VRBAS Media

Autor: INFO

  • Odsustvo sindikata u privatnom sektoru Srpske

    Odsustvo sindikata u privatnom sektoru Srpske

    Neuspjeli pokušaj štrajka radnika Drvne industrije Šipovo (DIŠ) ponovo je skrenuo pažnju na težak položaj radnika u Republici Srpskoj, naročito onih zaposlenih u privatnom sektoru, koji su često lišeni osnovnih prava jer nisu sindikalno organizovani. Ovo otvara ključno pitanje: zašto radnici privatnog sektora nisu dio sindikata i djeluju li sindikati u Srpskoj kao zatvoreni krug, dostupan samo članovima?

    Radnici DIŠ-a odlučili su se na štrajk zbog neisplaćenih plata i neuplaćenih doprinosa, što ih je lišilo zdravstvene zaštite osim ako je sami ne plate. Iako je njihov bunt bio opravdan, izostanak poštovanja zakonskih procedura omogućio je vlasniku i načelniku opštine Šipovo, Milanu Kovaču, da obustavu rada okarakteriše kao „neopravdano odsustvo“ ili „odbijanje izvršenja radnih zadataka“, što predstavlja osnov za otkaz. Pod prijetnjom otkaza, radnici su se izjasnili da žele nastaviti rad, no Kovač tvrdi da nema posla za sve, već samo za one koji su tokom štrajka radili.

    U Šipovu, gdje Kovač kao vlasnik nekoliko preduzeća i lider lokalnog SNSD-a ima odlučujuću riječ, otkaz u njegovim firmama praktično znači nemogućnost pronalaska novog posla. A gdje su u cijeloj priči sindikati? Prema radnicima DIŠ-a, sindikalno organizovanje u njihovom preduzeću nije dozvoljeno.

    Danko Ružičić, potpredsjednik Saveza sindikata Republike Srpske za privredu, objašnjava da bez sindikata radnici teško mogu organizovati štrajk na zakonit način.

    – Da su nam se obratili, savjetovali bismo ih i pomogli, jer je to naša obaveza zbog sindikalne solidarnosti – kaže Ružičić za Srpskainfo, dodajući da Savez sindikata ne može zastupati interese radnika DIŠ-a jer nisu članovi sindikata.

    Ružičić priznaje da je sindikalno organizovanje znatno slabije u privatnom sektoru nego u javnim preduzećima.

    – Iako su pravo na sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje zagarantovani Ustavom RS i Zakonom o radu RS, u praksi to često nije ostvarivo. Razlog za to treba tražiti kod onih koji su zaduženi za provođenje zakona – ističe Ružičić.

    U stvarnosti, vlasnici firmi, naročito oni bliski vlastima, često pronalaze načine da „eliminišu“ sindikate. Radnici, sa druge strane, nerijetko izbjegavaju sindikalno organizovanje kako bi sačuvali „dobre odnose s gazdom“.

    – Čak i kada se osnuje sindikalna organizacija, često ne zaživi zbog straha radnika. Ovo nije problem samo u udaljenim mjestima poput Šipova, već i u gradovima poput Dervente i Gradiške – dodaje Ružičić.

    Podaci pokazuju poražavajuću sliku: od preko 15.000 registrovanih privrednih društava u Srpskoj, kolektivni ugovori na nivou kompanije potpisani su u samo 30 preduzeća. Generalnog kolektivnog ugovora nema, a u sektorima dominiranim privatnim firmama nisu zaključeni ni granski kolektivni ugovori.

    Profesor Zoran Stojiljković sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu, jedan od vodećih regionalnih stručnjaka za sindikalno organizovanje, godinama upozorava na neravnotežu moći između radnika i poslodavaca.

    – Sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje ključne su poluge u borbi za očuvanje vrijednosti rada i smanjenje socijalne nejednakosti – istakao je ranije Stojiljković za Srpskainfo.

    Dok se u Evropskoj uniji svake godine pregovara o ključnim radničkim pravima, poput dostojanstvenog rada i životne plate, u Republici Srpskoj se radnici i dalje bore za osnovna prava. Bez ozbiljne reforme i podrške vlasti, sindikata i društva, teško je očekivati promjene u korist obespravljenih radnika.

  • Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Nakon samita u Briselu BiH ni korak bliže članstvu u EU

    Na nedavno završenom Samitu EU i zemalja zapadnog Balkana usvojena je Deklaracija u kojoj se ističe da je budućnost regiona u EU te da je strateško partnerstvo, kako se navodi, važnije nego ikada.

    Pompezno najavljivani samit u Briselu, kojem su prisustvovali politički lideri svih zemalja bivše Jugoslavije, osim kurtoaznih pohvala “napretka” na evropskom putu zemalja koje još nisu članice EU, kao i već bezbroj puta ponovljenih floskula o neohodnosti što bržeg učlanjenja u EU, ruku na srce, donio je malo šta novog.

    U saopštenju nakon završetka samita, između ostalog, navedeno je da su lideri EU i njenih država članica, uz konsultacije s partnerima sa zapadnog Balkana, zaključili da je “u kontekstu radikalne promjene globalne geopolitičke situacije, sukoba u Ukrajini i konflikata na Bliskom istoku, te na startu novog ciklusa liderstva u EU, strateško partnerstvo EU i zapadnog Balkana važnije nego ikad prije”.

    Učesnici Samita istakli su i da je budućnost zapadnog Balkana u EU i ponovo potvrdili “potpuno i nedvosmisleno opredjeljenje za perspektivu članstva regiona u EU”.

    Šta za BiH i zapadni Balkan u cjelini znače zaključci i deklaracija usvojena na Samitu u Briselu, pitali smo za mišljenje bivšeg ambasadora BiH u prestonici Belgije, Draška Aćimovića. On smatra da je navedeni samit, u suštini, donio jedino tugu i pesimizam u region. Samim tim što je poslije samita postalo jasno da na dugi vremenski period niko iz regiona nema šanse da uđe u EU, posebno Crna Gora koja je trebalo već sljedeće godine da zatvori sva poglavlja i bude spremna za ulazak, slobodno možemo reći da je ovo bio jedan tužni, pesimistični i deprimirajući skup – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Na pitanje koliko je BiH poslije Samita u Briselu, konkretno, bliže ili dalje od članstva u EU, Aćimović odgovara da je BiH “samo retorički na evropskom putu, a tamo se suštinski ne nalazi”.

    – Nema tu nikakve želje ni volje od strane domaćih političkih aktera. Ovom izjavom iz EU oni će naići na potvrdu svojih politika i to je ono što je za građane BiH tragično – smatra Aćimović.

    Profesor geopolitike Srđan Perišić ocjenjuje da je Samit u Briselu evropska administracija organizovala kako bi definisala mandat Evropske komisije u narednom periodu, kao i da, prema njegovim riječima, jasno poruči svim balkanskim zemljama da moraju slušati njene naloge.

    – U uvodu deklaracije, kao i pozivu na sastanak jasno se vidi da je Evropa, navodno, ugrožena od Rusije i da treba da se objedinjava – kaže Perišić za Srpskainfo.

    Kako navodi, ideja Brisela je da negdje 2027. godine Srbija i Sjeverna Makedonija postanu članice EU, ali da prije toga moraju ispuniti geopolitičke zahtjeve koji nemaju veze s klasterima koji se vezuju za pristupanje EU.

    – To je, između ostalog, potpuno odvajanje od Rusije u ekonomskom, energetskom, kulturnom i političkom smislu, kao i postepeno priznanje tzv. Kosova. To su osnovni zahtjevi za Srbiju – ističe Perišić.

    Što se tiče BiH, dodaje on, od ulaska u EU nema ništa ni 2027, kao ni 2028. godine.

    – Tada se najavljuje ulazak Crne Gore, ako se u potpunosti stavi granica između nje i Srbije. Što se tiče BiH, zahtjevi iz Brisela su njena izgradnja kao jedinstvene države. Za BiH nije određen datum priključivanja, već da u periodu poslije uključivanja Crne Gore u članstvo mora da bude funkcionalna i jedinstvena država, sa slabim entitetima koji u suštini neće imati bilo kakve ingerencije. To je saopšteno delegaciji BiH u Briselu – tvrdi Perišić.

  • ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

    ECB četvrti put ove godine smanjila kamatne stope, banke u BiH nijednom

    Evropska centralna banka (ECB) je prije nekoliko dana smanjila ključnu kamatnu stopu za depozite četvrti put ove godine, dok banke u Bosni i Hercegovini to nisu uradile nijednom.

    Tako je ECB prethodne sedmice smanjila kamatnu stopu na depozite za 25 baznih poena na tri odsto.

    Kako su naveli, druge dvije kamatne stope ECB-a takođe su smanjene, te su nove kamatne stope postavljene na 3,15 odsto za glavne operacije refinansiranja (za banke koje posuđuju sredstva od ECB-a na sedmičnom nivou) i 3,4% za marginalnu kreditnu liniju (noćni kredit za banke protiv šireg kolaterala).

    Kristin Lagard, predsjednica Evropske centralne banke, u ponedjeljak je rekla da će ECB dodatno smanjiti kamatne stope ako inflacija nastavi da se smanjuje prema ciljanom nivou od dva odsto, jer više nije potrebno ograničavati privredni rast.

    “Zadržavanje stope na ‘dovoljno restriktivnom’ nivou više nije opravdano s obzirom na slab rast i umjerene cjenovne pritiske, što upućuje na to da je sljedeći cilj neutralni nivo koji neće niti ograničavati, niti podsticati privredu”, navela je Lagardova.

    Ključni razlog zašto bi se mjere mogle tako brzo ublažiti jeste to što visoka inflacija iščezava, budući da cjenovni pritisak na uslužni sektor, najveću stavku na potrošačkoj strani, dolazi pod kontrolu.

    Rast plata takođe pokazuje pozitivnije prognoze s ECB pretpostavkama troprocentnog rasta sljedeće godine, čime bi plate bile usklađene sa ciljem Evropske centralne banke.

    Lagardova je dodala da postoje čak i neki negativni rizici za inflaciju, budući da geopolitički nemiri zamagljuju prognoze, a novi šokovi mogu naštetiti već slabom rastu.

    “Ako se SAD, naše najveće izvozno tržište, okrene protekcionizmu, rast u evrozoni će to vjerovatno osjetiti”, rekla je ona.

    S druge strane, banke u BiH ove godine nijednom nisu smanjile kamatne stope, iako kod nas one nisu ni rasle toliko koliko su u Evropskoj uniji.

    Ipak, banke u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu ostvaruju sve veću dobit.

    Za devet mjeseci ove godine su imale neto dobit od skoro 700 miliona KM.

    Takođe, prema istraživanju Evropske investicione banke, sve kćerke poslovnice u BiH su imale veću ili istu dobit od matičnih preduzeća, što dokazuje koliko su one profitirale.

    Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da banke na našem tržištu nisu prinuđene da smanjuju kamatne stope.

    “Priča o nacionalnim obveznicama koje su planirane za narednu godinu u Republici Srpskoj ima smisla, i to kako bi se napravila konkurencija bankama. Trenutno imamo jednu vrstu oligopola. Banke već godinama imaju velike viškove: praktično koliko imaju obaveznih rezervi kod Centralne banke BiH, toliko imaju i viška iznad obaveznih rezervi. Govorimo o milijardama KM. Ipak, ne osjeti se da snižavaju kamatne stope kako bi plasirale taj višak sredstava. Oni ostvaruju takve rezultate da to ne moraju da rade. Imaju dovoljno likvidnih sredstava koja mogu da plasiraju, da ne moraju klijentima povećati kamatne stope na depozite, a smanjivati kamate na kredite. Niko kome dobro ide ne trudi se da nešto promijeni. Bankama već godinama ide dobro, dobit se mjeri stotinama miliona KM svake godine, te one nemaju motivaciju da smanjuju kamate”, naglasio je Đogo.

    Prema njegovim riječima, agencije za bankarstvo RS i FBiH su pokušale nešto da urade kako bi se situacija promijenila.

    “Čini se, ipak, da se više stalo na prijetnjama nego što se nešto konkretno uradilo, što ne znači da narednih godina one neće biti aktivnije. Agencije za bankarstvo imaju mandat da regulišu stanje. Vidjeli smo situaciju kada je došlo do naglog skoka kamatnih stopa, obje agencije su koordinisano “plafonirale” rast kamatnih stopa tada, čini mi se da nije moglo preći tri odsto. Situacija je sada slična kao kod pada cijena naftnih derivata, a naši distributeri mjesecima poslije drže više cijene. Sada se tako nešto radi i u bankarstvu. Kao što su inspektori kontrolisali tada marže na naftu, tako i sada inspektori agencija za bankarstvo mogu provjeravati da li se banke svih pravila pridržavaju”, zaključio je Đogo.

  • Vučić: Znaju da Srbija ima dobru ekonomiju, 2025. će biti najbrže rastuća u Evropi

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije učešća na Samitu Evropska narodna partija – Zapadni Balkan (EPP Western Balkans Summit) da će Srbija sljedeće godine biti najbrže rastuća ekonomija u Evropi.

    “Nadam se da su videli šta i kako radimo, za nas je važno da znaju da Srbija ima dobru ekonomiju, druga najbrže rastuću u Evropi, Malta je prva da ne objašnjavam zašto. Sledeće godine ćemo kako god da računate biti prva ekonomija u Evropi po stopi rasta ako ostvarimo sve što je potrebno”, rekao je Vučić novinarima.

    Naglasio je da su to za nas važne stvari i da je zato cilj da se napravi najbolji mogući investicioni ambijent u Srbiji, prenosi Tanjug.

    “Ali čekamo da vidimo i šta će administracija Trampa da uradi i u odnosima sa Kinom i koliko će ti poremećaji da utiču na nas, kao i sa EU, koliko će to i na koji način, da li pozitivno ili ne, da utiče na nas. Ali ako bi uspeo da doprinese zaustavljanju rata u Ukrajini to bi bio fantastičan doprinos daljem ekonomskom napretku i Srbije i cele Evrope i celog sveta”, rekao je Vučić.

    Naglasio je da, ako bi se to dogodilo, da bi onda psihiloški podiglo sve.

    “Samo posle godinu dana mira, ekonomija, kao i plate i penzije, drastično bi se podigle, ako to bude moguće”, rekao je Vučić.

    Dodao je da ne želi da ulazi u odnose između predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i premijera Mađarske Viktora Orbana.

    “Poznajem presednika Zelenskog vrlo dobro, a premijer Mađarske mi je lični prijatelj i ne želim da učestvujem u kritikovanju Viktora Orbana i da objašnjavam bilo šta. Mislim da je želja i namera Orbana da doprinese miru, a naravno Zelenski ima pravo da donosi zaključke u ime svoje zemlje jer je njegova zemlja u ratnom požaru i ima pravo da razmišlja i provodi poteze u delo kakve on smatra da su neophodni. Zato ne želim nikad da se meša, u odnose između tih velikih”, rekao je Vučić.

  • Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

    Kako je BiH poslovala sa zemljama EU ove godine?

    Tokom 11 mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je u Evropsku uniju izvezla proizvoda za oko 11 milijardi KM, dok je, sa druge strane, uvezeno proizvoda iz EU za više od 20 milijardi KM.

    Ovo znači da je spoljnotrgovinski deficit sa 27 zemalja članica Evropske unije iznosio više od devet milijardi KM.

    Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske i to za 5,4 milijarde KM.

    Slijedi Njemačka, iz koje je došlo robe za 2,45 milijardi KM.

    Slovenija je u BiH plasirala proizvoda za 2,32 milijarde KM, Italija 2,09 milijardi KM, a Austrija 1,42 milijarde KM.

    Iz Mađarske je došlo robe za 1,03 milijarde KM, Nizozemske za 665 miliona KM, Češke 608 miliona KM, a Poljske 856 miliona KM.

    U prvih 10 najvećih uvoznika iz EU je i Slovačka, iz koje je došlo proizvoda za 391 milion KM.

    Što se tiče izvoza, Bosna i Hercegovina je najviše svojih proizvoda od zemalja članica EU plasirala u Hrvatsku, za 2,4 milijarde KM.

    U Njemačku je otišlo bh. proizvoda za 2,33 milijarde KM, a u Austriju 1,53 milijarde KM.

    Sloveniji je plasirano proizvoda iz BiH za 1,35 milijardi KM, a Italiji 1,19 milijardi KM.

    Nizozemska je dobila bh. proizvoda za 394 miliona KM, Francuska 335 miliona KM, Češka 292 miliona KM, a Mađarska 266 miliona KM.

    Poljska zauzima 10. mjesto od zemalja članica EU kojima je BiH najviše izvozila ove godine, i to za iznos od 212 miliona KM.

    Ekonomista Igor Gavran, analizirajući stanje spoljnotrgovinske razmjene sa EU, za “Nezavisne novine” kaže da nam nije potreban ovoliki uvoz.

    “Kada je riječ o Evropskoj uniji, tu se ogroman dio uvoza upravo odnosi na one proizvode koje i sami imamo, poput hrane i pića, i taj dio uvoza je čisti gubitak bez ikakvog opravdanja. Recimo, ogroman deficit s Kinom i Ruskom Federacijom je drugačijeg karaktera, jer uvozimo većinom nešto čega nemamo i što bismo svakako uvozili s nekog tržišta, pa ga ne možemo smatrati gubitkom. Rješenje za povećanje izvoza u EU je u principu da što veći broj naših proizvođača primijeni EU standarde i da za što više njih uopšte bude pravno moguće izvoziti na ovo tržište, a dalje naravno sve ono što podrazumijeva jačanje njihove konkurentnosti. Nažalost, već duže vrijeme traje kriza na mnogim tržištima EU i čak i oni koji već decenijama tako izvoze su suočeni s manjim tražnjom pa je trenutak dosta nepovoljan”, objašnjava Gavran.

    Prema njegovim riječima, u ovom trenutku možda istraživanje novih tržišta ima više smisla.

    “Za smanjenje uvoza je uvijek rješenje jačanje domaće privrede i povećanje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda. Recimo, ja kao kupac ni po koju cijenu neću dati prednost uvoznom proizvodu u odnosu na domaći i uvijek ću kupovati domaće, ali veliki broj kupaca, nažalost, to ne vidi, već je spremno čak platiti više za lošiji proizvod (kao, recimo, uvozno voće i povrće u trgovačkim lancima, koje je uglavnom i mnogo lošije od onog domaćeg na pijacama, a nije jeftinije). Taj dio problema, odsustvo svijesti i zdravog razuma nekih kupaca, najteže je riješiti”, zaključio je Gavran.

  • Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Stevandić: Za Sud BiH predsjednik Srpske nebitan i kao osoba i kao pacijent

    Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić izjavio je da to što vještak sudi o zdravstvenom stanju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovoj operaciji bez samog pacijenta i zahtjeva o komunikaciji ukazuje na to da se u sudskom procesu protiv predsjednika Srpske namjerava donijeti presuda bez obzira na stanje dokaza i činjenice.

    Prema njegovim riječima, ta činjenica govori da je već donesena odluka u sudskom procesu koji se u Sudu BiH vodi protiv predsjednika Srpske i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Miloša Lukića.

    Stevandić je rekao Srni da Sud BiH ni pravne, ni etičke ili druge činjenice neće spriječiti da završi “ovaj prljavi posao”.

    – Ovo govori da oni na taj način namjeravaju da donesu i presudu bez obzira na stanje dokaza i činjenično stanje. Oni pokazuju da je za njih nebitan predsjednik Republike Srpske u postupku i kao čovjek i kao predsjednik, i kao osoba i kao pacijent. To govori da je to sudski proces koji treba samo da se završi, a da je odluka izgleda već donesena – naveo je Stevandić.

    Sud BiH dostavio je poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Srpske i v.d. direktora Službenog glasnika za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

    Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržajem otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

  • Bubić: Sud BiH dostavio poziv za nastavak pretresa protiv predsjednika Srpske u srijedu

    Bubić: Sud BiH dostavio poziv za nastavak pretresa protiv predsjednika Srpske u srijedu

    Sud BiH je dostavio poziv za nastavak glavnog pretresa u krivičnom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića za srijedu, 25. decembar, pozivajući se na mišljenje sudskog vještaka doktora Harisa Vranića da je predsjednik Dodik zdravstveno sposoban za suđenje, rekao je branilac predsjednika Srpske Goran Bubić.

    Bubić je istakao da je dostavljeno vještačenje u potpunoj suprotnosti sa sadržinom otpusnog pisma predsjednika Dodika koje je potpisalo više univerzitetskih profesora, specijalista za abdominalnu hirurgiju koji su preporučili mirovanje u trajanju od 60 dana, a za određene aktivnosti i do tri mjeseca.

    – Osim toga, u pitanju je individualni vještak u odnosu na tim ljekara. Vještak nije ni pregledao branjenika, a tim ljekara jeste. Vještačenje doktora Harisa Vranića je zato očigledno proizvoljno i kao takvo neprihvatljivo – naglasio je Bubić.

    On je istakao da se u ovom predmetu očigledno zanemaruju prava na odbranu, u normalnim okolnostima u kojima branjenik treba biti primarno zdravstveno sposoban za suđenje.

    – Ovakvo postupanje po mišljenju branioca nije ni humano, branjeniku nisu izvađeni ni konci. Ne postoji nijedan stvarni ni pravni razlog za ovaku hitnost i ubrzavanje ovog krivičnog postupka na način da se suđenju daje prednost u odnosu na zdravlje predsjednika Dodika – rekao je Bubić.

    Predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću pred Sudom BiH sudi se zbog “nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”.

    Predsjednik Dodik operisan je 9. decembra u Beogradu.

  • Putin zadao zadatak Zapadu: Izaberite metu u Kijevu i pokušajte presresti udar Orešnika

    Putin zadao zadatak Zapadu: Izaberite metu u Kijevu i pokušajte presresti udar Orešnika

    U toku je tradicionalna godišnja konferencija za medije ruskog predsjednika Vladimira Putina, a pristiglo je oko dva miliona i 800 hiljada pitanja.

    12.05 – Vladimir Putin se osvrnuo na razvoj rakete Orešnik koja je izazvala burne reakcije u Evropi te je rekao da je njegov domet 5,5 hiljada kilometara.

    “Zamislimo da se naš sistem nalazi na udaljenosti od dvije hiljade kilometara, ali jednostavno čak ni protivraketne rakete koje se nalaze na poljskoj teritoriji neće doći do njega. Predlažem Zapadu, izaberite metu u Kijevu, tu grupišite sisteme protivvazdušne odbrane i pokušajte presresti udar Orešnika. Nema šanse da se Orešnik lako obori ili uništi”, rekao je predsjednik Rusije.

    11.27 – Putin je istakao da je za Rusiju suverenitet posebno važan, jer se u slučaju njegovog gubitka gubi i državnost, kao i da je rast ruske ekonomije umnogome uslovljen jačanjem suvereniteta, prenosi RTS.

    Vladimir Putin je na godišnjoj konferenciji ocijenio i da je sve u ekonomiji, prenosi Sputnjik.

    Kako je rekao ruska ekonomija je stabilna, uprkos svim izazovima, uključujući i spoljne i istakao da je za dvije godine Rusija ostvarila rast od osam odsto, a da je u Americi taj pokazatelj pet-šest odsto, u evrozoni – jedan, a u Njemačkoj – nula.

    “Kada je sve mirno, onda nam je dosadno. Kad se stvari ustalasaju onda nas hvata strah”, ocijenio je Putin.

    Dodao je da su međunarodne finansijske i ekonomske institucije stavile Rusiju na prvo mjesto po ekonomskom rastu među evropskim zemljama, a četvrto na svijetu, ali da ne smije da se zaspi kada je u pitanju ovaj pokazatelj, istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, jedan od ključnih ekonomskih pokazatelja je stopa nezaposlenosti, a ona je u Rusiji na rekordno niskom nivou – 2,3 odsto.

    Industrijski rast u Rusiji je 4,4 odsto, rekao je on, prenosi RTS.

    Putin je ocijenio i da je odlazak stranih kompanija iz Rusije podstakao razvoj domaćeg biznisa.

    “Naši preduzetnici su sami počeli da proizvode ovu robu. To je stvorilo potrebu da se sprovedu neka dodatna istraživanja, da se uključe instituti, uključujući i razvojne. Sve je to jačanje tehnološkog suvereniteta”, rekao je Putin.

    Prema njegovim riječima, o budućnosti uvijek treba razmišljati zbog čega ruska vlada razmišlja o budućnosti i formuliše ciljeve razvoja.

    Vladimir Putin rekao je u da se ruske snage kreću ka postizanju svojih primarnih ciljeva u sukobu u Ukrajini.

    “Ruske snage svakodnevno napreduju”
    Istakao je da se situacija “dramatično” mijenja i da ruske snage svakodnevno napreduju duž linije fronta.

    Rusija će, kako je rekao, istisnuti ukrajinske snage iz ruske oblasti Kursk.

    Godišnja konferencija Putina počela je malo poslije 12 časova po lokalnom, odnosno 10 po srednjeevropskom vremenu i do sada je za njega stiglo oko dva miliona i 800.000 pitanja.

    Oko Kremlja i na Crvenom trgu na snazi su pojačane mjere obezbjeđenja.

    Za konferenciju vlada veliko interesovanje domaćih i stranih novinara, među kojima su i kineski, francuski mediji, Si-En-En, Bi-Bi-Si i mnogi drugi.

  • Udruženja Zavjet predaka i banjalucki.bl prikupljaju paketiće za djecu iz višečlanih porodica

    S ciljem da predstojeće praznike dočekaju sa osmjehom na licu, banjalučka udruženja Zavjet predaka i banjalucki.bl  u saradnji sa Udruženjem porodica 4+ pokrenula su akciju prikupljanja novogodišnjih paketića za mališane iz porodica sa četvoro i više djece iz ovog grada.

    Paketići će djeci biti uručeni u njihovim domovima uoči pravoslavnog Božića, odnosno 4, 5. i 6. januara.

    “Većina tih porodica je nezaposlena, a naš cilju je da njihovim najmlađim članovima uljepsamo Božić i novogodišnje praznike”, poručio je Miloš Ćurković, predsjednik udruzenja Zavjet predaka.

    Jovana Šindrak, portparol udruženja dodaje da potrebno prikupiti hiljadu paketića.

    “U paketićima bi trebalo da budu igračke i slatkiši za najmlađe. Svi naši sugrađani zainteresovani da učestvuju u akciji paketiće mogu sami da naprave ili da kupe u nekim od prodajnih centara. Cilj nam je da skupimo hiljadu paketića, jer smo granicu postavili do osam godina, a ukoliko skupimo više, tu granicu ćemo podići”, zaključuje Šindrak.

    Svi zainteresovani građani koji žele da učestvuju u ovoj akciji, paketiće mogu da donesu na adresu Petra Rađenovića 25, a više informacija o akciji mogu da potraže na Instagram profilima Zavjet predaka i banjalučki.bl ili na broj telefona 066/532-115.

  • Borci i sindikati traže promjene, penzioneri zadovoljni: Premijer Višković pod kritikama i pohvalama

    Borci i sindikati traže promjene, penzioneri zadovoljni: Premijer Višković pod kritikama i pohvalama

    Vlada Republike Srpske na čelu s premijerom Radovanom Viškovićem ostavlja podijeljene utiske među različitim društvenim grupama. Dok je jedni hvale, drugi smatraju da je krajnje vrijeme za promjene. Optimističniji bi rad Vlade mogli opisati riječima: „Biće bolje, jer gore – ne može.“ Međutim, brojni su glasovi koji ističu razočaranje dosadašnjim rezultatima.

    Boračka populacija – obećanja ostaju prazna
    Predstavnici boračke populacije otvoreno kritikuju aktuelni saziv Vlade zbog, kako tvrde, ignorisanja njihovih potreba. Potpredsjednik Udruženja „Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS“, Nedeljko Klincov, iznio je niz zamjerki, navodeći da je borački dodatak zamrznut na simboličnih 3 KM do 2026. godine, bez jasnog objašnjenja.

    – Uputili smo zahtjev Vladi da objavi sporazum o zamrzavanju dodatka. Hoće li nas uvažiti, veliko je pitanje – kaže Klincov. On naglašava da Vlada nije preduzela konkretne korake za poboljšanje socijalnog statusa boraca, što smatra dovoljnim razlogom za njihovu smjenu.

    – Ako ne ispunite obećano, znači da treba da odete! Ali, ko će ovu Vladu da natjera da ode? – pita Klincov i apeluje na hitno rješavanje boračkog dodatka prema koeficijentu prosječnog ličnog dohotka.

    Penzioneri zadovoljni „istorijskim“ rezultatima
    Za razliku od boraca, penzioneri imaju potpuno drugačiju perspektivu. Predsjednik Udruženja penzionera RS, Ratko Trifunović, ističe da su u protekle tri godine penzije povećane za 65 odsto, što smatra „istorijskim povećanjem“.

    – Penzije se redovno isplaćuju, a omogućeno je i besplatno banjsko liječenje za 1.000 penzionera godišnje. Takođe, lista besplatnih lijekova je proširena, što je velika pomoć za stariju populaciju – objašnjava Trifunović.

    Ipak, on priznaje da prostora za unapređenje uvijek ima, ali dodaje da je trenutna ekonomska situacija ograničavajući faktor.

    Sindikati: „Mnogo razloga za nezadovoljstvo“
    Sindikat uprave Republike Srpske iznio je ozbiljne zamjerke na rad Vlade. Predsjednik Božo Marić naglašava da je ovo prvi put u istoriji da čak 35.000 radnika u javnoj upravi nema kolektivne ugovore.

    – Vlada nije ispoštovala ni zaključak Narodne skupštine koji obavezuje izradu Zakona o platama. Umjesto toga, plate radnika ostaju nesređene, a resorni ministri pokazuju najmanju zainteresovanost za rješavanje ovog pitanja – tvrdi Marić.

    On posebno kritikuje premijera Viškovića zbog, kako navodi, zanemarivanja radnika u Srpskoj dok se sredstva preusmjeravaju na državne institucije.

    – Naša policija, ljekari i službenici rade za minimalne plate. Ovo je situacija koja zahtijeva hitnu reakciju – zaključuje Marić.

    Podijeljeni stavovi, isti zaključak
    Dok jedni ističu neispunjena obećanja, drugi hvale povećanja i redovnost isplata. Ipak, ono što sve strane dijele jeste nada da će naredni period donijeti konkretnije rezultate, jer „gore – ne može.“