Nova vlast u Srbiji mogla bi se suočiti sa nizom zahtjeva iz Evropske unije i susjednih država, i prije nego što zvanično preuzme odgovornost za upravljanje zemljom. Slovenija i Hrvatska traže pristup arhivskoj građi nekadašnjih jugoslovenskih bezbjednosnih službi, dok Brisel od Beograda očekuje usklađivanje spoljne politike sa Evropskom unijom, uključujući uvođenje sankcija Rusiji.
Zahtjevi dolaze nakon pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima, a pojedini evropski zvaničnici već su iznijeli očekivanja od buduće vlade u Beogradu. Među najosjetljivijim pitanjima su otvaranje arhiva bivše Službe državne bezbjednosti, dokumentacija Jugoslovenske narodne armije, odnos prema Moskvi i nastavak evropskih integracija.
Slovenački premijer Janez Janša poručio je da njegova zemlja neće dati saglasnost za napredak Srbije u pregovorima sa Evropskom unijom dok Beograd ne preda Ljubljani arhive nekadašnjih jugoslovenskih službi koje se odnose na Sloveniju.
„Nećemo dati saglasnost za bilo kakav napredak dok Srbija ne preda Sloveniji sve arhive Udbe, SDV, JNA, ZSNZ i ostalih nekadašnjih službi SFRJ koje se odnose na Sloveniju“, naveo je Janša.
Njegov stav ponovio je i slovenački poslanik u Evropskom parlamentu Matej Tonin, koji je istakao da će pitanje arhiva biti jedan od temeljnih zahtjeva Slovenije u pristupnim pregovorima Srbije sa EU.
Kako piše Srpskainfo, i Hrvatska je od buduće vlasti u Beogradu zatražila pristup arhivskoj građi koja se ranije nalazila u nadležnosti Službe državne bezbjednosti, a za koju hrvatski zvaničnici tvrde da se danas nalazi u posjedu bezbjednosno-obavještajnih struktura Srbije.
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pozvao je predstavnike Studentske liste da nakon formiranja nove vlasti omoguće pristup dokumentaciji koju hrvatske institucije, prema njegovim riječima, traže već godinama.
Zagreb, osim otvaranja arhiva, očekuje i nastavak procesuiranja odgovornih za ratne zločine, kao i rješavanje pitanja nestalih lica iz ratova devedesetih godina.
Brisel očekuje usklađivanje politike prema Rusiji
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da Srbija neće moći ostvariti napredak na evropskom putu ukoliko ne uskladi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Evropskom unijom, posebno kada je riječ o odnosu prema Rusiji.
„Neće biti moguće da zemlja koja se ne usklađuje sa nama po pitanju strateškog interesa, što su, naravno, spoljna i bezbjednosna politika, odnosno zajednička borba protiv Rusije, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško“, izjavila je Kos.
Sličnu poruku uputio je i šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat, koji je početkom novembra naveo da uvođenje sankcija Rusiji, usklađivanje spoljne politike sa Briselom i normalizacija odnosa Beograda i Prištine ostaju među ključnim zahtjevima evropskih institucija.
On je istakao da Evropska unija očekuje od nove vlade da ispuni obećanja o reformama u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, demokratije i slobode medija.
Analitičari: Zahtjevi susjednih država ne znače automatski blokadu
Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike ocijenio je da, uprkos porukama koje dolaze iz pojedinih država članica, u Briselu postoji umjereni optimizam u pogledu mogućnosti da Srbija obnovi evropske integracije.
Prema njegovoj ocjeni, Slovenija pitanje arhiva koristi i u kontekstu unutrašnjih političkih odnosa, dok Hrvatska već duže vrijeme insistira na rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom.
Subotić smatra da bi evropske institucije mogle ostaviti budućoj vlasti dovoljno prostora da se usredsredi na demokratske reforme, umjesto da bilateralni zahtjevi odmah postanu glavna prepreka u pregovorima.
Istovremeno, pitanje arhiva ponovo je otvorilo i raspravu o navodnoj povezanosti evropske komesarke Marte Kos sa nekadašnjom jugoslovenskom Službom državne bezbjednosti, što ona negira.
Za novu vlast u Beogradu tako se već na početku mandata otvara nekoliko osjetljivih pitanja – od odnosa sa susjedima i rasvjetljavanja događaja iz prošlosti, do odnosa prema Rusiji i ispunjavanja uslova za članstvo u Evropskoj uniji.
Komentariši