Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Finske Aleksanderom Stubom i norveškim premijerom Jonasom Garom Stereom veći dio vremena posvetio je sopstvenom tumačenju srednjovjekovne slovenske istorije, dok se o neposrednom prekidu vatre u Ukrajini gotovo uopšte nije razgovaralo.
Poziv, koji je trebalo da traje manje od pola sata, na kraju se produžio na sat i po, a cilj inicijative bio je da se razmijene stavovi o mogućim koracima ka okončanju rata i predstojećim pregovorima Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Abu Dabiju, pišu Nezavisne.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je Kijev unaprijed bio upoznat sa namjerom finskog i norveškog lidera da razgovaraju sa Putinom. Prema njegovim riječima, Stub i Stere prvo su se konsultovali sa ukrajinskom stranom, a zatim ga obavijestili o sadržaju razgovora sa ruskim predsjednikom.
„Željeli su da o tome razgovaraju sa mnom, a zatim sa liderom Rusije. Tada smo razgovarali, ali to nismo javno objavili jer je već bila noć“, rekao je Zelenski.
Pregovori u Abu Dabiju i poruke Moskvi
Zelenski je naveo da su nordijski lideri tokom konsultacija razgovarali o planiranom trilateralnom sastanku pregovaračkih timova u novembru u Abu Dabiju. Nakon razgovora sa Putinom, prenijeli su mu utisak da ruska strana pokazuje određenu ozbiljnost u vezi sa predstojećim pregovorima.
Prema riječima ukrajinskog predsjednika, među glavnim temama trebalo bi da budu početni koraci ka smirivanju sukoba, bezbjednosni prioriteti Ukrajine i mogućnosti za okončanje rata.
Zelenski je podržao inicijativu Finske i Norveške, ističući da su dvije države željele da neposredno prenesu Moskvi svoje stavove o budućem mirovnom procesu. Naglasio je, međutim, da Stub i Stere nisu nastupali u ime cijele Evrope, već svojih država.
Kao susjedi Rusije, Finska i Norveška imaju neposredan interes za bezbjednosne aranžmane koji bi mogli proizaći iz budućeg sporazuma. Zelenski smatra da bi informacije iz razgovora trebalo podijeliti i sa ostalim evropskim državama, kao i sa Ukrajinom i Sjedinjenim Američkim Državama.
„Finska i Norveška pokazuju da žele da otvore još jedan kanal komunikacije kako bi Evropa dobijala informacije i mimo SAD i kako bi Rusija određene stvari čula direktno“, poručio je ukrajinski predsjednik.
Putin se vratio istorijskim temama
Ipak, prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, na koje se pozivaju mediji, razgovor nije protekao onako kako su nordijski lideri očekivali. Putin je znatan dio vremena govorio o istorijskim korijenima sukoba, dok se o zahtjevu Kijeva za neposrednim prekidom vatre jedva raspravljalo.
Tri izvora upoznata sa sadržajem razgovora rekla su da su Stub i Stere odlučili da ne prekidaju ruskog predsjednika tokom njegovih istorijskih izlaganja, jer su željeli da procijene koliko je zaista spreman na dijalog sa evropskim državama.
Finski predsjednik ranije je izjavio da je razgovor trebalo da traje manje od 30 minuta, ali se produžio na 90 minuta. Bio je to prvi Putinov kontakt sa jednim od evropskih saveznika Ukrajine od razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u julu 2025. godine.
Putin se i ranije pozivao na istoriju kako bi obrazložio svoje stavove o Ukrajini, tvrdeći da Rusi i Ukrajinci pripadaju istom narodu. Takav pristup koristio je i u razgovorima sa zapadnim zvaničnicima, uključujući susret sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom na Aljasci.
Zelenski o diplomatskoj izolaciji Rusije
Ukrajinski predsjednik osvrnuo se i na posljedice susreta Putina i Trampa na Aljasci, ocijenivši da je tim događajem oslabljena diplomatska izolacija Moskve.
„Činjenica je da je značajan dio svijeta diplomatski izolovao Ruse, a Aljaska je tu izolaciju uklonila“, rekao je Zelenski.
Dodao je da su kontakti Rusije sa pojedinim državama i prije toga postojali, ali da nisu uvijek bili javni. Kao primjere naveo je komunikaciju preko bezbjednosnih i obavještajnih kanala, kao i odnose Moskve sa Turskom i državama Bliskog istoka.
Za razliku od nekih ranijih kontakata o kojima je Kijev saznavao naknadno, inicijativu Finske i Norveške Zelenski je opisao kao otvoren proces, uz prethodne konsultacije i jasno definisane ciljeve.
Istovremeno, razgovor je pokazao koliko je teško usaglasiti evropske stavove o pregovorima sa Moskvom. Dok nordijske države nastoje da uspostave neposredan kanal komunikacije sa ruskim predsjednikom, ostaje otvoreno pitanje koliko takvi kontakti mogu doprinijeti konkretnom napretku ka prekidu rata u Ukrajini.
Komentariši