VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić obišao novih 30 kilometara autoputa Kruševac-Vrnjačka Banja

    Vučić obišao novih 30 kilometara autoputa Kruševac-Vrnjačka Banja

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa članovima vlade, predstavnicima izvođača radova i medija obišao je novu dionicu autoputa od Koševa kod Kruševca do Vrnjačke Banje, dugu 30 kilometara koja se danas otvara, a najavio je da će do kraja sljedeće godine biti završena i posljednja dionica od Kraljeva do Čačka.

    Novom dionicom autoputa od Kruševca do Vrnjačke Banje građani će moći da putuju od sutra ujutru u 9.00 sati.

    Riječ je o dionicama autoputa Pojate – Preljina (Moravskog koridora), koji će biti dug ukupno 112,4 kilometara.

     

    Vučić je kazao da se nekada od Kruševca do Vrnjačke banje stizalo za 45 minuta, a sada ća za istu dionicu biti potrebno 15 minuta.
    Naveo je da je ograničenje 130 km na sat i da je ovaj auto-put najširi u Srbiji, širok je 30 metara.

    Dodao je da na ovom autoputu postoji najveći razmak između dva suprotna smjera, pa ne može da dođe ni do kakvih incidenata. Kada je riječ o bezbjednosti na putevima, rekao je da je time što je izgrađen put do Čačka, na godišnjem nivou spašeno najmanje 75 života.

    – To je velika stvar, toliko ljudi smo bukvalno gubili na godišnjem nivou, a sada je bila samo jedna veća nesreća ili dvije sa smrtnim slučajem od kada je auto-put otvoren i to zbog nečega što stvarno nije bilo normalno, jer se nesreća desila pošto je čovjek išao suprotnom trakom – rekao je Vučić.

    – Kako stvari stoje završićemo Kraljevo – Čačak, to jest Adrani – Preljina do kraja sljedeće godine, s tim što će ostati dio Banja – Vrbe, predgrađe Kraljeva, od 12 kilometara nezavršenih za 2026. godinu – rekao je Vučić.

    Naglasio je da je veoma važno što je danas potpisan Memorandum o razumijevanju o saradnji na projektu izgradnje brze saobraćajnice Kraljevo – Raška – Novi Pazar i Raška – Јarinje.

  • Vulin: Srbija neće uvesti sankcije Rusiji

    Vulin: Srbija neće uvesti sankcije Rusiji

    Srbija neće uvesti sankcije Rusiji i ne planira ulazak u NATO, poručio je potpredsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vulin u intervjuu kineskoj televiziji CGTN. Dodao je da očekuje da će nova administracija Bijele kuće poštovati suverenitet i nezavisnost Srbije.

    O tome da li je Srbija bila pod pritiskom na delegaciju ove zemlje na Samitu BRIKS-a u Kazanju, koju nije predvodio predsjednik, Vulin je rekao da pritisak na Srbiju sa zapada uvijek postoji.

    – Zapad traži da uvedemo sankcije Rusiji, zaustavimo kineske investicije i radimo sve ono što podržavaju Evropska unija ili Sjedinjene Američke Države. Ali mi smo nezavisna država i nikada nećemo uvoditi nikakve sankcije Rusiji i nastavićemo sa tom politikom. Rusija je naš saveznik, naš prijatelj. Ne samo istorijski prijatelj, mi dijelimo zajedničku budućnost. Rusija nije učinila ništa da nam naudi. Zašto treba da naškodimo Rusiji? NATO je bombardovao Srbiju, izvršio je strašnu agresiju na Srbiju. Ubili su i kineske državljane, kineska ambasada u Beogradu je brutalno, namjerno napadnuta. Oni znaju šta su radili. Zar bi trebalo da budemo dio tog NATO-a? – rekao je Vulin i dodao da su Vučić i Putin razgovarali i da mu je predsednik Srbije objasnio da će potpredsjednik srpske vlade predvoditi srpsku delegaciju u Kazanju.

    – Predsednik Vučić i Putin su prijatelji, vjeruju jedan drugom. Veoma sam ponosan na taj odnos – naglasio je Vulin za CGTN.

    Na pitanje da li će Trampova inauguracija donijeti promjene u odnosima Srbije i SAD, iz ugla zvaničnika pod američkim sankcijama, Vulin je kazao da očekuje da će se neke stvari promijeniti ali da nije optimista.

    – Nisam toliki optimista da će se cjelokupna politika Sjedinjenih Država promijeniti u odnosu na Srbiju i da će reći – izvinite, agresija na Srbiju je bila naša greška ili Kosovo više nije nezavisno itd. Kao što ste sa pravom rekli, pod sankcijama sam SAD jer smatraju da su moja uvjerenja protiv njihovih interesa. U redu. Neću izgubiti veze sa Rusijom ili Kinom i apsolutno neću mijenjati svoju ideju da Srbija mora da bude slobodna i nezavisna, i da Rusija i Kina podržavaju takvu politiku Srbije. Očekujem da će se neke stvari u politici SAD promijeniti po pitanju Srbije ali nisam optimista da će se sve promijeniti u trenutku. Čestitam Trampu na pobjedi. On već ima simpatije Srba. Nadam se da će zaslužiti naše poštovanje – poručio je Vulin.

  • Putin se sastao sa Ficom

    Putin se sastao sa Ficom

    Premijer Slovačke Robert Fico stigao je u Moskvu, gdje se sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Kako je saopštio portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, Putin i Fico sastali su se u Kremlju u formatu “jedan na jedan”.

    Ficova posjeta Rusiji planirana je pre nekoliko dana, rekao je Peskov i dodao da će među temama o kojima će govoriti vjerovatno biti međunarodna pitanja i pitanje tranzita gasa.

    Ovo je prvi lični susret Putina i Fica od 2016. godine.

    Slovački premijer ranije je izjavio da bi odluka Vladimira Zelenskog da odbije da produži tranzit gasa kroz Ukrajinu dovela Slovačku u krizu. Očekuje se da će tranzit ruskog gasa preko Ukrajine prestati 1. januara 2025. godine, po isteku petogodišnjeg ugovora.

  • Patrijarh Porfirije: Crkva sa zabrinutošću prati dešavanja u društvu (VIDEO)

    Patrijarh Porfirije: Crkva sa zabrinutošću prati dešavanja u društvu (VIDEO)

    Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Liturgiju u Sabornoj crkvi Svetog arhangela Mihaila u Beogradu nakon koje je poručio da Crkva sa dubokom zabrinutošću prati sve što se dešava u našem narodu i društvu, da prati rastuću atmosferu konfrontacije i antagonizma uz svakodnevne incidente koji, bojimo se, mogu da se prošire i da može da bude zaista i velikog broja žrtava.

    U saopštenju Srpske pravoslavne crkve navodi se da je patrijarh Porfirije istakao da rastuće podjele objektivno ugrožavaju dostojanstvo i slobodu ljudske ličnosti kao i jedinstvo našeg naroda.

    – To su središnje vrijednosti hrišćanskog shvatanja temelja sabornosti. Žao nam je što mnogi to ne razumiju, a neki možda i ne žele da razumiju prirodu Crkve, njenu misiju, njeno poslanje koje nam se i u ove predbožićne praznike otkriva isključivo i samo kao mirotvorstvo –  rekao je srpski patrijarh.

    Prema njegovim riječima mada idemo u susret prazniku rođenja Hristovog, koji je praznik mira, već duže vrijeme smo kao narod zahvaćeni raznim nemirima, naročito u posljednje dane kada smo suočeni sa nemirom koji je posljedica velike tragedije u Novom Sadu.

    – Kao vjerni narod, razumljivo je, najpre se molimo za sve žrtve kao i za njihove bližnje. Molimo se pojedinačno i saborno, kao što se molimo za čitav svijet, za mir u cijelom svijetu, a kao ljudi podrazumijeva se da očekujemo da svi vinovnici nesreće odgovaraju adekvatno pred zakonom – rekao je patrijarh srpski Porfirije.

     

    Zajedno sa patrijarhom liturgiju su služili i vikarni episkopi hvostanski Aleksej i novobrdski Ilarion, arhimandrit Danilo (Ljubotina), protojerej Bogoljub Ostojić, starešina Saborne crkve Svetog arhangela Mihaila, protojereji-stavrofori Branko Topalović i Petar Lukić, protojerej Slaviša Popović, jereji Arsen Milovanović i Radovan Radovanović (iz Eparhije britansko-irske), protođakoni Radomir Vrućinić i Damjan Božić, kao i đakoni Nikolaj Vuković i Vasilije Perić.

  • Stanić: Događaji u Zagrebu – upozorenje za cijeli region

    Stanić: Događaji u Zagrebu – upozorenje za cijeli region

    Neven Stanić, odbornik Ujedinjene Srpske u Skupštini grada Banjaluka, na današnjoj pres konferenciji osudio je tragediju koja je u petak potresla Zagreb, kada je devetnaestogodišnjak u osnovnoj školi lišio života jedno dijete. Stanić je upozorio da ovaj nemili događaj mora poslužiti kao upozorenje za cijeli region, pozivajući na hitne mjere u oblasti prevencije nasilja u školama.

    „Ovakve situacije smo viđali u Americi, ali one su nam se činile daleko od srca, daleko od našeg okruženja. Nažalost, sada smo svjedoci da je ova pojava stigla u Evropu, u region, i moramo se zapitati šta je sljedeće“, izjavio je Stanić.

    Podsjetio je na tragične slučajeve u Srbiji — u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu i u Ribniku — navodeći da su oni potvrda da ova vrsta nasilja nije više apstraktan pojam. Pitanje koje ga duboko pogađa, kako kaže, jeste mogućnost da se sličan scenario dogodi u gradovima Republike Srpske, poput Banjaluke, Prnjavora ili Trebinja.

    „Danas se obraćam kao otac troje djece, od kojih jedna ide u prvi razred osnovne škole. Ono što sam čuo i vidio za samo nekoliko mjeseci ostavilo me je bez riječi. Naše društvo je duboko poremećeno. Odnosi u porodici, školi i među prijateljima sve su slabiji, a društvene mreže samo doprinose širenju negativnih trendova“, dodao je on.

    Poziv na institucionalnu akciju

    Stanić je pozvao Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske da hitno okupi direktore osnovnih i srednjih škola kako bi razmotrili mogućnost uvođenja protokola i programa usmjerenih na prevenciju ovakvih incidenata. Takođe, uputio je apel Ministarstvu unutrašnjih poslova da pojača bezbjednosne mjere oko obrazovnih ustanova.

    „Ne krivim ni jednu instituciju pojedinačno. Ovo je problem koji zahtijeva zajedničko djelovanje — roditelja, škola, društva i nadležnih organa. Kada se dogodi vršnjačko nasilje, umjesto da intervenišu, djeca snimaju telefonima i dijele sadržaj na društvenim mrežama. To je porazno i sramotno“, istakao je Stanić.

    Konkretni koraci

    Kao odgovor na ovu krizu, Stanić je najavio da će Ujedinjena Srpska iskoristiti sve svoje resurse za organizovanje stručnih rasprava i okruglih stolova, uz angažovanje pravnog tima. Cilj je, kako kaže, izrada prijedloga zakonskih izmjena koje će preko poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske biti upućene u proceduru.

    „Očekujem da ćemo se kao društvo, grad i republika više posvetiti ovim pitanjima. Moramo raditi na tome da svaki roditelj bude siguran kada svoje dijete šalje u školu, bez straha da će se nešto slično dogoditi“, poručio je Stanić.

    U zaključku, odbornik je naglasio važnost kolektivnog djelovanja, napominjući da nijedna mjera sama po sebi ne može riješiti ovaj složeni problem. Sve institucije i pojedinci moraju zajednički raditi na stvaranju sigurnog okruženja za djecu, kako bi ovakve tragedije ostale izuzetak, a ne pravilo.

  • EU sprema nove sankcije Moskvi

    EU sprema nove sankcije Moskvi

    EU će 24. februara 2025. godine, na treću godišnjicu početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini, usvojiti novi paket sankcija Rusiji, objavio je njemački list “Velt am zontag”, pozivajući se na anonimne diplomatske izvore u Briselu.

    Ranije ove sedmice, predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da države EU rade na 16. paketu sankcija Rusiji.

    List navodi da novi paket sankcija ima za cilj da Rusiji pošalje “jasan signal” i biće usmjeren na određene ekonomske sektore, koji ili nisu bili na meti ili još uvijek nisu u potpunosti pokriveni.

    “Nove sankcije će takođe ciljati na preduzeća i pojedince”, piše list.

    Evropska služba za spoljne poslove /EEAS/ i Evropska komisija takođe planiraju da zabrane ulazak osoba kao i blokadu sredstava licima koja su navodno uključena u ruske obavještajne operacije, uključujući i Njemačku.

    Ministri spoljnih poslova EU su 16. decembra zvanično odobrili 15. paket sankcija Rusiji, dodajući 54 pojedinca i 30 organizacija na listu, pernosi Srna.

  • Raskinut ugovor za izgradnju Bloka 7, BiH će im morati platiti 35 miliona KM

    Raskinut ugovor za izgradnju Bloka 7, BiH će im morati platiti 35 miliona KM

    Priča o izgradnji Bloka 7 Termoelektrane u Tuzli, jednog od najvećih poslijeratnih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, formalno je okončana raskidom ugovora s kineskim konzorcijem. Prema informacijama do kojih je došao portal Klix.ba, raskid ugovora mogao bi Bosnu i Hercegovinu koštati približno 35 miliona konvertibilnih maraka (KM), što će biti potrebno isplatiti partnerima iz Kine.

    Podsjetimo, prije deset godina pokrenuta je inicijativa za izgradnju Bloka 7, nakon što je Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) potpisala ugovor s kineskim kompanijama China Gezhouba Company i China Energy Engineering Group Guangdong Electric Power Design Institute. U novembru 2019. godine počeli su pripremni radovi na lokaciji unutar Termoelektrane Tuzla, ali je projekat naišao na ozbiljne prepreke nakon povlačenja američke kompanije General Electric, čija je oprema trebala biti ključni dio projekta.

    Kineski konzorcij je predložio izmjenu ugovora, nudeći zamjensku opremu proizvedenu u Kini prema evropskoj tehnologiji i licencama, ali je EP BiH odbila taj prijedlog kako bi, prema njihovim tvrdnjama, zaštitila svoje interese. U oktobru 2023. godine EP BiH je kineskim partnerima uputila treću opomenu pred raskid ugovora, nakon čega je odluka o prekidu saradnje postala zvanična.

    Neizvjesni troškovi i dalje bez odgovora
    Prema trenutno dostupnim informacijama, raskid ugovora mogao bi BiH donijeti obavezu plaćanja odštete kineskom konzorciju u iznosu od 35 miliona KM, što se povezuje s pravnim postupcima koje su pokrenuli kineski partneri. Detalje ove obaveze trebali bi razjasniti nadležni organi, a Parlament Federacije BiH najavio je da će tražiti zvanična pojašnjenja.

    Istovremeno, EP BiH je uspjela vratiti oko 250 miliona KM koje su prethodno avansno uplaćene kineskim kompanijama. Direktor Elektroprivrede BiH Miro Džakula izbjegao je detaljnije komentare o ovom slučaju, navodeći da se, uz konsultacije s pravnim timovima, trenutno ne mogu objaviti sve informacije.

    “Čim budemo u prilici, javnost će dobiti sve potrebne informacije,” izjavio je Džakula. Sličan stav zauzeo je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je najavio da će svi podaci o projektu uskoro biti predstavljeni javnosti.

    Kritike od početka
    Mnogi stručnjaci i političari su još od početka izražavali sumnje u realizaciju projekta Bloka 7. Prije nego što je Federacija BiH 2014. godine započela s realizacijom, Energetska zajednica i Evropska unija su upozoravali da izgradnja nije u skladu s evropskim standardima i obavezama Bosne i Hercegovine prema dekarbonizaciji. Također, državna garancija za kredit kineske banke Eximbank, kojim je trebalo biti finansirano postrojenje, ocijenjena je kao nedozvoljena državna pomoć.

    Šira pitanja odgovornosti
    Raskid ugovora otvara brojna pitanja o odgovornosti nadležnih za upravljanje projektom, uloženim sredstvima i posljedicama po energetsku politiku BiH. Preostaje da se utvrdi ko će snositi odgovornost za neuspjeh ovog projekta i kako će se dalje upravljati izazovima u energetskom sektoru.

    Blok 7, koji je trebao biti ključni energetski resurs u BiH, sada ostaje simbol neostvarenih ambicija i propusta u vođenju strateških infrastrukturnih projekata.

  • Amerikanci oborili svoj avion iznad Crvenog mora tokom bombardovanja jemenskih Huta

    Amerikanci oborili svoj avion iznad Crvenog mora tokom bombardovanja jemenskih Huta

    Vojska Sjedinjenih Američkih Država je saopštila da su dva pilota američke mornarice oborena danas iznad Crvenog mora u očigledno “prijateljskoj vatri”, što je najozbiljniji incident koji se dogodio američkim trupama poslije više od godinu dana nakon što su počele da gađaju jemenske Hute.

    – Navođena raketna krstarica “USS Getisburg”, koja je dio udarne grupe nosača USS “Hari S. Truman”, greškom je pucala na F/A-18 i pogodila ga – navodi se u saopštenju Centralne komande, prenio je Rojters.

    Oba pilota su izvučena živa nakon katapultiranja iz pogođenog aviona, a jedan je bio lakše povrijeđen. Za sada nema objašnjenja o tome kako je “USS Getisburg” mogao da pogriješi i da cilja F/A-18 kao neprijateljski avion ili projektil.

    U vreme obaranja aviona mornarice, američka vojska je izvodila vazdušne napade na Hute, a oboreni vojni avion F/A-18 “Super hornet” sa dva sjedišta je u tom trenutku poletio sa palube nosača aviona USS “Hari S. Truman”, saopštila je Centralna komanda vojske SAD.

    Centralna komanda je 15. decembra priznala da je taj nosač aviona ušao u region Bliskog istoka, ali nije precizirala da se on nalazi u Crvenom moru. Komanda je saopštila da su ratni brodovi i avioni ranije oborili više dronova Huta i jednu protivbrodsku krstareću raketu koju su lansirali pobunjenici.

    U subotu uveče, kao i u nedjelju rano ujutru, američki ratni avioni izveli su vazdušne napade koji su pogodili Sanu, glavni grad Јemena koji Huti drže pod kontrolom od 2014. godine.

    Centralna komanda je opisala udare kao ciljanje “objekta za skladištenje projektila” i “objekta za komandu i kontrolu”, bez navođenja više detalja.

    U saopštenju se navodi da su napadi imali za cilj da “poremete i degradiraju operacije Huta, kao što su napadi na ratne i trgovačke brodove američke mornarice u južnom Crvenom moru, Bab el Mandebu i Adenskom zalivu”, prenio je Rojters.

    Američka vojska je, takođe, saopštila da je pogodila bespilotne letjelice Huta i protivbrodsku krstareću raketu iznad Crvenog mora.

  • Rusija izvela veliki napad: Pogođen štab CIA

    Rusija izvela veliki napad: Pogođen štab CIA

    Ruska vojska je izvela masovni raketni napad na niz strateških ciljeva u Kijevu, uključujući objekat koji se koristi za potrebe rezidenture CIA, nekoliko ključnih vojnih i obaveštajnih baza Ukrajine, kao i energetske objekte i NATO proksi u Ukrajini.

    U današnjim napadima ruska vojska, između ostalih meta, pogodila je CIA stanicu u Kijevu, naveo je za TASS analitičar i programski direktor Ruske akademije nauka Aleksandar Stepanov.

    “Dostupni izveštaji ukazuju na to da, osim energetskih objekata, pogođene su i baze NATO-ovih obaveštajnih službi, uključujući specijalnu grupu “Alfa” Službe bezbednosti Ukrajine i štab CIA u ‘Holidej In-u'”, rekao je za TASS Stepanov.

    Prema njegovim rečima, osvetnički udari nisu jednokratna iznenadna mera, već sistemski napori da se postepeno unište vojni potencijali i kontrolni centri internacionalnog terorističkog krila, takođe poznatog kao kijevski režim.

    Napadi su izvedeni visokopreciznim oružjem dugog dometa kao odgovor na raketni udar Oružanih snaga Ukrajine na industrijski kompleks “Kombinat Kamenski” u Rostovskoj oblasti. Rusija je time demonstrirala odlučnost da uzvrati na sve napade koji ugrožavaju njenu teritoriju i civile.

    Podsećamo, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je ruska avijacija i artiljerija oštetila energetske objekte koji podržavaju rad ukrajinskih preduzeća vojno-industrijskog kompleksa, infrastrukturu vojnih aerodroma i oborili 89 dronova.

    S druge strane, Ukrajina je od jutros napala Kazanj u Rusiji. U tokom protekle noći izvedeni napadi bespilotnim letelicama, usled čega su izbili požari u stambenim objektima u okruzima Sovetski, Kirovski i Privolžski, objavila je kanclarija gradonačelnika na Telegramu.

    Aerodrom u Kazanju privremeno je obustavio polaske i dolaske aviona, saopštila je ruska nadzorna vazduhoplovna služba Rosaviatsia na Telegramu, nakon ukrajinskog napada dronovima na taj grad, prenosi Rojters.

    Ruske državne novinske agencije izvestile su da je napad izveden na stambeni kompleks u Kazanju, gradu oko 800 kilometara udaljenom od Moskve.

    Agencija TASS javlja da je zabeleženo osam udara dronom, uključujući šest na stambene strukture. Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama, navode ruske agencije pozivajući se na lokalne vlasti.

  • Orban: U EU postoje velike nesuglasice, nismo imali prostor za manevrisanje

    Orban: U EU postoje velike nesuglasice, nismo imali prostor za manevrisanje

    Mađarski premijer Viktor Orban ocenio je danas da je mađarsko predsedavanje EU bilo uspešno, istakavši da je fokus između ostalog bio na rusko-ukrajinskom ratu gde Mađarska nije imala “prostora za manevrisanje zbog ozbiljnih i dubokih nesuglasica u okviru EU”.

    On je na svojoj međunarodnoj godišnjoj konferenciji za medije rekao da je, uprkos tome, ozbiljnost situacije uslovila da Mađarska pokrene mirovnu misiju i založi se za mir, prenosi MTI.

    “Mi smo ovo pitanje odvojili od predsedavanja EU, gde se raspravljalo o tome, ali danas niko neće osporiti to da Mađarska ima pravo – a verujemo da ima i dužnost – da pokrene mirovnu misiju”, rekao je Orban.

    Kako je naveo, kao predsedavajuća EU, Mađarska je primenjivala pristup zasnovan na politici, a ne na birokratiji, naglasivši da se pritom, takođe, fokusirala na Šengen zonu i konkurentnost.

    On je pres konferenciju započeo izrazima saučešća Nemačkoj i porodicama žrtava jučerašnjeg napada na Božićni vašar u Magdeburgu.

    Prema njegovim rečima, iako će biti potrebno nekoliko dana da se izvuku “političke posledice” iz tog napada, “ovaj fenomen” se događa otkako je počela evropska migraciona kriza.

    Lekcija za Mađarsku je, zaključio je Orban, da mora i dalje da se opire mogućnosti da se pretvori “u svet u kome se može dogoditi tako nešto”.

    Orban je dodao da Mađarska smatra da sankcije protiv Ruske Federacije treba preispitati što je pre moguće i u najvećoj mogućoj meri.

    Takođe, Mađarska se nada da će, sa završetkom konflikta u Ukrajini, biti ukinute sankcije protiv Rusije koje razaraju evropsku ekonomiju, izjavio je Orban.

    “Poziciju Mađarske o pregledu antiruskih sankcija u EU deli “nekoliko zemalja” – ostale nisu spremne”, dodao je on.

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto je danas ranije rekao da šanse za postizanje mirovnog sporazuma o Ukrajini biće veće nego ikada kada na vlast dođe izabrani predsednik SAD Donald Tramp.

    On je dodao da mađarski predlog o održavanju pregovora o Ukrajini u Mađarskoj ostaje na snazi.

    Pitanje slanja trupa mirovne misije u Ukrajinu treba pokrenuti tek nakon što se uspostavi prekid vatre, bez toga je nemoguće formirati stav o ovoj temi, rekao je mađarski ministar spoljnih poslova.

    “Mislim da je sve stvar budućnosti, tako da je doslednost veoma važna. Prvo moramo da postignemo prekid vatre, zatim da počnemo mirovne pregovore i da dođemo do mirovnog sporazuma i sve što je zapisano u takvom mirovnom sporazumu mora da se primeni u skladu sa tim. Onda tek odlučivati da li slati mirovnjake ili ne, sada je potpuno nemoguće formirati ozbiljno mišljenje o ovom pitanju”, rekao je on.