VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik ponovio da nema plan za secesiju Srpske

    Dodik ponovio da nema plan za secesiju Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da nije neprijatelj Zapadu, niti bilo kome, već samo borac za slobodu i ne dozvoljava da se donose odluke loše po Srpsku.

    Dodik je ponovio da Srpska nema plan za secesiju, ali da nije spremna ni da uruši svoj dejtonski položaj ni za kakvo pitanje ili evropsko kretanje.

    – Treba da očuvamo mir i to i radimo. Nisam spreman da napravim nijednu akciju koja bi dovela do eskalacije i bilo kakvog nasilja – rekao je Dodik za TV Hepi.

    Govoreći o nedavnoj posjeti direktora CIA Sarajevu i optužbama za secesiju, Dodik je rekao da nijednog trenutka nije govorio o secesiji, nego o poštovanju slova Dejtonskog sporazuma.

    Dodik je naglasio da je njegov stav da je Republika Srpska sprema da ostane u BiH ako se poštuje slovo Dejtona.

    Oni hoće da ja pristanem na neku imaginaciju. Na to ne pristajem. Tri godine pritiskaju na razne načine – rekao je Dodik.

    On je dodao da u tome prvo idu da slome njegove saradnike.

    – I sada to pokušavaju. Slomili su ranije Igora Radojičića, a sad se on vraća u politiku, ali sam, usput ga drže. To je ta priča, ali narod to prepoznaje – rekao je Dodik.

    Dodik je rekao da američka Ambasada u Sarajevu ima ljude koji upravljaju Centralnom izbornom komisijom BiH.

    On je istakao da i Srbima pokušavaju da biraju njihove predstavnike, kao što je urađeno Hrvatima.

    Dodik je naveo da se od BiH ne može napraviti nikakva homgenizovanost, te dodao da u BiH nema logike.

    – BiH nije logično napravljena, ne može logično ni da živi, uvijek je imala nekog tutora – naveo je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ocijenio da to što sada neki Srbe proglašavaju genocidnim predstavlja lošu namjeru i ništa drugo.

    – To je urađeno iz propagande. Mi se moramo uzdignuti. Naša istorija je časna. Mi smo doživjeli genocid. Srbi su najveći stradalnici – rekao je Dodik.

    On je podsjetio da su za vrijeme Drugog svjetskog rata iz Sarajeva, koje je imalo tri muslimanska gradonačelnika, deportovani Srbi u Jasenovac, da su u Brodu na Drini, kod Višegrada, ustaše ubile 6.500 Srba i bacile u Drinu, a prethodno je Tito odbio da spasi srpski zbjeg od 30.000 uglavnom žena i djece.

    Dodik je naveo da ove godine nije otišao u Garavice kod Bihaća, gdje su ustaše muslimani ubili 14.500 Srba, zato što je istaknuta ratna zastava Alije Izetbegovića na mjestu gdje piše da su tu žrtve fašističkog terora.

    Kada je riječ o suđenju pred Sudom BiH, Dodik je zapitao zašto niko ne od sarajevskih medija ne piše o Elmedinu Konakoviću i narko-bosu zvanom Tito.

    Dodik je rekao da je pred sudom zato što ne poštuje odluke Kristijana Šmita i što ne želi da razgovara o oduzimanju imovine od Srpske.

  • Zaharova: Rusija će naći način da podsjeti Britaniju na interakcije sa nacistima

    Zaharova: Rusija će naći način da podsjeti Britaniju na interakcije sa nacistima

    Ruska strana će pronaći način da podsjeti Britaniju koliko je bila uprljana svojim interakcijama sa nacistima, izjavila je danas portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, komentarišući izjavu britanskog kolege Dejvida Lamija, koji je Rusiju uporedio sa fašističkom državom.

    “Obećavam vam, pored svih uobičajenih praksi u ovom slučaju, naći ćemo prelijep način da podsjetimo Britaniju i britansku ambasadu u Moskvi kako su uprljane, uključujući interakciju sa nacistima”, rekla je Zaharova za TV kanal Rusija-1, prenosi Tanjug.

    Ranije je ruska ambasada u Londonu navela da je Lami uvrijedio sjećanje na sve koji su poginuli boreći se protiv fašizma u 20. vijeku.

    “Svojim napadima Lami vrijeđa ne toliko rukovodstvo naše zemlje koliko sjećanje na sve one koji su se borili protiv smeđe kuge tokom Drugog svjetskog rata, uključujući i svoje sunarodnike”, navodi se u saopštenju, prenosi TASS.

    Ruska diplomatska misija je istakla da je britanski ministar spoljnih poslova sklon “neprikladnim šokantnim izjavama po kojima je upamćen i prije dolaska na vlast”. Ambasada smatra da su takve izjave neprihvatljive za Lamija na njegovom trenutnom mjestu.

  • Tramp najavio dobre odnose sa Moskvom i Pekingom

    Tramp najavio dobre odnose sa Moskvom i Pekingom

    Bivši predsjednik SAD i predsjednički kandidat Republikanske stranke Donald Tramp izjavio je da će se Vašington dobro slagati sa Moskvom i Pekingom ukoliko on pobijedi na izborima sljedećeg mjeseca.

    “Ja ne znam da su oni neprijatelji. Mislim da ćemo se sjajno slagati sa Kinom i Rusijom. Želim da navedem Rusiju da riješi situaciju u Ukrajini”, rekao je Tramp.

     

    Predsjednički izbori u SAD biće održani 5. novembra, a Trampov protivnik biće sadašnji potpredsjednik Kamala Haris, prenosi Srna.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je da je prerano da se procijeni spremnost Donalda Trampa da bude posrednik u rješavanju ukrajinske krize, te da se mora sačekati kraj izbora u SAD.

  • Poruka Ujedinjene Srpske iz Debeljaka: Nakon izbora, mi ćemo upravljati Skupštinom Grada

    Poruka Ujedinjene Srpske iz Debeljaka: Nakon izbora, mi ćemo upravljati Skupštinom Grada

    Ujedinjena Srpska je korektivni faktor koji pokušava da deblokira Banjaluku, odnosno Skupšinu Grada. Pratimo politiku našeg predsjednika i tu nećemo ništa mijenjati, izjavio je Milenko Rosić, kandidat US za odbornika u banjalučkoj Skupštini.

    Zajedno sa ostalim kandidatima, Rosić se u u Debeljacima družio sa mještanima tog naselja, kao i mjesnih zajednica Vrbanja, Ada, Česma i Starčevica.

    Stanić je poručio da građani odlično reaguju na politiku Ujedinjene Srpske, na osnovu čega očekuju još bolji izborni rezultat nego prije četiri godine.

    -U prošlom sazivu smo imali tri odbornika, sada očekujemo najmanje četiri. U tom slučaju niko ne bi mogao napraviti skupštinsku većinu, a da mi ne upravljamo Skupšinom. A, ako mi budemo pravljali Skupštinom, neće se moći desiti da neki otuđeni centri moći naređuju kada će biti sjednica, koje će tačke ići, a koje ne. Radićemo samostalno, srazmjerno onome kako radi Narodna skupština Republike Srpske – rekao je Rosić u ugostiteljskom objektu „Dand“ u Debeljacima.

     

    Poručio je da US ima mnogo mladih i obrazovanih ljudi koji mogu uspješno da vode Skupšinu Grada.

    -Očekujem da ćemo sa svojim brojem odbornika mi upravljati gradskom Skupšinom i da se neće ponavljati ono što smo gledali u prošlom mandatu. Ne zanima nas ko je kriv, oni neka se bore, mi imamo svoj put. Mi ćemo ih kanalisati ako napravimo rezultata kakav očekujemo – obećao je Rosić.

     

    Kada je riječ o Debeljacima, kaže da je posebno vezan za tu mjesnu zajednicu jer se zajedno sa odbornikom Nevenom Stanić i u proteklom mandatu borio za rješavanje infrastrukturnih problema, poput asfaltiranja ulice Tešana Podrugovića.

     

    Vesna Vipotnik, kandidat za odbornika u Skupštini Grada Banjaluka, predstavila je sugrađanima zdravstvenu politiku Ujedinjene Srpske, koja je već uveliko privukla pažnju javnosti, naročito u Banjaluci.

    -Na listi US nalazi se nekoliko ljekara, magistara farmacija, i sama sam jedan od njih. Našli smo način kako smanjiti gužve na UKC Republike Srpske u Banjaluci. Znate da stanovnici najvećih gradova, poput Gradiške, imaju svoju bolnicu, dok Banjalučani imaju samo UKC koji je dostupan, ne samo građanima Banjaluke, nego i pacijenima širom Srpske. Tako da su tu najveće gužve. Nerealno je očekivati da ćemo u narednom periodu tako brzo izgraditi bolnicu u Banjaluci, ali možemo uvesti popodnevne smjene za mediciski tim. Znate da ljekari sa UKC i poslije radnog vemena na takav način komercijalno rade u privatnim zdravstvnim ustanovama. Zašto UKC ne bi postao konkurentan s obzirom da ima svoju medicinsku opremu i uslove za rad ljekara i u popodnevnoj smjeni. Dakle, da u popodnevnoj smjeni budu Banjalučani, a u jutarnjoj svi drugi pacijenti iz Srpske – izjavila je Vesna Vipotnik.

     

  • Recesija? Ne – Americi prijeti nešto još gore

    Recesija? Ne – Americi prijeti nešto još gore

    Generalni direktor Džej Pi Morgan Čejs ukazao je šta je “najgori ishod” za američku ekonomsku budućnost, pored recesije.

    “Najgori ishod je stagflacija. I ne bih je skinuo sa dnevnog reda”, rekao je Džejmi Dajmon.

    Čelnik najveće investicione banke u SAD sa aktivom od 3,4 milijarde dolara, dao je svoj komentar početkom nedelje na Savetu institucionalnih investitora u Njujorku, prenosi Capital.

    Stagflacija, naziv nastao od skraćenica za stagnaciju i inflaciju, označava stanje u kojem se ekonomski rast usporava dok inflacija i nezaposlenost rastu.

    Ekonomske posledice stagflacije mogu dovesti smanjenja penzionih fondova, kao i kraha berze. Poslednji put je viđena u SAD tokom 1970-ih.

    Dok je inflacija u avgustu porasla manje nego što se očekivalo na 2,5 odsto, izgledi za savezni dug su mračni, sa rastućim brojem od više od 35,3 biliona dolara.

    Otplate kamata na državni dug koje dospevaju u oktobru sada premašuju troškove i zdravstvenog osiguranja (Medicare), i nacionalnog budžeta za odbranu. Državni dug može doprineti daljoj inflaciji koja je na horizontu.

    Ovo je prvi put u američkoj istoriji da su otplate kamata na državni dug porasle iznad jedan bilion dolara.

    “Dakle, teško je imajući to u vidu reći da smo izašli na zelenu granu. Mislim da to nije slučaj”, rekao je Dajmon.

    Dok je inflacija pala tako da je skoro dostigla krajnji cilj Nacionalnih rezervi (FED) od dva odsto, izveštaj koji je u ponedeljak podelila Banka federalnih rezervi Njujorka pokazuje da su pogledi potrošača na tržište generalno pomešani.

    Amerikanci su odgovorili da očekuju da će njihova potrošnja porasti za pet odsto, ali da će prihodi njihovih domaćinstava porasti samo za 0,1 odsto u odnosu na prošlu godinu.

    Dajmon veruje da je verovatnoća stagflacije u budućnosti oko 35 procenata, što znači da je recesija verovatnija.

  • Putin potpisao ukaz o povećanju Oružanih snaga na gotovo milion i po vojnika

    Putin potpisao ukaz o povećanju Oružanih snaga na gotovo milion i po vojnika

    Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je danas ukaz o povećanju pripadnika Oružanih snaga tako da novi broj zaposlenih iznosi gotovo dva i po miliona ljudi, od kojih milion i po vojnih lica.

    Pored toga, u ukazu stoji nalog Vladi da izdvoji novac potreban za sprovođenje uredbe, prenosi RIA Novosti.

    Prethodno je Putin potpisao ukaz o povećanju broja oružanih snaga u decembru 2023. godine, kada je broj vojnog osoblja podignut na nešto više od dva miliona i 200 hiljada ljudi, od čega oko milion i 300.000 vojnika.

    Prema riječima zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrija Medvedeva, u ovoj godini oko 190.000 građana sklopilo je ugovore sa Ministarstvom odbrane.

    Putin je početkom ovog mjeseca rekao je da broj zainteresovanih da pristupe vojnom osoblju naglo povećan nakon što su ukrajinske snage pokrenule upade u rusku pograničnu Kursku oblast.

  • Za ulazak BiH u EU glasalo 2,1 % manje u odnosu na prethodnu godinu

    Za ulazak BiH u EU glasalo 2,1 % manje u odnosu na prethodnu godinu

    Savjet  ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za evropske integracije BiH o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stavovi građana o članstvu u Evropskoj uniji i procesu integracija u Evropsku uniju” sprovedenog u junu ove godine.

    Prema rezultatima ovog istraživanja, u slučaju raspisivanja referenduma za članstvo u EU 71,2 % ispitanika u BiH bi glasalo za ulazak u EU, što je za 2,1 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Ulazak u EU podržalo bi 83,8 % ispitanika iz Federacije BiH, 48,3 % iz Republike Srpske i 75,1 % iz Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

    Na referendumu ne bi glasalo 7,5 % ispitanika, što je za 2 % manje u odnosu na prethodnu godinu. Postotak neodlučnih ispitanika koji ne znaju ili ne žele odgovoriti da li podržavaju ulazak BiH u EU iznosi 1,6 % i za 0,4 % je niži u odnosu na 2023. godinu.

    Građani koji su za ulazak Bosne i Hercegovine u EU kao razloge podržavanja najčešće navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala (35,1 %), jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti (32,3 %), poštovanje zakona i propisa (19,9 %), te unapređenje infrastrukture (9,5 %).

    Nasuprot tome, ispitanici koji ne podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u EU kao najčešći razlog navode strah od većih troškova života i poreza (43,7 %), preveliku centralizaciju (13,7 %), iseljavanje stanovništva (12,8 %) i gubitak raznolikosti kultura (12,5 %), a 7,5 % ispitanih kao razlog navodi povećanu birokratiju, prenosi Bosnainfo.

     

     

  • MI6 protiv vicepremijera Srbije Aleksandra Vulina?

    MI6 protiv vicepremijera Srbije Aleksandra Vulina?

    Susret predsjednika Rusije Vladimira Putina i zamjenika predsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vulina, održan prošle nedjelje na Istočnom ekonomskom forumu, postao je važan indikator politike Moskve i Beograda na jačanje strateške saradnje, piše ruski portal “Nacionalna odbrana”.

    Kako je primjetio ruski predsjednik, opisujući bilateralne odnose, “oni ne zahtijevaju posebno predstavljanje, imajući u vidu duboke korjene naših odnosa, istorijske korene i duhovnu bliskost naroda Rusije, ruskog naroda i srpskog naroda“.

    Rusko-srpska saradnja

    Portal podsjeća da je Putin izrazio podršku što skorijem održavanju rusko-srpske međuvladine komisije “koja se odavno nije sastajala, najmanje dvije godine, kao i da se razmotre prepreke koje se u vezi s tim javljaju kako bi se uklonile. Tim pre što imamo veoma mnogo interesantnih pravaca saradnje u oblasti industrije, saobraćaja i industrijske saradnje”.

    Prema njegovim riječima, “Rusija igra značajnu ulogu u obezbijeđivanju Srbije energetskim resursima, radi to veoma korektno, na visokom nivou, blagovremeno i pod veoma povoljnim uslovima za Srbiju”, prenosi Sputnjik

    Kako je naglasio predsjednik Rusije, jedan od najvažnijih pravaca je zaključenje novog sporazuma o isporuci ruskog gasa u Srbiju umjesto postojećeg, čiji rok ističe u martu 2025. godine.

    Sa svoje strane, srpski vicepremijer Aleksandar Vulin izjavio je da “Srbija nije samo strateški partner Rusije. Srbija je saveznik Rusije”.

    – Upravo zato je pritisak na nas sa strane Zapada ogroman – rekao je Vulin.

    Međutim, Srbija koju vodi predsjednik Aleksandar Vučić, koja nikada neće postati član NATO-a, nikada neće uvesti sankcije Ruskoj Federaciji, nikada neće dozvoliti da se sa njene teritorije sprovode bilo kakve antiruske operacije.

    – Srbija nije bila i neće postati dio antiruske histerije – naveo je Vulin.

    Očigledno je da su tokom susreta Putina i Vulina u fokusu takođe bili novi formati saradnje Rusije i Srbije u oblasti nacionalne bezbednosti i suprotstavljanja mešanju Zapada, uključujući suprotstavljanje neprestanim pokušajima nekih zapadnih država (SAD, Velike Britanije, Nemačke i drugih) da realizuju u Beogradu scenario “obojene revolucije” i sruše predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Aleksandar Vulin trenutno je zadužen za saradnju sa Rusijom u oblasti odbrane, nacionalne bezbjednosti i odbrambene industrije, te je na taj način ključna figura u okviru strateške saradnje Moskve i Beograda.

    Upravo zbog toga, nakon njegove posjete Vladivostoku i susreta sa Putinom, prema dostupnim informacijama, britanska spoljna obajveštajna služba MI6 je započela operaciju diskreditovanja potpredjsednika Vlade Srbije.

    Planovi MI6

    U tu svrhu, preko operativnih mogućnosti MI6 u medijima nekoliko balkanskih zemalja i agenata u srpskoj opoziciji, planirano je da se uskoro objave isfabrikovana svjedočenja, dobijena pod fizičkim pritiskom i mučenjem, građanina srpske nacionalnosti koji se sedam mjeseci nalazi u albanskom zatvoru na Kosovu, a kojima se Vulin optužuje za organizaciju oružanog incidenta u selu Banjska na Kosovu, koji se dogodio 23. septembra 2023. godine (u to vrijeme Vulin je bio direktor Bezbjednosne informativne agencije – BIA).

    Tada je jedan “kosovski” policajac poginuo, a dvojica su ranjena u sukobima između Srba i tzv. kosovske policije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je vijest o trojici poginulih Srba i dvojici ozbiljno ranjenih. Za eskalaciju je optužio premijera tzv. Kosova Aljbina Kurtija.

    Pri tome treba imati u vidu da je šef misije OEBS-a na tzv. Kosovu Majkl Dejvenport, koji je bio ambasador EU u Beogradu (2010-2013). Na spisku koji je u maju 1999. objavio bivši agent MI6 Ričard Tomlinson (“Tomlinsonov spisak” – podaci o 116 zaposlenih u Secrete Intelligence Service – SIS), o engleskim agentima koji rade pod diplomatskim pokrićem u britanskim ambasadama u različitim zemljama, Dejvenport je naveden kao agent moskovske rezidenture tajne službe, među drugih 12 obaveštajnih agenata koji su radili u Rusiji ili nedavno napustili Rusiju.

    Nije slučajno što je upravo Dejvenport, zajedno sa ambasadorom Velike Britanije na tzv. Kosovu (2019-2024) Nikolasom Ebotom, bio jedan od ključnih kreatora serije provokacija Prištine u enklavama Srba na Kosmetu. U biografiji šefa misije OEBS-a na tzv. Kosovu Majkla Dejvenporta stoji da je radio kao agent rezidenture MI6 u Moskvi. Cilj provokacija organizovanih uz aktivno učešće MI6 bio je da se vlastima Prištine omogući preuzimanje kontrole nad srpskim skeverom Kosova pod izgovorom “borbe protiv krijumčarenja i sive ekonomije”.

    U tu svrhu, britanski instruktori obučavali su albanske policajce, a njihova agentura je sprovodila obavještajne aktivnosti u srpskim opštinama.

    Analitičari tajne službe SIS prognozirali su da će uspjeh separatista destabilizovati i pogoršati situaciju u samoj Srbiji.

    Informaciona kampanja za diskreditovanje vicepremijera Srbije koju je planirala MI6, takođe uključuje iznošenje optužbi protiv njega o navodnim vezama sa kriminalnim strukturama i pokroviteljstvu nezakonitih ekonomskih operacija u srpskim enklavama na sjeveru Kosmeta, kako bi se “potvrdila” opravdanost i osnovanost sankcija koje su SAD ranije uvele Vulinu.

    Naredni korak MI6 mogao bi biti priprema fizičke likvidacije Aleksandra Vulina uz pomoć albanskih ubica, na koje bi kasnije bila prebačena odgovornost za teroristički akt, ili pak precizna operacija uz korišćenje specijalne britanske službe SAS (Specijalna vazdušno-desantna služba) prilikom posjete vicepremijera Vulina Republici Srpskoj.

    Vulinova likvidacija omogućila bi Londonu ne samo da ukloni sa geopolitičke šahovske table jednog od najproruskijih političara Srbije, oslabi i podrije pozicije predsjednika Vučića Srbije (koji bi izgubio svog vjernog i predanog saradnika), već bi predstavljala odgovor na nedavnu deportaciju šest britanskih diplomata-špijuna iz Moskve, što je predstavljalo akt javnog poniženja MI6.

    Zaključci

    Ciljevi planirane operativne kombinacije SIS mogu se definisati na sledeći način:

    Prvo, osvetiti se Aleksandru Vulinu zbog njegove posjete Istočnom ekonomskom forumu, susreta sa Vladimirom Putinom i otvoreno izražene pozicije podršci Rusije. Politički neutralisati vicepremijera Srbije i stvoriti uslove za njegovu naknadnu fizičku likvidaciju.

    Drugo, kriminalizovati Vulina, potvrđujući američku tezu da je povezan sa organizovanim kriminalnim grupama.

    Treće, naškoditi predsjedniku Rusije, asimetrično odgovoriti uklanjanjem Aleksandra Vulina kao odgovor na uništenje moskovske rezidenture MI6, što je politička odluka koju je donio Kremlj.

  • Imenovanje direktora SIPA nije na dnevnom redu Savjeta ministara

    Imenovanje direktora SIPA nije na dnevnom redu Savjeta ministara

    Imenovanje direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH danas neće biti na sjednici Savjeta ministara.

    Ovaj prijedlog nije uvršten na dnevni red tokom kolegijuma koji je održan ranije danas.

    Darko Ćulum prvi je na rang listi uspješnih kandidata koji su se prijavili na javni konkurs za direktora Agencije za istrage i zaštitu BiH, potvrdio je ranije Srni predsjedniik Nezavisnog odbora Enes Obralija.

    Drugi na rang listi je Ljubiša Pandurević, a treći Slobodan Radinković.

    Ova lista nije obavezujuća za ministra bezbjednosti u Savjetu ministara koji ima diskreciono pravo da predloži kandidata za direktora Sipe.

  • Privremena suspenzija i smanjenje carinskih stopa u 2025. godini

    Privremena suspenzija i smanjenje carinskih stopa u 2025. godini

    Savjet ministara donio je odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe do 31. decembra 2025. godine.

    Ova odluka donesena je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a obuhvaćeno je 69 tarifnih oznaka, među kojima je 61 sadržana u odluci za prethodnu godinu, dok je osam novih.

    Radi se o tarifnim oznakama iz sektora tekstilne, industrije kože, obuće i namještaja, hemijske, metalne, prehrambene, grafičke i elektroindustrije.

    Odluka stupa na snagu danom donošenja, objavljuje se u “Službenom glasniku BiH”, a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Roba koja je obuhvaćena ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste proizvođači iz BiH u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvalitetu potrebnom za proizvodnju gotovih proizvoda.

    NASTAVITI SPROVOĐENjE REVIDIRANE STRATEGIЈE ZA RAD NA PREDMETIMA RATNIH ZLOČINA

    Savjet ministara usvojio je na prijedlog Ministarstva pravde izvještaj o radu Nadzornog tijela za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina za 2023. godinu, te pozvao sudove i tužilaštva u BiH da ulože dodatne napore s ciljem procesuiranja najsloženijih i predmeta od najvećeg prioriteta.

    Istaknuta je važnost podrške EU u jačanju ljudskih i materijalnih kapaciteta pravosudnih institucija nadležnih za procesuiranje predmeta ratnih zločina, te odluke Unije da odobri sredstva za nastavak aktivnosti iz projekta “Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH” u okviru paketa pomoći IPA 2022.

    Ovim će biti obezbijeđen kontinuitet procesuiranja ratnih zločina i dosljedno sprovedena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    S obzirom na to da još postoji veliki broj predmeta koji se ne mogu riješiti zbog procesne smetnje nedostupnosti osumnjičenih i optuženih osoba, Savjet ministara pozvao je sve nadležne institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, te međunarodne organizacije da preduzmu sve potrebne mjere kako bi se mehanizmi regionalne saradnje u procesuiranju predmeta ratnih zločina u potpunosti iskoristili i dodatno unaprijedili.

    DRŽAVNA POMOĆ PROŠLE GODINE UVEĆANA ZA 21,60 ODSTO

    Državna pomoć u BiH prošle godine iznosila je 584.637.488 KM ili 298.920.401 evra, što je povećanje za 103.881.716 KM, odnosno 21,60 odsto u odnosu na 2022. godinu, navodi se u izvještaju o ovoj pomoći koji je danas usvojio Savjet ministara.

    Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć u sektoru industrije i usluga, državna pomoć male vrijednosti, državna pomoć za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa, te u poljoprivredi i ribarstvu.

    Udio ukupne državne pomoći u BDP-u u 2021. godini iznosio je 1,18 odsto, u 2022. godini 1,05 odsto, a u 2023. godini 1,19 odsto, saopšteno je iz Savjeta mnistara.

    Na današnjoj sjednici utvrđen je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Savjeta ministara BiH i Populacionog fonda UN koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru.

    Utvrđen je i prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o finansiranju za program saradnje za period od 2021. do 2027. godine između EU, BiH i Francuske.

    Ukupna vrijednost ovog programa iznosi 108.063.537 evra.

    Program obuhvata 27 zemalja članica EU te Švajcarsku i Norvešku, uz zemlje korisnice IPA – BiH, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.

    Odlučeno je da Savjet ministara uputi Predsjedništvu BiH prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Ministarstva odbrane u Savjetu ministara i Ministarstva nacionalne odbrane Rumunije o odbrambenoj saradnji.

    Savjet ministara usvojio je i prijedlog odluke o postupku izrade nacrta strategije za reformu sektora pravde u BiH i Akcionog plana u okviru Radne grupe.

    Na sjednici je data saglasnost za imenovanje Damjana Žagara na dužnost policijskog atašea Slovenije u BiH.

    ODLUKA O KORIŠTENjU GRANTOVA MINISTARSTVA ZA LjUDSKA PRAVA

    Savjet ministara donio je odluku o načinu korištenja grantova iz budžeta Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice za period od 2024. do 2026. godine koji nisu unaprijed određeni posebnom odlukom u skladu sa važećim propisima na trogodišnjem nivou.

    Grantovi koje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice dužno sprovesti u fiskalnoj godini precizirani su Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH, a planirani su u dokumentu Okvirnog budžeta institucija BiH i aktivnostima u okviru srednjoročnog programa rada Ministarstva i Savjeta ministara.

    Za grantove i tekuće transfere Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u ovoj godini odobrena su budžetska sredstva od 4.256.000 KM, dok će za 2025. i 2026. godinu iznos biti utvrđen zakonom o budžetu, za svaku godinu pojedinačno, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Dodjelom grantova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice nastoji se poboljšati inkluzija i integracija romske nacionalne manjine, podržati nevladine organizacije koje se bave promocijom i zaštitom prava ranjivih kategorija stanovništva, te ojačati kapacitete jedinica lokalne samouprave i nevladinih organizacija i udruženja s ciljem realizacije aktivnosti planiranih politikom o saradnji sa iseljeništvom.

    Savjet ministara izrazio je duboku solidarnost sa stanovništvom pogođenim poplavama u evropskim zemljama, te s pažnjom prati razvoj situacije i u skladu sa svojim mogućnostima spreman je pružiti podršku ugroženim područjima.

    BiH ostaje predana saradnji u naporima pomoći i obnove u duhu zajedništva i solidarnosti.

    Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, donio odluku o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH.

    Izmijenjenom odlukom predviđa se oslobađanje od obaveze plaćanja naknade za određene korisnike za potrebe naučno-istraživačkih ustanova i za korisnike radio-frekventnog spektra u trajanju od osam dana, za koje dozvolu izdaje Regulatorna agencija za komunikacije BiH.

    Briše se i odredba koja je predviđala da Savjet ministara, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, može dati posebna izuzeća od naplate radiofrekventnog spektra.

    S ciljem podsticanja razvoja usluga zasnovanih na satelitskim ili hibridnim sistemima koji djelimično koriste satelitsku strukturu, za 40 odsto je umanjen godišnji iznos naknada po jednom megahercu dodijeljenog radiofrekventnog spektra u satelitskoj službi.

    Procijenjeno je da će to dovesti do pada godišnjih prihoda po ovom osnovu od 144.000 KM.

    Odluka o izmjenama i dopuni odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1. jula.