Autor: INFO

U Vašingtonu su sve glasnije glasine da će Pit Hegset, američki ministar odbrane, postati najveća kolateralna žrtva vojne avanture predsjednika SAD Donalda Trampa na Bliskom istoku.

Hegset, koji insistira da ga zovu „ministar rata“ umjesto „ministar odbrane“, na konferenciji za novinare je proglasio „odlučujuću vojnu pobjedu“ nad Iranom. Navodeći poginule iranske zvaničnike, ponavljao je: „Mrtvi, mrtvi…“, dok mu je američka zastava virila iz džepa na grudima. Dodao je da je neke preskočio i da može da nastavi dalje, uključujući i novog vrhovnog vođu koji je, kako je rekao, ranjen i unakažen.

Međutim, umjesto promjene režima koju je Tramp obećao, nakon smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, Iran je na čelo doveo njegovog sina Modžtabu Hamneija, koga mnogi smatraju još radikalnijim. Predsjednik Tramp je na platformi Truth Social postavio ultimatum: Iran mora da otvori Ormuski moreuz ili će „cijela civilizacija biti uništena večeras i nikada više neće biti obnovljena“. Kasnije je pristao na dvosedmični prekid vatre, što su mnogi protumačili kao brzo povlačenje.

Prema izvorima bliskim Bijeloj kući, upravo je Pit Hegset snažno gurao Trampa ka ratu i preuveličavao mu obećanja o brzoj i čistoj pobjedi, ignorišući savjete potpredsjednika, državnog sekretara i načelnika Generalštaba generala Dena Kejna. Bivši obavještajni oficir američke mornarice Trevis Ejkers rekao je za Dejli bist: „Hegset je cijelu ovu stvar preuveličao Trampu, a to nikada nije bilo nešto što je Tramp zaista želio. Tramp će definitivno tražiti žrtvenog jarca jer nikada neće prihvatiti krivicu. Naći će nekog drugog da krivi“, rekao je Ejkers.

Hegset je od samog početka bio veoma zanimljiva figura. Ima tetovaže koje su privukle veliku pažnju, uključujući jerusalimski krst i natpis „Deus Vult“ („Bog to hoće“) na grudima i bicepsima, simbol povezan sa krstaškim ratovima i hrišćanskom supremacijom nad islamom. „Ako je spreman da na svoje tijelo stavi trajni simbol koji predstavlja hrišćanstvo nad islamom, to vam mnogo govori“, rekao je Trevis Ejkers.

U svojoj knjizi „Rat protiv ratnika“, Hegset je napisao: „Pridružio sam se vojsci 2001. godine jer sam želio da služim svojoj zemlji. Ekstremisti su nas napali 11. septembra i mi smo otišli u rat… Dvadeset godina kasnije, ta ista vojska me je proglasila ‘ekstremistom’… Vojska koju sam volio, za koju sam se borio, za koju sam se poštovao… ispljunula me je.“

Rođen 1980. godine u predgrađu Mineapolisa/Sent Pol, Minesota, Hegset je od studenta elitnog univerziteta postao jedan od najkontroverznijih članova Trampove administracije. Nakon što je završio srednju školu, Hegset se upisao na Prinston, gdje se brzo etablirao kao konzervativni glas. Kao urednik konzervativnih studentskih novina „Prinston Tori“, postao je lider konzervativnog razmišljanja na kampusu poznatom po svojim liberalnim sklonostima.

Nakon što je diplomirao 2003. godine, Hegset se prijavio u vojsku SAD. Tokom aktivne službe bio je raspoređen na nekoliko zahtjevnih lokacija – služio je u američkom zatvoru u zalivu Gvantanamo na Kubi i učestvovao u operacijama u Iraku i Avganistanu. Za svoju službu dobio je nekoliko vojnih odlikovanja i dostigao čin majora. Godine 2014. prešao je u rezervni sastav Nacionalne garde.

Istovremeno sa vojnom karijerom, Hegset je započeo medijsku karijeru na Foks njuzu kao komentator i voditelj. Njegov otvoren, borbeni stil i konzervativni stavovi brzo su ga učinili prepoznatljivim licem desnice. Sve više se prikazivao kao iskusan „frontmen“ – žilav, mišićav i nepopustljiv borac za konzervativne vrijednosti.

Hegset je često koristio društvene mreže i svoje knjige da bi pojačao ovu sliku. Njegove objave sa golim torzom i naslovi knjiga poput „Moderni ratnici“ i „Američki krstaški rat“ bili su posebno zapaženi, što jasno odražava njegov militaristički i ideološki pristup.

Tramp je već otpustio nekoliko visokih zvaničnika, uključujući bivšu sekretarku za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem i bivšu državnu tužiteljku Pam Bondi. Prema riječima Akersa, Hegset je na vrhu liste onih koji bi mogli biti sljedeći.

„Sigurno će biti otpuštanja u bliskoj budućnosti“, zaključio je Akers.

Na granici Libana i Izraela danas, 10. aprila, došlo je do nove eskalacije sukoba, uz artiljerijske i vazdušne udare na jugu Libana i ispaljivanje oko 60 raketa ka sjeveru Izraela.

Libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) prenijela je da su u toku novi oružani incidenti na jugu zemlje, uključujući artiljerijsko granatiranje visoravni Al-Rajhan u regionu Džezina, kao i izraelske vazdušne napade na više lokacija.

Prema navodima NNA, izraelski ratni avioni gađali su grad Al-Madžadel u okrugu Tir, dok su u ranim jutarnjim satima izvedena dva napada na grad Al-Sarafand u oblasti Al-Zahrani, prenosi Tanjug.

Pogođeno je i područje Khirbet al-Duveir u predgrađu Al-Bisarije.

Al Džazira je prenijela da su se u sjevernom Izraelu oglasile sirene u regionu Galileje zbog raketne vatre iz pravca južnog Libana.

Prema navodima izraelske vojske, ispaljeno je oko 60 raketa ka sjeveru Izraela, a u napadima su korišteni i projektili većeg dometa koji su navodno ciljali gradove Ašdod i Haifu.

Sirene za vazdušnu uzbunu oglasile su se u petak u dijelovima Izraela, uključujući Tel Aviv, navela je izraelska vojska. Navode da je Hezbolah ispalio raketu koja je aktivirala sirene za uzbunu.

Prema izraelskim medijima, projektil je presretnut, a zasad nema izvješća o žrtvama.

Netanjahu: Nema primirja, nastavljamo sa napadima

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je sinoć da “nema primirja u Libanu” i da Izrael nastavlja da napada Hezbolah.

U video-poruci stanovnicima sjevernog Izraela poručio je da Izrael “nastavlja da udara Hezbolah velikom silom” i da neće prestati dok “ne povrati njihovu bezbjednost”.

“Naša značajna dostignuća, kako u Iranu, tako i protiv osovine zla, dovela su do istorijske promjene u položaju Izraela u regionu. Ona su takođe dovela do promjena u našim odnosima sa zemljama sa kojima ranije nismo imali odnose“, naveo je Netanjahu.

Izraelski premijer izjavio je ranije juče da je naložio vladi da što pre započne direktne pregovore sa Libanom. Kako je naveo, pregovori bi bili usmjereni na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje miroljubivih odnosa između Izraela i Libana.

Libanski zvaničnici zatražili su privremeni prekid vatre kako bi bili omogućeni pregovori sa Izraelom.

Predsjednik Libana nudi rješenje

Libanski predsjednik Žozef Aun izjavio je sinoć da je jedino rješenje za situaciju sa kojom se Liban suočava prekid vatre sa Izraelom koji bi doveo do direktnih pregovora između dvije zemlje, saopštila je njegova kancelarija.

Aun je rekao da libanski prijedlog za prekid vatre i pregovore počinje da dobija pozitivne reakcije u međunarodnim krugovima, prenio je Tajms of Izrael.

Dodao je da Liban nastavlja da vodi međunarodne razgovore o tom pitanju.

Podsjećamo, Netanjahu je juče rekao da je naložio diplomatama da što prije pokrenu direktne razgovore sa Bejrutom, ali je jedan izraelski zvaničnik kazao za Tajms of Izrael da će se razgovori sa Libanom voditi bez početnog prekida vatre.