Rat sa Iranom, neispunjena obećanja i rast cijena: Šta je dovelo do krize Trampovog pokreta?

Pokret MAGA (Make America Great Again), koji je Donalda Trampa doveo na vlast i postao dominantna politička snaga unutar Republikanske stranke, suočava se sa jednom od najvećih kriza od svog nastanka, nakon što su njegovi najvjerniji glasači, konzervativni influenseri i desničarski komentatori počeli otvoreno da preispituju predsjednikovu politiku i budućnost pokreta.

Nezadovoljstvo unutar Trampove biračke baze produbljeno je zbog rata sa Iranom, visokih troškova života, neispunjenih predizbornih obećanja i odnosa američke administracije prema Izraelu. Dio pristalica smatra da je predsjednik odstupio od politike zbog koje su ga podržavali, dok drugi traže promjenu rukovodstva i drugačiji pravac razvoja pokreta.

Koliko je nezadovoljstvo ozbiljno pokazuje analiza kompanije PeakMetrics, sprovedena za Rojters, prema kojoj je više od 20 odsto najvjernijih pristalica MAGA na društvenim mrežama počelo da dovodi u pitanje rukovodstvo i pravac kojim se pokret kreće.

Analiza je obuhvatila 12.850 objava iz uzorka od ukupno 4,6 miliona komentara povezanih sa Trampom na platformama Iks i Redit, objavljenih tokom izborne noći i narednog dana.

Među nezadovoljnim pristalicama, približno polovina i dalje podržava ideje MAGA, ali više ne želi Trampa na njenom čelu, dok druga polovina ostaje lojalna predsjedniku, uprkos kritikama njegovih odluka.

Jedan od najuticajnijih Trampovih saveznika, bivši savjetnik Bijele kuće Stiv Benon, priznao je da je pokretu potrebna temeljna obnova.

„Moramo ponovo da izgradimo pokret“, rekao je Benon za Rojters.

Ipak, on se zalaže za još odlučniji nacionalistički i populistički politički program.

Tramp ne odustaje od dosadašnje politike

Prva velika reakcija američkog predsjednika nakon izbornog poraza pokazala je da ne namjerava da ublaži svoju politiku. Umjesto promjene kursa, za šefa kabineta Bijele kuće postavio je Stivena Milera, jednog od glavnih tvoraca njegove restriktivne imigracione politike.

Dok su pojedini republikanci ovu odluku dočekali sa odobravanjem, drugi smatraju da je upravo takav pristup doprinio izbornom debaklu.

Republikanski kongresmen Marlin Stucman iz Indijane ocijenio je za CNN da je imenovanje Milera „velika greška“, dodajući da se biračima na Srednjem zapadu ne dopada njegov politički nastup.

Tramp, međutim, odbacuje ličnu odgovornost za poraz.

„Da sam ja bio na glasačkom listiću, pobijedili bismo“, poručio je predsjednik.

Priznao je da je rat sa Iranom vjerovatno naštetio republikancima zbog povećanja cijena benzina, ali je istakao da bi ponovo donio istu odluku.

Mladi muškarci okreću leđa Trampu

Jedan od značajnih aspekata republikanskog izbornog poraza jeste promjena raspoloženja među mladim muškarcima, koji su 2024. godine predstavljali važan dio Trampove biračke koalicije.

Tramp je na predsjedničkim izborima te godine osvojio 63 odsto glasova mladih bijelih muškaraca. Dvije godine kasnije, svega 43 odsto pripadnika te grupe glasalo je za republikanske kandidate za Predstavnički dom.

Veliku ulogu u njegovom prethodnom uspjehu imala je takozvana „manosfera“, široka mreža podkastera, influensera i internet zajednica koje se prvenstveno obraćaju muškoj publici.

Među njenim najpoznatijim predstavnicima nalaze se Džo Rogan, Taker Karlson, Teo Von, Tim Dilon i Endru Šulc.

Tokom kampanje 2024. godine Tramp je bio čest gost njihovih emisija, a podrška popularnih internet ličnosti pomogla mu je da dopre do mladih birača koji tradicionalno nisu bili posebno zainteresovani za stranačku politiku.

Kako piše Srpskainfo, među nezadovoljnim pristalicama približno polovina i dalje podržava ideje MAGA, ali više ne želi Trampa na njenom čelu.

Međutim, odnos se u međuvremenu promijenio. Pojedini voditelji prestali su da govore o politici, dok su drugi postali otvoreni kritičari predsjednika.

Rat sa Iranom produbio podjele

Jedan od glavnih razloga za razlaz Trampa i dijela njegove internet baze jeste američko-izraelski rat protiv Irana.

Brojni konzervativni podkasteri, koji su ranije podržavali Trampovo obećanje da neće uvlačiti SAD u nove ratove, sada ga optužuju da je iznevjerio sopstveni program.

Pitanje odnosa prema Izraelu dodatno je produbilo podjele među njegovim pristalicama. Pojedini desničarski komentatori već duže vrijeme kritikuju predsjednika zbog podrške Izraelu, dok se dio konzervativnih birača protivi američkom vojnom angažovanju na Bliskom istoku.

Bivši američki general Majkl Flin, jedan od poznatijih predstavnika hrišćansko-nacionalističkog krila MAGA, izborni rezultat opisao je kao „masakr“.

Reagujući na tvrdnju potpredsjednika Džej Di Vensa da je rat sa Iranom glavni razlog poraza, Flin je poručio da je problem mnogo širi.

„Ogroman broj neispunjenih obećanja razlog je zbog kojeg se dogodio plavi cunami“, napisao je Flin, navodeći među njima smanjenje troškova života i objavljivanje dokumentacije o pokojnom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.

Nestale optužbe o pokradenim izborima

Još jedna značajna promjena unutar MAGA odnosi se na tvrdnje o izbornoj krađi. Nakon Trampovog poraza 2020. godine, optužbe da su izbori namješteni postale su jedan od glavnih elemenata pokreta.

Ovog puta takve tvrdnje gotovo su nestale iz javnih nastupa najuticajnijih Trampovih pristalica. Umjesto toga, nezadovoljstvo je usmjereno prema republikanskom rukovodstvu i samom predsjedniku.

„MAGA je postala dosadna“

Profesorica Dženifer Golbek sa Univerziteta Merilend, koja godinama prati internet zajednice povezane sa MAGA, smatra da je problem dublji od jednog izbornog poraza.

Prema njenoj analizi, aktivnost na popularnom forumu Patriots.Win, jednom od glavnih okupljališta najvjernijih Trampovih pristalica, opala je za 27 odsto od januara.

„Entuzijazam i strast više nisu prisutni čak ni među najodanijim pristalicama. Govore da je MAGA postala ustajala. Više nije nova i uzbudljiva kao nekada“, objasnila je Golbek za Rojters.

Sličan trend bilježe i tradicionalni konzervativni mediji. Prema podacima kompanije Nilsen, gledanost Foks njuza tokom dana u oktobru bila je 27 odsto manja nego godinu ranije.

Istovremeno, istraživanje pokazuje pad popularnosti poznatih ličnosti manosfere među mladim muškarcima. Od 2024. godine pozitivno mišljenje o Džou Roganu palo je za 11 procentnih poena, o Takeru Karlsonu za 12, a o Endruu Tejtu za čak 30 procentnih poena.

Ko će naslijediti Trampa?

Dok dio pokreta traži povratak izvornim nacionalističkim idejama, drugi već razmišljaju o političkoj budućnosti bez Trampa.

Pojedini konzervativni podkasteri počeli su pozitivnije da govore o guverneru Floride Ronu DeSantisu, predstavljajući ga kao političara koji je ostao dosljedan konzervativnom programu.

Ipak, nisu svi spremni da se odreknu Trampa. Desničarska influenserka Laura Lumer, koja je bliska predsjedniku, tvrdi da Republikanska stranka i dalje pripada njemu.

„Pokret MAGA i dalje čini većinu republikanske baze. Svako ko želi republikansku predsjedničku nominaciju 2028. napravio bi grešku ako bi potcijenio Trampa“, rekla je Lumer za Rojters.

Sa druge strane, teksaški pastor Džoel Vebon smatra da je Tramp lično odgovoran za slabljenje pokreta, optužujući ga da je iznevjerio pristalice podrškom Izraelu, pokretanjem rata u Iranu i neispunjavanjem obećanja.

„Tramp je za sve ovo sam kriv“, poručio je Vebon.

Njegova završna poruka bila je još oštrija: „MAGA je mrtva. Zauvijek.“

Unutar pokreta tako se sve izraženije otvaraju pitanja njegovog budućeg rukovodstva, političkog pravca i odnosa prema Trampu, koji je godinama bio njegova centralna figura.

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *