Tri politička bloka mogla bi nastati iz studentskog pokreta u Srbiji

Politički analitičar i urednik Nove srpske političke misli (NSPM) Đorđe Vukadinović smatra da će iz aktuelnog studentskog pokreta u Srbiji vremenom nastati najmanje dvije ili tri političke stranke, ocjenjujući da je sadašnje jedinstvo različitih ideoloških opcija privremeno.

Vukadinović je naveo da Studentska lista trenutno zauzima gotovo čitav politički prostor, ali da takvo stanje neće moći dugoročno da se održi, s obzirom na različite političke stavove i ambicije unutar pokreta.

On smatra da je jedna od prednosti studentskog pokreta u odnosu na Demokratsku opoziciju Srbije (DOS) to što iza njega ne stoje unaprijed formirane velike stranke, njihovi lideri i postojeće stranačke strukture.

„Studenti su u tom smislu u prednosti. Nemaju unaprijed formirane velike stranke i lidere sa čitavom stranačkom infrastrukturom i interesnim grupama iza sebe. To ne znači da među njima nema različitih ideoloških pozicija i ambicija, ali imaju mogućnost da izbjegnu neke od najvećih zamki u koje je upao DOS“, izjavio je Vukadinović za NIN.

Kako prenosi Srpskainfo, Vukadinović smatra da će se unutar sadašnjeg pokreta vremenom izdvojiti najmanje dvije ili tri političke organizacije.

„Studenti sada zauzimaju gotovo čitav pozicioni prostor, ali mislim da je to privremeno stanje. Neki priželjkuju da se uspostavi dvopartijski sistem poput američkog ili nekadašnjeg britanskog. Mislim da to nije realno, a ne bi bilo ni dobro. Srpska stvarnost je suviše složena da bi mogla da se ugura u dvije političke cipele“, naveo je on.

Prema njegovoj procjeni, moguće je profilisanje tri politička bloka – evroreformskog, centrističkog i nacionalno-konzervativnog.

Vukadinović je istakao da će za budućnost studentskog pokreta biti presudno očuvanje jedinstva u periodu nakon izborne pobjede, ali i izbjegavanje političkih grešaka koje je, prema njegovoj ocjeni, napravio DOS nakon 5. oktobra 2000. godine.

Upravo će sposobnost različitih političkih struja da zajednički djeluju, uprkos ideološkim razlikama, biti jedan od ključnih izazova za buduće funkcionisanje političke strukture nastale iz studentskog pokreta.

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *