Autor: INFO

  • Dodik: Srpska se stavlja na raspolaganje svakoj zemlji koja se sada suočava sa poplavama

    Dodik: Srpska se stavlja na raspolaganje svakoj zemlji koja se sada suočava sa poplavama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da se Srpska 2014. godine suočila s nezapamćenim poplava, te da se stavlja na raspolaganje svakoj zemlji koja se suočava sa sličnim problemima.Republika Srpska se 2014. godine suočila s nezapamćenim poplavama koje su odnijele živote i infrastrukturu. Mnoge zemlje su pomogle i nikada nismo zaboravili. Stavljamo se na raspolaganje svakoj zemlji koja se sada suočava s istim problemima. Naša Civilna zaštita će na zahtjev doći i pomoći – navodi Dodik u objavi na društvenoj mreži “Iks”.

    Podsjećamo, istočnu i centralnu Evropu pogodio je ciklon Boris, a riječ je o najgorim poplavama u posljednje dvije decenije na području od Austrije do Rumunije.

  • Pogledajte čega se dosjetio: Neven Stanić nikad ne odlazi sa Trga Krajine

    Pogledajte čega se dosjetio: Neven Stanić nikad ne odlazi sa Trga Krajine

    Dok se mnogi sklanjaju od kiše i bježe sa banjalučkog Trga Krajine, on je tamo stalno. Ali – doslovno!

    Nevena Stanića, predsjednika Gradskog odbora Ujedinjene Spske i kandata za odbornika u Skupštinu Grada Banjaluka, ništa ne može da otjera sa centralnog trga.

    U to mogu da se uvjere svi koji prošetaju centrom grada jer Stanić je uvijek tu. Čak i kada, zbog brojnih obaveza, nije u prilici da lično razgovara sa sugrađanima, našao je način da odgovori na sva njihova pitanja.

    Stanićev štand je postao pravi hit i još jedan dokaz da Ujedinjena Srpska vodi najoriginalniju predizbornu kampanju koja nikog ne ostavlja ravnodušnim.

    O čemu se radi?

    Na Stanićevom štandu, na kome piše „Pitaj Nevena“, nalazi se njegov lik u prirodnoj velični, a pored njega tri tipke. Ako stisnete prvu, Stanić će vam svojim glasom ispričati detalje iz svoje biografije. Kada pritisnete drugu tipku, Neven Stanić će reći za koje probleme misli da su najveći i najvažniji u Banjaluci.

    A, pošto Ujedinjena Srpska nije stranka koja samo kritikuje druge, nego nudi konkretna rješenja, kada stisnete treću tipku, od Stanića ćete čuti kako planira da rješava gradske probleme.

    Nećemo dalje da vam otkrivamo.

    Otiđite do Trga Krajine i sami se uvjerite.

  • Ministrima najdraži audi, na vozila potrošeno 13,2 miliona KM

    Ministrima najdraži audi, na vozila potrošeno 13,2 miliona KM

    Institucije Bosne i Hercegovine u periodu od januara 2021. do 31. decembra 2023. godine, na kupovinu vozila potrošile su 13,2 miliona KM, a najskuplja vozila, i to dva “audija” nabavio je Generalni sekretarijat Savjeta ministara BiH koje je platio 319.929 KM.

    Generalni sekretarijat za 159.999 KM u 2023. godini od firme M.R.M Export-Import iz Ljubuškog kupila je “audija A6 50 TDI quattro Tiptronic”. Iste godine od iste firme kupljen je i “audi Q5 Sportback 40 TDI quattro Stronic” koji je plaćen 159.930 KM.

    Malo manje novca na dva vozila, takođe audija, potrošila je Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA koja je od iste firme M.R.M Export-Import iz Ljubuškog kupila dva ista “audija A6 50 TDI” koje je platila po 129.998 KM.

    U periodu od januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine institucije Bosne i Hercegovine nabavile su ukupno 244 vozila i to 222 u BiH i 22 van Bosne i Hercegovine koje su kupila diplomatsko konzularna predstavništva.

    Iz analize koju je uradio Istraživački sektor Parlamentarne skupštine BiH vidljivo je da je od 77 institucija kojima je pitanje o kupovini vozila poslano, odgovor dostavilo njih 75 dok Predsjedništvo BiH i Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH nisu dostavili podatke.

    Vozila u periodu od 2021. i zaključno sa 2023. godinom nisu kupovali u 24 institucije.

    Ministrima najdraži audi, cijene tek par maraka niže od dozvoljenih
    Najviše vozila nabavljeno je u 2023. godini, a te godine i većina ministara je kupila nove limuzine. Zanimljivo je da su ministri izabrali vozila koja su za samo par maraka jeftinija od 130.000 KM koliko im je pravilnikom dozvoljeno.

    Pravilnikom o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH klase vozila podjeljene su na način da je niža klasa vozila do 30.000 KM, niža srednja klasa do 60.000 KM, srednja klasa do 70.000 KM, viša srednja klasa do 130.000 KM i visoka klasa do 160.000 KM. Istim Pravilnkom definisano je i ko smije koristiti koja vozila, pa tako vozila visoke klase dozvoljeno je da koristi samo predsjedavajući Savjeta ministara BiH, dok vozila više srednje klase mogu koristiti ministri, predsjednik Suda i glavni tužalac, a vozila srednje klase mogu koristiti zamjenici ministara, rukovodioci institucija, sekretari ministarstava itd..

    Zanimljivo je recimo da su ministri za svoje potrebe nabavljali vozila tek par maraka jeftinija od maksimalno dozvoljenih, pa je tako za Nenada Nešića, ministra bezbjednosti BiH nabavljeno vozilo “VW Touareg” i plaćeno 129.998,70 KM, dok je za Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa kupljen audi A6 za 129.995 KM. Za potrebe Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora nabavljen je BMW 520 D xdrive vrijedan 129.980 KM, a novim vozilom počastio se i Zukan Helez, ministar odbrane BiH za kojeg je nabavljen audi “A6 40 TDI Quattro Stronic”, a koji je plaćen 129.900 KM. Novo vozilo prošle godine dobio je i Davor Bunoza, ministar pravde BiH za kojeg je kupljen audi “Q5 40 TDI quattro S-tronic”, a koji je plaćen 129.950 KM, dok je Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH dobio “VW Touareg”, koji je plaćen 129.876 KM. Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova BiH dobila je Volvo S90 koji je plaćen 129.598 KM, a “najštedljiviji” su bili Edin Forto, ministar transporta i komunikacija i Selvid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice. Forto je nabavio vozilo VW Pasat koji je plaćen 91.800 KM, a Hurtić “VW Arteon” vrijedan 103.000 KM.

    Koje kompanije su profitirale od institucija BiH
    Najveći dobavljač novih vozila institucijama BiH u protekle tri godine bila je kompanija M.R.M Export-Import iz Ljubuškog koja je isporučila 60 vozila vrijednih 4,5 miliona KM. Odmah iza nje je kompanija Guma M iz Mostara od koje je nabavljeno 39 vozila vrijednih 1,2 miliona KM. Na trećem mjestu je kompanija Brčko Gas iz Brčkog od koje je nabavljeno 17 vozila vrijednih 1,2 miliona KM dok je od firme Auto plus iz Banjaluke kupljeno 34 vozila vrijednosti 1,1 milion KM.

  • “Odliv mozgova” uništava Balkan

    “Odliv mozgova” uništava Balkan

    Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, stanovništvo Balkana će se smanjiti za više od 15 odsto.

    Ovaj trend ozbiljno ugrožava dugoročni ekonomski rast i produktivnost država u regiji, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije.

    Odliv mozgova, odnosno masovni odlazak kvalifikovane radne snage iz zemalja Balkana, jedan je od najozbiljnijih ekonomskih i demografskih izazova s kojima se ovaj region suočava. Prema podacima Svjetske banke, samo u posljednjih deset godina, više od 2,5 miliona ljudi napustilo je zemlje Zapadnog Balkana u potrazi za boljim životnim uslovima u zapadnoj Evropi.

    Gubitak kvalifikovane radne snage
    Jedan od ključnih problema migracija u regiji je odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi, stručnjaka iz oblasti IT-a, inženjeringa, medicine i drugih ključnih sektora. Prema podacima iz 2021. godine, više od 70 odsto mladih u Bosni i Hercegovini razmišlja o odlasku, dok slične statistike pokazuju da u Srbiji, prema istraživanju Centra za migracione studije, oko 80 odsto mladih želi otići u potrazi za boljim prilikama. Odlazak visokoobrazovanih stručnjaka smanjuje konkurentnost domaće radne snage, a preduzeća ostaju bez ključnih ljudi za inovacije i razvoj.

    Na primjer, zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini suočava se s ozbiljnim nedostatkom ljekara i medicinskog osoblja. Prema podacima Komore doktora medicine FBiH, od 2013. do 2020. godine, više od 5.000 ljekara napustilo je Bosnu i Hercegovinu. Odlazak ovakvih stručnjaka stvara ne samo direktni ekonomski gubitak kroz smanjenje radne snage, već i indirektne troškove poput dugotrajnijeg obrazovanja novih kadrova i dodatnog opterećenja zdravstvenog sistema.

    Demografske promjene i uticaj na tržište rada
    Prema podacima Eurostata, do 2050. godine, stanovništvo Balkana će se smanjiti za više od 15 odsto. Ovaj dramatični pad uzrokovan je kombinacijom niske stope nataliteta i masovnih migracija. Rezultat toga je starenje stanovništva, gdje sve manji broj radno sposobnih ljudi mora da izdržava rastući broj penzionera. U Srbiji je prosječna starost stanovništva već sada 43 godine, a u Hrvatskoj čak 45 godina, što predstavlja veliki teret za penzioni sistem i zdravstvenu zaštitu.

    Prema istraživanju Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Balkan godišnje gubi više od 4 milijarde evra zbog odliva mozgova, što značajno utiče na bruto domaći proizvod (BDP) zemalja regije. Smanjenje broja radno sposobnih ljudi otežava rast kompanija i usporava inovacije, dok smanjeni porezni prihodi dodatno opterećuju državne budžete.

    Održivost ekonomskog rasta
    Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ukoliko oni svoju karijeru nastave van granica svoje zemlje. Na primjer, Bosna i Hercegovina godišnje uloži preko 150 miliona KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje apsorbuju kvalifikovanu radnu snagu.

    Pozitivni primjeri: Povratak stručnjaka
    Iako se trend odliva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina, više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe podrške povratku. Inicijative poput “Dijaspora za razvoj”, koju podržavaju UNDP i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore da se uključe u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa.

    Odliv mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uvjete, obrazovanje i podršku preduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka. Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju da, iako migracije predstavljaju izazov, one takođe mogu postati prilika za dugoročni razvoj ukoliko se upravlja na pravi način.

    Građani zaslužuju ekonomski ambijent koji im omogućava da svoju budućnost grade u svojoj zemlji, a ne da je traže negdje drugdje, piše Forbs.

  • Uhapšen Banjalučanin: Nakon svađe u saobraćaju iz auta prijetio pištoljem

    Uhapšen Banjalučanin: Nakon svađe u saobraćaju iz auta prijetio pištoljem

    Banjalučka policija uhapsila je N.M. iz tog mjesta zbog sumnje da je nakon nesporazuma u saobraćaju u banjalučkoj Ulici Krajiških brigada vozaču iz auta prijetio pištoljem.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka, u subotu su identifikovali i uhapsili N.M. iz Banjaluke, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

    “Nadležnoj policijskoj stanici, istog dana oko 17 časova, oštećena osoba je prijavila da joj je neposredno prije prijave nakon nesporazuma u saobraćaju u Banjaluci u ulici Krajiških brigada, nepoznat muškarac iz vozila škoda prijetio vatrenim oružjem. Tokom kriminalističke obrade kod N.M. pronađena su i oduzeta dva pištolja, marke HS kalibra sa pripadajućim okvirom i municijom i pištolj marke Sig Sauer, kalibra 9×19”, navode iz policije.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

  • Gradonačelnica Sarajeva “postavila” tenk pred gimnaziju

    Gradonačelnica Sarajeva “postavila” tenk pred gimnaziju

    Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva, nadgledala je jutros dovođenje tenka pred Drugu gimnaziju u Sarajevu.

    Kako piše Klix, tenk bi trebalo da obilježi događaj iz proteklog rata u kojem su specijalci snaga tadašnje Armije RBiH uništili tenk Vojske Republike Srpske.

    Osim tenka, spomen područje bi imalo i bronzane figure specijalaca koji slave uništavanje ovog tenka.

    Riječ je o spomeniku koji je u planu godinama, ali doživio je brojne otpore s različitih strana pa je njegovo postavljanje stalno odgađano.

    Jedan od glavnih problema onih koji su protiv te ideje je upravo tenk, a da to ostane kao konačno rješenje insistirala je gradonačelnica Benjamina Karić koja je na toj poziciji izdejstvovala i građevinsku dozvolu.

  • Tadić: Kojović otvoreno priznao da je proces protiv Dodika politički

    Tadić: Kojović otvoreno priznao da je proces protiv Dodika politički

    Poslanik “Naše stranke” Predrag Kojović u Predstavničkom domu PS BiH, gostujući u emisiji BHT uživo prije tri dana otvoreno je priznao da je proces koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika Srpske Milorada Dodika zapravo politički proces, istakao je pravnik Ognjen Tadić.

    – I da je rezultat “kombinacija” u kojima je učestvovala i “Trojka” – naveo je Tadić na Iksu iz objavu Kojovićeve izjave.

  • Stevandić poručio iz Srpca: Ujedinjena Srpska ovdje ima dubok korjen i čvrsto stablo

    Stevandić poručio iz Srpca: Ujedinjena Srpska ovdje ima dubok korjen i čvrsto stablo

    Ujedinjena Srpska u Srpcu ima dubok korjen i čvrsto stablo, poručio je predsjednik sranke, dr Nenad Stevandić.

    On se, zajedno sa kandidatima za odbornike, danas družio sa građanima Srpca, na Trgu boraca.

    -Ujedinjena Srpska ima i dobrog predsjednik Opštinskog odbora i predsjednika Skupštine opštine Srbac. Ovdje se nadamo još boljem rezultatu, još većem uticaju. Ponosni smo na to koliko smo rasli i koliko smo doro prihvaćeni u gradu. A, takođe smo ponosni na to što vodimo kampanju koja se ne zasniva na pljuvanju drugih, niti imamo potrebu za ružnim riječima. Jednostavno, promovišemo ono što je najbolje za opštine i gradove, a najbolje za Srbac su ljudi iz Ujedinjene Srpske – zaključio je Stevandić.

     

    Miloš Budić, nosilac odborničke liste, istakao je da je Opštinski odbor Ujedinjene Srpske spremno dečekao kampanju za izbore i da na njih izlazi sa punom listom, odabranih kandidata.

    -Zahvaljujem se svima koji su na ovoj listi, što predstavljamo Ujedinjenu Srpsku u Srpcu. Mi smo prije četiri godine, mogu slobodno reći, iznenadili i sami sebe brojem glasova i sa brojem odbornika. Ovoj listi i svima nama želim da i ove godine postignemo sličan rezutat. Ako ništa, da ostanemo na istom broj odbornika i broju glasova. Ali, ako iznenadimo sebe, iznenadićemo i druge. Gledajući stanje na terenu, mislim da će US pojačati broj glasova, a samim tim možemo očekivati i više odbornika. Jedva čekamo 6. okobar i rezultate – rekao je Budić.

     

    Istakao je da su protekle četiri godine imali dobar odnos sa SNSD, tako da će US u Srpcu podržati kandidata SNSD za načelnika opštine, Mlađana Dragosavljevića.

    -I nadam se još boljoj i uspješnijoj saradnji i u naredne četiri godine – zaključio je Budić.

  • Sava u Gradišci nastavlja rasti

    Sava u Gradišci nastavlja rasti

    Sava kod Gradiške, nastavila je da raste i danas u 9 časova dostigla je nivo od 350 centimetara, iznad normale.

    To je za metar više nego juče u isto vrijeme.

    Slobodan Knežević, načelnik gradskog Štaba civilne zaštite Gradiška izjavio je da naselja nisu u opasnosti od poplava, te da u ovoj službi procjenjuju da će Sava nastaviti dnevni rast od jednog metra.

    “To je uslovljeno teškom situacijom u gradovima i državama uzvodno od Gradiške, naročito u slivu Save i Une, gdje kiša neprekidno pada nekoliko dana”,kaže Knežević.

    Civilna zaštita i druge gradske službe za vanredne situacije, navode u Gradskoj upravi, prate situaciju i spremne su da reaguju, ukoliko bude potrebe.

  • Banjaluci treba najmanje deset timova Hitne pomoći, ima samo tri

    Banjaluci treba najmanje deset timova Hitne pomoći, ima samo tri

    Niko ne želi doći da radi u hitnu pomoć, niti da se opredijeli za specijalizaciju iz urgentne medicine, kazala je “Nezavisnim novinama” prije nekoliko dana Nevena Todorović, direktorica Doma zdravlja u Banjaluci.

    “Obraćali smo se nadležnima, Ministarstvu, gradu, nema doktora da se zaposli u Službu hitne pomoći. Nema ih ni na birou. Nema doktora u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ni u porodičnoj ni u hitnoj pomoći. Da imamo više kadra, vjerovatno bismo mogli obezbijediti veći protok i drugih pacijenata”, priznala je tada Todorovićeva, a sve povodom priče “Nezavisnih” da se pacijentima koji nisu hitni slučajevi u banjalučkoj Hitnoj pomoći naplaćuje puna cijena participacije na pregled, zbog čega oni često ne žele da budu pregledani iako su se, kako su tvrdili, tada osjećali loše.

    Ove navode sada je “Nezavisnim” potvrdila i dr Nada Banjac, načelnik Službe hitne medicinske pomoći u Banjaluci, koja je istakla da je ovaj odjel banjalučkog Doma zdravlja oduvijek imao mali broj timova.

    Kako ističe Banjčeva, ako se u najvećem gradu u Srpskoj uzmu u obzir potrebe građana koji im se svakodnevno javljaju, Banjaluka bi morala da ima najmanje deset timova Hitne pomoći, a trenutno to nema ni približno.

    “Treba nam najmanje sedam timova u svakom trenutku da pokrijemo najfrekventnija mjesta u Banjaluci. Pored toga, najbolje bi bilo da ovdje imamo uvijek dva tima za ambulantni rad i naveče jedan za dječju, dakle ukupno deset. Kao što i vatrogasci uvijek moraju biti spremni jer ne znaju kada će imati požar, tako i mi, ali imamo samo tri ekipe na ovoliki grad i to je definitivno malo”, kaže Banjčeva.

    Ovo je problem na koji, tvrdi, ukazuju još od 2002. godine. Više od dvije decenije oblast hitne medicinske pomoći, urgentne medicine, nije dovoljno uređena. Nisu mnogo pomogli ni apeli upućeni nadležnima. Pored toga, Banjčeva smatra da bi Banjaluka morala da ima i zdravstvene punktove, kako bi se, kada bude trebalo, moglo lakše stići do mjesta gdje su pozvani.

    “U špici da dođemo u Budžak kada nas pozovu nama treba pola sata, a zamislite koliko je pola sata nekome ko je bez svijesti. Evo, sad da se nešto desi u centru grada zove nas 500 građana, zagužva se linija, a može se desiti da nemamo ekipu jer je već na terenu. To je zaista strašno. A onda građani i mediji krenu da pišu kako Hitna ne želi da izađe na teren, a to nije tačno, nemamo čime. Rješenje, po mom mišljenju, je povećati broj timova”, naglašava Banjčeva.

    Kad je već pomenula građane i ljekare nije mogla a da se ne osvrne na dešavanja u Hitnoj pomoći po pitanju sve većeg dolaska pacijenata koji, tvrdi, nisu hitni slučajevi… Tu je posebno ljuta na Fond zdravstvenog osiguranja RS.

    “Fond nikad nije razdvojio hitna stanja od nehitnih u Hitnoj pomoći. Mi ne bi trebalo to da radimo jer smo specijalizovani prioritetno za hitna stanja, a dolazi nam veliki broj nehitnih pacijenata jer se, na primjer, ne mogu naručiti kod porodičnog, izbjegavaju participaciju, misle da će doći u Hitnu pa će onda tu dobiti uputnicu za Klinički centar… Pa, čekajte, naravno da niko ko je zdrav nije došao tek onako u Hitnu pomoć, svakoga nešto boli, ali nije vitalno ugrožen. Valjda mi to znamo, učili smo specijalizaciju šest godina, a prije toga pet godina osnovnih studija. Najteže je vratiti pacijenta kući, nije niko toliko neodgovoran da to uradi”, ističe ona.

    Jedno od rješenja za Banjaluku je formiranje Zavoda za urgentnu medicinu, koji bi, smatra Banjčeva, zdravstveni sistem podigao na viši nivo.

    “Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS je omogućio lokalnim zajednicama formiranje ovog zavoda. To ima Sarajevo, Beograd, Kragujevac, Niš, a mi ne. U Hrvatskoj, recimo, svaka županija ima svoj zavod sa dva specijalista. Ja imam 20 specijalista, a i dalje sam obična hitna pomoć”, poručila je Banjčeva.

    Ko će i kako riješiti ove probleme pitanja su koja smo poslali na više adresa.

    Odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” stigao je samo iz FZO RS.

    Prvo na šta su se osvrnuli jeste broj timova Hitne pomoći. Podsjećaju da su po standardima i normama lokalne zajednice, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, kao i domovi zdravlja ti koji određuju broj tih timova, a ne Fond.

    Dalje, na tvrdnje Banjčeve da FZO RS nikad nije razdvojio hitne od nehitnih stanja pacijenata, ponovo podsjećaju da trijažu određuje isključivo nadležni ljekar.

    Pošto smo na početku ovog teksta već prenijeli stav direktora Doma zdravlja Banjaluka o ovom pitanju, sljedeća adresa bili su nam Gradska uprava, ali i resorno ministarstvo. Niko od njih do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nije dostavio odgovore na naša pitanja.