Na izborima će biti birano svih 435 članova Predstavničkog doma, dok će se u Senatu odlučivati o 35 od ukupno 100 mjesta. Osim toga, birači u 36 saveznih država izabraće guvernere, a na glasačkim listićima naći će se i brojna mjesta u državnim i lokalnim institucijama.
Republikanci trenutno kontrolišu oba doma Kongresa, ali njihova većina u Predstavničkom domu je veoma tijesna. Upravo zbog toga će ishod glasanja u pojedinim izbornim okruzima imati veliki značaj za budući odnos snaga u Vašingtonu.
Prema pisanju portala B92, međuizbori se održavaju na polovini četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata i tradicionalno predstavljaju svojevrsnu ocjenu rada aktuelnog predsjednika i njegove administracije.
Borba za kontrolu Kongresa
Demokratama je za preuzimanje Predstavničkog doma potrebno da osvoje najmanje 218 mjesta. Trenutni odnos snaga je 218 prema 214 u korist republikanaca, uz dva upražnjena mjesta.
Kada je riječ o Senatu, republikanci imaju 53 senatora, dok demokratski blok, zajedno sa dva nezavisna senatora, raspolaže sa 47 mjesta. Demokratama je potrebno neto povećanje od četiri mjesta kako bi preuzeli kontrolu nad ovim domom.
Važnu ulogu u toj računici ima i potpredsjednik SAD Džej Di Vens, koji kao predsjedavajući Senata može dati odlučujući glas u slučaju izjednačenog odnosa 50 prema 50. To znači da bi republikanci i u takvoj situaciji zadržali kontrolu nad Senatom.
Ekonomija jedna od glavnih tema
Među najvažnijim pitanjima koja će uticati na odluku birača nalaze se rast troškova života, inflacija, plate, zaposlenost i bezbjednost. Ekonomska situacija posebno je značajna jer se nezadovoljstvo građana često odražava na rezultate stranke čiji predsjednik trenutno upravlja Bijelom kućom.
Ukoliko demokrate preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa, Trampova administracija suočila bi se sa snažnijim institucionalnim ograničenjima. Demokratska većina u Predstavničkom domu mogla bi pokrenuti parlamentarne istrage i pojačati nadzor nad radom administracije, dok bi kontrola Senata uticala i na potvrđivanje predsjedničkih imenovanja.
S druge strane, eventualno očuvanje republikanske većine u oba doma omogućilo bi Trampu da nastavi sprovođenje političkog programa uz manje prepreka u Kongresu.
Kada će biti poznati rezultati?
Birališta će se zatvarati u različito vrijeme, zavisno od savezne države, a prvi rezultati očekuju se tokom izborne noći 3. novembra.
Ipak, konačan ishod pojedinih neizvjesnih izbornih trka mogao bi biti poznat tek nakon nekoliko dana, s obzirom na dodatno prebrojavanje glasova pristiglih poštom i drugih listića.
Novi saziv Kongresa trebalo bi da počne sa radom 3. januara 2027. godine, kada će postati jasno kakav će odnos političkih snaga obilježiti posljednje dvije godine Trampovog predsjedničkog mandata.
Komentariši