VRBAS Media

Autor: INFO

  • Potvrđena optužnica protiv bivšeg komandanta Armije RBiH

    Potvrđena optužnica protiv bivšeg komandanta Armije RBiH

    Tužilaštvo BiH podiglo je, a Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Ramiza Durakovića (63), koja ga tereti da je kao komandant 43. brigade Armije RBiH odgovoran za zločine nad srpskim žrtvama na području Čajniča 1993. godine.

    Kako su naveli iz Tužilaštva BiH, terete ga da je znao za počinjene zločine, a nije preduzeo nužne i razumne mjere da kazni počinioce.

    “Optuženi se tereti za krivično djelo – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stav 1. KZ SFRJ”, naveli su iz Tužilaštva BiH, te dodali da Duraković ima državljanstvo Srbije i Njemačke.

  • Stevandić o incidentu s intoniranjem himne samoproglašenog Kosova: Sramota za Republiku Srpsku

    Stevandić o incidentu s intoniranjem himne samoproglašenog Kosova: Sramota za Republiku Srpsku

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandić, izrazio je duboko nezadovoljstvo zbog incidenta u Istočnom Sarajevu, gdje je tokom sportskog takmičenja intonirana himna samoproglašene i nepriznate države Kosovo. Stevandić je ovu situaciju nazvao “sramotom” i “katastrofom” za Republiku Srpsku.

    “Ne mogu da vjerujem da je u Istočnom Sarajevu, kolijevci Republike Srpske, dozvoljeno intoniranje himne države koju ni Bosna i Hercegovina ne priznaje. Sramota me je da takva stvar može da se desi, i zahtijevam da oni koji su to omogućili budu isključeni iz svih društvenih, političkih i sportskih aktivnosti u Republici Srpskoj. Lično se izvinjavam, iako nemam direktne veze s tim događajem” rekao je Stevandić.

    Stevandić je naglasio da je ovakva situacija posebno bolna zbog trenutne političke i društvene klime. Prema njegovim riječima, incident u Istočnom Sarajevu predstavlja ozbiljan napad na ugled Republike Srpske, koji dodatno komplikuje već napet odnos, s obzirom na sprovođenje terora nad Srbima na Kosovu i sveprisutnu političku nestabilnost u regionu.

    “Vidjeli smo šta se dešava na Kosovu, gdje ljudi ne mogu da obezbijede osnovne životne potrebe. U isto vrijeme, u Istočnom Sarajevu se dogodio incident u kojem je intonirana himna države koju Bosna i Hercegovina ne priznaje. Ova provokacija je neprihvatljiva i nedopustiva za sve nas,” poručuje Stevandić.

    On je dodao da ovakvi incidenti ne samo što su politički uvredljivi, već duboko emotivno pogađaju narod Republike Srpske. Stevandić je izrazio žaljenje što nije bilo jače reakcije drugih lidera i javnih lica, naglašavajući da će insistirati na strožim mjerama protiv onih koji su doprinijeli ovom incidentu.

    “Zaista mi je žao što nijedna ozbiljna reakcija nije usljedila, iako je jasno da su ovakvi incidenti velika uvreda za sve nas. Potrebno je jasno staviti do znanja da Republika Srpska neće tolerisati ovakve provokacije,” dodaje Stevandić.

    Stevandić je poručio da će Republika Srpska i dalje raditi na očuvanju svog identiteta i integriteta i da će se zalagati za dostojanstvo i pravdu za sve svoje građane, te da se pravi odnos Republike Srpske prema Srbji mogao vidjeti juče u Stanarima tokom otvaranja Doma zdravlja.

    “Volimo Srbiju i Srpsku. To je bila jedna od glavnih poruka. Velik je značaj Srbije u razvoju Republike Srpske kroz investicije koje su realizovane u posljednjih deset godina i koje su ostavile trajan uticaj na zajednicu. Ti projekti su značajno poboljšali kvalitet života i pružili radost ljudima, dok su iste te građevine ostale uklesane u kamen kao simbol napretka,” dodaje Stevandić.

    Stevandić zaključuje da borba za pravednost i poštovanje naših vrijednosti se nastavlja, te da neće dozvoliti bilo kome da ponižava ili omalovažava Republiku Srpsku i Srbiju.

  • Institucije na sjeveru KiM i dalje blokirane, radnici i danas pokušali da uđu na radna mjesta

    Institucije na sjeveru KiM i dalje blokirane, radnici i danas pokušali da uđu na radna mjesta

    Na sjeveru Kosova i Metohije tzv. kosovska policija peti dan drži u blokadi zgrade srpskih institucija. Više stotina zaposlenih i danas pokušava da uđe u svoje kancelarije institucija Vlade Srbije, u kojima su radili sve do prošle nedjelje.

    Radnici i danas pokušali da dođu do svojih radnih mjesta

    Radnici sa sjevera KiM i dana su pokušali da dođu do svojih radnih mjesta. Vera Savić je rekla da su došli danas kao da služe narodu, zašta su i plaćeni.

    – Kao što svi znate, ovo nije javni servis, samo Srba, zato što je u službi svih građana koji žive na teritoriji Kosmeta. Јa, kao radnik Opštinske uprave, imala sam prilike da izađem u susret, ne samo Srbima, nego i Albancima, muslimanima, Romima – napomenula je Savićeva.

    Napominje da im se obraćaju svi iz celog Kosmeta da i Albanci završavaju poslove.

    – Znači, uskraćena su elementarna prava djece i svih građana Kosmeta – navela je Savićeva.

    Saša Petrović sa kaže da su bili servis građana.

    – Mi smo radili 25 godina bez nikakvih problema. Možda je ovo i prilika da se apeluje na međunarodnu zajednicu, na Evropsku uniju posebno, koja na svojim postulatima ima pravo na rad, pravo na život, pravo na slobodu kretanja. Bar nama je ovo, u ovom slučaju, sve to onemogućino. Tako da pitanje njima postavljamo i apelujemo da nam daju neko obrazloženje – naveo je Petrović.

    Drecun: Svi Kurtijevi potezi usmjereni ka tome da se izazovu incidenti

    Predsednik Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Narodne skupštine Milovan Drecun rekao je za RTS da kod srpskog naroda na sjeveru Kosova i Metohije vlada velika napetost i neizvesnost, kao i da ne znaju kakve će poteze Kurti povlačiti u narednom periodu.

    – Opet se javlja strah od toga da li će Srbi uspjeti da opstanu na sjeveru Kosova, ali s druge strane, jedna zaista izuzetna upornost, volja, želja da Srbi nastave da žive na svojim vjekovnim prostorima – rekao je Drecun.

    Dodao je da ponašanje KFOR-a pokazuje da oni procenjuju da postoji opasnost od incidenata i sukoba i da treba preduprediti takav mogući razvoj događaja.

    – Bojim se da su svi Kurtijevi potezi usmjereni ka tome da se izazovu incidenti i da se izazove odgovor srpskog naroda koji bi on poslije mogao da upotrebi kao izgovor za primjenu još veće, brutalnije sile

  • Šeranić: Nova bolnica u Doboju će omogućiti kvalitetniju i bržu uslugu

    Šeranić: Nova bolnica u Doboju će omogućiti kvalitetniju i bržu uslugu

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić rekao je da će nova Bolnica “Sveti apostol Luka” u Doboju omogućiti kvalitetnije i brže pružanje usluga građanima, a njena izgradnja rezultat je dugogodišnjeg rada resornog ministarstva i Vlade Srpske.

    Šeranić je naveo da je novi objekat značajan jer, prije svega, unapređuje kvalitet zdravstvene zaštite i omogućava zdravstvenim radnicima kvalitetniji i lakši rad sa pacijentima.

    – Objekat bolnice je sada jedna jedinstvena funkcionalna i tehnološka cjelina, a to će direktno smanjiti različite vrste operativnih troškova. Ono što je važnije jeste da će nova organizacija rada omogućiti da se kvalitetnije i brže radi – rekao je Šeranić.

    Istakao je da je novi objekat dobojske bolnice primjer strateške vizije Ministarstva zdravlja kako treba da izgleda bolnica takvog tipa.

    – Ona treba da ima istaknut urgentni blok, da se odvoje urgentne procedure od redovnih, kao i poliklinički dio koji onemogućava miješanje pacijenata koji dolaze na konsultativne specijalističke preglede sa onima koji su u bolnici – rekao je Šeranić.

    Šeranić je ukazao da oprema i takva vrsta organizacije omogućavaju kvalitetne i efikasne operativne tretmane.

    – To znači da pacijenti za dva do tri dana završavaju operativni tretman i vrlo brzo se rehabilituju i vraćaju svojoj porodici i na posao – precizirao je Šeranić.

    Šeranić je istakao da je nova bolnica značajna za građane Doboja i šire regije, ali da će vremenom prerasti i u ustanovu koja će biti osnova za dalju saradnju sa Kinom.

    – Putem Sinofarma, ali u budućnosti i drugih kompanija iz Kine sa kojima smo obavili određene razgovore, dobojskoj bolnici dajemo mogućnost da primjenjuje kinesko znanje, tehnologije i vještine i na neki način upotpunjuje uslugu – naglasio je Šeranić.

    On je zahvalio timu koji je realizovao projekat – Republičkoj direkciji za obnovu i izgradnju, gradu Doboju, izvođačima projekta, te Vladi Srpske.

    – Čestitke građanima Doboja što ćemo sutra imati priliku da zajednički obiđemo bolnicu i da vidimo šta ona nudi. Želja mi je da građani što manje dolaze u nju, ali da je ona tu kada im bude trebala – poručio je ministar zdravlja Republike Srpske za Srnu.

    Ukupna vrijednost projekta nove bolnice u Doboju je oko 104 miliona KM, a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Republike Srpske.

    Projekat je obuhvatio izgradnju i opremanje savremene zdravstvene ustanove, ukupne bruto površine 28.078 metara kvadratnih, od čega je korisna 25.390 metara kvadratnih.

    Za razliku od postojeće bolnice koja je paviljonskog tipa, u novoizgrađenoj sva odjeljenja i uprava smješteni su u jedan objekat koji se sastoji od prizemlja i šest spratova.

    Osim toga, izgrađen je i poseban tehnički objekat od 577 metara kvadratnih korisne površine.

    Nova bolnica raspolaže sa 450 kreveta i projektovana je da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika iz dobojske regije i okoline, te da odgovori svim izazovima savremene medicine.

    Bolica, između ostalog, ima glavni operacioni blok, urgentni blok sa operacionom salom, službu intenzivne medicine za nehirurške grane, salu za angiografiju, laboratoriju, porodilište, dijagnostički centar za više od 20 radioloških i drugih dijagnostičkih procedura, dnevnu ambulantnu/polikliničku uslugu sa specijalističkim konsultacijama, kao i terapijsku onkološku dnevnu bolnicu.

  • Realan rast BDP-a Srpske od 2,2 odsto

    Realan rast BDP-a Srpske od 2,2 odsto

    Bruto domaći proizvod Republike Srpske u drugom tromjesječju ove godine, izražen u tekućim cijenama, iznosio je 4,19 milijardi KM i imao je realan rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Bruto dodatna vrijednost u drugom tromjesječju ove godine iznosila je 3,36 milijardi KM, dok je vrijednost poreza na proizvode umanjene za subvencije na proizvode bila nešto više od 830 miliona KM.

    Najveći procentualni rast bruto dodatne vrijednosti u drugom tromjesječju ove godine u odnosu na isti prošlogodišnji period od 8,2 odsto bio je u djelatnostima trgovine, saobraćaja i skladištenja, te pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo.

    U finansijskim i djelatnostima osiguranja rast bruto dodate vrijednosti bio je 5,5 odsto.

    Pad bruto dodatne vrijednosti u posmatranom periodu od 6,6 odsto bio je u djelatnostima prerađivačke industrije, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji, snabdijevanju vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije /remedijacije/ životne sredine

  • U UKC Srpske od oktobra besplatni neinvazivni prenatalni test za trudnice

    U UKC Srpske od oktobra besplatni neinvazivni prenatalni test za trudnice

    Univerzitetski klinički centar Republike Srpske završio je proceduru javne nabavke za sprovođenje neinvazivnog prenatalnog testiranja iz krvi trudnica (NIPT), tako da bi od oktobra trudnice trebalo da uzorke krvi daju u UKC-u Srpske, a ovu uslugu će u potpunosti finansirati Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

    Neinvazivno prenatalno testiranje predstavlja značajan korak ka poboljšanju zdravstvenih usluga jer je uvršteno u Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju, a trudnice su oslobođene plaćanja participacije, rekla je u našem Јutarnjem programu Darija Filipović Ostojić, portparol FZO Republike Srpske.

    – Pravo na refundaciju će imati samo osiguranici koji su radili ili će uraditi NIPT do oktobra, odnosno dok se ne omogući uzimanje uzoraka u UKC-u – pojasnila je Filipović Ostojić.

    Kako je navela, trudnice ne moraju ništa da doplaćuju, jer kompletnu uslugu, od uzimanja uzoraka i transporta u potpunosti pokriva Fond.

    – Pravo na NIPT imaju sve trudnice, bez obzira na godine života, izuzev onih kod kojih ovaj test nije izvodljiv, kao na primjer kod višeplodnih trudnoća, trudnoća sa doniranom jajnom ćelijom i drugih rizičnih trudnoća – kaže portparolka.

    Filipović Ostojić ističe da je rok za predaju zahtjeva za refundaciju godinu dna od obavljenog testiranja.

  • “Šolc mora da podnese ostavku#

    “Šolc mora da podnese ostavku#

    Vladajuća koalicija u Njemačkoj izgubila je povjerenje birača i zato bi najbolje rješenje za kancelara Olafa Šolca bila momentalna ostavka, rekao je član Alternative za Njemačku Gunar Lindeman.

    “`Semafor` koalicija nema šanse da ostane na vlasti nakon izbora u Bundestag sljedeće godina, a to potvrđuju i regionalni izbori na istoku zemlje”, rekao je Lindeman.

    On je istakao da će odlični izborni rezultati Alternative za Njemačku nesumnjivo uticati na Bundestag, kao i na politiku prema Ukrajini i Rusiji.

    “U svakom slučaju, ovo pokazuje da ljudi u NJemačkoj žele mir, da ne žele nikakve isporuke oružja Ukrajini. Ljudi su umorni od toga. Za dvije godine na Ukrajinu su bačene milijarde dolara, što nije donijelo nikakav vojni uspjeh. To je očigledno svakome u NJemačkoj”, rekao je Lindeman za “Raša tudej”.

    Član Alternative za NJemačku Olaf Kisling ističe da građani ne odobravaju i ne žele politiku koju na saveznom nivou vodi “semafor” koalicija.

    “Svima je jasno da njihova politika uopšte nije u interesu njemačkog naroda, nije u interesu Evrope i ne doprinosi međunarodnom razumijevanju na Istoku”, rekao je Kisling za “Raša tudej”.

    On je istakao da je njemačkom narodu potrebna sasvim drugačija politika od one koju vodi sadašnja vlast i koju vodi NATO.

    “Znamo šta je demokratija, ali drugi su izgleda potpuno zaboravili šta je to. Recimo, imao sam priliku da uživo posmatram vojna dejstva u Ukrajini 2014. godine i znam da rat uopšte nije počeo kako to naši mediji pokušavaju da predstave”, rekao je Kisling.

    On je ukazao da Alternativu za Njemačku često nazivaju nedemokratskom, a da oni žele direktnu demokratiju, uz direktno učešće naroda, što ne odgovara vladajućoj koaliciji na čelu sa Šolcom, prenosi Srna.

    Alternativa za Njemačku, Savez Sare Vagenkneht, kao i demohrišćani, ostvarili su dobre rezultate na regionalnim izborima, dok su partije vladajuće “semafor” koalicije doživjele potop.

    Socijaldemokrate, Zeleni i liberali su u zbiru osvojili tek 10 odsto glasova u njemačkoj pokrajini Tiringiji i oko 13 odsto u Saksoniji, dok je Alternativa za NJemačku prvi put od svog osnivanja 2013. godine postala najveća partija u nekoj od 16 njemačkih pokrajina.

    Na izborima u Tiringiji osvojila je čak 33 odsto glasova, a u Saksoniji je dobila oko 30 odsto i drži drugo mjesto iza vladajućih demohrišćana.

  • Netanjahu odbio pozive da popusti u pregovorima

    Netanjahu odbio pozive da popusti u pregovorima

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je pozive da popusti u pregovorima o povlačenju trupa iz južne granične oblasti Pojasa Gaze radi sklapanja sporazuma o prekidu vatre.

    On je rekao da je od vitalnog značaja za Izrael da ima kontrolu nad ključnom linijom za opstanak Hamasa.

    Pitanje takozvanog Filadelfijskog koridora, na granici Pojasa Gaze sa Egiptom, glavna je prepreka u naporima da se postigne dogovor o zaustavljanju borbi u Gazi i vraćanju izraelskih talaca koje drži Hamas.

    “Osovini zla je potreban Filadelfijski koridor i iz tog razloga moramo da ga kontrolišemo”, rekao je Netanjahu na konferenciji za novinare u Jerusalimu.

    Netanjahu je dodao da “Hamas iz tog razloga insistira da mi ne budemo tamo”, a da on iz istog razloga insistira da izrealske trupe ostanu u tom području.

    “Ako bi se Izrael povukao iz koridora, međunarodni pritisak bi otežao povratak”, rekao je izraelski premijer.

    Netanjahu je dodao da SAD i ostali trebaju da izvrše pritisak na Hamas, a ne na Izrael, posebno nakon smrti izraelskih talaca.

  • Oko 45.000 radnika u Srpskoj na tankom ledu, ne mogu kod doktora

    Oko 45.000 radnika u Srpskoj na tankom ledu, ne mogu kod doktora

    Skoro 45.000 radnika ili oko 15,5 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj u prvoj polovini godine nisu bili zdravstveno osigurani, jer poslodavci ni za jedan mjesec nisu uplaćivali doprinose.

    Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je jako bitno ustanoviti iz kojih oblasti, odnosno privrednih grana dolazi taj broj neosiguranih radnika.

    “Poreska uprava Republike Srpske u svakom momentu ima pristup tim podacima i njima može da alarmira i Inspektorat Republike Srpske, kao i poreske inspektore da obiđu takve firme i utvrde zbog čega je došlo do neuplaćivanja poreza i doprinosa, odnosno zbog čega je došlo do toga da radnici nemaju zdravstveno osiguranje”, kazao je Škrebić.

    Kako je rekao, postavlja se pitanja zbog čega nije došlo do uplate poreza i doprinosa.

    “Ali i tu ima rješenje, mnogo puta se u ranijem periodu dešavalo da privrednici traže reprogramiranje poreza i doprinosa, zbog toga što su nastale negativne ekonomske situacije”, kazao je Škrebić.

    Božana Radomir, viši stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu sindikata Republike Srpske, kazala je da je zakonska obaveza svakog poslodavca da prilikom isplate plata izvrši uplatu poreza i doprinosa na tu platu.

    “Nažalost, značajni broj radnika još ima neosiguranu knjižicu, odnosno tek kad odu kod ljekara i zatraže zdravstvenu pomoć onda im se tek u sistemu vidi da nisu uplaćeni porezi i doprinosi”, kazala je Radomirova.

    Dodala je da postoji određen broj poslodavaca koji su nesavjesni, te ne žele da uplate, ali i poslodavci koji naprave propuste.

    “Ali ima i pozitivnih primjera, gdje poslodavci imaju poteškoće u poslovanju, pa postepeno uplaćuju koliko imaju priliva sredstava”, kazala je ona.

    U Fondu zdravstvenog osiguranja RS za Fenu su naveli da su ovo posljednji podaci kojima raspolažu, pa ne mogu da kažu da li je u međuvremenu došlo do promjene.

    “Procijenjeni gubitak prihoda Fonda po osnovu neuplaćivanja doprinosa u prvom polugodištu 2024. godine iznosi oko 67,5 miliona KM. Napominjemo da prihodi od zaposlenih čine više od 80 odsto ukupnih prihoda Fonda od doprinosa, što dovoljno govori o tome koliko je važna svaka uplata doprinosa, jer se od njih finansira i kompletan zdravstveni sistem”, navode u FZO RS.

    Istovremeno, 1.236 osiguranika u Srpskoj uplaćuju sami sebi doprinos za zdravstveno osiguranje po ličnom osnovu.

    “Jedan od osnova za prijavu na zdravstveno osiguranje jeste i takozvani lični osnov kada građani nemaju drugi osnov osiguranja (nisu zaposleni i sl.), oni mogu da se prijave po ovom osnovu i da sami uplaćuju doprinos za zdravstveno osiguranje u skladu sa važećom stopom doprinosa, kako je propisano Zakonom o doprinosima. Ovi osiguranici mjesečno uplaćuju oko 90 КM po osnovu doprinosa za zdravstvo”, kazali su iz FZO RS.

    Podsjećaju da je Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju predvidio i brojne druge osnove osiguranja, kako bi osiguranjem bile obuhvaćene najosjetljivije kategorije osiguranika poput djece do 18 godina, osobe bez prihoda, trudnice i porodilje, osobe koje boluju od malignih i drugih teških oboljenja itd.

    Međutim, po ovim osnovama mogu da se prijave samo ukoliko nemaju drugi osnov osiguranja.

    “Primjera radi, trudnica po osnovu svog stanja može da se prijavi na osiguranje samo ako je nezaposlena, jer su poslodavci dužni da plaćaju doprinose za zaposlene trudnice i oni ne mogu da se prijave po nekom drugom osnovu”, objašnjavaju u FZO RS.

  • Fon der Lajen: BiH bi mogla da bude sljedeća na redu za početak pregovora

    Fon der Lajen: BiH bi mogla da bude sljedeća na redu za početak pregovora

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen ukazala je danas na značaj integracije Zapadnog Balkana u EU i najavila da će u novom sastavu Komisije imenovati komesara za proširenje.

    Fon der Lajenova je navela da je EU započela pristupne pregovore sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Ukrajinom i Moldavijom, te da bi BiH mogla da bude sljedeća na redu.

    “Ovo strateško rezonovanje podstaklo nas je da ponovo razmislimo o našim strategijama proširenja i da dođemo do ideje o postepenoj integraciji”, rekla je Fon der Lajen i podsjetila da je prije godinu dana pokrenut Plan rasta za Zapadni Balkan i da “ovaj rad počinje da pokazuje rezultate”.

    U tom kontekstu, Fon der Lajenova je ukazala na dostignuća na koja, kako je rekla, lideri Zapadnog Balkana treba da budu “sa pravom veoma ponosni”, a kao jedan od primjera navela je da evropske kompanije otvaraju prodavnice u Srbiji i BiH ubrzanim tempom.

    “Do kraja godine, troje vas /partnera sa Zapadnog Balkana/ bi već moglo da se pridruži našem jedinstvenom području plaćanja u evrima. Ovo će generisati uštede od preko 500 miliona evra svake godine, kada se svi pridruže”, rekla je Fon der Lajenova, prenosi Srna.

    Ona je istakla da u narednoj Evropskoj komisiji proširenje mora da bude posao sa punim radnim vremenom koji omogućava nepodjeljenu pažnju.

    “Ako je osnovni cilj učiniti Evropu ekonomski konkurentnom i sposobnom da se brani, onda integraciju Zapadnog Balkana u EU vidim kao kritično važnu”, istakla je Fon der Lajenova.

    U doba geostrateških rivalstava, kaže Fon der Lajenova, veća EU daje jači glas u svijetu, a proširenje je “ulaganje u kolektivnu snagu i bezbjednost”.

    “Želimo jaku, konkurentnu i bezbjednu Evropu, a to uključuje Zapadni Balkan, kao i Ukrajinu i Moldaviju u našoj EU i sve one čije evropske težnje odgovaraju njihovim djelima. Zato smo udahnuli novi život u proces proširenja”, rekla je Fon der Lajenova.

    Ona je dodala da će šest partnera sa Zapadnog Balkana kasnije ovog mjeseca usvojiti svoje potpuno nove reformske agende koje su povezane sa šest milijardi evra u evropskim investicijama.

    “Svaka reforma će otključati nove investicije”, istakla je Fon der Lajenova i navelada će, kada se završe reforme, svaki partner dobiti otprilike onoliko pomoći po osobi koliko bi Zapadni Balkan dobio prema kohezionoj politici EU.

    Ona je navela da EU želi da partneri sa Zapadnog Balkana budu aktivni učesnici u razgovoru o budućnosti EU.

    “Svaki kompromis sa našim demokratskim principima bio bi poguban za postizanje naših ciljeva. Zemlje članice EU i zemlje regiona Zapadnog Balkana biće suočene sa teškim izborima. Bilateralne sporove treba rješavati. Integracija u EU zavisiće od toga da vlade donose teške i ponekad nepopularne odluke. Odlaganje odluka znači donošenje pogrešnih odluka”, rekla je Fon der Lajenova.

    Navodeći da je Zapadni Ballkan kroz istoriju često bio granica između svijetova, istoka i zapada, sjevera i juga, Fon der Lajenova je istakla da da su nove generacije u regionu izabrale da budu dio zajedničke evropske porodice.

    Ona tvrdi da rusko rukovodstvo “pokušava da uzburka stare konflikte kada god dođe do napretka ka pomirenju i regionalnoj integraciji na Zapadnom Balkanu” i da Rusija “konstantno radi na tome da zasieje podjelu unutar Zapadnog Balkana i između Zapadnog Balkana i ostatka Evrope”.