirilicom na mreži Iks: Iskrena je radost vratiti se u Srbiju

    Predsjednik Francuske Emanuel Makron poručio je, nakon sinoćnjeg sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem tokom svoje posjete Srbiji, da je iskrena radost vratiti se u Srbiju i da čuva dragu uspomenu na svoju posjetu Srbiji prije pet godina.

    U svijetu gdje je sve nestabilno, lijepo je imati pouzdane prijatelje i istorijske konstante. Dijelimo ih. Iskrena radost je vratiti se – napisao je Makron ćirilicom na mreži Iks.

     

    On je podijelio fotografiju sa Vučićem kod Spomenika zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, koja je nastala 2019. godine, kada je prvi put posjetio Srbiju.

     

    Francuski predsjednik doputovao je u četvrtak uveče u Beograd, gdje je razgovarao sa predsjednikom Srbije.

    U prisustvu dvojice predsjednika u Palati Srbija razmijenjeno je 12 potpisanih dokumenta o saradnji dvije zemlje u više oblasti, među kojima je i ugovor o nabavci aviona “Rafal”.