VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ambasada Ruske Federacije u BiH: Konaković se pridružio antiruskom horu, Moskva nudi dijalog

    Ambasada Ruske Federacije u BiH: Konaković se pridružio antiruskom horu, Moskva nudi dijalog

    Ambasada Ruske Federacije u BiH izrazila je žaljenje što se ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković na Bledskom strateškom forumu “pridružio antiruskom horu”, iako je Moskva naglasila mnogo puta svoju spremnost za dijalog, uz potpuno uvažavanje nacionalnih interesa Ruske Federacije.

    Iz Ambasade Rusije u BiH naveli su da su obratili pažnju na nekoliko medijskih saopštenja u vezi sa Konakovićevim nastupom na jednom od panela Bledskog strateškog foruma.

    – Između ostalog, gospodin Konaković se poziva na davnašnji razgovor između bivšeg predsjednika Slovenije Boruta Pahora i predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina, te ponovo spominje mitski `ruski maligni uticaj`, i u ovom kontekstu u finalu smrtno plaši sve prisutne – `imamo zajedničkog neprijatelja i on je veoma aktivan` – saopšteno je danas iz Ambasade Rusije.

    U saopštenju se ističe da ruska Ambasada ne smatra da su slične izjave stav BiH i da zato ne vidi potrebu da ih komentariše.

    – Ipak, izaziva žaljenje da se gospodin Elmedin Konaković pridružio antiruskom horu. Prema našem mišljenju, ako političar jeste samostalan, hrabar te odgovoran, on nastoji da dobije informacije, kako se kaže, iz originalnog izvora, umjesto da zasniva svoje klimave zaključke na ponavljanju sjećanja penzionisanih političara, koji uz to jesu ponekad beskrupulozni – dodaje se u saopoštenju.

    Iz Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu ističu da je Risija, prije svega riječima predsjednika te zemlje Vladimira Putina, uvijek jasno i nedvosmisleno potvrđivala privrženost međunarodnom pravu, odbacujući neka izmišljena “pravila, na kojima se zasniva svijet”.

    U saopštenju se podsjeća da je Rusija više puta predlagala da se posredstvom dijaloga izradi opšti sistem evropske bezbjednosti, koji bi bio prihvatljiv za sve, te uzimao u obzir nacionalne interese svih učesnika međunarodnih odnosa.

    Iz ruske Ambasade su dodali da je ta zemlja kao odgovor dobila nepromišljeno širenje NATO-a, te transformaciju EU u rusofobični projekat.

    – U uslovima kada kolektivni Zapad i njegove marionete odbijaju naše konstruktivne prijedloge, štaviše, koriste hibridne metode i proksi instrumente da nanesu Rusiji `strateški poraz`, s ciljem osiguranja bezbjednosti naše zemlje i svih naših građana hoćemo na osnovu utvrđenih doktrinarnih dokumenata – zavisno od razvoja situacije – da primjenjujemo odgovarajuća sredstva – poručili su iz Ambasade Rusije u BiH.

    U saopštenju se naglašava da ovo uključuje, kao što je Moskva naglašavala više puta, spremnost za dijalog uz potpuno uvažavanje nacionalnih interesa Ruske Federacije.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković rekao je na Bledskom strateškom forumu, između ostalog, da je region zapadnog Balkana i dalje pod malignim uticajem koji teži destabilizaciji susjedstva EU što može dovesti do usporavanja procesa proširenja, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslovaa.

  • Dodik: Pravo na rad biće obezbijeđeno

    Dodik: Pravo na rad biće obezbijeđeno

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da će privredni subjekti u Srpskoj biti u funkciji da ostvaruju svoje ustavne i zakonske obaveze i da će, ukoliko tako ne bude, biti preduzete zakonske sankcije.

    Komentarišući to što banke u Srpskoj nisu htjele da otvore račune firmama kojima su uvede američke sankcije, Dodik je istakao da pravo na rad mora da se obezbijedi, a oni koji to hoće da sruše žele da sruše Republiku Srpsku.

    On je istakao da je nemoguće da to toga dođe zbog jednog nesuvislog zahtjeva koji je navodno došao preko Privredne komore SAD.

    – Ovje postoji Ustav i zakoni. Ustav garantuje pravo na rad. Ne može se dozvoliti da njihova imaginacija izrečena po kuloarima i dalekim kancelarijama bude jača od našeg Ustava i zakona. Onaj ko ne bude poštovao Ustav i zakon u ovoj zemlji biće posljedica – rekao je Dodik i dodao da su neki to vrlo dobro razumjeli, a neki će morati svoja ponašanja da prilagode.

  • Ko je naplaćivao preglede pacijenata u banjalučkoj Hitnoj pomoći?

    Ko je naplaćivao preglede pacijenata u banjalučkoj Hitnoj pomoći?

    Fond zdravstvenog osiguranja počeo je kontrole nakon prijava građana da im je u određenim slučajevima naplaćivana zdravstvena zaštita u Službi hitne pomoći.

    Najviše se žale građani Banjaluke, iz čije Hitne pomoći i Doma zdravlja tvrde da se usluge naplaćuju samo ako intervencija, prema procjeni ljekara, nije hitna.

    Međutim, iz Fonda navode da se ne može naplatiti ni trijaža pacijenta, kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne.

    Građani traže objašnjenje s obzirom da su mnogi u banjalučkoj Hitnoj službi doživjeli neprijatnosti. Njima je, naime, zdravstvena usluga naplaćivana jer, navodno, nisu bili hitni slučaj. Pitaju ko je taj ko može da procijeni da li su u tom trenutnu ili će kasnije biti životno ugroženi. Kažu da su upoznati o svojim pravima, prema kojima je obaveza ljekara u hitnoj pomoći da primi i pregleda pacijenta i da mu taj pregled ne naplati.

    Iz banjalučkih zdravstvenih ustanova kažu da se hitnim pacijentima usluge ne naplaćuju, a da je praksa naplate participacije pacijentima oduvijek na snazi, prenosi RTRS.

    – Postoje određeni stepeni po dolasku u Službu hitne pomoći . Ukoliko šifra pregleda nije hitna, onda na lični zahtjev pacijent traži da se pregleda i tada ima propisana forma i rubrika i u tom slučaju se izdaju puni račun. U svakom slučaju, razmotrićemo pritužbe – rekla je Nada Banjac, načelnica banjalučke Službe hitne pomoći.

    Direktorka Doma zdravlja Banjaluka Nevena Todorović ističe da urgentna medicina i medicina uopšte ima jasno definisana medicinska stanja koja spadaju u domen hitne pomoći i da ne mogu građani odlučivati koje je stanje hitno i urgento, jer to odlučuju medicinski sutručnjaci.

    Međutim, iz Fonda ih podsjećaju da je obaveza ljekara u Hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali i da im ne naplate taj pregled. Nijedna zdravstvena usluga u Hitnoj pomoći ne smije biti naplaćena, a to se odnosi i na trijažu pacijenta kojom se utvrđuje da li je riječ o hitnom slučaju ili ne.

    – Mi planiramo, a već smo i počeli kontrole u zdravstvenim ustanovama, upravo kako bi analizairali Službu hitne pomoći, jer je naš cilj da se svako kršenje prava u praksi svede ne minimum. Ukoliko usluga bude naplaćena, pacijenti imaju pravo na refundaciju – pojasnila je portparolka FZO Darija Filipović Ostojić.

    Za razliku od najvećeg grada Srpske, u Trebinju su usluge hitne intervencije besplatne za sve. Kažu da se strogo drže propisa koji regulišu ovu oblast.

    – Ne naplaćuejmo usluge zato što je tako propisano na sajtu Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske – kaže Radovan Todorović, pomoćnik direktora u Domu zdravlja Trebinje.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja potvrđuju da će obavljati češće kontrole da oni pacijenti kojima je hitno zbrinjavanje zaista potrebno, ne bi ispaštali. Јoš jednom podsjećaju ljekare da im je obaveza u Hitnoj pomoći da pregledaju pacijente koji im se obrate, ali ne i da im naplate taj pregled.

  • Kako sačuvati identitet Banjaluke?

    Kako sačuvati identitet Banjaluke?

    Piše: Sanja Đumić dipl. inž. mašinstva

    Prema članu 28. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19), dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg urbanog područja, mora biti usklađen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, odnosno šireg urbanog područja. Urbanistički plan grada Banja Luke, prema hijerarhiji, predstavlja dokument višeg reda u odnosu na Regulacioni plan. Naš interes je da se ovaj dokument što prije usvoji kako bi se spriječile česte izmjene regulacionih planova na nivou jedne parcele, te spriječila degradacija već postojećih prostora.

    Urbanistički plan Grada Banja Luke omogućio bi racionalnu i smislenu gradnju na nivou bloka, odnosno šireg urbanog područja, što podrazumijeva izgradnju zelenih površina (parkova), obrazovnih ustanova (škola i vrtića), kao i stambenih objekata sa predviđenim maksimalnim koeficijentima propisanim ovim planom, a sve u okviru definisanih naselja. Prekomjernom izgradnjom centralnog dijela, Banja Luka gubi svoj identitet grada, te je neophodno usmjeriti širenje grada ka perifernim dijelovima.

    S aspekta ekonomskog razvoja, predlažemo da se postojeće poslovne zone, poput zone Ramići, transformišu u poslovne inkubatore za podršku startapima i malim preduzetnicima u početnoj fazi njihovog poslovanja. Prizemlja objekata bi bila prilagođena kao radionice sa obezbijeđenom infrastrukturom (strujom i vodom), dok bi spratovi služili kao kancelarije i zajednički prostori za sastanke i umrežavanje. Ovakav koncept bi omogućio intenzivnu saradnju i interakciju među različitim profesijama, promovisao osjećaj zajedništva i podrške, i stvorio povoljno okruženje za razvoj inovativnih biznisa, posebno među mlađom populacijom. Istovremeno, ovakva inicijativa bi oživjela zapuštene prostore i doprinijela privrednom rastu grada.

    Kao inženjer sa više od trideset godina rada na terenu i iskustvom koje me je naučilo da grad u velikoj mjeri funkcioniše ispod površine, neophodno je osvrnuti se na infrastrukturu grada, te činjenicu da mnoga naselja nemaju razvijenu fekalnu i oborinsku kanalizaciju, kao i da postoje značajni problemi sa vodosnabdijevanjem.

    S aspekta mašinske struke, grad Banja Luka se grije na drvnu sječku, a u gradu postoji jedna toplana sa deset kotlova snage 50 MW i dvije manje toplane (Kosmos i Starčevica). Distributivna mreža je u veoma lošem stanju, budući da je većina izgrađena sedamdesetih godina prošlog vijeka, i neophodna je njena sanacija. Potrebno je više ulagati u obnovu fasada starijih objekata, što bi značajno poboljšalo kvalitet grijanja za sve građane koji se oslanjaju na daljinski sistem grijanja. Paralelno sa sanacijom distributivnog sistema, obnova i izolacija fasada znatno bi smanjila troškove grijanja i omogućila energetski efikasnije i komfornije stanovanje.

    Cijeneći sve navedeno, okružena timom stručnjaka s višegodišnjim iskustvom, spremni smo da Banja Luku oblikujemo u moderan i prosperitetan grad u kome će svaki građanin osjetiti poboljšanje kvaliteta života.

  • Dobra komunikacija je temelj uspješnih međuljudskih odnosa

    Dobra komunikacija je temelj uspješnih međuljudskih odnosa

    Piše: Dijana Grujić, politikolog

    Interpersonalna komunikacija jedno je od čovjekovih najvećih dostignuća, a ipak smo često svjedoci tome kako loše sročene poruke ili pogrešno interpretirane informacije mogu imati negativne posljedice po učesnike u komunikacionom kanalu. U savremenom društvenom kontekstu, jedan od najvažnijih elemenata dobrih odnosa jeste komunikacija.

    Važnost ispravne komunikacije u poslovanju
    Poslovni svijet na poseban način pokazuje koliko je važno pažljivo upravljati komunikacijom, koja je je temelj svake organizacije, posebno u kriznim situacijama. Bilo da se radi o malom preduzeću,velikoj korporaciji ili bilo kakvoj organizaciji društvenog karaktera, sposobnost da se jasno i efektivno prenose poruke ključna je za izgradnju povjerenja, motivaciju saradnika i održavanje lojalnosti klijenata i svih učesnika u procesu rada. Ispravna komunikacija može unaprijediti poslovne odnose, poboljšati reputaciju kompanije i poslužiti kao alat za prevazilaženje izazova.

    Komunikacija kao ključ uspjeha u poslovnom svijetu
    Moj profesionalni put kao novinara, komunikologa i politikologa, od rada u korisničkom servisu do trenutne pozicije izvršnog direktora za prodaju i marketing, omogućio mi je da iz prve ruke spoznam koliko je važno uspostaviti jasne i transparentne komunikacione kanale. U svom radu često se susrećem s izazovima koje donosi savremeni poslovni svijet – od konkurencije na tržištu do stalne mpotrebe za inovacijama i prilagođavanjem novim trendovima.

    Jedan od najvažnijih savjeta koji bih ponudila svima onima koji se u svakodnevnom radu susreću sa ljudima, jeste da razvijaju vještinu komunikacije, kako unutar svog tima, tako i prema klijentima i partnerima. Transparentnost, dosljednost, ali i iskrenost – ključni su elementi uspješne komunikacione strategije.

    Savremeni svijet zahtijeva od nas da budemo brži, efikasniji i precizniji u komunikaciji. Greške nas mogu dovesti do nesporazuma, gubitka povjerenja, a potom i do finansijskih gubitaka. Efikasna komunikacija, kao jedna od važnih menadžerskih veština, je osnova uspješne poslovne saradnje, ali i opšteg razumijevanja i dobrog odnosa među ljudima. Dobra komunikacija je i osnova zadovoljne porodice. U suprotnom, loša komunikacija može izazvati stres, konflikt, anksioznost, frustraciju i neusklađena očekivanja kako na poslu, tako i u privatnom životu.

    U komunikaciji je važno ne samo šta kažemo, već i kako kažemo. Nastojmo da uvijek budemo jasni, iskreni i konstruktivni, kako bismo razumijevanjem gradili bolje društvo za sve nas.

  • Banjalučka svakodnevnica i koraci ka održivoj budućnosti

    Banjalučka svakodnevnica i koraci ka održivoj budućnosti

    Piše: Predrag Lukač, diplomirani inženjer elektrotehnike

    Urbanizam, građevinstvo i saobraćaj
    Gorući problem su neplanski razvoj grada i propusti koji su prouzrokovani neadekvatnim
    razvojem prateće infrastrukture. Svjedoci smo da se u gradu rade betonske zgrade na svakom
    ćošku, a pri tome se zanemaruje činjenica da se tim povećava gustoća naseljenosti u pojedinim
    tačkama grada, a da pri tome bliža okolina grada ostaje pusta. Zbog ove nesrazmjerne gustoće u
    centru i “pustoće” u okolini, dolazimo u situaciju da u centralnim dijelovima grada imamo
    saobraćajne kolapse, a izvan centra pusta naselja sa lošim putevima. Današnja situacija je da
    imamo mnogo veći broj automobila nego što postojeće saobraćajnice mogu prihvatiti, a takođe
    se to odnosi na parking mjesta. Ovo sve je posljedica nepostojanja urbanističkog plana; već se
    stihijski i interesno donose regulacioni planovi, koji odgovaraju investitorima i onima koji o
    tome odlučuju i to odobravaju. Niko ne razmišlja o možda najbitnijim pratećim infrastrukturama,
    kao što su škole, saobraćajnice, mostovi, vodovodna, kanalizaciona i elektrodistibutivna mreža,
    vrtići, parkinzi i dr. Kada problem nastane, onda se nekim parcijalnim rješenjima problem
    pomjera sa tog mjesta na drugo mjesto, gdje se na drugom mjestu obično stvori još veći problem.
    Jasno definisanim urbanističkim planom bi se infrastrukturni problemi rješavali u cjelini i ciljano
    te bi imali optimalne efekte. Ovako je, narodski rečeno, samo prelijevanje iz šupljeg u prazno, a
    od toga imaju koristi samo mali broj pojedinaca, a građani dobijaju samo dodatne nevolje.
    Saobraćaj je najočigledniji primjer neplanske gradnje, ali se to odražava i na škole. Dobar
    primjer je u proteklom periodu bujanje gradnje stambenih objekata u najmnogoljudnijem naselju
    Starčevica, gdje je posljedica da je Osnovna škola Branko Radičević prebukirana, a Osnovna
    škola Vuk Stefanović Karadžić u naselju Borik, koje se nalazi preko puta sa druge strane Vrbasa,
    ima optimalan broj đaka. Takođe, i mostovi koji povezuju Starčevicu i ostale dijelove grada na
    desnoj obali Vrbasa sa lijevom obalom ne mogu da prime toliku količinu vozila u istom trenutku,
    te nastaju gužve i saobraćajni kolapsi. S obzirom na geografski položaj i tok tranzitnog
    saobraćaja kroz Banjaluku, obilaznica oko Banjaluke sa zapadne strane i izgradnja
    istočnog tranzita bili bi korisni za smanjenje opterećenosti saobraćajnica kroz sam grad. Iz
    svih ovih razloga plansko širenje grada u skladu sa Urbanističkim projektom i izgradnja
    nedostajuće ili neodgovarajuće infrastrukture u postojećim dijelovima gdje su ovi problemi
    izraženi, moglo bi pomoći u rješavanju ovih problema. Ovakvim rješenjem građani bi
    mogli smanjiti korištenje automobila za kretanje kroz grad, jer bi brže i tačnije stizali na
    svoje odredište, izbjegavajući dugo i neplanirano voženje kroz gužvu. Ovakva rješenja se
    mogu činiti skupim i nerealnim, ali uzimajući u obzir ulaganja u određene objekte, ovakvi
    projekti bi mogli doprinijeti urbanističkom razvoju grada u narednih 100 godina i
    poboljšati život kako sadašnjih građana tako i budućih generacija. Svjetske metropole su
    ovakva rješenja radile kada su imale broj stanovnika kao Banjaluka danas, i zato su se brže
    razvijale i postajale to što su danas.

     

    Snabdijevanje električnom energijom
    Snabdijevanje električnom energijom u gradskom području trenutno je na zadovoljavajućem
    nivou, ali situacija u prigradskim naseljima zahtijeva značajna unapređenja. Da bi se povećala
    pouzdanost i kapacitet elektrodistributivne mreže, neophodna je bliska saradnja s distributivnim
    preduzećem ODS Elektrokrajina i kompanijom Elektroprenos BiH. Prelazak sa 10 kV na 20 kV
    napon u srednjenaponskoj mreži, kojom upravlja ODS Elektrokrajina, predstavlja važan
    korak, uz prioritetnu rekonstrukciju mreže u prigradskim naseljima, gdje je trenutno u
    lošem stanju.
    Tempo izgradnje novih objekata u Banjaluci povećava potražnju za električnom energijom, što
    zahtijeva paralelan razvoj i povećanje kapaciteta distributivne mreže. Grad bi trebao raditi na
    izgradnji dodatnih trafostanica na visokom naponu (110 kV), kako bi se izvori napajanja
    električnom energijom približili potrošačima i povećali kapaciteti dostupne električne
    snage.

    Vodosnabdijevanje
    Banjaluka ima dovoljne zalihe vode, ali neadekvatan razvoj vodovodno-kanalizacione
    infrastrukture postao je evidentan u ljetnim mjesecima, kada su visoke temperature povećale
    potrošnju vode. Umjesto političkih prepucavanja o uzrocima trenutne situacije, potrebno je
    intenzivno raditi na unapređenju vodovodne infrastrukture kako bi se osiguralo adekvatno
    vodosnabdijevanje u budućnosti. Prioritet treba biti izgradnja vodovodne mreže sa cijevima
    većeg presjeka, kao i modernizacija i povećanje kapaciteta fabrike vode u Novoseliji. Pravilnim
    planiranjem i implementacijom, grad bi mogao značajno unaprijediti svoje
    vodosnabdijevanje.

    Turističko-rekreativni sadržaj
    Banjaluka, sa svojim povoljnim geografskim položajem na tranzitno-turističkim putevima, ima
    veliki potencijal za razvoj turističko-rekreativnih sadržaja. Ovi sadržaji mogu privući veći broj
    turista, što bi doprinijelo razvoju turističke djelatnosti i ekonomiji grada. Grad je već učinio
    značajne korake u tom pravcu, kao što su razvoj rafting aktivnosti, okretanje prema rijeci Vrbas,
    izgradnja pješačkih staza, plaža, banje u Srpskim Toplicama, te izgradnja Vidikovca.
    Međutim, dodatni koraci mogli bi povećati atraktivnost grada. Na primjer, izgradnja
    žičare od Banj Brda prema Zmajevcu preko Trešnjika, uz dodatne propratne objekte, bob
    stazu za spuštanje, poput onih na Jahorini i Lovćenu, te eventualno adrenalinski park,
    mogla bi dodatno poboljšati turističku ponudu grada. Takve investicije bi mogle biti
    održive i isplative, za razliku od nekih objekata koji su izgrađeni za jednokratne prilike,
    kao što je Teniski centar, koji sada zahtijeva dodatne troškove za održavanje. Ovi
    turističko-rekreativni sadržaji mogli bi povećati zainteresovanost turista za posjetu gradu, te
    dodatno potaknuti ekonomski razvoj.

     

    Kulturne prilike
    Održavanje objekata od kulturnog značaja, poput muzeja, galerija, tvrđava, pozorišta i biblioteka,
    zaslužuje posebnu pažnju. Na primjer, Gradska biblioteka i Muzej Republike Srpske,
    smješteni u Domu solidarnosti, suočavaju se s ozbiljnim problemima prokišnjavanja tokom
    jačih padavina, što ugrožava knjige i eksponate od velikog istorijskog značaja. Međutim,
    potrebno je usmjeriti više sredstava na očuvanje kulturnih objekata kroz planirane
    projekte i strategije, nego na organizaciju kulturnih događaja u cilju sticanja političkih
    poena.

    Sport
    Sportske prilike u Banjaluci pokazuju različite trendove. Dok je napredak vidljiv u fudbalu,
    primjerom FK Borac, stanje u košarci, a posebno u rukometu, daleko je od zadovoljavajućeg.
    Rukomet, nekada najuspješniji sport u regionu, sada je u ozbiljnoj krizi. Situacija u sportu
    najbolje se ogleda kada uporedimo prošla vremena, kada su se u Banjaluci slavile olimpijske
    medalje nakon svake Olimpijade, dok danas jedva dočekamo vijest da je neko uspio ispuniti
    olimpijsku normu i otići na takmičenje.
    Zašto je to tako? Kao rođeni Banjalučanin, koji se aktivno bavio fudbalom i šahom, a
    rekreativno i drugim sportovima, sjećam se vremena kada je fizičko vaspitanje bilo važan
    predmet u školama. Tadašnji nastavnici su radili s djecom od malih nogu, bez potrebe za
    specijalnom opremom, uz fokus na rad i posvećenost. Oni su selektovali i usmjeravali učenike
    prema njihovim talentima i afinitetima u sportske klubove, gdje je sve bilo besplatno. Ti
    talenti su kasnije postajali vrhunski sportisti na evropskom i svjetskom nivou, donoseći
    medalje sa svih takmičenja.

    Najbolji primjer je saradnja nastavnika fizičkog vaspitanja (Pavlišin) iz tadašnje škole Braća
    Pavlić, a današnje OŠ Ivo Andrić, i rukometnog kluba Borac, koja je iznjedrila evropske
    šampione i nosioce zlatnih medalja sa Olimpijskih igara i svjetskih prvenstava. Tada su djeca
    postizala uspjehe zahvaljujući dobroj organizaciji i radu, a ne velikim sredstvima. S obzirom na
    broj stanovnika koji gravitira prema Banjaluci, grad bi trebao imati najmanje jednog ili
    dva reprezentativca u selekcijama Srbije i BiH u svim sportovima. Nažalost, sada se
    oslanjamo na dovođenje igrača iz drugih sredina i nemamo svoje predstavnike u
    reprezentacijama, što je daleko od željenog stanja.

  • Budimir: Očigledno da proces proširenja EU nema veze sa stvarnim stanjem u jednoj zemlji

    Budimir: Očigledno da proces proširenja EU nema veze sa stvarnim stanjem u jednoj zemlji

    Činjenica da su Sjeverna Makedinija, Ukrajina i Moldavija ispred BiH govori da proces proširenja EU nema veze sa stvarnim stanjem u jednoj zemlji koja treba da pristupi EU, rekao je ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Srpske Željko Budimir.

    Budimir je ukazao da su Moldavija, te Ukrajina, koja je trenutno u najvećem ratu koji se vodi poslije Drugog svjetskog rata na teritoriji Istočne Evrope, bolji kandidati od BiH koja je, uz sve političke probleme, stabilna i bez bezbjednosnih izazova.

    – To govori da se sav proces proširenja vodi na ideološkoj matrici i da nema nikakve veze sa stvarnim stanjem u zemlji koja treba da pristupi Uniji – rekao je Budimir.

    Smatra i da se odgovor na pitanje ko je kočničar puta BiH ka EU može naći na osnovu stanja u administraciji entiteta i zajedničkih institucija u BiH.

    – Pogledajte kako funkcionišu zajednički organi, a kako funkcioniše Republika Srpska pod snažnim političkim, finansijskim i ekonomskim pritiskom. Mi smo stabilni i ispunjavamo dogovore koje smo prihvatili, dok na drugoj strani dogovor traje onoliko koliko traje i stav oko tog dogovora. Ako se stav promijeni do poslijepodne, neće ni dogovor vrijediti – rekao je Budimir.

    Podsjećamo, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je EU započela pristupne pregovore sa Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Ukrajinom i Moldavijom, te da bi BiH mogla da bude sljedeća na redu.

  • Počela naplata ulaska vozila na parking Kampusa u Banjaluci

    Počela naplata ulaska vozila na parking Kampusa u Banjaluci

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir rekao je da će nova saobraćajnica i sistem za naplatu ulaska motornih vozila u zaštićeno područje Univerzitetskog grada u Banjaluci značajno doprinijeti povećanju bezbjednosti unutar Kampusa.

    “Tragičan događaj u beogradskoj Osnovnoj školi `Vladislav Ribnikar` bio nam je opomena da moramo povećati bezbjednost i kontrolu onih koji ulaze i izlaze u zaštićeno područje Univerziteta, a prvi korak je ova nova saobraćajnica i postavljanje naplatnih rampi na ulaz”, rekao je Budimir novinarima.

    On je sa rektorom Univerziteta u Banjaluci Radoslavom Gajaninom prisustvovao zvaničnom otvaranju rekonstruisane saobraćajnice i puštanju u rad naplatne rampe, za šta je Vlada izdvojila 198.000 KM.

    Budimir je naveo da je dnevna karta za ulazak u zaštićeno područje pet KM, mjesečna 40 KM, a plaćanja su oslobođeni studenti i radnici Univerziteta.

    “Univerzitetski grad nastavlja da se razvija, te planiramo da ovo zaštićeno područje uredimo kako bi bilo reprezentativno i prihvatljivo za organizovanje različitih događaja”, rekao je Budimir.Kada je riječ o inicijativi da se djeca iz višečlanih porodica iz Banjaluke oslobode plaćanja školarina na fakultetima, Budimir je rekao da će podržati tu inicijativu.

    “Još nisam zvanično dobio inicijativu, ali preliminarno mogu reći da će dobiti pozitivan odgovor jer sam zastupnik demografskog rasta u Republici Srpskoj i podržavam sve mjere koje će tome doprinijeti”, rekao je Budimir.

    Gajanin je izrazio zadovoljstvo što je puštanjem u rad rampe za naplatu ulaska u zaštićeno područje Univerziteta u Banjaluci značajno povećana bezbjednost svih koji borave u ovom području.

    “Uz to smo u zaštićenom području omogućili bezbjedno kretanje motornih vozila i pješaka”, rekao je Gajanin.

    On je naveo da će ulaz u zaštićeno područje plaćati svi, osim studenata i radnika Univerziteta, te da odluku o oslobađanju plaćanja određenih kategorija može donijeti Upravni odbor Univerziteta.

  • Priveden muškarac koji je prijetio na Rebru: Ljudi skakali kroz prozore

    Priveden muškarac koji je prijetio na Rebru: Ljudi skakali kroz prozore

    Policija je privela muškarca koji je u jutarnjim satima utorka prijetio u zagrebačkom KBC-u Rebro.

    Muškarac, navodno naoružan, stigao je u bolnicu nešto poslije deset sati.

    “Sve je puno policije, strah nas je”, javljali su čitaoci 24sata.hr.

    Neki od njih su ispričali kako ih je doktorica obavijestila da je u bolnici neko s pištoljem te da su se spasili bijegom kroz prozor.

  • Banjalučani odbili da zaustave vozilo, udarili u policijske automobile pa uhapšeni sa drogom

    Banjalučani odbili da zaustave vozilo, udarili u policijske automobile pa uhapšeni sa drogom

    Banjalučka policija uhapsila je juče V.S. iz ovog grada koji je, nakon što se oglušio o njihovu naredbu da zaustavi vozilo audi, dodao gas i tom prilikom oštetio dva policijska vozila.

    On i suvozač L.P. su se nakon toga dali u bijeg prema rijeci Vrbas, gdje su pokušali baciti pvc vrećicu sa kokainom, ali su obojica uhapšeni.

    Kod V.S. je kasnije, a tokom pretresanja stana pronađena droga kokain i marihuana.

    Kako su saopštili iz Policijske uprave Banjaluka, oni su juče u okviru aktivnosti usmjerenih na sprečavanje zloupotrebe opojnih droga, uhapsili V.S. iz Banjaluke, zbog sumnje da je počinio krivična djela neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga i napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i L.P. zbog sumnje da je počinio krivična djela neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

    “Istog dana oko 12.40 časova u Banjaluci, prilikom zaustavljanja i kontrole, V.S. koji je upravljao vozilom audi se oglušio na zakonito izdato naređenje policijskih službenika i stavljajući u pogon vozilo kojim je upravljao izazvalo saobraćajnu nezgodu, i tom prilikom su nastala oštećenja na dva službena vozila Ministarstva unutrašnjih poslova. Takođe, S.V. i L.P. su nakon zasutavljanja, izašla iz vozila, te se dala u bijeg trčeći prema koritu rijeke Vrbas, kojom prilikom je L.P. pokušao odbaciti i uništiti pvc vrećicu u kojoj se nalazila bijela praškasta materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain”, navode iz PU Banjaluka.

    Dodaje da su L.P. i policijski službenik zadobili tjelesne povrede i ljekarska pomoć im je ukazana u Službi hitne medicinske pomoći Banjaluka.

    “Na osnovu naredbe Okružnog suda u Banjaluci, a uz prethodnu saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, istog dana, pretreseni su stan i druge prostorije u Banjaluci, koje koriste navedeni, kao i vozilo audi, koje koristi V.S., kojom prilikom je ukupno pronađeno i oduzeto oko 138,6 grama bijele  praškaste materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu kokain, oko 21 gram zelene biljne materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu marihuanu, digitalna vaga za precizno mjerenje, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela”, navode iz PU Banjaluka.

    Sve mjere i radnje preduzete su pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, a nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta,  V.S. i L.P. će danas uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima biti predati u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.