Direktor Kancelarije za međunarodnu saradnju Ana Trišić Babić poručila je da je, ukoliko je zaista nastupilo vrijeme domaćih političkih rješenja u BiH, neophodno otvoriti i ozbiljnu raspravu o budućnosti međunarodnog nadzora, uključujući i mandat Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
Povodom 70. izvještaja visokog predstavnika Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Trišić Babić ukazala je da OHR, gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, nastavlja da djeluje kao trajna institucija, iako je njegov mandat zamišljen kao privremen.
Kako je navedeno u stavu objavljenom na sajtu Kancelarije za međunarodnu saradnju, posebno je značajno što se pitanje budućnosti međunarodnog nadzora otvara u trenutku kada Sjedinjene Američke Države poručuju da je vrijeme nametljivih međunarodnih intervencija završeno i da odgovornost za budućnost BiH treba da preuzmu predstavnici tri konstitutivna naroda.
– Ako se odgovornost za političke procese želi vratiti domaćim predstavnicima, onda se mora objasniti kako se taj cilj usklađuje sa daljim zadržavanjem vanrednih ovlašćenja za nametanje zakona, smjenjivanje demokratski izabranih zvaničnika i nadziranje političkih procesa – navedeno je u tekstu.
Trišić Babić ocjenjuje da izvještaj OHR-a ponovo otvara pitanje institucionalnog legitimiteta međunarodnog nadzora, posebno imajući u vidu da vršilac dužnosti visokog predstavnika iznosi ocjene o ustavnom položaju Republike Srpske i njenim nadležnostima, dok se istovremeno ne vodi ozbiljna rasprava o budućnosti same Kancelarije.
U tekstu se ističe da Republika Srpska svoj ustavni položaj temelji na Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, te da njene nadležnosti ne mogu zavisiti od političkih stavova međunarodnih zvaničnika.
Posebno je naglašena uloga demokratski izabranih institucija i izborna volja građana, uz ocjenu da Republika Srpska ima institucionalni kapacitet da samostalno odlučuje o svojoj političkoj budućnosti.
– Preuzimanje odgovornosti stoga ne znači početak nekog novog političkog eksperimenta, nego oslanjanje na postojeći demokratski i ustavni poredak, uz povjerenje u demokratski izabrane predstavnike da samostalno donose odluke u okviru svojih nadležnosti, postižu političke dogovore i odgovaraju za njihove rezultate – navedeno je u stavu.
Osvrćući se na političke inicijative Republike Srpske u vezi sa vraćanjem ranije prenesenih nadležnosti, Trišić Babić ističe da se takvo zalaganje ne može automatski poistovjećivati sa ugrožavanjem mira ili namjerom za otcjepljenje.
Dodaje da se promjene nadležnosti moraju sprovoditi u skladu sa propisanim postupcima, ali da pravo na političko zalaganje za drugačije institucionalno uređenje ne može biti osporeno samo zato što se ne podudara sa očekivanjima međunarodnih predstavnika.
U tekstu je ukazano i na ranije primjedbe Venecijanske komisije Savjeta Evrope iz 2005. godine u vezi sa bonskim ovlašćenjima, posebno kada je riječ o nametanju zakona, smjenjivanju zvaničnika i nedostatku djelotvorne pravne zaštite.
– Suštinski problem nije samo u tome koliko dugo međunarodni nadzor traje, nego i u tome što se s protokom vremena mijenja opravdanje za njegovo postojanje. Ovlašćenja uspostavljena kao odgovor na vanredne poslijeratne okolnosti ne mogu se decenijama opravdavati isključivo pozivanjem na okolnosti u kojima su nastala – navedeno je u tekstu.
Trišić Babić smatra da je upravo zbog toga od 70. izvještaja visokog predstavnika bilo opravdano očekivati ozbiljnu analizu budućnosti OHR-a, njegovih preostalih funkcija i uslova za okončanje međunarodnog nadzora.
Na kraju je poručila da Republika Srpska ostaje opredijeljena za mir, stabilnost, međunarodnu saradnju i dosljedno sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da će zaštitu svog ustavnog položaja i nadležnosti nastaviti da zastupa pravnim, institucionalnim i diplomatskim sredstvima.
– Ako je nastupilo vrijeme domaćih rješenja, onda budućnost međunarodnog nadzora mora postati predmet jednako ozbiljne rasprave kao i političko djelovanje institucija čiji rad taj nadzor ocjenjuje – zaključila je Trišić Babić.
Komentariši