VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uhapšena šestorica Dobojlija: Sumnja se da su maloljetnicama davali drogu

    Uhapšena šestorica Dobojlija: Sumnja se da su maloljetnicama davali drogu

    Policija je uhapsila šest osoba iz Doboja koji su između ostalog osumnjičeni da se dovode u vezu i sa davanjem droge na uživanje dvjema maloljetnicama, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Uhapšeni su : S.M., D.K., D.S., S.L., Đ.N., N.P., a kako saznajemo oni su uhapšeni nakon istrage u vezi s prijavom nedstanka jedne maloljetnice.

    “Policijski službenici Policijske uprave Doboj, danas su lišili slobode lica šest osoba sa područja Doboja, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična djela omogućavanje uživanja opojnih droga i nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija”, navode iz PU Doboj.

    Ističu da je na osnovu naredbe Okružnog suda u Doboju izvršen pretres osoba, vozila i objekata koje oni koriste, prilikom čega je pronađena i oduzeta određena količina droge i automatska puška.

    Osumnjičeni će uz izvještaj o izvršenom krivičnom djelu biti predati u nadležnost Okružnog javnog tužilaštva Doboj zbog izvršenih krivičnih djela.

  • Imenovane brojne sudije i tužioci u BiH

    Imenovane brojne sudije i tužioci u BiH

    Visoko sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH imenovao je brojne nosioce pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini.

    Tako je su na nivou Republike Srpske imenovani: Željka Gnjatović, Maja Milanović i Vanja Mitrović, na poziciju tužioca Okružnog javnog tužilaštva u Prijedoru, Mladen Ubović i Amra Grozdanić, na poziciju sudije Osnovnog suda u Prijedoru, Dino Mehmedagić i Bratislav Mrdić, na poziciju sudije Osnovnog suda u Doboju, Bratislav Mrdić, na poziciju sudije Osnovnog suda u Doboju, Haša Jahić, na poziciju sudije Osnovnog suda u Srebrenici i Milana Ivanović, na poziciju sudije Osnovnog suda u Novom Gradu.

    Na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, imenovani su: Zoran Bajić, na poziciju sudije Opštinskog suda u Livnu, Selena Beba i Almina Hadžić-Iširlija, na poziciju sudije Opštinskog suda u Kiseljaku, Anel Trumić, Melisa Bandić, Mirsada Karahmetović, Ana Sotirov, Bojana Miralem, Kenad Osmanović, Sanida Vahida-Ramić, Nina Šeremet, Slobodanka Gajić, Haris Demirović, Nataša Lalović, Vildana Abaz Hadžić, Nađa Rekanović Topčagić, Snježana Komadan i Azra Mejrušić, na poziciju sudije Opštinskog suda u Sarajevu, Feđa Buljević, na poziciju sudije Opštinskog suda u Čapljini, Mia Humačkić Džiho, na poziciju sudije Opštinskog suda u Mostaru, Tatjana Đuričić, na poziciju sudije Opštinskog suda u Tešnju, Perica Krišto, na poziciju sudije Opštinskog suda u Travniku, Dragan Slijepčević i Anela Garčević-Hukić, na poziciju tužioca Federalnog tužilaštva Federacije BiH, Nefisa Kahteran, Jelena Plakalović i Hasan Pleh, na poziciju tužioca Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, Adnan Džaferagić, na poziciju tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona, Nataša Zlomislić, na poziciju tužoca Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko – neretvanskog kantona, Marija Vasić i Anes Alibabić, na poziciju tužioca Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona.

    Na nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine imenovana je Amina Dedić, na poziciju tužioca Tužilaštva Brčko distrikta BiH.

    Pri donošenju Odluke o imenovanju, VSTS BiH je uzeo u obzir kriterije poput: stručnog znanja, radnog iskustva i radnih rezultata, stručne sposobnosti zasnovane na dosadašnjim rezultatima u karijeri, sposobnosti da nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnaša dužnosti u okviru funkcije za koju se prijavljuje; odnosa sa radnim kolegama, ponašanja van posla, profesionalne nepristranosti.

     

    “Pri imenovanju, VSTS BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjernu zastupljenost spolova”, saopšteno je iz VSTS BiH.

  • Narodna skupština RS zasjeda 29. oktobra, na dnevnom redu i izgradnja aerodroma u Trebinju

    Narodna skupština RS zasjeda 29. oktobra, na dnevnom redu i izgradnja aerodroma u Trebinju

    Kolegijum Narodne skupštine Republike Srpske odlučio je danas da 11. redovna sjednica Narodne skupštine bude u utorak, 29. oktobra.

    Sjednica bi trebala da počne u 10 časova, a Kolegij je usvojio Prijedlog dnevnog reda od 23 tačke.

    Prijedlog dnevnog reda:

    1.       Poslanička pitanja i odgovori – Aktuelni čas;

    2.       Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju – po hitnom postupku;

    3.       Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje aerodroma u Trebinju – po hitnom postupku;

    4.       Prijedlog zakona o samostalnim preduzetnicima;

    5.       Prijedlog zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne – prijedlog dr Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine;

    6.       Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika ustanovljene u skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini;

    7.       Nacrt zakona o izmjenama Zakona o stranim ulaganjima;

    8.       Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske;

    9.       Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskoj policiji;

    10.     Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o razvoju malih i srednjih preduzeća;

    11.     Izvještaj Komiteta za koordinaciju nadzora finansijskog sektora Republike Srpske za 2023. godinu;

    12.     Izvještaji Agencije za bankarstvo Republike Srpske:

    a) Izvještaj o stanju u bankarskom sistemu Republike Srpske za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine;

    b) Izvještaj o poslovanju i rezultatima rada sa finansijskim izvještajem za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine;

    13.     Izvještaji Agencije za osiguranje Republike Srpske:

    a) Izvještaj o stanju sektora osiguranja u Republici Srpskoj za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine;

    b) Izvještaj o radu za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine;

    v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period od 1. 1. 2023. do 31. 12. 2023. godine;

    14.     Izvještaji Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske:

    a) Izvještaj o stanju na tržištu hartija od vrijednosti za 2023. godinu;

    b) Izvještaj o radu za 2023. godinu;

    v) Izvještaj o finansijskom poslovanju za period od 1. 1. do 31. 12. 2023. godine;

    15.     Izvještaji Fiskalnog savjeta Republike Srpske:

    a) Izvještaj o sprovođenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj za 2023. godinu;

    b) Izvještaj o radu za period od 1. 1. do 31. 12. 2023. godine;

    16.Izvještaj o radu i poslovanju Garantnog fonda Republike Srpske a. d. Banjaluka za 2023. godinu;

    17.     Izvještaji Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske:

    a)Izvještaj o provedenoj finansijskoj reviziji Konsolidovanog godišnjeg finansijskog izvještaja za korisnike budžeta Republike Srpske za period od 1. 1. do 31. 12. 2023. godine;

    b) Godišnji revizorski izvještaj za 2024. godinu;

    18.     a)Izvještaj o radu Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske za 2023. godinu;

    b) Izvještaj o radu Komisije za žalbe za 2023. godinu;

    19.     Specijalni izvještaj Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine o stanju u prostorijama za zadržavanje u pojedinim policijskim upravama u Bosni i Hercegovini;

    20.     Prateći izvještaj Institucije ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine o stanju u ustanovama za smještaj osoba s intelektualnim i mentalnim poteškoćama u Bosni i Hercegovini;

    21.     Informacija o dugu sa stanjem na dan 31. 12. 2023. godine;

    22.     Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske kod Evropske banke za obnovu i razvoj po Projektu „Pale centralno grijanje“ (broj 53838);

    23.     Izbor i imenovanja.

    “Kolegijum je usvojio Zaključak kojim poziva Vladu Republike Srpske da putem izmjena i dopuna propisa iz oblasti boračko-invalidske i socijalne zaštite ili na drugi odgovarajući način uredi status lica koja su kao maloljetnici izgubila oba roditelja u periodu ratnih dejstava od 1992. do 1995. godine, na način da im omogući ostvarivanje prava na mjesečnu naknadu i druga adekvatna prava po osnovu tako utvrđenog statusa”, saopšteno je iz Narodne skupštine RS.

    Podsjećamo, Narodna skupština nije zasjedala od početka jula.

  • Dodik poručio da neće ići na sastanak lidera koalicije na nivou BiH

    Lider HDZ Dragan Čović najavio je mogući sastanak predsjednika partija koje čine vlast na nivou BiH, ali po svemu sudeći on se neće održati.

    Naime, Čović je sastanak zakazao za ponedjeljak, 21. oktobar, i to kada predsjednik SNSD Milorad Dodik putuje u Rusku federaciju.

    Kako je rekao niko ga nije ni obavijestio ni o sastanku koji se trebalo održati, ali ni o ovom kojeg Čović najavljuje.

    – Vidim da ponovo bez ikakvih konsultacija zakazuju sastanke. Nisu me pitali ni za juče, ni za sljedeći sastanak. Ja putujem kao gost i posmatrač, jer RS nije članica, na samit BRIKS. To namjerno zakazuju, da kažu Dodik nije tu, blokira. Kad dođem prvo pitanje će im biti Ustavni sud, drugo za Buk-Bijela, treće Aerodrom, četvrto 700 miliona KM neraspoređenih sredstava. Jauču za 70 miliona, a 700 miliona stoji neraspoređeno iz čistog pasjaluka – kaže Dodik.

    S druge strane, Čović kaže da pozicija ne postoji ako nema razgovora.

    – Mi se moramo vratiti za sto, mi nismo za stolom. Mi ne postojimo kao pozicija. To van želim vrlo praktično kazati. Kad izađe jedan predstavnik te pozicije bilo gdje vani, priča isključivo privatne stvari – rekao je Čović, pišu Vijesti.ba.

     

  • Pretučena doktorica u Domu zdravlja u Bratuncu

    Pretučena doktorica u Domu zdravlja u Bratuncu

    Iz Policijske uprave Zvornik potvrdili su za “Nezavisne novine” da su noćas u 0.55 časova zaprimili prijavu da je doktorica pretučena u Domu zdravlja u Bratuncu.

    “Rad po prijavi je u toku”, kazali su iz PU Zvornik

    Doktorica Snežana Stojanović sinoć je pretučena u bratunačkom Domu zdravlja.

    Zbog zadobijenih povreda doktorica je iz Bratunca transportovana u bolnicu u Zvorniku.

  • Zašto sve Banjalučani zovu Hitnu pomoć?

    Zašto sve Banjalučani zovu Hitnu pomoć?

    Služba hitne medicinske pomoći u Banjaluci intervenisala je 5.264 puta na terenu ove godine.

    “U periodu od 1. januara 2024. do 15. oktobra 2024. godine u Službi hitne medicinske pomoći sa edukativnim centrom naše ustanove zabilježena su ukupno 34.953 pregleda pacijenata, od čega je bilo 23.708 odraslih pacijenata, 5.981 dijete i 5.264 intervencije na terenu”, kazali su iz ove službe za “Nezavisne”.

    Kako dodaju, u prošloj godini u ovom istom periodu je bilo ukupno 41.069 pregleda pacijenata, od čega 28.123 odraslih pacijenata, 5.776 djece i 7.170 intervencija na terenu.

    “Dispečer je za ovaj period u 2024. godini imao ukupno 21.534 evidentirana poziva”, naveli su oni.

    Kako dodaju, u prošloj, 2023. godini, bila su ukupno 27.174 poziva zaprimljena od strane dispečera za navedeni period.

    “Najčešći zdravstveni problemi zbog kojih građani zovu Službu hitne pomoći su: srčane tegobe, bol u grudima, poremećaji srčanog ritma, teškoće i problemi sa otežanim disanjem, neurološki ispadi, stomačne tegobe razne etiologije, saobraćajne nezgode i ostale povrede, zatim febrilna stanja, alergijske reakcije srednjeg i težeg stepena, poremećaji nivoa glukoze u krvi i kome, oscilacije krvnog pritiska i tako dalje”, istakli su oni.

    Dodaju da je od 2019. godine nabavljeno osam novih sanitetskih vozila.

    “Vozila imaju svu prateću savremenu medicinsku opremu za rad mobilnih timova u Službi hitne medicinske pomoći i za obavljanje prevoza van Republike Srpske u Odsjeku transporta”, objasnili su iz ove službe.

    Prema njihovim riječima, sve je manje lažnih poziva.

    “Ove godine je bilo nekoliko lažnih poziva, ali to je uglavnom zanemarljiv broj. Napomenuli bismo da se svi pozivi snimaju, te je lako ustanoviti i prijaviti policiji onog ko lažnim pozivom ugrožava spašavanje nekog drugog kome je potrebna hitna medicinska intervencija”, zaključili su oni.

  • Kompanija Lidl BH drastično uvećala kapital: Sada vrijedi više od većine firmi u BiH

    Kompanija Lidl BH drastično uvećala kapital: Sada vrijedi više od većine firmi u BiH

    Kompanija Lidl BH ponovo je povećala svoj osnovni kapital koji sada iznosi 353 miliona maraka.

    Lidl je time već ušao u red najvećih kompanija u BiH po iznosu kapitala, iako još nije otvorio nijednu poslovnicu u našoj zemlji, piše BiznisInfo.ba.

    Podsjetimo da se kompanija uveliko sprema za početak rada na našem tržištu. U izgradnji je nekoliko objekata, a proces zapošljavanja je u punom zamahu.

    Prema informacijama ovog portala, otvaranje prvih prodavnica se očekuje 2026. ili 2027. godine.

    Samo u izgradnju velikog distributivnog centra u Lepenici kod Sarajeva Lidl ulaže čak sto miliona evra. Paralelno gradi prodajne objekte u većem broju gradova.

    Upravo je sticanje većeg broja nekretnina glavni uzrok rasta kapitala njemačke kompanije. Proljetos je kapital firme bio 284 miliona KM, a krajem prošle godine iznosio je 186 miliona.

    Lidl već ima i veći broj zaposlenih koji rade u uredu u Sarajevu, a odlaze i na obuke u poslovnice ove kompanije u drugim državama.

     

  • Višković: Ukoliko osude predsjednika, Srpska će biti natjerana na iznuđene odgovore

    Višković: Ukoliko osude predsjednika, Srpska će biti natjerana na iznuđene odgovore

    Montirani politički proces predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika Milošu Lukiću pred Sudom BiH nema nikakve veze sa pravom i pravdom, rekao je predsjednik Vlade Radovan Višković u emisiji Telering.

    Višković je poručio da je predsjednik Srpske samo izvršavao svoje dužnosti i obaveze, za šta ga je narod i izabrao.

    On je istakao da će u slučaju presude protiv predsjednika, Republika Srpska biti natjerana na iznuđene odgovore.

    – Ne mislim na sukobe, mi ćemo se isključivo politički i pravnim mehanizmom boriti, pravnim u Republici Srpskoj. Odgovorno tvrdim da pravo stanuje u Srpskoj, naši zakoni se, za razliku od nekih drugih institucija, primjenjuju. Ovom farsom se nanosi ogromna šteta BiH, kao i svim njenim narodima, a ja vjerujem da će se to jednog dana i pokazati, samo što se plašim da ta pravna reakcija ne bude u Sarajevu shvaćena kasno – kaže Višković.

    Play Video

    On ističe da je nemoguće da u jednom ovakvom procesu, a u zemlji sa tri konstitutivna naroda, imate tužioca, sudiju za prethodni postupak i prvog sudiju iz reda jednog naroda – Bošnjaka.

    – Nakon povlačenja jednog sudije, isti taj sud dodjeljuje njemu nove predmete. To se ne može objasniti zdravom razumu. Onda nam dolazi Sena Uzunović. Bila je visoki zvaničnik vojske FBiH, to je činjenica, bila je sa svojim narodom, to joj ne sporim. Ima nešto što joj zamjeram, kao pripadnik srpskog naroda, a to je da za zločine u Konjicu, je ona donijela oslobađajuću presudu. Haški sud je preuzo taj predmet i sve koje je ona oslobodila, on je osudio. Tu na neki način vidimo da ona nije podobna da sudi predsjedniku Srpske. Ako uvažavamo naš Ustav, onda u najmanju ruku, u samom procesu protiv predsjednika Republike, trebalo bi da budu uključeni i predstavnici druga dva naroda – navodi Višković.

    Premijer Srpske kaže da su stručnjaci rekli da je presuda Dodiku već napisana, a sve s ciljem njegovog uklanjanja s političke scene.

    – Zašto se nije uvažio poziv svih svjedoka? Nekome se žuri da izrekne sve stvari, za koje mi iz Srpske kažemo da su politički montirane i čiji je cilj da se Milorad Dodik ukloni sa političke scene – kaže on.

     

    Govoreći o tome kako je Kristijan Šmit od najpoželjnijeg stranca za bošnjačke političare postao nepoželjna osoba u FBiH, Višković je rekao da se u Sarajevu trenutno dešava ono na šta su likovali kada se dešavalo Republici Srpskoj i srpskom narodu, ali da Srpska neće likovati.

    Višković kaže da u Sarajevu nisu htjeli da poslušaju Republiku Srpsku kada je u pitanju Šmit.

    – Sve što smo mi govorili je bilo za korist svih. Znao sam da će doći dan kada će Bošnjaci prestati da aplaudiraju Šmitu, ali me to ne čini srećnim. Određene odluke Kristijana Šmita prestale su da se sviđaju političkom Sarajevu, ali i njegovim građanima. Nije moguće i realno da vam dođe neko sa strane i nameće svoje zakone. Moramo reći političkom Sarajevu da budućnost ove zemlje leži u rukama Srpske. Stranci nemaju pravo da uređuju ovu zemlju, samo nam stvaraju probleme – kaže Višković.

    Premijer Srpske kaže da su sarajevski mediji reciklirali ono što se iz Srpske govori posljednje tri godine, a to je da Šmit nema legitimitet i legalitet.

    – Nemamo ništa protiv Šmita, ne zanima nas šta je bio i radio ranije. Kada smo iznosili da je on nelegalan, iz Sarajeva su stizala samo odobrenja i aplauzi za Šmita. Sada imamo primjer da u udžbenicima ne treba da se nalaze, kako je on to rekao “ratni zločinci”. U Sarajevu su krenuli napadi pri pomenu Alije Iz6etbegovića, a zaboravljaju da je Karla del Ponte, odmah nakon smrti Izetbegovića, izašla da kaže da je optužnica protiv njega bila spremna – dodaje Višković.

    Kada je riječ o najavljenim protestima Bošnjaka ispred OHR-a, Višković dodaje da su njima protesti dozvoljeni, a kada su se građani Srpske bunili, te htjeli da organizuju te iste proteste, njima to nije dozvoljeno.

    – Da li je to neka predstava za javnost, ne znam – rekao je on.

    Kaže da na bazi svih činjenica i u ovaj scenario treba da se sumnja.

    – Na jednoj strani imamo organizovano političko suđenje, koje nema veze sa pravom. Nezamislivo je da neko odgovara za djelo, koje je djelokrug njegovog rada i posla. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, da nije potpisao Zakon koji je usvojila Narodna skupština Srpske, bio bi pozvan na odgovornost. Što znači da je kriv ako nešto uradi, ali i ako ne uradi. Ne možete nekoga, kako god se zvao, dovesti u poziciju da nosi krivicu i za jedan i drugi potez, onda mu ne ostavljate nikakav izbor, a to je u pravo nedopustivo – dodaje Višković.

    Premijer Srpske je rekao da nema povjerenja u Sud i Tužilaštvo BiH.

    – Možda je ovo predstava za javnost, kako bi lakše omogućili Sudu BiH da lakše donese presudu predsjedniku Srpske. Zašto ako ste protiv Kristijana Šmita, ne podignete glas i protiv, ja bih je nazvao, “nepravne” farse – navodi on.

  • Šmit pao u nemilost Sarajeva

    Šmit pao u nemilost Sarajeva

    Kako je Kristijan Šmit od najpoželjnijeg stranca za bošnjačke političare postao persona non grata u Sarajevu?

    Prvo su neprijatno bili iznenađeni njegovom najavom da će u Strazburu svjedočiti u slučaju “Kovačević”, a onda pominjanjem imena Alije Izetbegovića u negativnom kontekstu.

    Bivša šefica bh. diplomatije Bisera Turković čak traži i reagovanje Savjeta za sprovođenje mira.

    Za sutra je najavljen i protest ispred sjedišta OHR-a na koji su pozvane probosanske snage.

    Predsjednik Republike Milorad Dodik kaže da bi i sam došao bi na protest da ga organizuju i pozivaju prosrpske snage.

     

    Državni neprijatelj broj jedan – Kristijan Šmit. Omiljeni stranac političkog Sarajeva preko noći je naprasno postao persona non grata. Dok je gotovo tri godine djelovao protiv Republike Srpske, a srpski zvaničnici ukazivali da time radi i protiv BiH, političko Sarajevo je likovalo. Kada je u jednom televizijskom nastupu u negativnom kontekstu pomenuo Aliju Izetbegovića, stavovi svih prvaka bošnjačke politike su se promijenili.

    Danas žučno reaguje i sin Bakir, pitajući Šmita kako njegov otac može biti izjednačen sa srpskim generalom, koji je, kako kaže, činio zločine, a Alija zaustavljao nasilje. Ne priča Bakir o tome kako je Alija žrtvovao mir i kako je pod pritiskom Zapada povukao potpis sa Kutiljerovog plana 1992. i tako zarad unitarne BiH, mnoge živote odveo u smrt, što je lično potvrdio i sam Žoze Kutiljero svjedočeći pred Haškim tribunalom.

    – Oni žele da svoje ratne zločince proglase herojim,a ne samo za svoj narod nego za sve narode. Alija Izetbegović je čovjek koji je rekao da će žrtvovati mir za navodno nezavisnost BiH i vidjeli smo kuda je to odvelo. Kada mi kažemo da nećemo žrtvovati mir za nezavisnost Republike Srpske nama uvode sankcije – kaže Dodik.

    Glas protiv Šmita digli su svi u Sarajevu. I lijevi i desni i zeleni i crveni. Pa i intelektualna elita Bošnjaka, uključujući i one iz Kruga 99 koji će ispred OHR-a održati protest.

    – U tom svemu, sada orgrijanje sa Šmitom, ja im samo želim dobro. Da nisu najavili to okupljanje u četvrtak, sutra, kao okupljanje probosanskih snaga, vjerovatno bih i ja bio na tom skupu. Ali pošto su rekli da su to probosanske snage, eto neću ići. Ali to sve govori koliko su oni spremni da prihvate tuđina za vladara ako radi nešto loše za nas Srbe – rekao je Dodik.

    Zanimljivo da je političkom Sarajevu zasmetalo i to što će Šmit da svjedoči pred sudom u Strazburu u slučaju “Kovačević”. Sam Slaven Kovačević, inače savjetnik Željka Komšića, a koji se izjašnjava kao pripadnik iz reda “ostalih”, zavapio je da Šmit nije tumač Ustava BiH. Kada je na to upozoravala Republika Srpska, isti ti koji danas kukaju pravili su se gluvi.

    – Da Bošnjaci imaju imalo karaktera oni bi se udružili sa nama i definitivno bismo tog turistu ispratili jer on ništa dobro nije učinio za BiH, niti za jedan entitet, kako za Republiku Srpsku tako i Federaciju – rekla je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    Da li je razlog Šmitovog “šamara realnosti” političkom Sarajevu pokušaj da kupi simpatije kod srpskog naroda i Republike Srpske ili jednostavno način da opet bude u fokusu pažnje, i na neki način opravda mjesečnu platu od 25.000 evra?

    – Mislim da Šmit samo pokušava da opstane u jednoj komplikovanoj zemlji. S druge strane, javnost u Sarajevu se ponaša poprilično nezrelo i oni mijenjaju svoj stav od situacije do situacije, a tu nema nikakvih principa niti ima principijelnog odboja prema visokom predstavniku kao instituciji – rekao je politikolog Vojislav Savić.

    Srbi dobro pamte ko je bio Alija Izetbegović, pamte i zločine mudžahedina koje je upravo Alija doveo da se bore pod zastavom tzv. Armije BiH. U završnici je bila i Haška optužnica – ali se izgleda čekalo da Izetbegoviću i Tuđmanu otkuca biološki sat.

  • Radnici UIO ne znaju gdje rade

    Radnici UIO ne znaju gdje rade

    Više od 30 odsto službenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, zaposlenih u posljednjih pet godina, pojma nemaju čime se bavi institucija u kojoj zarađuju platu, koje su njene nadležnosti ili kako da se ponašaju i oblače na radnom mjestu, pokazao je nedavno sprovedeni test opšteg znanja u ovoj instituciji.

    Prema informacijama portala CAPITAL, ispit je prije nekoliko sedmica polagalo 127 radnika uprave, a najmanje 40 njih nije znalo da odgovori na 15 pitanja o ponašanju na radnom mjestu, elementima disciplinske odgovornosti i osnovnom poslovanju ove institucije.

    I ne samo to. Pojedini testiranje nisu ni shvatali ozbiljno (ili imaju jaku pozadinu), pa su se “zezali” i na pitanja pisali šale, zbog čega im komisija, koja se veoma trudila da prizna svaki pokušaj odgovora, jednostavno nije mogla pomoći.

    Da stvar bude još šokantnija, svi radnici uprave su odavno znali da će biti testirani, a spisak sa 156 pitanja na manje od 38 stranica, sa svim vrlo jasnim i konciznim odgovorima, bio je mjesecima okačen na sajtu uprave.

    Zbog svega ovoga, svi oni su degradirani na niže pozicije uz propisano umanjenje plate. Najviše takvih bilo je u Regionalnoj upravi Mostar.

    Zbog njihovih loših rezultata i realne mogućnosti da je taj broj radnika još veći, najavljeno je da će uskoro biti testirani zaposleni u UIO bez obzira na godine staža.

    Ovo je izazvalo burne reakcije, ali i stampedo prema štampačima uprave, jer sada preko 2.300 zaposlenih užurbano štampa materijale i “zagrijava stolicu”, odlučni da se ne izblamiraju i ne ostanu bez dijela plata.

    Na popravnom 18 zaposlenih

    Testirani radnici UIO pitani su da nabroje nadležnosti uprave, teže oblike disciplinske odgovornosti, sastavne dijelove rješenja koje donose, sektore i radne jedinice i druge elementarne stvari koje bi trebalo da znaju ako rade u ovoj instituciji.

    Bilo je i kompleksnijih pitanja, ali i banalnih poput onog da li je dozvoljeno konzumiranje alkohola na radnom mjestu.

    U UIO su nam potvrdili da je na testu palo 40 od 127 radnika, te rekli da su polaganja obavljena iz tri oblasti i to “organizacija UIO i Upravnog odbora UIO”, “kodeks ponašanja”, te “disciplinska i materijalna odgovornost zaposlenih”, a čak su nam poslali i pitanja i odgovore. Od onih koji su pali, iz sva tri dijela ništa nisu znala 22 zaposlena koji će morati da uče i polažu sve ispočetka.

    “Kandidati koji nisu položili, imaju pravo na popravni ispit. Oni koji nisu položili ispit opšteg znanja premješteni su sa pozicija na kojima su obavljali poslove opšte djelatnosti u UIO na neke druge, niže pozicije. Ispit je položilo 87 kandidata, popravni ima 18, dok će cijeli ispit polagati 22. Ispitu iz opravdanih razloga nije pristupilo šest kandidata koji imaju obavezu polaganja“, rekli su za CAPITAL iz UIO te najavili da će testiranja biti obavljana i u budućem periodu.

    Kažu da je ovo prvi put nakon 20 godina da su sproveli polaganje opšteg dijela stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza, kako je to i definisano Pravilnikom o polaganju stručnog ispita za rad na poslovima indirektnih poreza zaposlenih u UIO, ali da sve do sada nije bio donesen podzakonski akt niti organizovano polaganje.

    UIO planirala je polaganje i stručnog ispita za radnike koji su tu manje od 10 godina, ali je zbog “frke” sa opštim dijelom ovaj za sada na čekanju.

    Sindikati u rebusu, protive se opštem testiranju

    I sindikati su se našli u nezgodnoj situaciji. Naime, zbog pritiska radnika da ih zaštite od degradiranja i smanjenja plata prinuđeni su da reaguju, ali činjenica da možda ni stariji radnici neće znati opšte stvari o upravi im je sada kao uteg oko vrata.

    Predsjednik Samostalnog sindikata UIO Predrag Jelača rekao je za portal CAPITAL da je već podnio prigovor direktoru na najavljeno testiranje svih zaposlenih zato što, kako tvrdi, opšta provjera znanja nema uporišta u zakonskim propisima, a u suprotnosti je sa donesenim pravilnikom koji radnike koji su tu duže od pet godina, oslobađa ovog ispita. Isto važi i za posebni dio i za radnike koji u upravi rade duže od 10 godina.

    “To je apsolutno nezakonito. Veliki broj službenika je ispunio uslove za oslobađanje od ove provjere znanja i to se ne može raditi na silu. Ljudi su bili na bezbroj seminara i obuka, izdato im je rješenje da se oslobađaju opšteg i posebnog ispita, a na kraju ipak hoće da ih podvrgavaju provjerama znanja. To je protivzakonito“, kaže Jelača.

    Na pitanja kako komentariše to što dobar dio zaposlenih, redom sa visokom stručnom spremom, nije bilo u stanju da odgovori na pitanja, Jelača kaže da su to ljudi koji su zapošljavani po zadatku.

    “Te ljude je bivši direktor primao i davao im pitanja i odgovore za testove za prijem na radno mjesto, a oni sada nisu znali ni da prepišu da bi prošli. Došli su sa diplomama seoskih fakulteta i normalno je da nemaju znanja, neće ga nikad ni imati. Ni njihovi šefovi nemaju znanja za posao koji rade. Smatram da je ovo što novi direktor radi nije po zakonu“, kaže Jelača.

    Inače, u naprednijim zemljama ovakvi se testovi redovno i rutinski sprovode da bi se provjerile sposobnosti zaposlenih, kao i njihova znanja o poslu kojim se bave.

    Burne reakcije i loše znanje kandidata koji zauzimaju neka od najplaćenijih radnih mjesta u BiH, nužno nameću pitanje kakvi bi se rezultati dobili kada bi se sprovelo testiranje opšteg znanja, na primjer, u Vladi RS i njenim agencijama, lokalnim upravama i javnim preduzećima.